POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUŽBA - bilje.hr TU ZASTITA PAPRIK… · Žuto venuće paprike...
-
Upload
duonghuong -
Category
Documents
-
view
220 -
download
4
Transcript of POLJOPRIVREDNA SAVJETODAVNA SLUŽBA - bilje.hr TU ZASTITA PAPRIK… · Žuto venuće paprike...
SAVJETODAVNA SLUŽBA
TEHNOLOŠKE UPUTE ZA INTEGRIRANU PROIZVODNJU POVRĆA ZA 2014.
ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA
Pripremila: Gordana Lovrec, dipl.ing. agr., viša stručna savjetnica
INTEGRIRANA PROIZVODNJA POVRĆA
Minimalna ukupna površina pod povrćem:
• 0,25 ha na otvorenom
• 0,10 ha u zaštićenom prostoru
Mirta Križanić Božurić, dipl. ing. agr.
ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA OD BOLESTI
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS
MJERE SUZBIJANJA
NAPOMENA
Bijela trulež Sclerotinia sclerotiorum
Agrotehničke mjere
Gangrena korijenova vrata Phytophthora capsici
Agrotehničke mjere
Plutavost korijena Pyrenocheta lycopersici
Agrotehničke mjere
Pepelnica paprike Leveillula taurica
Agrotehničke mjere
Bijela noga Tanatephorus cucumeris (Rhizoctonia solani)
Agrotehničke mjere
Koncentrična pjegavost Alternaria solani, A. tenuis
Agrotehničke mjere
Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea)
Agrotehničke mjere
ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA OD BOLESTI
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS
MJERE SUZBIJANJA
NAPOMENA
Bakterijska krastavost plodova rajčice Xanthomonas campestris pv. vesicatoria Karantenski štetni organizam Bakterijska pjegavost ploda rajčice Pseudomonas syringae pv. tomato
Agrotehničke mjere Prenose se sjemenom.
Virus mozaika krastavca na paprici Cucumber mosaic virus (CMV)
Agrotehničke mjere Determinaciju prepustiti stručnjacima.
Virus mozaika duhana na paprici Tobaco mosaic virus (TMV)
Agrotehničke mjere Determinaciju prepustiti stručnjacima.
Žuto venuće paprike Phytoplasma solani
Agrotehničke mjere
Bijela trulež - Sclerotinia sclerotiorum
• na stabljici se stvara vodenasta izdužena pjega, kasnije bijeli gusti micelij u kojem se razvijaju crni sklerociji
• zaražene biljke propadaju
MJERE SUZBIJANJA BIJELE TRULEŽI
Agrotehničke mjere:
- širok plodored
- ograničenje navodnjavanja i sprječavanje zadržavanja vode u tlu
- uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka prije nego se formiraju sklerociji
- dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom
Gangrena korijenova vrata Phytophthora capsici
• na stabljici iznad površine tla - vodenaste pjege
• kora trune i biljke venu • dio biljke iznad zaraženog
mjesta vene • plodovi se zaraze preko peteljke
ili direktno • na vrhu ploda patlidžana
stvaraju se tamne pjege – šire se na cijeli plod
• na lišću nekrotične pjege - prekrivene micelijem (za vlažna vrijemena)
Foto: Jadranka Berić
MJERE SUZBIJANJA GANGRENE KORIJENOVA VRATA
Agrotehničke mjere:
- sjetva u sterilni ili dezinficirani supstrat
- višegodišnji plodored (uzgoj na otvorenom)
- redovito uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka
Plutavost korijena Pyrenocheta lycopersici
Simptomi:
• korijen smeđ, raspucan, plutasto staničje
• biljke se slabo razvijaju i venu
Agrotehničke mjere:
- dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom
- cijepljenje paprike na podlogu rajčice KVNF –otpornost i veći urod
- uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka
Pepelnica paprike Leveillula taurica
Simptomi:
• na listovima se stvara pepeljasta prevlaka
• bolest se obično javlja na starijem lišću
Agrotehničke mjere:
- uzgoj tolerantnih sorata
- uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka
Bijela noga Tanatephorus cucumeris (Rhizoctonia solani)
• uzrokuje polijeganja rasada
• propadanje se može javiti i nakon rasađivanja
• na stabljikama u zoni tla javlja se suženje
• epidermalno tkivo propada
• biljka gubi lišće - propadanje
MJERE SUZBIJANJA BIJELE NOGE
Agrotehničke mjere:
• umjereno zalijevanje
• široki plodored - na otvorenom
• dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom
• uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih
ostataka
Koncentrična pjegavost Alternaria solani, Alternaria tenuis
Agrotehničke mjere:
- dezinfekcija tla vodenom parom i/ili solarizacijom
- plodored
- uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ostataka
Simptomi:
• na lišću: sivo-smeđe pjege s koncentričnim krugovima
Siva plijesan Botryotinia fuckeliana (Botrytis cinerea)
• veće štete u staklenicima/plastenicima
• trulež u pazušcima izboja i na plodovima u predjelu čaške zbog dužeg zadržavanja vode
Agrotehničke mjere:
- uklanjane i uništavanje
zaraženih biljnih ostataka
- plodored
- navodnjavanje kapanjem Foto: Jadranka Berić
Bakterijska krastavost plodova Xantomonas campestris pv. vesicatoria
Bakterijska pjegavost ploda Pseudomonas syringae pv. tomato
Bakterijska krastavost plodova najopasnija je bakterioza paprike (karantenski štetni organizam):
- na listovima - vodenaste pjege koje nekrotiraju
- na malim plodovima pjege su sitne, tamnozelene, uzdignute, starije pjege su crne boje
Bakterijska pjegavost ploda
- pjege su crne i ulegnute u tkivo
MJERE SUZBIJANJA BAKTERIJSKIH OBOLJENJA
Agrotehničke mjere:
- sjetva certificiranog sjemena
- sadnja zdravih presadnica
- sjetva u sterilni ili dezinficirani supstrat
- širok plodored - na otvorenom
- uklanjanje i spaljivanje zaraženih biljnih ost.
- uporaba biostimulatora i folijar. gnojiva (s Cu)
Napomena:
- uzročnici se prenose sjemenom.
Virus mozaika krastavca na paprici Cucumber mosaic virus (CMV)
Simptomi: • lišće je mozaično i može biti deformirano • ponekad se javlja neoplođenost cvjetova - u visokom
postotku • biljke mogu formirati grmolik rast
Agrotehničke mjere: • sjetva certificiranog sjemena • uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ost. • virusi se prenose dodirom ruku (dezinfekcija ruku) • osjetljiva biljka je duhan (pušači mogu biti prenositelji
virusa) Napomena: • Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima
Virus mozaika duhana na paprici Tobaco mosaic virus (TMV)
Simptomi: • zaražene biljke zaostaju u rastu
• lišće postaje mozaično, žuti i otpada
Agrotehničke mjere: • sjetva certificiranog sjemena • uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih ost. • virusi se prenose dodirom ruku (dezinfekcija ruku) • osjetljiva biljka je duhan (pušači mogu biti
prenositelji virusa) Napomena: • Determinaciju virusa prepustiti stručnjacima
Žuto venuće paprike Phytoplasma solani
Simptomi: • kod paprike - žućenje biljka koje zaostaju u
rastu i ne cvjetaju. Žutilo počinje od gornjih listova prema donjim, žile zadržavaju zelenu boju (podsjeća na nedostatak željeza); plojka se uvija prema licu, zaražena biljka se suši.
• kod patlidžana su simptomi slični kao i kod paprike
MJERE SUZBIJANJA ŽUTOG VENUĆA PAPRIKE
Agrotehničke mjere:
- sadnja otpornih sorti i hibrida
- uklanjanje i uništavanje zaraženih biljnih
ostataka
ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA OD ŠTETNIKA 1.dio
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS
MJERE SUZBIJANJA
NAPOMENA
Sovice pozemljuše Agrotis spp.
Agrotehničke mjere Kemijske mjere Prognoza Signalizacija
Kalifornijski trips Frankliniella occidentalis
Agrotehničke mjere Mehaničke mjere Fizikalne mjere Biološke mjere
Kemijske mjere
Prognoza Signalizacija
Staklenički (cvjetni) štitasti moljac Trialeurodes vaporariorum
Agrotehničke mjere Mehaničke mjere Fizikalne mjere Biološke mjere
Kemijske mjere Prognoza Signalizacija
Duhanov štitasti moljac Bemisia tabaci
Agrotehničke mjere Mehaničke mjere Fizikalne mjere Biološke mjere
Kemijske mjere Prognoza Signalizacija
ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA OD ŠTETNIKA 2.dio
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS
MJERE SUZBIJANJA
NAPOMENA
Lisne uši - Aphididae Agrotehničke mjere Mehaničke mjere Fizikalne mjere Biološke mjere
Kemijske mjere Prognoza
Kukuruzni moljac Ostrinia nubilalis
Agrotehničke mjere Mehaničke mjere Biološke mjere
Kemijske mjere Prognoza
Karadrina Spodoptera exigua
Agrotehničke mjere Mehaničke mjere Biološke mjere
Prognoza
Žuta kukuruzn sovica Helicoverpa armigera
Agrotehničke mjere Mehaničke mjere Biološke mjere
Prognoza Signalizacija
Sovica gama Autographa gamma
Mehaničke mjere Biološke mjere
Kemijske mjere Prognoza Signalizacija
ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA OD ŠTETNIKA 3. dio
ŠTETNI ORGANIZAM I OPIS
MJERE SUZBIJANJA
NAPOMENA
Muhe lisni mineri Liriomyza spp., Phytomyza spp.
Agrotehničke mjere Mehaničke mjere Fizikalne mjere Biološke mjere
Kemijske mjere Prognoza Signalizacija
Obični crveni pauk – koprivina grinja Tetranychus urticae
Agrotehničke mjere Mehaničke mjere Fizikalne mjere Biološke mjere
Kemijske mjere Prognoza Signalizacija
Nematode korijenovih kvržica (guka) Meloidogyne spp.
Agrotehničke mjere Fizikalne mjere Biološke mjere
Puževi golaći Arion sp., Milax sp., Deroceras reticulatum
Agrotehničke mjere Mehaničke mjere Biotehničke mjere
Kemijske mjere Prognoza
Sovice pozemljuše - Agrotis spp.
• Noćni leptiri • Štete čine gusjenice koje su boje tla • Po danu su skrivene, izlaze u sumrak i čine štetu pregrizajući vrat korijena i grizući lišće • Pri dodiru se saviju u kolut • Prorjeđuju sklop
Najvažnije vrste sovica
• Nasadna sovica - Agrotis segetum
• Proljetna sovica - Agrotis temera
• Sovica ipsilon - Agrotis ipsilon
Uzrokuju štete i na drugim vrstama povrća.
Pogoduje im toplo i suho proljeće, toplo ljeto i duga umjereno vlažna jesen
MJERE SUZBIJANJA SOVICA POZEMLJUŠA
Agrotehničke mjere: - leptiri odlažu jaja i na korove - gusjenice se hrane i korovom i kulturnom biljkom što umanjuje štete
Kemijske mjere:
- optimalan rok suzbijanja je kada su gusjenice u drugom
ili trećem razvojnom stadiju odnosno <25 mm
Kalifornijski trips Frankliniella occidentalis
• Odrasli trips – sitan, tanak kukac s uskim resičastim krilima, žutonarančast do
kestenjastosmeđ, duljine oko 1,5 mm • Ličinka - zlatnožuta, duljine 0,5 - 1,3 mm • Ima 12 - 15 generacija godišnje u zaštićenom
prostoru koje se preklapaju • Štete rade ličinke i odrasli kukci sisanjem biljnih
sokova • Na listovima uzrokuju pojavu srebrnastih pjega i
deformaciju a na plodu pojavu svjetlijih sitnih pjega • Prenosi virusne bolesti
MJERE SUZBIJANJA KALIFORNIJSKOG TRIPSA
Agrotehničke mjere: - sadnja zdravih, neoštećenih presadnica - suzbijanje korova domaćina u nasadu i oko zaštićenih prostora - sterilizantom u zaštićenim prostorima temeljito čistiti unutarnje staklene površine, armaturu, sisteme za zagrijavanje i navodnjavanje
Foto: Jadranka Berić
MJERE SUZBIJANJA KALIFORNIJSKOG TRIPSA
Mehaničke mjere:
- postavljanje zaštitnih mreža („insect proof“) na ulaze i ventilacijske otvore zaštićenih prostora (okca promjera 100 - 150 μm), - uništavanje biljnih ostataka nakon berbe
Fizikalne mjere:
- uporaba plavih ljepljivih ploča za smanjenje brojnosti štetnika (1 / 10 m 2) - u zaštićenom prostoru - eradikacija visokom temperaturom zraka tijekom ljeta u praznom zaštićenom prostoru - zatvaranjem svih ventilacijskih otvora i ulaza
• (potrebna je temperatura zraka > 40 oC i RH < 10 %)
MJERE SUZBIJANJA KALIFORNIJSKOG TRIPSA
Kemijske mjere: - kemijsko suzbijanje provoditi na početku
napada - zbog opasnosti od pojave rezistentnosti za
suzbijanje koristiti insekticide različitog mehanizma djelovanja
: postavljanje plavih ljepljivih ploča i to
1 na 100 m²
Staklenički (cvjetni) štitasti moljac Trialeurodes vaporariorum
• mali, bijeli „leptirić“ dug oko 2 mm • tijelo i krila pokriveni su finim bjelim voskom -
bijela mušica • ličinke - bjeličaste, bez nogu, spljoštene i
pričvršćene na naličju lista • štetnik ima 10 - 12 generacija godišnje koje se
preklapaju • na biljkama su istodobno prisutni svi razvojni
stadiji - nalaze se na naličju listova
Staklenički (cvjetni) štitasti moljac Trialeurodes vaporariorum
• odrasli oblici i jaja nalaze se uvijek na vršnim listovima, a ličinke na donjim listovima
• odrasli i ličinke štetu čine sisanjem biljnih sokova na naličju listova biljaka u zaštićenim prostorima; u obalnom području i na otvorenom
• posljedica sisanja su klorotične pjege na listovima i žućenje, odbacivanje lišća i općenito slabljenje biljaka
Foto: Gordana Lovrec
Staklenički (cvjetni) štitasti moljac Trialeurodes vaporariorum
• Na listovima i plodovima formira se medna rosa na kojoj se kasnije razvijaju gljive čađavice
• Za pravovremeno i učinkovito suzbijanje potrebno je redovito kontrolirati nasad potresanjem biljaka svakih nekoliko dana ili pregledom naličja listova, odnosno žutih ljepljivih ploča na prisutnost štetnika
Foto: Gordana Lovrec
Foto: Gordana Lovrec
MJERE SUZBIJANJA STAKLENIČKOG ŠTITASTOG MOLJCA
Agrotehničke mjere: • sadnja zdravih presadnica • suzbijanje korova domaćina u nasadu i oko zaštićenih
prostora • uravnotežena gnojidba dušikom, • optimalan sklop biljaka (smanjena gustoća biljaka, niža
vlaga u nasadu), • zalijevanje biljaka sistemom„kap po kap“
Mehaničke mjere: • postavljanje zaštitnih mreža „insect proof“ na ulaze i
ventilacijske otvore zaštićenih prostora, • uklanjanje i uništavanje jako zaraženih listova tijekom
vegetacije te uništavanje biljnih ostataka nakon berbe.
MJERE SUZBIJANJA STAKLENIČKOG ŠTITASTOG MOLJCA
Fizikalne mjere:
• uporaba žutih ljepljivih ploča
Biološke mjere:
• unošenje parazitoida i predatora štitastih moljaca u zaštićene prostore
Kemijske mjere:
• čim se utvrdi zaraza iznad praga odluke
• zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri suzbijanju alternirati insekticide različitog mehanizma djelovanja.
PROGNOZA POJAVE I SIGNALIZACIJA STAKLENIČKOG ŠTITASTOG MOLJCA
Prognoza:
• Pojavu moljca pratiti postavljanjem žutih ljepljivih ploča tako da je donji rub ploča u razini vrha biljaka.
• Vizualno pregledati listove. Uzorke listova uzimati iz donjeg, srednjeg i vršnog dijela biljaka, pregledati pod povećalom.
Signalizacija:
• Zbog istovremene prisutnosti svih razvojnih oblika i zbog činjenice da insekticidi ne djeluju na sve razvojne oblike prskanje je potrebno ponavljati u kraćim vremenskim razmacima, 5 – 7 dana.
PRAG ŠTETNOSTI:
1 odrasli razvojni oblik na 100 biljaka
DUHANOV ŠTITASTI MOLJAC Bemisia tabaci
• „leptirić” dug oko 1 mm. Tijelo i krila su mu
pokrivena finim bijelim voskom.
• Ličinke su žućkaste, bez nogu, na naličju lista
• Ima 10-15 generacija godišnje koje se preklapaju.
• Odrasli oblici i jaja nalaze se uvijek na vršnim
listovima a ličinke na listovima donjih etaža.
• Štetu čine odrasli oblici i ličinke sisanjem sokova.
• Posljedica su klorotične pjege na listovima, žućenje, odbacivanje lišća i slabljenje biljaka. Štetnik prenosi brojne viruse.
• Uslijed napada javlja se i medna rosa na listu i plodu na kojoj se kasnije razvijaju gljive čađavice.
MJERE SUZBIJANJA DUHANOVOG ŠTITASTOG MOLJCA
Agrotehničke mjere :
- sadnja zdravih, nezaraženih presadnica
- suzbijanje korova domaćina u nasadu i okolini
- uravnotežena gnojidba, ne previše dušika
- optimalan sklop biljaka
- zalijevati sistemom „kap po kap”
Mehaničke mjere:
- postavljanje zaštitnih mreža („insect proof”)na ulaze i
ventilacijske otvore
- uklanjanje i uništavanje jako zaraženih listova tijekom
vegetacije i uništavanje biljnih ostataka nakon berbe
: pojava se prati žutim
ljepljivim pločama koje se postave
donjim rubom u razini vrha biljaka. Vizualni
pregledi listova s donjeg i vršnog dijela
biljke i to pod povećalom
MJERE SUZBIJANJA DUHANOVOG ŠTITASTOG MOLJCA
Fizikalne mjere: - uporaba žutih ljepljivih ploča
Biološke mjere: - u zaštićenim prostorima unošenje prirodnih neprijatelja (parazitoida i predatora štitastog moljca)
Kemijske mjere:
- Kemijsko suzbijanje provoditi na početku napada
- Zbog opasnosti od pojave rezistentnosti rabiti
insekticide različitog mehanizma djelovanja
: zbog istovremene
prisutnosti svih oblika, prskanje je
potrebno ponavljati u kraćim
razmacima (5-7 dana)
LISNE UŠI - Aphididae
• Pojavljuju se kao krilate i beskrilne
• Izravnu štetu čine sišući sokove
• Prenose brojne viruse
• Listovi žute i deformiraju se
• Luče mednu rosu koju naseljavaju
gljive čađavice
• Pojava mrava ukazuje na napad
: praćenje se provodi žutom posudom, žutim
ljepljivim pločama i vizualnim pregledom
MJERE SUZBIJANJA LISNIH UŠIJU
Agrotehničke mjere:
- sadnja zdravih, nezaraženih presadnica
- suzbijanje korova domaćina u nasadu i okolini
- uravnotežena gnojidba, ne previše dušika
- optimalan sklop biljaka
- zalijevati sistemom „kap po kap”
Mehaničke mjere:
- postavljanje zaštitnih mreža („insect proof”)na ulaze i
ventilacijske otvore
- uklanjanje i uništavanje jako zaraženih listova tijekom
vegetacije i uništavanje biljnih ostataka nakon berbe
Fizikalne mjere: - uporaba žutih lovnih posuda - uporaba žutih ljepljivih ploča
Biološke mjere: - u zaštićenim prostorima unošenje prirodnih neprijatelja (parazitoida i predatora štitastog moljca)
Kemijske mjere:
- primijeniti insekticide na početku napada lokalnom
primjenom (žarišta)
- prednost dati sistemičnim i selektivnim pripravcima - aficidima
Kukuruzni moljac - Ostrinia nubilalis
• štetnik prezimljava u obliku zakukuljene gusjenice u stabljikama kukuruzinca
• leptiri počinju izlijetati oko sredine 5 mj., ukoliko su toplija proljeća moguća je i ranija pojava leptira
• let leptira traje dvadesetak i više dana • ženke odlažu jaja na biljkama • gusjenica svijetla, kasnije postaje sivo-smeđa s
tamnom glavom, do 25 mm duga; na svakom članku nalaze se 4 okruglaste pjege
• na zelenim plodovima - gusjenice izgrizaju vanjski dio, kasnije se ubušuju u plodove
MJERE SUZBIJANJA KUKURUZNOG MOLJCA
Agrotehničke mjere:
- obavezno zaoravanje ostataka kukuruzinca
- uništavati druge biljke domaćine u kojima prezimljuju gusjenice
- plodored
- suzbijanje korova u nasadu i okolini zaštićenih prostora
- uzgoj povrća udaljen od površina sa kukuruzom
Mehaničke mjere:
- postavljanje zaštitnih mreža („insect proof”)na ulaze i
ventilacijske otvore
Biološke mjere:
- ispuštanje jajnih parazitoida i predatora gusjenica
- primjena mikrobioloških insekticida
PROGNOZA POJAVE KUKURUZNOG MOLJCA
Brojnost jedinki se utvrđuje:
• vizualnim pregledom na prisutnost gusjenica u prezimjelom kukuruzincu • ulovom leptira (lovne lampe i feromoni)
• vizualnim pregledom biljaka koji otpočinje nakon što se u lovne lampe ili feromone uhvate leptiri utvrđuje se broj gusjenica/biljci
Karadrina Spodoptera exigua
• leptir - raspon krila 30 mm
• periodični je štetnik (ponekad se javlja masovno)
• ima 2 - 3 generacije
• gusjenice rade štete
izgrizanjem lišća
• pogoduje - suha i
topla jesen
MJERE SUZBIJANJA KARADRINE
Mehaničke mjere:
- postavljanje zaštitnih mreža („insect proof”)na ulaze i
ventilacijske otvore ZAŠTIĆENIH PROSTORA
Biološke mjere:
- u zaštićenim prostorima unošenje parazitoida i predatora
gusjenica
- primjena mikrobioloških insekticida
Žuta kukuruzna sovica Helicoverpa armigera
• gusjenice su ovisno o prehrani u početku svjetlije, a kasnije tamnije s usporednim crnim crticama uzduž hrpta, te tamnom i svijetlom bočnom linijom, dužine do 4 cm
• na zelenim plodovima gusjenice se ubušuju u plodove i izgrizaju unutrašnjost
• ima 2 – 4 generacije godišnje
• prezimi u stadiju kukuljice u tlu
• hrani se i drugim vrstama povrća
MJERE SUZBIJANJA KUKURUZNE SOVICE Agrotehničke mjere:
- uništavanje kukuruzovine (malčiranje)
- uzgoj povrća udaljen od površina sa kukuruzom
Mehaničke mjere:
- postavljanje zaštitnih mreža („insect proof”) na ulaze i
ventilacijske otvore zaštićenih prostora
Biološke mjere:
- unošenje predatora i parazitoida gusjenica u zaštićene
prostore
- primjena mikrobioloških insekticida
PROGNOZA POJAVE I SIGNALIZACIJA KUKURUZNE SOVICE
Prognoza: - odrasli se mogu pratiti feromonima kako bi se utvrdio početak leta i vrijeme kada je potrebno pregledavati nasad - zaraza gusjenicama utvrđuje se pregledom
biljaka Signalizacija: - Za naše uvjete nisu definirani pragovi odluke.
KEMIJSKE MJERE: - ako je brojnost štetnika veća od praga štetnosti - kod ranijih sorata trešanja, muhu nije potrebno suzbijati
SOVICA GAMA - Autographa gamma
• Leptir ima sivo smeđa prednja krila
sa svijetlom šarom u obliku grčkog
slova gama
• Gusjenice se grbe hodajući, zelene boje
a listove izgrizaju od ruba prema unutra
• Ima 3-4 generacije godišnje
SIGNALIZACIJA: Prag odluke smatra
se napad od 0,5 gusjenica po biljci
MJERE SUZBIJANJA SOVICE GAMA Mehaničke mjere:
- u zaštićenim prostorima postavljanje
zaštitnih mreža („insect proof”)
Biološke mjere:
- unošenje predatora i parazitoida gusjenica u
u zaštićene prostore
- primjena mikrobioloških insekticida
Kemijske mjere:
- suzbijati kada su gusjenice u ranijim razvojnim stadijima
(<20 mm)
- osim mikrobioloških insekticida, prednost dati regulatorima
rasta i razvoja i naturalitima
KEMIJSKE MJERE: - ako je brojnost štetnika veća od praga štetnosti - kod ranijih sorata trešanja, muhu nije potrebno suzbijati
MUHE LISNI MINERI Liriomyza spp., Phytomyza spp.
• Sitne mušice 1,5-2,3 mm smeđe crne ili sivo crne boje • Ličinke su bez nogu, jasno vidljive glave narančaste do oker boje duljine 2-3 mm • Ličinke u listovima prave hodnike-mine • Ima više generacije godišnje
MJERE SUZBIJANJA LISNIH MINERA Agrotehničke mjere:
- sadnja zdravih, nenapadnutih presadnica
- suzbijanje korova domaćina u nasadu i oko zaštićenih prostora
Mehaničke mjere:
- postavljanje zaštitnih mreža („insect proof”)na ulaze i
ventilacijske otvore zaštićenih prostora
- uklanjanje i uništavanje jako zaraženih listova te uništavanje
biljnih ostataka
Biološke mjere:
- unošenje parazitoida ličinki
u zaštićenim prostorima
SIGNALIZACIJA:
U našim uvjetima nisu definirani pragovi odluke.
KEMIJSKE MJERE: - ako je brojnost štetnika veća od praga štetnosti - kod ranijih sorata trešanja, muhu nije potrebno suzbijati
Obični crveni pauk - koprivina grinja Tetranychus urticae
• Tijelo je ovalno gotovo prozirno duljine oko 1 mm • Simptomi napada su male bjeličaste točke na listovima, mramoriranje • Lišće se suši, nekrotizira i otpada • Štete čine odrasli oblici i ličinke sisanjem biljnih sokova • Na naličju listova nalazi se paučina • Ima 6-10 generacije godišnje, u zaštićenom prostoru i više • Odgovara im niska vlaga zraka i visoka temperatura (30-32°C)
SIGNALIZACIJA: suzbijaju se početne
zaraze u žarištima
MJERE SUZBIJANJA KOPRIVINE GRINJE
Agrotehničke mjere: - sadnja zdravih, štetnicima nenapadnutih presadnica - suzbijanje korova domaćina u nasadu i oko zaštićenih prostora - čišćenje i dezinfekcija zaštićenih prostora
Mehaničke mjere: - uklanjanje i uništavanje jako zaraženih listova te uništavanje biljnih ostataka nakon berbe - mehaničko ispiranje grinja s lišća vodom
Fizikalne mjere: - podizanje zračne vlage u zaštićenim prostorima (oprez zbog povoljnih uvjeta za razvoj gljivičnih bolesti)
Biološke mjere: - unošenje predatora grinja u zaštićenim prostorima
MJERE SUZBIJANJA KOPRIVINE GRINJE
Kemijske mjere: - primjena akaricida na početku napada grinja lokalnom primjenom (žarišta) - svi razvojni stadiji štetnika su na donjim listovima pa je za uspješno suzbijanje nužno postići dobru pokrovnost - suzbijanje provesti uz visok utrošak vode - zbog opasnosti od pojave rezistentnosti pri suzbijanju alternirati pripravke različitog mehanizma djelovanja
Nematode korijenovih kvržica (guka) Meloidogyne spp.
• sitne, golim okom nevidljive životinje
• žive kao endoparaziti u biljnom tkivu
• ubušuju se u korijenje izazivajući
pojačani rast biljnog tkiva
• na korijenju nastaju izrasline – guke, gale ili kvržice okruglasta ili izdužena oblika, katkad vise na korijenju poput grozdova
• zaražena biljka vene i osuši se
• napadaju biljke na otvorenom i u zaštićenom prostoru
MJERE SUZBIJANJA NEMATODA Agrotehničke mjere:
- plodored
- odgovarajuća obrada tla
- sadnja zdravog sadnog materijala
- sjetva otpornih kultivara
- suzbijanje korova
- sadnja nematocidnih biljaka u i oko nasada (npr. Tagetes spp.)
Fizikalne mjere:
- isušivanje tla
- termička sterilizacija tla
- solarizacija tla
Biološke mjere:
- primjena nematofagnih gljivica
PUŽEVI GOLAĆI Arion sp., Milax sp., Deroceras reticulatum
• štete čine odmah nakon presađivanja kupusa
• ishranom oštećuju nadzemni dio biljke, stabljiku i listove, te vegetativni pup
MJERE SUZBIJANJA PUŽEVA GOLAĆA
AGROTEHNIČKE MJERE:
• odvodnja vlažnih površina
• obrada tla i kultivacija
• suzbijanje korova
MJERE SUZBIJANJA PUŽEVA GOLAĆA
MEHANIČKE MJERE:
• sakupljanje i uništavanje puževa
• postavljanje barijera
• Indijske patke trkačice
MJERE SUZBIJANJA PUŽEVA GOLAĆA
BIOTEHNIČKE MJERE:
• smanjenje populacije postavljanjem mamaka, pivo u plitkim posudama ili pšenica u fermentaciji – MJERA PROGNOZE
• suzbijanje uporabom tvari koje skidaju sluz i oduzimaju vlagu puževa u trakama na mjestima njihovog dolaska u nasad - živo ili gašeno vapno, pepeo, neka mineralna gnojiva
Posude s pivom za ulov puževa
BIOLOŠKE MJERE SUZBIJANJA PUŽEVA GOLAĆA
NEMATODE:
• za suzbijanje puževa koristi se predatorska nematoda Phasmarhabditis hermaphrodita
BILJKE U BORBI PROTIV PUŽEVA GOLAĆA
Saditi biljke:
• koje svojim intenzivnim mirisom odbijaju puževe: kumin, čubar, kadulju, gorušicu, paprat, ricinus, timijan, hren, dragoljub, mak i bileć ili kaljužnicu jer mirisom
• „mamce” koje privlače puževe: kadifa
KEMIJSKE MJERE SUZBIJANJA PUŽEVA GOLAĆA
• primjena zatrovanih mamaca koji se rasipaju po tlu uz biljke ili se stavljaju u manje hrpice međusobno udaljene na više od 2 m, pred večer za suha vremena
ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA OD KOROVA
• zbog relativno kasne sadnje dovoljno je vremena za provođenje nekemijskih mjera borbe protiv korova u polju pred sadnju.
• s gledišta suzbijanja korova važna je činjenica da paprika ima dugu vegetaciju (sve do prvih mrazeva) i višekratnu berbu
• tijekom vegetacije korovi su stalna smetnja, a nesuzbijeni korovi redovito donose novo sjeme
• s gledišta suzbijanja korova herbicidima veći problem predstavljaju širokolisni korovi
• nekemijske mjere (i preventivne i kurativne) imaju posebnu važnost zbog činjenice da je izbor herbicida u ovoj kulturi vrlo ograničen (samo pendimetalin i propakizafop)
• Na patlidžanu u Hrvatskoj nije registriran ni jedan herbicid za primjenu - stoga se suzbijanje korova zasniva samo na integraciji nekemijskih mjera borbe.
ZAŠTITA PAPRIKE I PATLIDŽANA OD KOROVA
SKUPINA KOROVA
NEKEMIJSKE MJERE
KEMIJSKE MJERE
Jednogodišnji uskolisni korovi
Suzbijanje korova primjenom: kulturalnih, mehaničkih i bioloških mjera, „slijepom” sjetvom, malčiranja, zelenog ugara i zelene gnojidbe, sterilizacije tla, spaljivanja korova plamenom - smanjivati banku sjemena u tlu - sprečavati plodonošenje - međuredna kultivacija - uzgoj na sintetičkom i organskommalču - ogrtanje kao zadnja kultivacija - suzbijanje korova na međama, uz putove
- Primjenjivati post-em herbicide (graminicide) u ranoj fazi razvoja korova (do busanja) u smanjenim dozama.
Jednogodišnji širokolisni korovi
- Primjenjivati kontaktne herbicide (dikvat) u međurednom razmaku sa štitnicima
Višegodišnji uskolisni korovi
- Izbjegavati proizvodnju na zakorovljenim površinama - Smanjivati potencijal vegetativnog razmnožavanja (ugljikohidratno izgladnjivanje)
- Suzbijati glifosatom prije sjetve/sadnje kulture (na strništima i sl.) i nakon berbe - Primijeniti herbicide nakon nicanja Višegodišnji širokolisni korovi
IZVOR INFORMACIJA O REGISTRIRANIM I DOZVOLJENIM SZB
Fitosanitarni informacijski sustav,
FIS baza sredstava za zaštitu bilja
Ministarstvo poljoprivrede
• http://www.mps.hr
• www.mps.hr/trazilicaszb/
Hvala na pozornosti
www.savjetodavna.hr