Politički dokument - QKSS · vezi sa decom. Strategija protiv trgovine ljudima (2011-2014) je na...
Transcript of Politički dokument - QKSS · vezi sa decom. Strategija protiv trgovine ljudima (2011-2014) je na...
1
Objavljuje: Kosovski Centar za Bezbednosne Studije (KCBS)
Politički dokument:
PROCENA SPROVOĐENJA JAVNOG REDA I
BEZBEDNOSNE POLITIKE U KONTEKSTU PROCESA
LIBERALIZACIJE VIZNOG REŢIMA NA KOSOVU
AUTOR:
Mentor VRAJOLLI
Projekat je finansiran od strane "Evropskog Fonda za Balkan". Zajedničke inicijative Fondacije Robert Bosch, Compagnia di San Paoluo, ERSTE Fondacije i Fondacije Kralja
Baudouin. Podrzan od NEF-a".
Priština, Kosovo
1 Novembar 2012
O AUTORU:
2
Autor ovog rada je Gospodin Mentor VRAJOLLI, Viši istraživač/Sekretar Kosovskog Centra za Bezbednosne Studije (KCBS). Gospodin Vrajolli je jedan od istaknutih članova KCBS. On je autor i koautor različitih istraživačkih publikacija koji je takođe je bio uključen u različitim istraživanjima i projektima advokature vođenih od strane KCBS (za više detalja molimo posetite stranicu KCBS: www.qkss.org).
ISTRAŢIVAČKI TIM:
Mentor VRAJOLLI, Viši istraţivač
Skender PERTESHI, Istraţivač
Sofije KRYEZIU, Istraţivač
REZENCIJA I MONTAŢA
Florian Qehaja, Izvršni Direktor
Armend Muja, Šef Programa i Istraţivanja
*****
3
© AUTORSKA PRAVA
SVA PRAVA ZADRŢAVA KOSOVSKI CENTAR ZA BEZBEDNOSNE STUDIJE
(KCBS).
******
ADRESA:
SYLEJMAN VOKSHI, 13/3
10000 PRIŠTINA, KOSOVO
E-MAIL: [email protected]
ZVANIČNA WEB-STRANA: WWW.QKSS.ORG
TEL: +381(0) 38 221 420
*****
Svi stavovi izraženi u ovom političkom dokumentu su autorski i ne predstavljaju neminovno
stavove donatora. Originalna verzija ovog rada je na engleskom jeziku, dok su verzije na
albanskom i srpskom jeziku prevedene.
Tabela Sadrţaja
SPISAK SKRAĆENICA ...................................................................................................................... 4
4
IZVRŠNI REZIME ............................................................................................................................... 6
METODOLOGIJA ............................................................................................................................... 7
OCENJIVANJE SPROVOĐENJA SVAKE POSEBNE STRATEGIJE .................................... 10
POGLAVLJE I .......................................................................................................................................... 12
KONTEKST LIBERALIZACIJE VIZNOG REŢIMA ................................................................... 12
1.1. POZADINA JAVNOG REDA I BEZBEDNOSNIH POLITIKA: UVOD PROCESA LIBERALIZACIJE VIZNOG REţIMA SA ZEMLJAMA ZAPADNOG BALKANA .................................................................................. 13
1.2. POLITIČKI IZAZOVI ZA KOSOVO U PROCESU VIZNE LIBERALIZACIJE
STRUKTURISANOG DIJALOGA .............................................................................................. 14
1.3. UNUTRAŠNJE IMPLIKACIJE PRODUŽENOG VIZNOG DIJALOGA SA KOSOVOM
(2009 - 2012) ............................................................................................................................... 15
POGLAVLJE II ......................................................................................................................................... 16
SPROVOĐENJE JAVNOG REDA I MIRA I BEZBENDOSNE POLITIKE ........................................................ 16
2.1. KOSOVSKA POLITIKA ZA SPROVOĐENJE INTEGRISANOG UPRAVLJANJA
GRANICOM.................................................................................................................................... 16
2.2. SPROVOĐENJE VLADINIH POLITIKA U SPREČAVANJU I SUZBIJANJU
ORGANIZOVANOG KRIMINALA, KORUPCIJE I TERORIZMA ......................................... 20
A. PREVENCIJA I SUZBIJANJE ORGANIZOVANOG KRIMINALA .............................. 20
B. PREVENCIJA I SUZBIJANJE KORUPCIJE NA KOSOVU........................................... 28
C. PREVENCIJA I SUZBIJANJE TERORIZMA................................................................... 32
BIBLIOGRAFIJA ............................................................................................................................... 34
5
SPISAK SKRAĆENICA B&H Bosna i Hercegovina
ZBOP Zajednička Bezbednosna i Odbrambena Politika
DCAF Genevski Centar za Demokratsku Kontrolu Oružanih Snaga
OBPT Odeljenje za Borbu Protiv Terorizma
5
EU Evropska Unija
ZB Zapadni Balkan
EULEX Misija Evropske Unije za Vladavinu Prava na Kosovu
Eurojust Jedinica za Pravosudnu Saradnju Evropske Unije
Europol Evropska Policijska Kancelarija
FARG Financijska Akciona Radna Grupa
FOJ Financijska Obaveštajna Jedinica
BJD Bivša Jugoslovenska Država
GIZ Nemačka Agencija za Međunarodnu Saradnju
IUG Integrisano Upravljanje Granicom
Interpol Međunarodna Organizacija Krminalističke Policije
KCBS Kosovski Centar za Bezbednosne Studije
KDI Kosovski Demokratski Institut
KFOR NATO Kosovske Snage
KOA Kosovska Obaveštajna Agencija
KP Kosovska Policija
MPŠRR Ministarstvo Poljoprivrede, Šumarstva i Ruralnog Razvoja
MEF Ministarstvo Ekonomije i Financija
MŽSPP Ministarstvo Životne Sredine i Prostornog Planiranja
MSP Ministarstvo Špoljašnjih Poslova
MUP Ministarstvo Unutrašnjih Poslova
MSI Ministarstvo Saobradaja i Infrastrukture
6
MZ Ministarstvo Zdravlja
NATO Organizacija Severoatlantskog Pakta
PSSVS Fito-santarska i veterinarska služba
SOBPK Specijalizovano odeljenje za borbu protiv korupcije
UN Ujedinjene Nacije
UNMIK Misija Ujedinjenih Nacija na Kosovu
IZVRŠNI REZIME Proces vizne liberalizacije je deo evropske perspektive ponuđen zemljama Zapadnog Balkana (ZB) na
samitu u Solunu 2003. godine. Dok su sve zemlje Zapadnog Balkana ušle u neku formu ugovornog
modaliteta vizne liberalizacije sa EU, Kosovo je ostalo van procesa, delimično zbog političke
neizvesnosti o statusu, i delimično zbog nedostatka konsenzusa među članicama EU-a u vezi ovog
pitanja.
Zemlje Zapadnog Balkana prešle su različitim brzinama i obimom reformi. Do 2009. godine tri zemlje
su zaključile proces, dok su još dve dobile dodatnu godinu da se obrate u vezi preostalih
nedostataka. U nemogudnosti da budu deo istog procesa, u odsustvu zelenog svetla Evropske
komisije, Vlada Kosova jednostrano je lansirala 'mapu puta', kao što je funksionisalo za drugi deo
regionalnog procesa – sprovodila je isti pristup i strukturu u odnosu na druge regionalne slučajeve.
Kosovo je i dalje jedina zemlja u regionu čiji građani još uvek ne mogu slobodno da putuju u EU.
Zvanična Mapa Puta Evropske komisije za liberalizaciju viznog režima za Kosovo je pokrenuta tek u
7
2012 godini. Ovaj ugovorni aranžman sa EU traži posvedenost svih odgovarajudih institucija u
sprovođenju politike u oblastima: bezbednosti dokumenata, kontrole granica i politike migracije,
politike javnog reda i bezbednosti i osnovnih prava i sloboda. Obim i implikacije za Kosovo u Mapi
puta su veoma obimni i široki za temeljnu analizu. Zbog tog razloga ova studija de suziti svoj fokus
samo na javni red i bezbednost. Studija usvaja metodološki pristup razvijen od strane Kosovskog
Centra za Bezbednosne Studije, kao deo regionalnog konzorcijuma istrazivackih institucija pod
nazivom "Pradenje i procena dobrog upravljanja u sektoru bezbednosti". Pristup je vođen sistemom
klasifikacije pravnog okvira i implementacije kapaciteta. Isti je prilagođen za procenu stepena
postignutog napretka od strane Kosova u vezi integrisanog upravljanja granicom, sprečavanja i borbe
protiv organizovanog kriminala, korupcije i terorizma.
Ova studija utvrđuje da je Kosovski zakonski okvir uglavnom usklađen sa EU Akuis Communitaire.
Nekoliko primera koji zahtevaju dodatne amandmane su u toku, i stupide na snagu 2013. godine.
Povedana brzina zakonodavne aktivnosti i pokušaji za unapređivanje procesa implementacije
zabeležene su u periodu između 2008. i 2012. Naša istraživanja su utvrdila niz strategija i zakona koja
su razvijena, ali još uvek nedostaje odobrenje Skupštine Kosova. Značajan napredak je primeden u
implementaciji politike integrisanog upravljanja granicom i sprečavanje i borbu protiv organizovanog
kriminala koja između ostalog uključuje trgovinu ljudima i drogom. Veoma ograničeni rezultati su
postignuti u sprečavanju i borbi protiv korupcije. Napredak u borbi protiv terorizma se meri u
kontekstu ukupne konsolidacije sektora bezbednosti i pravosudnog sistema.
Prvo poglavlje ove studije razmatra kontekst liberalizacije viznog režima i političkih kretanja. Drugo
poglavlje obuhvata široku analizu napretka koji je postignut u zakonodavnom okviru i
implementacije kapaciteta u oblasti integrisanog upravljanja granicom, korupcije i terorizma.
METODOLOGIJA
Nalazi i ocene iznete u ovom političkom dokumentu su zasnovani na različitim metodama
prikupljanja podataka. Studija je pre svega zasnovana na istraživanju i obradu statističkih
podataka gde je to potrebno. Procene su dopunjene i intervjuima licem u lice sa petnaest
ključnih informatora i ne-učestvovanog posmatranja. Brojni akteri su konsultovani u
procesu, uključujudi praktikante, kreatore politike/donosioce odluka, medije, organizacije
civilnog društva i međunarodni predstavnici. Metodološki pristup je zasnovan u okvirima
razvijenog od strane Kosovskog Centra za Bezbednosne Studije (KCBS) i u saradnji sa jednim
brojem regionalnih istrazivačkih centara koji služe za merenje kako kreiranja politike, tako i
procesa implementacije. Prvo se procenjuje stepen napretka i način kreiranja politike, a
zatim se analizira napredak u sprovođenju politika i aktivnosti usvojene od strane tela
kreatora politike. Kompletan okvir se može oceniti u poglavlju metodologije regionalne
publikacije „Almanah nadzora sektora bezbednosti na Zapadnom Balkanu“ i isti se može
8
pronadi u knjizi objavljenoj od strane KCBS pod naslovom "Pradenje i procena dobrog
upravljanja u sektoru bezbednosti Kosova".1
Isti pristup je prilagođen da analizira napredak u zakonodavstvu i kapacitetu
implementacije u institucijama sektora bezbednosti odgovornih za ispunjavanje kriterijuma
za liberalizaciju viznog režima. Sistem rangiranja od 1 (najslabije) do 5 (najbolje) se koristi
da numerički izmeri napredak. Sistem ocenjivanja je objašnjen u nastavku:
OCENA 1.
Fokus je na pravnim
normama, politike i loše
prakse
Pravni i Politički Okvir
Indikator postojanja osnovnih zakona i politika: (npr. da li su Zakon i Strategija o integrisanom
upravljanju granicama usvojeni).
Sprovođenje i Institucionalni
Kapaciteti
Indikator učestalosti, količina i kvalitet loše prakse: Postoji široko rasprostranjena loša praksa. Postoji odsustvo primene odgovarajudih zakona i politike.
Adekvatna raspodela i upravljanje materijalnih i ljudskih resursa neophodnih za sprovođenje
zakona i strategija.
OCENA 2.
Fokus je na pravnim
normama, politike i prakse
Pravni i Politički Okvir
Indikator postojanje osnovnih zakona i politika: Primarno zakonodavstvo i politike su u mestu.
Sprovođenje i Institucionalni
Kapaciteti
Indikator učestalosti, količina i kvalitet loše prakse: Postoji još uvek veoma ograničena praksa i slabi pokušaji uvođenja dobre prakse. Dobra praksa u
sprovođenju zakona i politike još uvek nije postala redovna pojava.
Resursi ili nisu dodeljeni uopšte, ili se neadekvatni kvalitet materijalnih i ljudskih resursa izdvaja za
sprovođenje zakona i politike.
1 Regionalna publikacija „Almanah nadzora sektora bezbednosti na Zapadnom Balkanu, poglavlje
metodologije napisano od Sonje Stojanović, str. 237-271, Regionalni Think Tank Konzorcijum: Praćenje i
nadgledanje refrome sektora bezbednosti u zemljama Zapadnog Balkana, Mars 2012
9
OCENA 3.
Fokus je na pravnim
normama, politiku i prakse
(minimalna staza sprovođanja 2
godine)
Pravni i Politički Okvir
Indikator postojanja osnovnih zakona: Celo zakonodavstvo i neophodna politika postoji u
određenoj oblasti.
Sprovođenje i Institucionalni
Kapaciteti
Dobra praksa postoji, što znači da se zakoni i pravila sprovode najmanje 2 godine. Još uvek
postoje primeri ograničene prakse u sprovođenju delova zakonodavstva i prvila, ali je ozbiljna loša
praksa izuzetak.
Neki resursi su dodeljeni, tako da su zadaci delegirani posebno u sprovođenju odredaba
zakona i politike.
OCENA 4.
Fokus je na institunalizaciji i
pozitivne vrednosti (više od 4. godine
staze sprovođenja)
Pravni i Politički Okvir
Svi zakoni i politike su usvojeni.
Sprovođenje i Institucionalni
Kapaciteti
Postoji značajna cifra evidencije u sprovođenju zakona i politike. To je dosledna primena zakona i
politike.
Institucionalni kapaciteti su dobro uspostavljeni i funkcionalni.
OCENA 5.
Fokus je na institucionalizaciji
i pozitivnih vrednosti (više od 6. godine
staze sprovođenja)
Pravni i Politički Okvir
Svi zakoni i politike su usvojeni.
Sprovođenje i Institucionalni
Kapaciteti
Značajni napori se ulažu u preventivnom i proaktivnom radu da se smanje mogudnosti loše prakse. Postoji značajna primena imlementacije. Implementacija je postala pravilo i loša praksa je
izuzetak.
10
OCENJIVANJE SPROVOĐENJA SVAKE
POSEBNE STRATEGIJE
Kriterijum Opravdanje Ocena
SprovoĎenje
Politike
Integrisanog
Upravljanja
Granicom
Zakonski okvir o integrisanom upravljanju granicom (IUG) je usvojen i usklađen je sa ackuis communitaire i drugim ključnim međunarodnim normama. Takođe, strateški okvir politike je usvojen i veoma unapređen.
Sve odgovarajude institucije i koordinacija IUG mehanizma su usvojeni i tokom protekle četiri godine njihovi kapaciteti su ojačani. Osoblje koje radi na području IUG su dobro istrenirani, opremljeni sa naprednom tehnološkom opremom i iskustvom u obavljanju svojih dužnosti. Postoji potreba za dodatnom praksom u sprovođenju politike za IUG. Posebno, unutrašnja kontrola IUG mehanizama ostaje i dalje oblast koja zahteva dalja poboljšanja.
Kosovo je razvilo zadovoljavajudu prekograničnu saradnju sa Albanijom, Crnom Gorom i takođe sa Makedonijom, (iako još uvek ne postoje zajedničke granične policije koje patroliraju sa poslednjim). Prekogranična saradnja sa Srbijom i dalje se oslanja na političkim dešavanjima i sprovođenje sporazuma o IUG postignutog u Briselu.
3.5
Politika za
Prevenciju i
Suzbijanje
Organizovanog
Kriminala
Osnovni pravni okvir za borbu protiv organizovanog kriminala je ved na snazi. Usvajanje novog Krivičnog zakona, koji de stupiti na snagu u 2013. de dodatno unaprediti institucionalni napor da spreči i borbu protiv ovih pojava. Usvajanje posebnog zakona protiv organizovanog kriminala (koja je uključena u zakonodavnom planu Skupštine Kosova) bi dodatno poboljšala institucionalni napor u ovoj oblasti, mada to nije preduslov, kada je u pitanju sprovođenje liberalizacije viznog režima sa Mapom puta Kosova. U međuvremenu, takođe strateški okvir za suzbijanje i sprečavanje organizovanog kriminala je na mestu? i sve odgovarajude mehanizme za suzbijanje pojava organizovanog kriminala su u mestu?.
3
Suzbijanje i
Prevencija
Trgovine
Novi Krivični zakon je poboljšao zakonske osnove za borbu protiv trgovine ljudima. To je ojačalo 2.5
11
Ljudima sankcionisanje nekih novih krivičnih dela, posebno u vezi sa decom. Strategija protiv trgovine ljudima (2011-2014) je na mestu? dok nova Nacionalna Strategija protiv trgovine decom dopunjuje politički okvir u borbi protiv trgovine ljudima. Postoji četiri godine evidencije sprovođenja u ovoj oblasti.
Posebna Operativna grupa je osnovana za borbu sa izazovima vezanim za trgovinu ljudima, (dok je radna grupa za trgovinu dece u procesu konsolidacije)... U poslednjih nekoliko godina, Kosovska policija je zabelezila povedanje efikasnosti u uništavanju mreža trgovine ljudima. To je došlo kao rezultat povedanja kapaciteta policije u borbi protiv ove pojave. Rezultati su prikazani u svetlu povedanih napora da se postignu tehnički uslovi za liberalizaciju viznog režima i drugim integracijama. Dodatni napori su potrebni za sprečavanje i borbu protiv trgovine decom.
SprovoĎenje
Strategije za
borbu protiv
trgovine
grogom
Trgovina drogom je takođe sankcionisana Krivičnim zakonom. Nacionalna Strategija i Akcioni plan protiv droge (2009-2012) su služili kao početni politički okvir za borbu protiv trgovine drogom, a nova strategija se očekuje da bude usvojena do kraja 2012. Nalazi istraživanja identifikovalo je značajan institucionalni napredak i napor u borbi protiv droge. Od tada su institucionalni kapaciteti u ovoj oblasti udvostručeni. Kosovska policija navodi da su njeni rezultati u borbi protiv krijumčarenja droge najviši u poređenju sa ostalim zemljama u regionu. Postoji potreba za doslednost u sprovođenje politike protiv droge i u narednim godinama.
3.5
SprovoĎenje
Strategije za
borbu protiv
korupcije
Tokom protekle četiri godine zakonski okvir za borbu protiv korupcije je skoro upotpunjen. Novi Krivični zakon uključuje kompletno poglavlje koje obezbeđuje sankcije protiv dela korupcije (što nije bio slučaj sa prethodnom Krivičnim zakonom). Jedini zakon prijavljen da nedostaje je Zakon proširenih ovlašdenja za oduzimanje imovine stečene krivičnim delom koje i dalje ostaje na zakonodavnom planu. Sve u svemu, postojeda zakonska regulativa u ovoj oblasti je usklađena sa pravnim tekovinama EU-a i drugim međunarodnim standardima. Imajudi u vidu da je Strategija borbe protiv korupcije (2009-2011) ved istekla nova strategija je u procesu. Nacrt je bio kritikovan od strane EU-a u najnovijoj studiji
2
12
izvodljivosti, zbog čega predstojeda strategija treba da bude prilagođena sa preporukama EU-a.
Postoji ograničena staza napretka u sprovođenju zakonskog i političkog okvira. Najznačajnija dostignuda su identifikovana u uspostavljanju novih mehanizama. Pored Agencije za borbu protiv korupcije (od osnivanja 2006. godine) dva dodatna mehanizma su uspostavljena: Antikorupcijska Operativna Grupa (koja radi pod pokroviteljstvom premijera) i Nacionalni savet za borbu protiv korupcije (koja radi pod pokroviteljstvom predsednika). U međuvremenu, novi zakoni, kao što su deklarisanje imovine i finansiranje političkih stranaka su povedali institucionalne napore za sprečavanje korupcije. Postoje vrlo ograničeni rezultati u borbi protiv korupcije.
SprovoĎenje
Strategije za
borbu protiv
terorizma
Što se tiče mera kontra-terorizma, pravni i politički okvir ved postoji i usklađen je sa pravnim tekovinama EU-a i drugim međunarodnim standardima. Terorizam je identifikovan kao jedan od pretnji Nacionalne strategije bezbednosti Republike Kosova. Nacionalna strategija i akcioni plan protiv terorizma 2009-2012 je usvojen. Sa institucionalne tačke gledišta, uspostavljanje i konsolidacija Kosovske obaveštajne agencije doprinela je povedanju institucionalne sposobnosti za sprečavanje i suzbijanje ove pojave. Ne postoje dodatne informacije identifikovane za institucionalne kapacitete za sprovođenje političkog okvira u ovoj oblasti.
3
POGLAVLJE I
KONTEKST LIBERALIZACIJE VIZNOG REŢIMA
13
1.1. POZADINA JAVNOG REDA I BEZBEDNOSNIH POLITIKA: UVOD
PROCESA LIBERALIZACIJE VIZNOG REžIMA SA ZEMLJAMA ZAPADNOG
BALKANA
Ideja liberalizacije viznog režima za zemlje zapadnog Balkana (ZB), zemlje uvedena je na
Solunskom samitu juna 2003. godine. Savet EU-a je predložilo listu reformi koje je
potrebno preduzeti za zemlje kako bi dobile koristi slobodnog viznog režima. Drugim
rečima, Savet je jasno rekao da bi napredak zemalja u procesu liberalizacije viznog režima
zavisio od njihove spremnosti i sposobnosti da sprovedu značajne reforme u oblasti
vladavine prava i bezbednosti. Od zemalja Zapadnog Balkana je traženo da ojačaju svoje
kapacitete u borbi protiv organizovanog kriminala, korupcije, ilegalnih migracija, kao i
poboljšanja njihovih sposobnosti da upravljaju i vrše graničnu kontrolu i bezbednost
službenih identifikacionih dokumenata.2
Prva nastavljena inicijativa stigla je tri godine kasnije u 2007. godini, kada su zemlje
Zapadnog Balkana, sa izuzetkom Kosova, potpisale Sporazum o viznim olakšicama i
readmisiji.3.4 Ovo je predstavilo ugovorni aranžman koji je naveo i razjasnio procedure i
aktivnosti koje su potrebne da se zaključe tokom strukturnog dijaloga pre zelenog svetla da
bi se omogudilo odobrenje besplatnog viznog režima sa EU-om.5 Sporazumi o readmisiji su
imale za cilj sticanje posvedenosti zemaljala Zapadnog Balkana da prime svoje državljane
koji žive u državama članicama EU-a, bez pravnog stambenog statusa.6
Potpisivanje ovih sporazuma i dijalog koji je usledeo uticali su na sveobuhvatne reforme
širom regiona i doveli do značajnog napretka u reformi i institucionalizacije u oblasti
vladavine prava i bezbednosnog područja. Dakle, sredinom-2008. godine Evropska komisija
dostavila je mapu puta za liberalizaciju viznog režima za Albaniju, Bosnu i Hercegovinu
(BiH), BJR Makedonije, Crne Gore i Srbije. Kosovo je ostalo van inicijative u pogledu
političkih kompleksnosti koji su rezultirali nakon proglašenja nezavisnosti od Srbije. Vizni
Putokaz istakao je tehničke kriterijume kategorizovani u nekoliko blokova.
Prvi blok je podvukao potrebu da se poboljša bezbednost dokumenata, drugi blok je
2 Solunska Agenda, Savet Evrope, 15 Jun 2003,
http://ec.europa.eu/enlargement/enlargement_process/accession_process/how_does_a_country_join_the_eu/sap/t
hessaloniki_agenda_en.htm (poslednji put provereno: 29 Juna 2012) 3 Kosovo je u ovom periodu bilo na završnoj fazi pregovora o statusu. Manje od 4 meseca nakon toga, 17.
februara 2008 Kosovo je proglasilo svoju nezavisnost. 4 Isto, Albanija je već potpisala Sporazum o readmisiji sa EU ranije 7. novembra 2005 5 Evropski Savet, ugovori sa zemljama Zapadnog Balkana o olakšicama u izdavanju viza, 8. novembar 2007,
http://europa.eu/legislation_summaries/enlargement/western_balkans/l14578_en.htm 6 Evropski Savet, sporazumi o readmisiji sa zemljama Zapadnog Balkana, 8. novembar 2007,
http://europa.eu/legislation_summaries/enlargement/western_balkans/l14562_en.htm
14
precizirao mere i uslove integrisanog upravljanja granicom, tredi blok pod nazivom Javni red i bezbednost, ističe potrebu za unapređenje institucionalnih napora u suzbijanju i sprečavanju organizovanog kriminala, korupcije, terorizma, promoviše sudsku saradnju u krivičnim pitanjima i zaštitu ličnih podataka.7 Finalni blok bavi se pitanjem osnovnih prava i sloboda kretanja koja se indirektno odnose na tredi blok o javnom redu i bezbednosti.
Bilateralni pristup usledio je nakon diljaloga Evropske komisije sa zemljama Zapadnog
Balkana dozvoljavajudi pojedinačne zemlje da ubrzaju sprovođenje mape puta vizne
liberalizacije. Dok se kriterijumi mogu oceniti kao tehnički, ipak su izazvali mnogo napora da
se ostvari željeni nivo reformi. Kao rezultat, sve zemlje ZB, Kosovo je izuzetak, zaključile su
svoje reforme i dobili besplatni vizni režim u decembru 2010. godine. BJR Makedonija, Crna
Gora i Srbija su ocenjeni da su uspešno realizovali akcije "Mape puta" u 2009. godini, dok je
od Albanije i BiH traženo da nastave sprovođenje reformi do 2010. godine. Što Kosovo čini
jedinim mestom bez liberalizacije viznog procesa sa EU-om.
1.2. POLITIČKI IZAZOVI ZA KOSOVO U PROCESU VIZNE LIBERALIZACIJE
STRUKTURISANOG DIJALOGA
Osnovni strateški ciljevi Kosovskih institucija posle proglašenja nezavisnosti bili su integracija Kosova u EU i NATO. Kosovo je od tada postalo kompleksan problem s obzirom nejedinstva EU u vezi njene nezavisnosti - oko 22 članica EU-a su u međuvremenu priznale nezavisnost Kosova, dok pet članova poput Španije, Grčke, Rumunije, Slovačke i Kipra to nisu učinile. Međutim, EU je imala udela u Kosovskim dešavanjima u protekloj deceniji, i bilo bi logično da se primeti proces pokrenut uprkos nekim kašnjenjima.8 Posebno pokretanje Misije Evropske unije za vladavinu prava na Kosovu (EULEX) u 2008. godini, koja je najveda Misija vladavine prava ikada pokrenuta u okviru Zajedničke bezbednosne i odbrambene politike (ZBOP) EU-a, dodatno obavezujudi EU da obezbedi evropsku bududnost Kosova.
Napredak Kosova ka procesu liberalizacije viznog režima je otežan činjenicom da ima dugu granicnu liniju sa Srbijom, i koja nije preuzela korake u saradnji u oblastima gde bi njenj stav prema Kosovu bio ugrožen.9 EU je omogudila dijalog između Kosova i Srbije, počevši od marta 2010. i učinila je kako liberalizaciju viznog režima za Kosovo, tako i kandidaturu članstva Srbije, uslov vezan za uspeh dijaloga. Dva nova važna sporazuma su postignuta između Prištine i Beograda pod okriljem EU-a i to: integrisano upravljanje granicom i sporazum regionalne saradnje i slobode kretanja.
7 Proverite blok 3 mape puta za liberalizaciju viznog reţima sa: Albanijom, Bosna i Hercegovinom,
Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom 8 KCBS intervju sa Ljutfi Haziri, Član Skupštine Kosova, Predsednik Odbora za Evropske Integracije 27.07.2012 9 Isto.
15
Uprkos napretka u potpisivanju ovih sporazuma, nisu preduzeti značajni koraci u njihovom
sprovođenju. Sporazumi su bili politički teški i nepopularni u obema zemaljama. Međutim,
Evropska komisija je ocenila da je Kosovo održalo konstruktivnu ulogu tokom dijaloga i
konačno preporučila pokretanje vizne liberalizacije strukturisanog dijaloga *19. januara
2012].10 Strukturni Dijalog sa Kosovom počeo je u maju 2012. godine, a Putokaz vizne
liberalizacije uručen je u junu iste godine. Pored toga, Evropska komisija je takođe
pokrenula studiju izvodljivosti o stabilizaciji i pridruženju sa Kosovom u februaru 2012.
1.3. UNUTRAŠNJE IMPLIKACIJE
PRODUŽENOG VIZNOG DIJALOGA SA
KOSOVOM (2009 - 2012)
Dok je vizna liberalizacija Evropske unije generalno opisana kao proces koji uključuje uglavnom tehničke reforme i odluke, ipak ima dalekosežne političke implikacije u slučaju Kosova. Suočena sa političkim zastojem zbog primedaba članica EU koje nisu priznale njenu nezavisnost i teškoda koje proizlaze zbog komplikovanog odnosa sa Srbijom, Vlada Kosova je samoiniciativno pokrenula plan za liberalizaciju viznog režima, kako bi ispunila uslove koje može kontrolisati.11 Prvi korak u tom pravcu bio je jednostrano usvajanje "Akcionog plana za sprovođenje Mape puta za liberalizaciju viznog režima Vlade Kosova sa Evropskom unijom", koja u sebi sadrži sličnu strukturu i pristup koji je korišden za pregovore između EU-a sa drugim zemljama Zapadnog Balkana.
Ova studija utvrdila je da je pokretanje "Akcionog plana", rezultiralo usvajanjem nekih važnih državnih politika u oblasti javnog reda i bezbednosti - bezbednost dokumenata, integrisano upravljanje granicom, migracijama i osnovna prava u vezi slobode kretanja. Drugim rečima, ovaj korak pokrenuo je značajnu dinamiku u zaključivanju primarnih zakona i nacionalnih strategija koje pokrivaju ovaj proces. Najznačajnije promene navedene u ovoj fazi su bile: usvajanje novog Krivičnog zakona, novog Zakona o integrisanom upravljanju granicama i kontroli državne granice (2008), Zakon o azilu (2011), Zakon o strancima (2011), Zakon o Agenciji za borbu protiv korupcije (2010), Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma (2010) i Zakona o zaštiti podataka o ličnosti (2010).
Pored zakonskih izmena, studija je takođe primetila povedan tempo sproveđenja zakonodavstva u ovoj fazi. Neke od strategija koje su povezane sa procesom i koja je Vlada donela su: Nacionalna Strategija integrisanog upravljanja granicom (2010-2012), Nacionalna strategija i akcioni plan protiv organizovanog kriminala (2009-2011), Nacionalna strategija i akcioni plan za borbu protiv trgovine drogom (2009 -2011), Nacionalna strategija i akcioni plan protiv trgovine ljudima (2009-2011), Nacionalna strategija za migracije (2009-2012),
11 KCBS intervju sa Fatmir Dţeljilji, bivski zamenik Ministra Unutrasnjih Poslova (2007-2012) trenutno izabrani
član Skupštine Kosova i član Odbora za Unutrašnje Poslove, Bezbednost i Kosovske Snage Bezbedonosti,
14.06.2012
16
PRAVNI OKVIR
Nacionalna strategija za reintegraciju repatriranih lica (2009-2012) i Strategija za borbu protiv korupcije (2009-2012). Da bi se uskladili sa evropskim standardima jedan broj strategija i akcija su bili podložni modifikaciji.
Zvanični Putokaz EU-a liberalizacije viznog režima za Kosovo je dostavljen od strane
Evropske komisije četiri godine kasnije, juna 2012. Faza između ova dva perioda bila je
izazov za obe. U EU zbog unutrašnjih razloga i političke kompleksnosti statusa Kosova. Stoga
ce u narednim poglavljima biti ocenjen napredak postignut od strane institucija Kosova u
sprovođenju politika IUG, sprečavanju i borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije.
POGLAVLJE II
SPROVOĐENJE JAVNOG REDA I MIRA I
BEZBENDOSNE POLITIKE
2.1. KOSOVSKA POLITIKA ZA
SPROVOĐENJE INTEGRISANOG
UPRAVLJANJA GRANICOM
Politika integrisanog upravljanja granicom (IUG) je regulisana Zakonom o integrisanom
upravljanju i kontroli državne granice, koji je stupio na snagu u junu 2008. godine, kao deo
pravnog paketa uveden od Sveobuhvatnog predloga za rešenje statusa Kosova. I lokalni12 i
međunarodni13 zvaničnici ocenili su da je zakon usvojen u ovoj oblasti veoma napredan i u
skladu sa pravnim tekovinama EU-a.14 Cilj ovog zakona je da se uspostavi održiva
koordinacija i saradnja između svih nadležnih (domadih i međunarodnih) organa uključenih
u granične bezbednosti i olakšava slobodno kretanje ljudi i roba. Zakon de omoguditi uslove
12 KCBS intervju sa pukovnikom Šaban Gruda, Direkcija za Integrosano Upravljanje Granicom, Kosovska
Policija (IUG) 27.08.2012 13 KCBS intervju sa Karin Marmsoler, Politički Savetnik - Vladavina Prava: Kancelarija Evropske Unije na
Kosovu, Priština 29.06.2012 14 KCBS intervju sa pukovnikom Šaban Gruda, Direkcija za Integrosano Upravljanje Granicom, Kosovska
Policija (IUG) 27.08.2012
17
STRATEGIJA
ZA IUG
za uspostavljanje efikasne i efektivne strukture upravljanja granicom kako bi imali otvorene,
ali i kontrolisane i bezbedne granice.15
Prema odredbama ovog zakona međuagencijska saradnja de se sprovoditi od strane
granične policije, carinske službe, Fitosanitarne i Veterinarske službe (FSVS), kao i sve ostale
relevantne agencije kako je definisano Nacionalnom strategijom za Integrisano upravljanje
granicom.16 U prvoj fazi nakon četiri godine od usvajanja zakona Vlada je donela niz
administrativnih direktiva i strategija za jačanje kapaciteta za implementaciju. Ovi koraci su
dovršili pravnu infrastrukturu u vezi sa integrisanim upravljanjem granicom.
"Nacionalna strategija Republike Kosova za integrisano upravljanje granicom (2009-2012)"
je usvojena od strane Vlade u aprilu 2009. godine. Strategija je zasnovana na pristupu IUG
EU-a i gradi se na tri osnovna stuba - unutrašnja-servis saradnja, unutar-agencijska saradnja
i međunarodna saradnja.17 Vlada mora da stvori koordinacionu strukturu pod
rukovodstvom Ministarstva unutrašnjih poslova koja de biti zadužena za oba, donošenje
odluka i nadzorni organ. Struktura treba obuhvatiti predstavnike iz Ministarstva ekonomije i
finansija (MEF), Ministarstvo životne sredine i prostornog planiranja (MŽSPP), Ministarstvo
poljoprivrede, šumarstva i ruralnog razvoja (MPŠRR), Ministarstvo za transport i
infrastrukturu (MTI), Ministarstvo zdravlja (MZ) i Ministarstvo inostranih poslova (MIP).
Drugi sloj upravljanja obuhvata Izvršni odbor koji se sastoji od Državnog koordinatora IUG,
pomodnika generalnog direktora granične policije, generalnog direktora Kosovske carine,
izvršnog direktora Agencije za veterinu i hranu, bivše Agencije za koordinaciju razvoja i
evropske integracije i drugi predstavnici, ako se smatra za neophodnim.
Ceo paket strategija i akcionih planova rezultat je odluke vlade da pokrene sopstveni proces
ispunjavanja uslova za liberalizaciju viznog režima u 2008. i pokriva period od tri godine.
Proces o izmenama postojede strategije je završen, i modifikovana verzija de biti usvojena
do kraja 2012.18 Ne očekuju se suštinske promene. Pored strategije IUG, druge srodne
strategije su usvojene u oblasti organizovanog kriminala, kontra-terorizma i migracionih
pitanja. Procena sporvođenja strategije protiv organizovanog kriminala i borbe protiv
terorizma de biti razmatrano u narednim poglavljima, dok migraciona politika nije predmet
ovog rada.
15 Zakon o integrisanom upravljanju ganicama i kontroli drţavne granice, Skupština Kosova, 15.06.2008,
http://www.kuvendikosoves.org/common/docs/ligjet/2008_03-L065_en.pdf 16 Zakon o integrisanom upravljanju ganicama i kontroli drţavne granice, Član 1, Skupština Kosova, 15.06.2008,
http://www.kuvendikosoves.org/common/docs/ligjet/2008_03-L065_en.pdf 17 Nacionalna Strategija za Integrisano Upravljanje Granicom Republike Kosova (1999-2012), Vlada Kosova,
April 2012, http://www.mpb-ks.org/repository/docs/Strategjia_Anglisht_FINAL_National_strategy
_of_the_Republic_of_Kosovo_2009.pdf 18 KCBS intervju sa pukovnikom Šaban Gruda, Direkcija za Integrosano Upravljanje Granicom, Kosovska
Policija (IUG) 27.08.2012
18
IUG
INTER-GRANIČNA
SARADNJA
SPROVOĐENJE
UNUTRAŠNJE
SARADNJE IUG
Prvi koraci u sprovođenju ove strategije uključili su formiranje koordinacionog tima na čelu
sa zamenikom ministra unutrašnjih poslova. Srodne agencije IUG i Vlada osnovali su
Nacionalni centar za graničnu kontrolu u cilju povedanja efikasnosti i podsticanju
koordinacije. Ovaj centar se sastoji od policije, carine i Fitosanitarne i Veterinarske službe i
ima za cilj da olakša razmenu informacija o pitanjima vezanim za IUG. Novoosnovani
mehanizam pomogao je da se značajno poboljša koordinacija. Razni organi i službe sada
organizuju zajedničke patrole, kontrolne punktove, razmenu informacija i opreme, kao i
organizovanje zajedničkih treninga.19 Ovo se generalno ocenjuje da je proizvelo pozitivne
rezultate graničnih prelaza.20
Nedostatak zajedničkih baza podataka je jedna od ključnih slabosti.21 Međutim, agencije su
pokrenule novu inicijativu za razvoj zajedničkog sistema razmene informacija u okviru tima
za IUG.22 Ovo uključuje značajne budžetske izdatke i može dovesti do kašnjenja da se ovaj
proces završi. Kosovski Policijski zvaničnici su naglasili važnost završetka ovog koraka, iako
su istakli da razvoj zajedničke baze podataka nije sam po sebi uslov EU-a za viznu
liberalizaciju.23
Ograničen nivo interne kontrole i nadzora izgleda da je najvedi problem u ovom trenutku.
To je dokazano usled nedostatka sistematskog procesa kontrole na nekim graničnim
prelazima.24 Kosovski Policijski zvaničnici su priznali slabosti u ovoj oblasti, ali su tvrdili da se
to dešava samo tokom letnjih/zimskih odmora, kada inostrani turisti i Kosovska dijaspora
preoptereti postojede kapacitete. Prema policijskim procenama broj ljudi koji prelaze
granicu sa Albanijom varira između 30,000-40,000 hiljada i to je znatno iznad raspoloživih
kapaciteta policije da može obraditi taj broj. To bi stavilo pod sumnju sposobnost za vršenje
odgovarajudih nivoa kontrola. Dok zvaničnici priznaju ovaj izazov, oni su takođe izjavili da su
putnička vozila i ljudi jedini izuzetak, dok transport robe prolazi redovnu kontrolu.
Nedostatak kapaciteta i iskustva u internoj kontroli ostavlja znatan prostor za pojavu
korupcije. Iako je ovo pitanje razumljivo za relativno novooformljeni inspektorat, to takođe
ukazuje na potrebu da se povedaju kapaciteti nadzora u cilju sprečavanja eventualne
zloupotrebe vlasti na graničnim prelazima.25
Pored komponenta unutrašnje saradnje, Vlada je napravila značajan napredak u regionalnoj
i međunarodnoj saradnji. Najznačajniji su primeri implementacije IUG sa Albanijom,
Makedonijom i Crnom Gorom. Nova politika se pokazala najefikasnijom prema graničnim
19 Isto. 20 Isto. 21 Isto. 22 Isto. 23 Isto. 24 KCBS intervju sa Karin Marmsoler, Politički Savetnik - Vladavina Prava: Kancelarija Evropske Unije na
Kosovu, Priština 29.06.2012, 25Isto.
19
prelazima sa Albanijom. To je dovelo do boljeg i bržeg upravljanja protoka roba i ljudi
naročito tokom letnje sezone kada se je njihov broj znatno uvedan. Zvaničnici obe zemlje su
uspostavili zajedničke granične policijske patrole, tako i zajednidki prelaz. Procedure su
delom pojednostavljene zbog jezičkih afiniteta i takođe su smanjile vreme čekanja na
granici. 26
IUG se pokazalo efikasnom i u slučaju Makedonije, mada ne na nivou i obimu kao sa
Albanijom. Nema zajedničke patrole i zajedničkog prelaza. Bilo je razgovora među
zvaničnicima Kosova i Makedonije u vezi pitanja dokumenata potrebnih za prelazak na
teritoriju jedne-druge. Međutim, istraživanje je potvrdilo odvijanje redovnih sastanaka
između koordinacijskih timova IUG i očekuju se naredni konkretni koraci u vezi ovih pitanja.
Naše istraživanje je identifikovao zadovoljavajudu saradnju između Kosova i Crne Gore. Bilo
je bliskih saradnji između odgovarajudih koordinacijskih timova IUG. Osim toga bilo je
zajedničkih patroliranja policije u oba dela granice posebno nakon primopredaje
nadležnosti sa KFOR-a na Kosovsku policiju. Međutim, produbljivanje saradnje izgleda
delom uslovljeno nerešenim pitanjem demarkacije granice.27 Imajudi jasno definisane
granice sa Kosovom, za Crnu Goru to nije bio uslov tokom dijaloga o viznoj liberalizaciji i
vladini zvaničnici Kosova ne očekuju da ovo pitanje umanji njihove šanse za brzo
zaključivanje procesa.
Implementacija IUG sa Srbijom ostaje politički osetljivo i komplikovano pitanje. To je takođe
teško, jer je prisustvo Kosovske policije na prelazima (Brnjak i Jarinje) na severu Kosova
izazovno bezbednosno pitanje. Primena IUG na ostalim prelazima (Merdare i Bela Zemlja) je
pod punom kontrolom kosovskih vlasti i trebalo bi da bude manje komplikovano. Kontrola
centralne vlasti nad severnim delom gde dominiraju srpske etničke zajednice bila je slaba u
najvedem broju slučajeva. Pokušaji Vlade da preuzme punu kontrolu doveli su do reakcije i
do paljenja graničnih prelaza od strane ekstremista.28 Ova napeta i krhka situacija postala je
plodno tlo za potencijalno ilegalno krijumčarenje. Oba granična prelaza su pod kontrolom
EULEX-a i obuhvataju malo ili nimalo kontrole od strane Kosovske policije.
Srbija odbija da prizna nezavisnost Kosova i ne prihvata postojanje graničnih prelaza.
Umesto toga tvrdila je da su ovi prelazi administrativne linije. Međutim, ovaj politički izazov
je u velikoj meri uticao na uspeh implementacije IUG. Neki oblik razumevanja postignut je
tokom dijaloga Priština-Beograd olakšan od strane EU-a. Sporazum o IUG, kao i sloboda
kretanja, dokumenta i registarih tablica za vozila je postignut u 2012, ali je njegova primena
26 KCBS intervju sa Behar Selimi, bivsi direktor Kosovske Policije, trenutno član Skupštine Kosova 11.07.2012 27 Ivzvlačenje granica u zemljama Zapadnog Balkana, Perspektiva naroda, Saferworld, Oktobar 2011, ,
http://www.saferworld.org.uk/downloads/pubdocs/Drawing%20boundaries%20in%20the%20Western%20Balka
ns.pdf 28 MBROJTËSI (Branilac), Obim IV-Br. 2, Kosovska Policija, Zvanični Magazin Kosovske Policije, maj 2008,
http://www.kosovopolice.com/repository/docs/internet.pdf
20
PRAVNI
OKVIR
bila delimično spora zbog domadih političkih dešavanja i izbora u Srbiji.29
Kosovo je postiglo značajan napredak takođe i na uspostavljanju saradnje sa zemljama izvan
svojih suseda. Međutim, s obzirom da je šira regionalna i međunarodna saradnja predmet
sporazuma u različitim oblastima saradnje (kao što su: migracije, azila, policijska saradnja,
krivičnopravna saradnja, kao i drugi ekonomski sporazumi) koji se takođe odnose na
granične politike, mogu biti predmet konkretnog istraživanja u bududnosti i nede se
razmatrati u ovom radu.30
2.2. SPROVOĐENJE VLADINIH POLITIKA
U SPREČAVANJU I SUZBIJANJU
ORGANIZOVANOG KRIMINALA, KORUPCIJE I
TERORIZMA
Fenomen organizovanog kriminala i korupcije su široko rasprostranjena u zemljama
Zapadnog Balkana zbog konflikata i slabosti državnih institucija. Ova studija je pronašla neki
napredak na Kosovu u smislu jačanja institucionalnih kapaciteta za sprečavanje i borbu
protiv organizovanog kriminala i korupcije. Iako se terorizam ne smatra kao glavna pretnja
za Kosovo, Vlada je preduzela niz koraka kako bi se garantovala bezbednost i sigurnost. Ovo
poglavlje analizira ove pojave i napredovanje na Kosovu u naredna tri pod-poglavlja: (a)
sprečavanje i suzbijanje organizovanog kriminala, (b) sprečavanje i suzbijanje korupcije i (c)
sprečavanje i suzbijanje terorizma.
A. PREVENCIJA I SUZBIJANJE ORGANIZOVANOG
KRIMINALA
U poslednjih nekoliko godina, sprečavanje i suzbijanje organizovanog kriminala na Kosovu
postalo je pitanje koje je izazvalo vedu institucionalnu i javnu pažnju. Tokom protekle četiri
godine kosovske institucije su usvojile različita dela zakonodavstva uključujudi: zakon o
specijalnom tužilaštvu, kao i drugim zakonima koji se odnose na integrisano upravljanje
granicom; antikorupciju; zaštite svedoka; međunarodne pravosudne saradnje; kao i novi
Zakon o krivičnom postupku i Krivični zakon (koji de stupiti na snagu 1. januara 2013.) Zakon
o sprečavanju i borbi protiv organizovanog kriminala još uvek nedostaje. To je, međutim,
najvažniji pravni instrument i pomod u naporima za sprečavanje i borbu protiv
organizovanog kriminala. Isto tako, zakon o sprečavanju i borbu protiv trgovine ljudima još
29 Pogledajte Transkript 6822-og sastanka Saveta Bezbednosti UN-a, šesdeset sedma godina, Njujork, Utorak,
21.09.2012, 10:50. http://www.securitycouncilreport.org/atf/cf/%7B65BFCF9B-6D27-4E9C-8CD3-
CF6E4FF96FF9%7D/Kos%20S%20PV%206822.pdf 30 KCBS intervju sa pukovnikom Šaban Gruda, Direkcija za Integrosano Upravljanje Granicom, Kosovska
Policija (IUG) 27.08.2012
21
STRATEGIJE
NACIONALNA
STRATEGIJA
PROTIV
ORGANIZOVANOG
KRIMINALA
uvek nije usvojen.31 Pored toga, zakon je uključen u zakonodavnom planu i trebalo bi da
bude uskoro usvojen.32 Umesto ovih zakona, suzbijanje i sprečavanje organizovanog
kriminala i trgovine ljudima bide zasnovana samo u krivičnom zakonu i krivičnom postupku.
Stoga, u narednom periodu MUP i Skupština treba da intenzivnije rade na dovršavanju
pravnog okvira u ovoj oblasti.
Kosovski zvaničnici su tvrdili da je zakonodavstvo koje se odnosi na borbu i sprečavanje
organizovanog kriminala na Kosovu usvojeno i zasnovano na međunarodnim demokratskim
standardima i da su u skladu sa EU Ackuis Communitare. U tom smislu, vredi pomenuti da
su Kosovske institucije, a posebno Ministarstvo unutrašnjih poslova, Ministarstvo za
evropske integracije i Odbor Skupštine Kosova za evropske integracije veoma aktivne u
usklađivanju zakonodavstva na osnovu Ackuis Communitare. Međutim, dobre namere nisu
uspele da se uspešno materijalizuju zbog nedostatka stručnosti i institucionalnog kapaciteta
u Skupštini Kosova. Koraci za rešavanje ovih prepreka su preduzete od strane
međunarodnih donatora i programa spoljne pomodi Evropske unije.33
Pored zakona, Vlada je preduzela korake da razvije budude politike i strategije kao što su:
Strategija o organizovanom kriminalu, Strategija protiv trgovine ljudima i Strategija za
borbu protiv trgovine drogom. Svaka od ovih strategija zahteva uspostavljanje određenenih
radnih grupa za sprovođenje svojih ciljeva. Iako odluka da se uspostave različite radne
grupe odražava posvedenost, s druge strane, treba napomenuti da postoje značajna
preklapanja i značajne nepotrebne budžetske posledice.34 Zaista, bilo je raznih poziva
usmerenih Vladi za izradu „super-strategije“ sastavljenu od svih grana strategija sa ciljem da
se centralizuju institucionalni napori u suzbijanju i sprečavanju organizovanog kriminala.35
Ipak, s obzirom da napredak u evropskim integracijama i liberalizacije viznog režima ostaje
jedan od najviših prioriteta Vlade Kosova, i sprečavanje i suzbijanje pojave organizovanog
kriminala je važan segment toga, Vlada je odlučila da izradi posebne strategije za svaku
komponentu šireg organizovanog kriminala, što je rezultiralo povedanjem budžetskih
troškova. Iako se uspeh tvrdi u uvodu ovog pristupa, tokom njene implementacije bilo je
nekih nedostataka kada je u pitanju borba protiv organizovanog kriminala. S obzirom da
postoje odvojene radne grupe koje su formirane u okviru policijskih institucija u mnogim
31 KCBS intervju sa Arben Paçarizi, Kosovksa Policija, Odeljenje za borbu protiv tregovine drogom, 25.07.2012 32 Pogledajte govor predsednika Skupštine Kosova, Jakup Krasnići, koji je objavljen na zvaničnom sajtu
Skupštine Kosova, jun 2012, http://kuvendikosoves.org/?cid=1,184 33 KCBS intervju sa Ljutfi Haziri, Član Skupštine Kosova, Predsednik Odbora za Evropske Integracije
27.07.2012
Vredi pomenuti posebno podršku od strane Nemačke agencije za meĎunarodnu saradnju (GIZ), ali i od drugih
domaćih i meĎunarodnih institucija, kao što su Ţenevski centar za demokratsku kontrolu oruţanih snaga, FOL
Pokret, Kosovski demokratski institut (KDI ), kao i sam Kosovski centar za bezbednosne studije (KCBS). 34 KCBS intervju sa Rifat Marmulaku, bivsi Pukovnik Kosovske Policije, Nezavisni Analitičar Bezbednosne
Politike, 13. Jun 2012. 35 KCBS intervju sa Rifat Marmulaku, bivsi Pukovnik Kosovske Policije, Nezavisni Analitičar Bezbednosne
Politike, 13. Jun 2012.
22
NACIONALNA
STRATEGIJA
PROTIV
TRGOVINE
LJUDIMA
slučajevima ona je uticala na nedostatak komunikacije između različitih grana policije npr.
narkotika, trgovine ljudima i drugih. U mnogim slučajevima oni nisu pokazali sklonost da
dele informacije i rade zajedno, gde su i kritičari prijavili postojanje nepoverenja među
akterima.36
Glavna strategija vodilja institucionalnog napora je Nacionalna strategija i akcioni plan
Republike Kosova za borbu protiv organizovanog kriminala (2009.-2011.) koji ima za cilj da
služi kao osnovna institucionalna platforma za sprečavanje i suzbijanje organizovanog
kriminala u zemlji. Strategije definišu suzbijanje i sprečavanje organizovanog kriminala
zasnovane na međunarodnim definicijama, odražavajudi se na suzbijanje i kažnjavanje: 1)
trgovine ljudima, posebno žena i dece, 2) krijumčarenje migranata, i 3) nezakonita
proizvodnja i trgovina oružja, delova oružja i municije.37 Osim Strategije protiv
organizovanog kriminala, i druge posebne sektorske strategije zasnovane su i usvojene, kao
što su: Strategija IUG, "Nacionalna strategija i akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima"38 i "Nacionalna Strategija i Akcioni plan protiv droge" koje imaju za cilj regulisati sve
specifične oblasti za prevenciju i borbu protiv organizovanog kriminala.
Vedina ovih strategija usvojene su u periodu od 2008. do 2009. sa rokom od 3 godine, što
znači da su neke od njih ved istekle ili de istedi do kraja 2012. Do oktobra 2012. samo
strategija protiv trgovine ljudima je obnovljena u novoj Nacionalnoj strategiji i Akcionom
planu za borbu protiv trgovine ljudima u (2011.-2014.).39 Zvaničnici navode da su kašnjenja
preko izmene postojedih strategija nastale kao rezultat očekivanja vlade Kosova da primi
Mapu puta a zatim da razmotre uključivanje ovih smernica koje pružaju Mape puta u novim
ažuriranim nacrtima strategije. U tom smislu, modifikovane strategije očekuje se da budu
ubrzo na snazi i trebalo bi da budu naprednije i da potpuno odražavaju uslove iz mape puta
za liberalizaciju viznog režima, kao i ukupne preduslove integracije u EU.
Nelegalna trgovina ljudima je sankcionisana Krivičnim zakonom.40 Iako je Kosovo trebalo da
ima poseban zakon o suzbijanju i prevenciji trgovine ljudima to se nije dogodilo.41 Ova
kašnjenja su uglavnom izazvana zbog novog Krivičnog zakona, koji je trebalo da prethodi
ovaj zakon a koji je još uvek u procesu usvajanja. Sve u svemu, stari krivični zakon nije
sankcionisao vedinu situacija koje uključuju trgovinu ljudima, ali i dalje ima nekih
36 KCBS intervju sa Peter Achtelik, Jedinica Organizovanog Kriminala Eulex Policije, 13. J ul 2012. 37 Pogledajte stranu 7 u "Nacionalnoj strategiji i Akcionog plana Republike Kosova protiv organizovanog
kriminala" (2009-2011), Vlada Kosova, jun 2009. 38 Pogledajte dotične strategije: "Nacionalnu strategiju i akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima u (2008-
2011) i (2011-2014)", Ministarstvo Unutrašnjih Poslova. 39 KCBS intervju sa Arben Paçarizi, Kosovksa Policija, Odeljenje za borbu protiv tregovine drogom, 25. Jul
2012. 40 Pogledaj Član 139: Trgovina ljudima, Privremeni krivični zakon, Skupština Kosova, Misija Ujedinjenih Nacija
na Kosovu (UNMIK), Specijalni predstavnik Generalnog sekretara,
http://www.unmikonline.org/regulations/2003/RE2003_25_criminal_code.pdf 41 KCBS intervju sa Arben Paçarizi, Kosovksa Policija, Odeljenje za borbu protiv tregovine drogom, 25. jul
2012.
23
sukobljenih i dvosmislenih odredbi koje je potrebno rešiti. Izmenjen Krivični zakon se
očekuje da uključi odredbe koje se odnose na prekršaje u vezi trgovine ljudima, uključujudi
prisilno prosjačenje, sitnih lopova i narko dilera.42
Slučajevi trgovine ljudima su smatrani veoma zabrinjavajudim. U pokušaju da se
modernizuju napori javnih institucija u borbi protiv ovog fenomena, Vlada je usvojila
“Nacionalnu strategiju i Akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima (2008.-2011.)".43
Strategija je obnovljena i ima ugrađena nove odredbe Krivičnog zakona.44 Nova strategija je
otvorila put za usvajanje nove strategije o trgovini decom.45 To je rezultiralo usvajanjem
konsolidovane verzije Nacionalne strategije protiv trgovine decom putem stvaranja novog
oslonca za borbu protiv trgovne ljudima.46
Naši izvori naveli su značajan napredak u jačanju koordinacije i povedanja institucionalnih
napora i kapaciteta u prevenciji i borbi protiv trgovine ljudima.47 Među prvim naporima je
uspostavljanje ’Nacionalne koordinacione kancelarije’ protiv trgovine ljudima. Ova
kancelarija redovno organizuje različite skupove i izveštaje za međuministarsku grupu koja
je uključena u sprovođenju strategije i akcionog plana. Pored toga, Odeljenje za
obrazovanje i zaštitu žrtava je funkcionalizovano i dizajnirano da radi pod Direkcijom KP za
istragu trgovine ljudima.48 S druge strane, izazovniji problem je koordinacija napora između
različitih radnih grupa za sprovođenje strategije za borbu protiv trgovine ljudima. Naše
istraživanje je navelo nekoliko slučajeva kada različita odeljenja u okviru policije nisu uspela
da razmenjuju informacije.49 Ove neregularne prakse sa policijom došle su kao rezultat
nedostatka iskustva u usvajanju više povezanih pristupa za prevenciju kriminala i kao takva
zahtevaju hitne korake.
Prema statistici policije, tokom poslednje tri godine u proseku 52. do 69. slučaja je istraženo
u vezi organizovanog kriminala ljudima. Studija je istakla povedanu efikasnost od strane
policije da istraži i procesuira ove slučajeve. Broj ljudi optuženih za trgovinu ljudima prešao
je od 52. subjekata u 2011. na oko 183. u 2012.50 Međutim, ove cifre predstavljaju samo
slučajeve trgovine ženama i ne pominje druge potencijalne slučajeve, posebno trgovinu
decom. Novi Krivični zakon za koji se očekuje da stupi na snagu od 2013. godine uvideo je
42 Isto. 43 Pogledajte dotične strategije "Nacionalna strategija i akcioni plan za borbu protiv trgovine ljudima u (2008-
2011) i (2011-2014)", Ministarstvo unutrašnjih poslova, 2008 44 KCBS intervju sa Arben Paçarizi, Kosovksa Policija, Odeljenje za borbu protiv tregovine drogom, 25. jul
2012. 45Isto. 46Isto. 47 Izvestaj 2012. godine o Trgovini ljudima - Kosovo, Odeljenje Drţave Sjedinjenenih Američkih Drţava, 19. jun
2012 http://www.unhcr.org/refworld/country,,USDOS,,SRB,,4fe30cb832,0.html 48KCBS intervju sa Arben Paçarizi, Kosovksa Policija, Odeljenje za borbu protiv tregovine drogom, 25. jul 2012. 48Isto. 49 KCBS intervju sa Peter Achtelik, Jedinica Organizovanog Kriminala Eulex Policije, 13. J ul 2012. 50 Pogledajte u nastavku Tabelu 1 obezbeĎenu od KP Direkcije za istragu trgovine ljudima
24
ovaj problem i treba da obezbedi pravni instrument za borbu rasprostranjene pojave
prinudnog prosjačenja.
Analize statistike policije otkrivaju da je došlo do pada u broju žrtava poreklom iz stranih
zemalja, međutim, čini se da je skoro zamenjena povedanjem broja domadih žrtava.51 Iako
ima ogranicenog napretka u smislu smanjenja broja žrtava, statistike pokazuju povedanu
efikasnost od strane granične policije da spreči slučajeve dovođenja žrtava na teritoriju
Kosova.
Saradnja sa pravosuđem ostaje i dalje izazov u vezi sa trgovinom drogom, međutim u
poslednjih nekoliko godina došlo je do znatnog poboljšanja i u ovom sektoru.
Tabela 1: Broj istraţnih predmeta preuzetih od strane Kosovske policije tokom
poslednje 4 godine:52
Predmeti/Istrage 2009 2010 2011 2012
Januar-Jun
Otvoreni istražni predmeti 69 57 66 64
Slučajevi dostavljeni
tuţilaštvu/sudovima 55 50 65 59
Predmeti – Informacije pod
istragom 14 7 47 49
Predmeti na osnovu vrste krivičnih
prijava 2009 2010 2011 2012
Trgovina ljudima 32 31 28 21
Omogućivanje Prostitucije 4 8 11 18
Prostitucija 11 14 17 22
Nametanje ropstva /nevoljni rad / / / /
Ostale prijave 22 4 10 3
Ukupno predmeta 69 57 66 64
Kontrola sumljivih lokacija 2009 2010 2011 2012
January-June
Broj kontrola 521 709 342 197
Zatvorene sumljive lokacije 70 88 37 19
Hapšenje na osnovu krivične
prijave/Poslednje 4 godine 2009 2010 2011
2012
Januar-Jun
Trgovina ljudima 34 76 91 74
51 Pogledajte u nastavku Tabelu 2 obezbeĎenu od KP Direkcije za istragu trgovine ljudima 52 Tabela obezbeĎena od Kosovske Policije, 25. Jul 2012.
25
NACIONALNA
STRATEGIJA
PROTIV
TRGOVINE
DROGOM
Omogućivanje Prostitucije 3 13 39 26
Prostitucija 9 27 50 31
Nametanje ropstva /nevoljni rad 6 5 3 4
Ukupno uhapšenih 52 121 183 135
Tabela 2: Statistika o poreklu žrtava trgovine ljudskih bića u poslednje četiri
godine53
Poreklo identifikovanih ţrtava
trgovine ljudima 2009 2010 2011
2012
Januar-Jun
Kosovo 16 28 35 26
Albanija 3 7 1 1
Moldavija 8 1 / 2
Bugarska 1 / / /
Srbija 1 2 3 /
Poljska / 1 / /
Slovačka / / / 1
Ukupno identifikovanih ţrtava 29 39 39 30
Ukupno maloletnih ţrtava
trgovine ljudima 7 16 7 8
2) Trgovina drogom – je pitanje od velike važnosti za Kosovo tokom poslednjih nekoliko
godina. Različiti izveštaji su identifikovali Kosovo kao tranzitnu zemlju za trgovinu droge, što
je veoma zamaglilo njen imidž. Da bi se poboljšala situacija u ovoj oblasti u 2009. Vlada je
usvojila Nacionalnu Strategiju i Akcioni plan protiv droge (2009.-2012.).54 Ova strategija je
služila kao glavna institucionalna platforma za sprečavanje i borbu protiv trgovine drogom
na Kosovu. Strategija promoviše rehabilitaciju i negu zavisnika, prevenciju narkomanije i
eksperimentisanje sa drogama; rane intervencije za smanjenje narkomanije u vezi zdravlja i
socijalnih posledica i pristup lečenju, socijalnu rehabilitaciju i reintegraciju koja je u skladu
sa međunarodnim standardima. 55
Prema zvaničnicima sprovođenje ove strategije prošlo je relativno dobro. Na osnovu
procena izvršena u aprilu 2012. godine, smatra se da su oko 70% identifikovanih ciljeva ove
53 Tabela obezbeĎena od Kosovske Policije, 25. Jul 2012. 54 Pogledajte Nacionalnu Strategiju i Akcioni Plan protiv droge (2009-2012), Ministarstvo Unutrašnjih Poslova,
Jun 2009, http://www.mpb-ks.org/repository/docs/strategjia_16_06_09_finale_kombetare_ENG.pdf 55 Pogledajte Nacionalnu Strategiju i Akcioni Plan protiv droge (2009-2012), Ministarstvo Unutrašnjih Poslova,
Jun 2009, http://www.mpb-ks.org/repository/docs/strategjia_16_06_09_finale_kombetare_ENG.pdf
26
strategije postignuti.56 Od ukupnih 57 aktivnosti, 19 su za smanjenje potražnje za drogom,
23 su bile za smanjenje broja prodavaoca droga, a 14 je bilo protiv saradnika i njihovu
koordinaciju. Oblast u kojoj je radna grupa pokazala najvedi napredak je smanjenje broja
prodavaca droge sa 89% postignutih ciljeva, a najmanji napredak postignut je u smanjenju
potražnje za drogom sa samo 39% ostvarenih ciljeva.57
Prema policijskim službenicima od septembra 2011. kapaciteti Direkcije KP za istragu
trgovine drogom su udvostručeni.58 U poslednje vreme KP je uhapsila mnoge članove
kriminalnih grupa i zaplenila je veliku količinu narkotika. Tačnije, prema rečima zvaničnika,
Kosovska policija je u periodu od januara 2009. do jula 2012. pokazala impresivan rast
trendova kada je u pitanju istraga pokrenuta od strane policije protiv dilera droge, koja se
kretala otprilike oko 20% do 25% za svaku godinu.59 Kosovska policija je nastavila da pruža
dokaze o zaplenjenim drogama. Ogromna količine droge koja je zaplenjena na Kosovu je
poreklom iz inostranstva. i to je uglavnom predodređeno (posebno kanabis i heroin), za
tržista članica EU, što još jednom potvrđuje da se do nedavno Kosovo veoma koristilo kao
tranzitna zemlja.60
Međutim, zvaničnici tvrde da se Kosovo više ne gleda kao tranzitna zemlja. Izjave zvaničnika
Kosovske policije otišle su još dalje tvrdedi da je Kosovo postala najefikasnija zemlja u
regionu kada je u pitanju sprečavanje i borba protiv trgovine drogom,61 a ne pružajudi
dovoljno dokaza za merenje napretka u drugim zemljama regiona. Međutim, značajni
indikatori koji pokazuju da se polako smanjuje količina droge koja cirkuliše na Kosovu,
potkrepljuje se činjenicom da je u poslednje vreme bilo sve više i više slučajeva kada su mali
dileri koji sami kultivišu drogu uhapšeni.62 S druge strane, postoje glasine da su cene droge
na crnom tržištu značajno porasle u poslednjih nekoliko godina.63
Osim zaplene droge, tokom policijske operacije za hvatanje dilera droge bilo je takođe
konfiskacija u značajnim iznosim novca, oružja i vozila.64 Istraživački tim je pratio izjave za
štampu policije i MUP-a u vezi hapšenja krijumčara droge i zaplene droge.65 Povedani napori
za borbu protiv krijumčarenja narkotika mogu biti analizirani u kontekstu potrebe da
56 KCBS intervju sa Direktorom Bahri Šala, Kosovska policija, Odeljenje za borbu protiv trgovine ljudima 25. Jul
2012 57Isto. 58Isto. 59 Pogledajte Tabelu 3 u nastavku 60 Opis zemlje: Kosovo 2011, Evropski centar za pracenje droge i narkomanije, poslednji put provereno: 02.
Septembar 2012, http://www.emcdda.europa.eu/publications/country-overviews/ xk#dro 61KCBS intervju sa Direktorom Bahri Šala, Kosovska policija, Odeljenje za borbu protiv trgovine ljudima 25. Jul
2012 62Isto. 63Pogledajte Tabelu 3 u nastavku 64 Pogledajte Tabelu 4 u nastavku 65 Kosovska Policija je uhapsila 5 osoba i zaplenila 300 kg narkotika [Policia e Kosovës arrestoi pesë persona
dhe konfiskoi 300 kilogram substancë narkotike], Kosovska Policija, Saopstenje za javnost, 06. Jul 2012,
http://www.kosovopolice.com/?page=1,26,2616
27
ostvare rezultate u procesu evropskih integracija. Međutim, može se zaključiti da su
rezultati u borbi protiv krijumčarenja droge eksterno vođeni i napori za ispunjavanje
procesa vizne liberalizacije smatraju se kao podsticaji.
Vredi istadi da se rezultati u borbi protiv trgovine drogom urađeni u okviru članstva Kosova
u regionalnim inicijativama i mrežama. Dok Kosovo nastavlja da bude izostavljeno iz ovih
inicijativa, svaki uspeh u borbi protiv ovih izazova se vrši lokalno, dok je opšte poznato da je
krijumčarenje droge trans-regionalni i trans-nacionalni problem. Pored toga, zvaničnici su
prijavili nedostatak direktne saradnje sa međunarodnim policijskim institucijama poput
Interpola, Europola i Eurojusta.66 KP je ved osnovala ’Direkciju za sprovođenje zakona i
međunarodnu saradnju’ koja ima za cilj da poveda bilateralnu i multilateralnu saradnju sa
drugim policijskim institucijama.
Tabela 3: Kvantitativni podaci dobijeni od strane Kosovske policije o istrazi
slučajeva trgovine drogom na Kosovu tokom poslednje četiri godine:67
Podaci pru
ženi po g
odin
am
a
Vrsta istrage Etnička pripadnost Pol Vrsta optuzbi
Otv
ore
ni
pre
dm
eti
Osum
nji
čeni
Alb
anci
Srb
i
Osta
li
Mu
škarc
i
Žene
Pro
daja
Posedovanje
Kultiv
isanje
dro
ge
2009 272 414 393 5 16 391 23 90 147 35 2010 313 463 419 22 22 448 15 125 146 42 2011 407 547 507 13 27 529 18 143 234 53 2012 285 476 426 13 37 460 16 86 200 4
Ukupno 1277 1900 1745 64 102 1828 72 444 727 134
664. KCBS intervju sa pukovnikom Šaban Gruda, Direkcija za Integrosano Upravljanje Granicom (IUG),
Kosovska policija 27. Avgust 2012 67 Tabela obezbeĎena od Kosovske Policije, 25. Jul 2012.
28
PRAVNI
OKVIR
Tabela 4: Količina droge zaplenjena od strane Kosovske policije u toku
2011/2012:68
Konfiskacij
e
Hero
ina
KG
Mari
huana
KG
Kokain
a
KG
Sem
en
Kanabis
a
Biljk
e
Kanabis
a
Eksta
zija
Dru
go K
g
Oru
ţje
Novac
Auto
mobili
2011
33 1
2
89.6
2
2. 55
0
276
691
3068.4
14
9425€
17
2012
51.0
1
1000.8
4
7.2
1
6316
8098
153
256
43
60630€
30
Razlika u
17.8
9
911.2
2
4.6
6
6316
7822
-538
2812.4
22
51205€
13
Razlika
iskazana u:
%
54%
1016%
183%
100%
2929%
78%
-92%
157%
543%
76%
B. PREVENCIJA I SUZBIJANJE KORUPCIJE NA
KOSOVU
Korupcija je široko rasprostranjena pojava koja utiče na javni sektor, ne samo na Kosovu
ved i širem regionu zapadnog Balkana. Kosovo se nalazi u sredini prelaznog perioda i još
treba da zaključi važne institucionalne reforme u cilju ispunjenja kriterijuma za integraciju u
EU. Postoje potrebe za više napretka u sprečavanju i borbi protiv korupcije u državi, i Vlada
još treba da dokaže svoju ozbiljnost za rešavanje ovog problema.
Kada je u pitanju usvajanje zakona, pravni okvir u oblasti sprečavanja i borbe protiv
korupcije je relativno na mestu, što je ukazano i na najnovijoj Studiji izvodljivosti objavljenoj
od strane Evropske komisije za Kosovo.69 Vedina zakonodavstva u ovoj oblasti je obnovljena
tokom posljednjih nekoliko godina. Novi Zakon o Agenciji za sprečavanje korupcije je stupio
na snagu u Januaru 2010. Ubrzo nakon toga, ovaj zakon su pratili drugi povezani zakoni,
68 Tabela obezbeĎena od Kosovske Policije, 25. Jul 2012. 69 Saopštenje komisije o izvodljivosti za stabilizaciju i pridrţavanje izmedju Evroske unije i Kosova, Evropska
Komisija, Brisel, 10. Oktobar 2012,
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2012/package/ks_analytical_2012_en.pdf
29
STRATEGIJA
ZA BORGU
PROTIV
KORUPCIJE
uključujudi: "Zakon o proglašenju, poreklu i kontroli imovine visokih javnih zvaničnika i
prijavljivanja poklona za sve državne službenike”,70 "Zakon o sprečavanju sukoba interesa u
vršenju javnih Funkcija",71 “Zakon o finansiranju političkih stranaka”, “Zakon o javnim
nabavkama u Republici Kosova” i “Zakon o zaštiti svedoka”.72
Pored toga, tu je i novo zakonodavstvo koje de kompletirati pravni okvir u ovoj oblasti.
Stoga, novi Krivični zakon koji de stupiti na snagu počevši od januara 2013. i dalje de
sprovoditi institucionalne napore u borbi protiv pojava korupcije. Za razliku od prethodnog
zakona, novi Krivični Zakon sadrži kompletno poglavlje koje sanksioniše korumpirane
zvaničnike i druga krivična dela u javnim službama.73 Jedini važni zakon koji još uvek nije
usvojen je "Zakon o proširenim ovlašdenjima za konfiskaciju imovine stečene krivičnim
delom", koji ved neko vreme kruži u otvorenim odborima Skupštine Kosova.74 Inače,
usvojeni antikorupcijski zakoni usklađeni su sa pravnim tekovinama EU-a i predstavljaju
dovoljnu pravnu osnovu za suzbijanje i sprečavanje korupcije visokih zvaničnika.
Pored napora za dovršavanje pravnog okvira u oblasti za borbu protiv korupcije, a koje se
odnose na napredak i definisanje institucionalne politike za sprečavanje i borbu protiv
pojave korupcije u državi. Dakle, u poslednje 3 godine Nacionalna Strategija i Akcioni plan
za borbu protiv korupcije 2009.-2011. predstavljala je najvažniji politički dokument odobren
od strane Skupštine Kosova, koji je korišden za sprečavanje i borbu protiv fenomena
korupcije na Kosovu. Ova strategija ima za cilj da postepeno smanji pojavu korupcije u Vladi
i u drugim javnim institucijama. Međutim, kvalitet strategije je veoma kritikovan od strane
različitih aktera civilnog društva uključenih u nadgledanju sektora korupcije. Njihove glavne
zabrinutosti su bile da iako je strategija cenjena, nije pravilno definisala vremenski okvir za
realizaciju planiranih aktivnosti i njihova finansijska implikacija nije bila kompatibilna sa
planiranim aktivnostima, dok takođe postoji zabrinutost da je ograničila ulogu Agencije za
borbu protiv korupcije u nadgledanje implementacije strategije.75
Ipak, uprkos rezervama, ova strategija je još uvek aktivna kao platforma za prevenciju i
70 Zakon o Proglašenju, Poreklu i Kontroli Imovine Visokih Javnih Zvaničnika i takoĎe izjavljivanje poklona svih
drţavnih sluţbenika, Sluţbeni Glasnik Skupštine Kosova 14.09.2012,
http://kuvendikosoves.org/common/docs/ligjet/2010-151-eng.pdf 71 Zakon o sprečavanju sukoba interesa u vršenju javnih funkcija, Sluzbeni glasnik Skupštine Kosova 14.
Septembar 2011, http://kuvendikosoves.org/common/docs/ligjet/2007_02-L133_en.pdf 72 Zakon o javnim nabavkama u Republici Kosova, Skupština Kosova 31.08.2011 http://www.assembly-
kosova.org/common/docs/ligjet/Law%20on%20public%20procurement.pdf 73 Krivični zakon Republike Kosova, član 135, Sluţbeni glasnik Skupštine Kosova 20. April 2012
http://www.assembly-kosova.org/common/docs/ligjet/Kodi%20penal.pdf 74 Pogledajte Nacrt zakona o proširenim ovlašćenjima za oduzimanje imovine stečene krivičnim delom,
Skupština Kosova (poslednji put provereno: 11.10.2012)
http://www.kuvendikosoves.org/common/docs/ligjet/04-L-140.pdf 75 Politicki Dokument: Slabosti Strategije protiv korupcije i njenog akcionog plana 2009-2011 (Dobësitë e
Strategjisë Kundër Korrupsion dhe Planit të Veprimit 2009-2011), Levizja FOL, strana 4, 2010,
http://levizjafol.org/images/uploads/files/Hulumtim_Politikash_Dobesite_e_Strategjise_Kunder_Korrupsion_dhe
_Plani_i_Veprimit_2009-2011.pdf
30
PREVENCIJA
borbu protiv korupcije, dok se ne usvoji nova strategija. S obzirom da je ova strategija ved
istekla, nova strategija pod nazivom "Nacionalna strategija i akcioni plan za borbu protiv
korupcije 2002.-2016." je ved na dnevnom redu. Nova strategija ima za cilj da pokriva duži
period jer de pokriti period od 5. godina. U međuvremenu, sadržaj novog nacrta strategije
nije značajno izmenjen od prethodnog. Pored toga, studija izvodljivosti objavljena u
poslednje vreme od strane Evropske komisije izazvala je ozbiljne probleme u vezi sa
sadržajem ovog nacrta strategije koji je jedan od glavnih razloga zašto je došlo do kašnjenja
prilikom odobravanja.76
Sve u svemu, kada je u pitanju sprovođenje trenutne antikorupcijske strategije napredak je
više dodirljiv u vezi preventivnih mera. Tokom, poslednjih nekoliko godina različiti
antikorupcijski mehanizmi osnovani su na višim nivoima strateške uloge, kao što su
Operativna grupa za borbu protiv korupcije koja je osnovana od strane Vlade, i Nacionalnog
saveta za borbu protiv korupcije koji je osnovan od strane Predsednika. Dakle, obe Radne
grupe i Savet imaju za cilj da koordinišu i jačaju institucionalne napore za sprečavanje
korupcije, koja je na neki način takođe zadatak Agencije za borbu protiv korupcije. Zapravo
to je glavni razlog zašto su i Savet i Operativna grupa žestoko kritikovani od strane civilnog
društva, kao pokušaj da se kontroliše uloga Agencije, nego da bi imali pravi doprinos u
sprečavanju i borbi protiv pojava korupcije.77
Osim stvaranja institucionalnih mehanizama za sprečavanje korupcije, preduzete su i
konkretne mere, kao što je prijavljivanje imovine viših zvaničnika, koja su nedavno
objavljena na veb stranici Agencije za borbu protiv korupcije, dok što se tiče onih koji
odbijaju da prijave imovinu, pokrenute su takođe odgovarajude sudske procedure.78
Međutim, i u ovom slučaju bilo je zabrinutosti u odnosu na angažovanje odgovarajudih
institucija da pokrenu postupke protiv visokih zvaničnika koji su odbili da prijave imovinu.
Pored toga, uprkos tome da su se u svim okružnim sudovima u poslednje vreme imenovali
novi specijalni tužioci za istragu korupcijskih afera visokih državnih zvaničnika, nivo
pojedinaca osuđenih za korupcijske afere i dalje je relativno nizak. 79
Nedavno je bilo nekih konkretnih koraka za jačanje institucionalnih kapaciteta u borbi
protiv fenomena korupcije. Kosovska policija je u potpunosti konsolidovala njeno
Specijalizovano Odeljenje za Antikorupciju (SOAK) koje treba da poboljša efikasnost policije
76 Saopštenje Komisije o izvodljivosti za stabilizaciju i pridrţavanje izmedju Evroske unije i Kosova, Evropska
Komisija, 10. Oktobar 2012. (strana 10)
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2012/package/ks_analytical_2012_en.pdf 77 Za više informacija, molimo pogledajte član objavljen u dnevnim novinama Koha Ditore 1. Januar 2012,
http://www.kohaditore.com/index.php/repository/.../Binder1.pdf?page=1,13,82576 78 Evropski akcioni plan partnerstva, Vlada Kosova, decembar 2011, http://www.mei-
ks.net/repository/docs/Plani_i_veprimit_te_Partneritetit_Evropian_2012.pdf 79 38. Godišnji izveštaj Kosovske policije 2012, Kosovska Policija, Objavljeno u 2011,
http://www.kosovopolice.com/repository/docs/RAPORIT_I_PK-SE.pdf
31
SUZBIJANJE
u borbi protiv fenomena korupcije.80 Koordinator za borbu protiv korupcije je imenovan pri
Kancelariji državnog tužioca i jedan tužilac po kancelariji okružnog tužilaštva je dodeljen na
slučajevima korupcije. Bilo je konkretnih koraka u poboljšanju saradnje između tužilaca.
Povedanje plata sudija i završetak procesa reizbora su označeni kao korak dalje na
sprečavanje korupcije sudstva.81
S druge strane, kada je u pitanju borba protiv korupcije, mišljenja su još više podeljena. Do
sada broj istraga slučajeva vođenih protiv visokih zvaničnika koji su izvršili korupcijske afere
je relativno ograničen, dok je broj pojedinaca uhapšenih u korupciskim aferama vrlo
simboličan. Međutim, s obzirom da je korupcija često povezana sa organizovanom
kriminalom ili bar podrazumeva grupu organizovanih ljudi u sprovođenju korupcijskih afera,
nesumnjivo je da je istraga o korupcijskim aferama i dalje najizazovniji problem za
pravosuđe.
Nedavno je bilo nekih konkretnih koraka za jačanje institucionalnih kapaciteta u borbi
protiv korupcijskih pojava. Kosovska policija je sada potpuno učvrstila svoje Specijalizovano
Odeljenje za suzbijanje korupcije (SOSK) koje je trebalo da poboljša efikasnost policije u
borbi protiv fenomena korupcije.82 Koordinator za borbu protiv korupcije je imenovan pri
Kancelariji državnog tužioca i po jedan tužilac okružnog tužilaštva je dodeljen u slučajevima
korupcija. Bilo je konkretnih koraka u poboljšanju saradnje između tužilaca. Povedanje plata
za sudije i završetak procesa ponovnog naimenovanja su označene kao korak dalje za
sprečavanje korupcije u pravosuđu.83
Kada su u pitanju istražne radnje, broj slučajeva84 koji su pokrenuti ili od strane policije ili od
strane Agencije za borbu protiv korupcije KP SOSK je tokom perioda od aprila 2010. do
decembra 2011. registrovala 47. slučajeva. S druge strane, Agencija za borbu protiv
korupcije koja je vodeda agencija za borbu protiv korupcije na Kosovu tokom 2011.
istraživala je ukupno 160. predmeta koji su imali osnovne elemente za pokretanje
predistražnog postupka. Od ukupnog broja iniciranih predmeta od strane agencije, 12.
predmeta su pokrenuti protiv sudija i drugog osoblja sudova, 30. predmeta su vladini
zvaničnici, 56. predmeta su bili lokalni vladini zvaničnici i 3. druga predmeta bili su protiv
zvaničnika tužilaštva. Međutim, za dalji krivični postupak, samo 39. lica su otišla dalje
nadležnim organima od ukupno 121. njih koji su osumljiceni da su bili uključeni u ove
80 Evropski akcioni plan partnerstva, Vlada Kosova, decembar 2011,
http://www.mei-ks.net/repository/docs/Plani_i_veprimit_te_Partneritetit_Evropian_2012.pdf 81 Kosovo 2011 Izveštaj o napretku, Evropska Komisija, 12. Oktobar 2011,
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2011/package/ks_rapport_2011_en.pdf 82 Evropski akcioni plan partnerstva, Vlada Kosova, decembar 2011, http://www.mei-
ks.net/repository/docs/Plani_i_veprimit_te_Partneritetit_Evropian_2012.pdf 83 Kosovo 2011 Izveštaj o napretku, Evropska Komisija, 12. Oktobar 2011,
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2011/package/ks_rapport_2011_en.pdf 84 Godišnji Izveštaj 2011, Kosovska Policija, Objavljeno u 2011,
http://www.kosovopolice.com/repository/docs/RAPORIT_I_PK-SE.pdf
32
PRAVNI
OKVIR
korupcijske afere.85 Od januara 2009. ukupno trideset presuda je doneto protiv zločina
korupcije u mešovitim vedima od sudija EULEX-a i Kosovskih sudija, gde su trideset
optuženih oglašeni krivim, devet njih je oslobođeno. U drugim slučajevima korupcije, 216.
predmeta su nasledili iz prethodnih godina a 92. su prijavljeni u periodu od oktobra 2010.
do jula 2011.
Takođe, u toku 2012. bilo je slučajeva registrovanih pojedinaca uhapšenih i ispitivanih u
korupcijskim aferama. Tokom ove godine najznačajniji predmeti su hapšenje 4. policajaca u
martu86, hapšenje načelnika Operativne grupe za borbu protiv korupcije u aprilu87,
ispitivanje 8. sudija i 1. tužioca EULEX policije kao i drugih velikih slučajeva koji pokazuju da
postoji povedanje institucionalne spremnosti za borbu protiv korupcije u glavnim javnim
domenima.
C. PREVENCIJA I SUZBIJANJE TERORIZMA
Procena rizika i pretnje ne vidi terorizam kao direktnu pretnju za Kosovo. Do sada nema
ozbiljne globalne terorističke pretnje nametnute prema građanima Kosova ili prema
međunarodnim osobljem koje radi za međunarodne misije raspoređene ovde. Nedostatak
angažovanja od strane Kosova čak i u simboličkom nivou u globalnoj borbi protiv terorizma
može se objasniti činjenicom nedostatka vojne snage koja tehnički sprečava Kosovo da
prisustvuje u globalnim bezbednosnim procesima. Ipak, to ne znači da Kosovo treba ili je
zapostavilo pretnje izazvane terorizmom, s obzirom da se tokom poslednje decenije ova
pojava raširila širom sveta, ostavljajudi države u neudobnom položaju.
Sa pravne tačke gledišta, do sada je terorizam sankcionisan uglavnom od Privremenog
krivičnog zakona, koji predviđa oštre kazne za pojedince koji počine krivično delo u vezi sa
terorizmom uključujući i finansiranje i druge načine podrţavanja.88
U meĎuvremenu,
nedavno novi Krivični zakon (koji će stupiti na snagu od januara 2013,) je unapredio
propis mera kontraterorizma koje dodatno proširuje članke protiv terorističkih akata,
finansiranje i drugih načina podrške predviđenih za ove pojave. Šta više pored uključivanja
novih članaka, novi Krivični zakon je takođe povedao kaznu se izvršenje terorističkih dela.89
I neki drugi zakoni su dokazi u ovoj oblasti kao što su: zakonodavstvo o IUG (koji ima za cilj
da ojača graničnu kontrolu kao ključ za sprečavanje širenja terorističkih aktivnosti na
85 Godišnji izvestaj 2011 (januar-decembar) Agencija za borbu protiv korupcije, Objavljeno u 2012,
http://www.akk-ks.org/repository/docs/Annual-Report-2011-ACA-fv.pdf 86 Pogledajte član Balkan Insight “ http://www.balkaninsight.com/en/article/kosovo-police-arrests-4-pdk-senior-
officials-in-vushtrri-municipality 87 Pogledajte član „Šef antikorupcione radne snage uhapšen za korupciju“, 04. April 2011,
http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2012/04/04/feature-03 88 Privremeni krivični zakon Kosova, član 105, Skupštine Kosova i UNMIK-a 06. Jun 2003,
http://www.unmikonline.org/regulations/unmikgazette/03albanian/A2003regs/RA2003_25_CCintranet.pdf 89 Krivični zakon Republike Kosova, član 135, Sluţbeni glasnik Skupštine Kosova 20. April 2012,
http://www.assembly-kosova.org/common/docs/ligjet/Kodi%20penal.pdf
33
PRILAGOĐAVANJE
STRATEGJA
SPROVOĐENJE
teritoriji Kosova); Zakon o strancima i Zakon o azilu (koji imaju za cilj pojednostaviti proces
za pojedince koji traže azil ili status stranog stanovnika na Kosovu, što je lakše za KP-a da
utvrdi identitet stranaca koji povecavaju zabrinutost od terorizma); Zakon o sprečavanju
pranja novca i finansiranja terorizma90, koji je usvojen u 2010. je poboljšao Pravni okvir
posebno kada su u pitanju kriminalne aktivnosti koje se odnose na finansiranje pojava
terorizma.
Različite strategije sektora bezbednosti su usvojene od strane Kosovske vlade koje su
takođe uključile veoma važne aspekte u prevenciji i borbi protiv terorizma. Prema
zvaničnicima, među ostalim sektorskim strateškim dokumentima zasnovanim na merama
kontraterorizma takođe su uključeni u Strategiji nacionalne bezbednosti Republike Kosova,
dokument koji je osporen jer ne odražava lokalni kontekst i potrebu. Međutim, druge
strategije koje su stavljene na raspolaganje javnosti, kao što je Nacionalna strategija i
Akcioni plan protiv terorizma 2009.-2012., strategija za IUG, strategija za borbu protiv
korupcije, pružaju dovoljne mere za sprečavanje i borbu protiv terorizma u državi. Kosovska
strategija za borbu protiv terorizma je uključila pet nivoa akcije protiv terorizma, počevši od
prevencije, potrage, zaštite, pripreme i reagovanja.91
Međutim, došlo je do institucionalne konsolidacije zadužene za sprečavanje i suzbijanje
terorizma na Kosovu. Jedan od najvedih koraka u ovom pravcu je konsolidacija Kosovske
agencije za inteligenciju (KAI). Prema njenim zvaničnicima, ova agencija je postala
operativna, što znači da Kosovo sada razvija instituciju sa primarnom ulogom da prikuplja i
analizira informacije u vezi sa potencijalnim terorističkim aktivnostima protiv Kosova i
njenih građana. Važan napredak je takođe identifikovan u vezi finansijsko-obaveštajnih
podataka i pranja novca. U cilju povedanja uloge finansijske inteligencije u poslednje vreme
vlada Kosova je promovisala finansijsku obaveštajnu službu (FOS) u novu agenciju zvanu
Finansijska akciona radna grupa (FARG). Među glavnim aktivnostima ove agencije je
sprovođenje istrage o transakcijama iznad 10.000 evra, sumnjivih transakcija i
strukturiranih transakcija.92 Slično tome, takođe, Kosovska policija je nedavno promovisala
Jedinicu za borbu protiv terorizma (CTU) u Odeljenje za borbu protiv terorizma (DCT), koja
pokazuje da je pojava terorizma ozbiljno shvadena od strane vlade. Prema izvorima, u
principu ovo novo odeljenje smatra se operativnim posebno na nivou prikupljanja
informacija, međutim potrebno je da se i dalje razvija kooperativni odnosi sa nadležnim
državnim organima i verskim zajednicama.93
90 Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Skupština Kosova, 18 Oktobar 2010,
http://www.assembly-kosova.org/common/docs/ligjet/2010-196-eng.pdf 91 Nacionalna strategija i akcioni plan za borbu protiv terorizma Republike Kosova, Vlada Kosova, Pristina, Jun
2009, http://www.mpb-ks.org/repository/docs/Strat_Terror_Eng.pdf 92 Odeljenje Drţave Sjedinjenene Američkie Drţave, Izveštaji o terorizmu 2011 – Kosovo, 31. Jul 2012,
dostupno na: http://www.unhcr.org/refworld/docid/501fbcb0c.html [poslednji put provereno: 12. Septembra
2012] 93 Odeljenje Drţave Sjedinjenene Američkie Drţave, Izveštaji o terorizmu 2011 – Kosovo, 31. Jul 2012,
34
Regionalna saradnja za suzbijanje terorizma je još jedan važan segment prevencije i
suzbijanja kriminaliteta velikih razmera. Međutim, imajudi u vidu nedostatak priznanja
državnosti od strane ključnih regionalnih i međunarodnih organizacija vladavine prava,
bezbednosti i pravde, ova tema je veoma široka i komplikovana, i treba da se tretira u
konkretnim istraživanjima i koja nede biti predmet ovog rada. Dok, kada je u pitanju sever
Kosova, vredi napomenuti da se uprkos svim izazovima kojima se Kosovske institucije tamo
suočavaju u sprovođenju javnog reda i bezbednosne politike, i zbog svoje političke
osetljivosti i širokog uključivanja međunarodne zajednice (EULEX-a i KFOR-a) ova pitanja su
do sada tretirana samo u izolovanom okviru tehničkog dijaloga između Kosova i Srbije
omogudeno od strane EU-a. Konkretnije, EU do sada nije dala nikakvu indikaciju da situacija
na severu Kosova može imati direktne ili indirektne negativne posledice koje mogu da utču
na strukturni dijalog liberalizacije viznog režima sa Kosovom. Stoga, imajudi u vidu
nedostatak korelacija sa procesom liberalizacije viznog režima situacija na severu Kosova
nede biti predmet ovog poglavlja.
BIBLIOGRAFIJA
INTERVJUI
1. KCBS intervju sa Arben Paçarizi, Kosovksa Policija, Odeljenje za borbu protiv
trgovine drogom, 25.07.2012.
2. KCBS intervju sa Behar Selimi, bivši direktor Kosovske Policije, trenutno član
Skupštine Kosova 11. Jul 2012.
3. KCBS intervju sa Direktorom Bahri Šala, Kosovska policija, Odeljenje za
borbu protiv trgovine ljudima 25. Jul 2012.
4. KCBS intervju sa Pukovnikom Šaban Gruda, Direkcija za Integrosano
Upravljanje Granicom (IUG), Kosovska Policija 27. Avgust 2012.
5. KCBS intervju sa Ljutfi Haziri, Član Skupštine Kosova, Predsednik Odbora za
dostupno na: http://www.unhcr.org/refworld/docid/501fbcb0c.html [poslednji put provereno: 12. Septembra
2012]
35
Evropske Integracije 27.07.2012
6. KCBS intervju sa Fatmir Dţeljilji, bivški zamenik Ministra Unutrašnjih Poslova
(2007-2012) trenutno izabrani član Skupštine Kosova i član Odbora za
Unutrašnje Poslove, Bezbednost i Kosovske Snage Bezbedonosti, 14.06.2012
7. KCBS intervju sa Peter Achtelik, Jedinica Organizovanog Kriminala Eulex
Policije, 13.07.2012
8. KCBS intervju sa Rifat Marmulaku, bivši Pukovnik Kosovske Policije,
Nezavisni Analitičar Bezbednosne Politike, 13.07.2012
9. KCBS intervju sa Karin Marmsoler, Politički Savetnik - Vladavina Prava:
Kancelarija Evropske Unije na Kosovu, Priština 29.06.2012
ZAKONODAVSTVO
10. Krivični zakon Republike Kosova, član 135, Službeni glasnik Skupštine Kosova
20. April 2012. http://www.assembly-
kosova.org/common/docs/ligjet/Kodi%20penal.pdf
11. Nacrt zakona o proširenim ovlašćenjima za oduzimanje imovine stečene
krivičnim delom, Skupština Kosova (poslednji put provereno: 11. Oktobar
2012.) http://www.kuvendikosoves.org/common/docs/ligjet/04-L-140.pdf
12. Zakon azilanata, Službeni Glasnik Skupštine Kosova 21. Decembar 2012.
<http://kuvendikosoves.org/?cid=2,191,819>
13. Zakon o Proglašenju, Poreklu i Kontroli Imovine Visokih Javnih Zvaničnika i
takoĎe izjavljivanje poklona svih državnih službenika, Službeni Glasnik
Skupštine Kosova 14. Septembar 2012.
http://kuvendikosoves.org/common/docs/ligjet/2010-151-eng.pdf
14. Zakon o finansiranju političkih stranaka, Skupština Kosova 06. Oktobar 2012.
http://www.assembly-kosova.org/common/docs/ligjet/2010-174-eng.pdf
15. Zakon o srtancima, Službeni Glasnik Skupštine Kosova, 21. Decembar 2012.
<http://kuvendikosoves.org/?cid=2,191,816>
16. Zakon o integrisanom upravljanju ganicama i kontroli drţavne granice,
Skupština Kosova, 15.Jun 2008.
http://www.kuvendikosoves.org/common/docs/ligjet/2008_03-L065_en.pdf
36
17. Zakon o sprečavanju sukoba interesa u vršenju javnih funkcija, Službeni
Glasnik Skupštine Kosova 14. Septembar 2011.
<http://kuvendikosoves.org/common/docs/ligjet/2007_02-L133_en.pdf>
18. Zakon o javnim nabavkama u Republici Kosova, Skupština Kosova 31. Avgust
2011. http://www.assembly-
kosova.org/common/docs/ligjet/Law%20on%20public%20procurement.pdf
19. Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, Skupština Kosova
18.Oktobar 2010. http://www.assembly-
kosova.org/common/docs/ligjet/2010-196-eng.pdf
20. Privremeni krivični zakon Kosova, član 105, Skupštine Kosova i UNMIK-a 06.
Jun 2003.
http://www.unmikonline.org/regulations/unmikgazette/03albanian/A2003regs/
RA2003_25_CCintranet.pdf
21. Privremeni krivični zakon, Skupština Kosova, misija Ujedinjenih Nacija na
Kosovu (UNMIK), Specijalni predstavnik Generalnog Sekretara,
http://www.unmikonline.org/regulations/2003/RE2003_25_ criminal_code.pdf
STRATEGIJE I DRUGI DOKUMENTI POLITIKE
22. Nacionalna strategija i akcioni plan Republike Kosova za borbu protiv
organizovanog kriminala (2009-2011) Skupština Kosova, Jun 2009.
<http://www.mpb-ks.org/repository/docs/ENG_
STRATEGJIA_KKT_30_QERSHOR.pdf>
23. Sporazumi sa zemljama Zapadnog Balkana o olakšicama izdavanja viza,
Evropski Savet, Evropska Komisija, 08. Novembar 2007.
http://europa.eu/legislation_summaries/enlargement/western_balkans/l14578_
en.htm
24. Nacionalna Strategija i Aksioni Plan za borbu protiv trgovine ljudima (2008-
2011), Ministarstvo Unutrašnjih Poslova, 2008.
25. Nacionalna Strategija i Aksioni Plan za borbu protiv trgovine ljudima (2011-
2014), Ministarstvo Unutrašnjih Poslova, 2011.
26. Nacionalna Strategija i Aksioni Plan za borbu protiv trgovine ljudima (2008-
37
2011) & (2011-2014), Ministarstvo Unutrašnjih Poslova, <http://www.mpb-
ks.org/repository/docs/TQNJShqip. pdf>
27. Nacionalna strategija i aksioni plan za borbu protiv terorizma Republike
Kosova, Vlada Kosova, Priština, Jun 2009. http://www.mpb-
ks.org/repository/docs/Strat_Terror_Eng.pdf
28. Nacionalna strategija i aksioni plan za borbu protiv droge (2009-2012),
Ministarstvo Unutrašnjih Poslova , Jun 2009. <http://www.mpb-
ks.org/repository/docs/strategjia_16_06_09_finale_kombetare_ENG.pdf>
29. Nacionalna strategija Republike Kosova za integrisano upravljanje granicom
(1999-2012), Vlada Kosova, April 2012. http://www.mpb-
ks.org/repository/docs/Strategjia_Anglisht
_FINAL_National_strategy_of_the_Republic_of_Kosovo_2009.pdf
30. Sporazumi o readmisiji sa zemljama Zapadnog Balkana, Evropski Savet,
Evropska Komisija 8. Novembar 2007.
http://europa.eu/legislation_summaries/enlargement/ western
Balkans/l14562_en.htm
31. Agenda Soluna, Savet Evrope 15. Jul 2003.
http://ec.europa.eu/enlargement/enlargement_process/accession_process/ho
w_does_a_country_join_the_eu/sap/thessaloniki_agenda_en.htm (poslednji put
provereno: 29.06.2012)
32. Mapa puta vizne liberalizacije sa: Albanijom, Bosnom i Hercegovinom,
Makedonijom, Crnom Gorom i Srbijom, 2009
LOKALNI I MEDUNARODNI IZVEŠTAJI I ČASOPISI
33. Odeljenje Države Sjedinjenene Američkie Države, Izveštaji o terorizmu 2011 –
Kosovo, 31. Jul 2012. dostupno na:
http://www.unhcr.org/refworld/docid/501fbcb0c.html [poslednji put
provereno: 12.09.2012.]
34. Izveštaj 2012. godine o Trgovini ljudima - Kosovo, Odeljenje Države
Sjedinjenenih Američkih Država, 19. Jun 2012.
http://www.unhcr.org/refworld/country,,USDOS,,SRB,,4fe30cb832,0.html
38
35. Godišnji izveštaj 2011 (januar-decembar) Agencija za borbu protiv korupcije
2012. http://www.akk-ks.org/repository/docs/Annual-Report-2011-ACA-
fv.pdf
36. Saopštenje Komisije o izvodljivosti za stabilizaciju i pridržavanje izmedju
Evroske Unije i Kosova, Evropska Komisija, 10. Oktobar 2012.
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2012/package/ks_analyti
cal_2012_en.pdf
37. Opis zemlje: Kosovo 2011, Evropski centar za praćenje droge i narkomanije,
poslednji put provereno 02. Septembar 2012.
http://www.emcdda.europa.eu/publications/country-overviews/ xk#dro
38. Godišnji izveštaj Kosovske policije 2012, Kosovska Policija, 2011
http://www.kosovopolice.com/repository/docs/RAPORIT_I_PK-SE.pdf
39. Izvlačenje granica u zemljama Zapadnog Balkana, perspektiva naroda,
Saferworld, Oktobar 2011.
http://www.saferworld.org.uk/downloads/pubdocs/Drawing%20boundaries%2
0in% 20the%20Western%20Balkans.pdf
40. Evropski akcioni plan partnerstva, Vlada Kosova, decembar 2011.
http://www.mei-
ks.net/repository/docs/Plani_i_veprimit_te_Partneritetit_Evropian_2012.pdf
41. Kosovo 2011 Izveštaj o napretku, Evropska Komisija, 12.10.2011.
http://ec.europa.eu/enlargement/pdf/key_documents/2011/package/ks_rappor
t_2011_en.pdf
42. Kosovska policija uhapsila 4 zvaničnika PDK-a, Balkan Insight 06.03.2012.
http://www.balkaninsight.com/en/article/kosovo-police-arrests-4-pdk-
senior-officials-in-vushtrri-municipality
43. MBROJTËSI (Branilac), Obim IV-Br. 2, Kosovska Policija, Zvanični Magazin
Kosovske Policije, maj 2008.
http://www.kosovopolice.com/repository/docs/internet.pdf
44. Politicki Dokument: Slabosti Strategije protiv korupcije i njenog akcionog
plana 2009-2011 (Dobësitë e Strategjisë Kundër Korrupsion dhe Planit të
Veprimit 2009-2011), Levizja FOL, 2010.
39
http://levizjafol.org/images/uploads/files/Hulumtim_Politikash_Dobesite_e_Str
ategjise _Kunder_ Korrupsion_dhe_Plani_i_Veprimit_2009-2011.pdf
45. Dokazani napori za borbu protiv korupcije [Lufta e Dështuar Kundër
korrupsionit], Članak obavljen u dnevim novinama „Koha Ditore” 01. Januar
2012. http://www.kohaditore.com/index.php/repository/.../Binder
1.pdf?page=1,13,82576
NOVINSKE ČLANKE
46. EULEX optužio osam sudija i jednog tužioca za korupciju, Glas Amerike,
http://ww.zeriamerikes.com/content/kosove-tete-gjyqtare-te-akuzuar-per-
korrupsion/1450112.html
47. Šef antikorupcione radne snage uhapšen za korupciju, 04. April 2011.
http://setimes.com/cocoon/setimes/xhtml/en_GB/features/setimes/features/2
012/04/04/feature-03
48. Kosovska Policija je uhapsila 5 osoba i zaplenila 300 kg narkotika [Policia e
Kosovës arrestoi pesë persona dhe konfiskoi 300 kilogram substancë
narkotike], Kosovska Policija, Saopštenje za javnost, 06. Jul 2012.
http://www.kosovopolice.com/?page=1,26,2616
49. Pogledajte govor predsednika Skupštine Kosova, Jakup Krasnići, koji je
objavljen na zvaničnom sajtu Skupštine Kosova, jun 2012,
http://kuvendikosoves.org/?cid=1,184
50. Transkript 6822-og sastanka Saveta Bezbednosti UN-a, šesdeset sedma
godina, Njujork, utorak, 21.09.2012.
http://www.securitycouncilreport.org/atf/cf/%7B65BFCF9B-6D27-4E9C-
8CD3-CF6E4FF96FF9%7D/Kos%20S%20PV%206822.pdf