POJMOVNA ODREĐENJA SIROMAŠTVA

SIROMAŠTVO• siromaštvo je vodeći socijalni problem današnjeg

svijeta • pogađa 1/5 svjetskog stanovništva i geografski je

neravnomjerno rasprostranjeno • istraživanje Gallup Internationala - u više od 65

zemalja širom svijeta u kojem je sudjelovalo više od 50 000 ispitanika, siromaštvo je izdvojeno kao glavni svjetski problem

SIROMAŠTVO

• Hrvatska – rat i tranzicija – osiromašenje društva

• Istraživanje Gallup Internationala– 17% hrvatskih ispitanika navelo da u proteklih godinu dana ponekad ili često nisu imali dovoljno za hranu

ODREĐENJE POJMA SIROMAŠTVA

• Svi znaju što je siromaštvo ili barem mogu reći da znaju kada ga vide.

• To često puta podrazumijeva: • loš materijalni status, • manjak društvene moći, • loše uvjete stanovanja, • nepostojanje prava glasa, • određeni životni stil i stavove.

• Problem pri razumijevanju siromaštva nastaje s problemom pokušaja definiranja i mjerenja siromaštva.

ODREĐENJE POJMA SIROMAŠTVA

• O'Boyle (1999) - „definicije siromaštva opterećene su vrijednosnim sustavom onih koji ih kreiraju“.

• DiNitto (1995) - „definiranje siromaštva je politička aktivnost” - oni koji zagovaraju program u kojemu su u središtu problemi siromaštva, biti će skloniji pri definiranju favorizirati indeks koji ukazuje na veliki broj siromašnih.

• Definiranje siromaštva u SAD-u zasigurno je drugačije nego u Indiji, Bangladešu, Etiopiji ili u nekim drugim krajevima svijeta.

ODREĐENJE POJMA SIROMAŠTVA

• jednoznačno određenje pojma siromaštva ne postoji obzirom na različite pristupe odnosno složenost ove pojave.

• s jedne strane siromaštvo se definira prvenstveno kao nedostatak potrebnih materijalnih sredstava za prihvatljiv životni standard,

• s druge strane siromaštvo shvaća kao već spomenuti multidimenzionalni fenomen

ODREĐENJE POJMA SIROMAŠTVA

• Siromaštvo podrazumijeva «oskudicu sredstava prijeko potrebnih za život» (Anić, 1994)

• Svjetska banka (2001) - definira siromaštvo prvenstveno kao materijalni deficit, koji ima za posljedicu slabe socijalne odnose, nesigurnost i ovisnost o drugima, nisko samopouzdanje i bespomoćnost.

• Scottish Poverty Information Unit - siromaštvo podrazumijeva nedovoljno sredstava za materijalne potrebe i isključenost iz aktivnog sudjelovanja u djelatnostima koje se smatraju uobičajenima u društvu.

ODREĐENJE POJMA SIROMAŠTVA

Siromaštvo se veže uz (Davis, 1999):

• glad i neuhranjenost, • slabo zdravlje, • narušeno mentalno zdravlje • ograničenu dostupnost obrazovanja,• povećanu smrtnost, • beskućništvo, • neodgovarajuće stambene uvjete, • nesigurno okruženje, • društvenu diskriminaciju i • izolaciju.

MJERE SIROMAŠTVA

• Siromaštvo nije jednostavno mjeriti (Minujin i sur. 2006.), ono se može definirati pomoću neke visine dohotka ili neke razine blagostanja; može se shvatiti kao apsolutna ili relativna kategorija te se pri opredjeljivanju tko je siromašan, upotrebljavaju objektivna ili subjektivna mjerila (Stropnik, 1994.)

• Apsolutno siromaštvo polazi od definiranja osnovnih životnih potreba koje ljudima omogućavaju preživljavanje (Šućur, 2001.; Iceland, 2003.; Alcock, 2006.).

• Minimalne životne potrebe najčešće se svode na potrebu za hranom, pitkom vodom, odjećom, stambenim prostorom. Mjera apsolutnog siromaštva nastoji utvrditi minimalni dohodak koji odgovara tim potrebama (Stropnik, 1994.), a siromašnima se smatraju oni čiji prihodi ne dosežu taj dohodak (Šućur, 2001.).

• krajnje siromaštvo - kada čovjek živi sa manje od 1 dolara na dan• Nedostatak tog pristupa je u tome što su

osnovne (minimalne) potrebe u pravilu jednako definirane za svo stanovništvo u svim društvima, odnosno ne uzimaju se u obzir različite potrošne navike između društava i unutar pojedinog društva (Stropnik, 1994.; Šućur, 2001.; Alcock, 2006.).

Relativno siromaštvo

• Danas većina razvijenih zemalja prihvaća ovaj koncept. • U obzir se uzima opća razina životnog standarda (blagostanja)

koji je sukladno trenutnim konvencijama prihvatljiv i pristojan u zajednici.

• Siromašnima se smatraju oni ljudi koji nisu u mogućnosti postići prihvatljivu razinu životnog standarda u društvu u kojem žive

• Relativno siromaštvo se definira u usporedbi s drugima i označava nejednakost u dohotku u odnosu na druge (imati manje od drugih u društvu).

• Mjera relativnog siromaštva određuje se kao postotak medijana dohotka (danas u Europi 50% ili 60% medijana dohotka) ili prosječnog dohotka u društvu, odnosno kao dohodak koji ne dosiže određen postotak stanovništva (Stropnik, 1994.; Brady, 2003.).

• Siromašni su oni koji se nalaze ispod određene granice dohotka u društvu.

• Nedostatak ovog pristupa je u problemu komparacije siromaštva između različitih društava, kao i između različitih razdoblja u istom društvu (Šućur, 2001.).

• odluka o relativnoj liniji siromaštva u nekom društvu je arbitrarna (Stropnik ,1994.)

• takva linija siromaštva ne daje nam informaciju o tome u kakvom siromaštvu zapravo žive ljudi s najnižim dohocima.

• definiranje siromaštva u obliku apsolutne deprivacije neprihvatljivo u onim zemljama koje su postigle visok stupanj općeg životnog standarda.

• Uz koncept apsolutnog siromaštva najčešće su vezani izrazi gladi, izgladnjelosti i bijede

• koncept relativnog siromaštva razvija pojmove socijalne participacije, isključivanja, uključivanja, građanskog statusa.

• U bogatim i razvijenim zemljama naglasak prelazi s «fizičkog preživljavanja» na «socijalno preživljavanje» i siromaštvo je vezano s kvalitetom života (Šućur, 2001.)

• Siromašna djeca u Africi, Kavkazu ili u Indiji žive u sasvim drugačijim i teško usporedivim uvjetima u odnosu na siromašnu djecu u Jugoistočnoj Europi ili siromašnu djecu koja žive u zemljama razvijenog svijeta.

• STANJE U RH ZA 2016. GODINU (DZS, 2017.)

• Pokazatelji siromaštva temelje se na konceptu relativnog siromaštva koji uzima u obzir:

• raspoloživi dohodak kućanstva, • broj članova u kućanstvu (veličinu kućanstva) i • distribuciju dohotka unutar populacije.

• Osnovni je pokazatelj stopa rizika od siromaštva. To je postotak osoba koje imaju raspoloživi ekvivalentni dohodak ispod praga rizika od siromaštva. Stopa rizika od siromaštva ne pokazuje koliko je osoba stvarno siromašno, nego koliko njih ima dohodak ispod praga rizika od siromaštva.

POKAZATELJI SIROMAŠTVA U 2016. (DZS, 2017.)

• Prema podacima Ankete o dohotku stanovništva stopa rizika od siromaštva u 2016. iznosi 19,9%.

Prag rizika od siromaštva u 2016.:• za jednočlano kućanstvo iznosi 25 668 kuna na godinu (2 139 kn mjesečno)• kućanstvo s dvije odrasle osobe i dvoje djece mlađe od 14

godina iznosi 53 903 kune na godinu (4 491 kn mjesečno)

• Prosječna mjesečna isplaćena neto plaća u RH u srpnju 2017. iznosila je 5 905 kn (DZS)

 STOPA RIZIKA OD SIROMAŠTVA PREMA TIPU KUĆANSTVA U 2016. %

    Kućanstva bez uzdržavane djece 22,0

Jednočlano kućanstvo 40,5Muškarci 33,4Žene 44,5Jednočlano kućanstvo, osoba mlađa od 65 godina 36,5

Jednočlano kućanstvo, osoba stara 65 i više godina 43,0

Dvije odrasle osobe 21,5Dvije odrasle osobe, obje mlađe od 65 godina 19,0Dvije odrasle osobe, barem jedna stara 65 i više godina 23,1

Dvije ili više odraslih osoba 17,6Tri ili više odraslih osoba 14,2

   Kućanstva s uzdržavanom djecom 18,1

Jedan roditelj s jednim ili više uzdržavane djece 32,8Dvije odrasle osobe s jednim djetetom 16,3Dvije odrasle osobe s dvoje djece 11,4Dvije odrasle osobe s troje ili više djece 30,7Dvije ili više odraslih osoba s uzdržavanom djecom 17,7Tri ili više odraslih osoba s uzdržavanom djecom 17,5

POKAZATELJ OSOBE U RIZIKU OD SIROMAŠTVA ILI SOCIJALNE ISKLJUČENOSTI

• Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti odnosi se na one osobe koje su u:

• 1) riziku od siromaštva ili su • 2) u teškoj deprivaciji ili • 3) žive u kućanstvima s niskim intenzitetom rada. • Prema tom pokazatelju za 2016. u Republici Hrvatskoj u takvu je položaju bilo

28,5% osoba.

Stopa rizika od siromaštva za Jadransku Hrvatsku u 2016. iznosila je 15,8%, dok je za Kontinentalnu Hrvatsku iznosila 21,9%.

Pokazatelj Osobe u riziku od siromaštva ili socijalne isključenosti za Jadransku Hrvatsku u 2016. iznosio je 24,0%, a za Kontinentalnu Hrvatsku 30,8%.

MATERIJALNA DEPRIVACIJA (1)• Materijalna deprivacija odnosi se na pokazatelje koji upućuju na

materijalne uvjete koji utječu na kvalitetu života kućanstava.Postoji devet stavki materijalne deprivacije koje službeno prati Državni zavod zastatistiku (DZS, 2016): 1) kašnjenje s plaćanjem najamnine, računa za režije, stambenog kredita ilipotrošačkoga kredita,2) nemogućnost kućanstva da svim članovima priušti tjedan dana godišnjeg odmora zvan kuće,3) nemogućnost kućanstva da si priušti obrok koji sadržava meso, piletinu, ribu ilivegetarijanski ekvivalent svaki drugi dan,4) nemogućnost kućanstva da podmiri neočekivani financijski trošak, 5) nemogućnost kućanstva da si priušti telefon,6) nemogućnost kućanstva da si priušti TV u boji,7) nemogućnost kućanstva da si priušti perilicu za rublje,8) nemogućnost kućanstva da si priušti automobil,9) nemogućnost kućanstva da si priušti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima.

MATERIJALNA DEPRIVACIJA (2)• Stopa materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje

žive u kućanstvima koja si ne mogu, isključivo zbog financijskih razloga, priuštiti najmanje tri od devet stavki materijalne deprivacije.

• Stopa teške materijalne deprivacije prikazuje postotak osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti najmanje četiri od devet stavaka materijalne deprivacije.

MATERIJALNA DEPRIVACIJA (3)Prema podacima Ankete u 2016. (DZS, 2017.):• 9,5% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti adekvatno

grijanje u najhladnijim mjesecima• 62,0% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu platiti tjedan dana

godišnjeg odmora izvan kuće za sve članove svoga kućanstva• 12,8% osoba koje žive u kućanstvima koja si ne mogu priuštiti obrok koji

sadrži meso, piletinu, ribu (ili vegetarijanski ekvivalent) svaki drugi dan• 58,5% osoba koje žive u kućanstvima koja ne mogu podmiriti neočekivani

financijski izdatak iz vlastitih sredstava• 25,7% osoba koje žive u kućanstvima koja su u posljednjih 12 mjeseci zbog

financijskih poteškoća kasnila s plaćanjem računa za režije

• Stopa materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2016. godini iznosila je 30,7 %.

• Stopa teške materijalne deprivacije u Republici Hrvatskoj u 2015. godini iznosila je 13,7%. (nema podataka za 2016.)

SUBJEKTIVNO SIROMAŠTVOSubjektivno siromaštvo u RH u 2016. godini (DZS, 2017.)

• 20,9% osoba koje žive u kućanstvima koja „vrlo teško“ spajaju kraj s krajem

• 31,5% osoba koje žive u kućanstvima koja „teško“ spajaju kraj s krajem

• 35,9% osoba koje žive u kućanstvima koja spajaju kraj s krajem „s malim teškoćama“

• 8,6% kućanstava koja spajaju kraj s krajem „uglavnom lako“

• 2,7% kućanstava koja spajaju kraj s krajem „ lako“

• 0,3% kućanstava koja spajaju kraj s krajem „vrlo lako“

• 52,4% OSOBA KOJE ŽIVE U KUĆANSTVIMA VRLO TEŠKO I TEŠKO SPAJAJU KRAJ S KRAJEM

SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ

• 187.980 osoba nezaposlenih u RH (HZZ, 8.3.2018.)

• Stopa nezaposlenosti– 11%

STOPA NEZAPOSLENOSTI – EU (LISTOPAD, 2017)

SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ

Sociodemografske odrednice siromaštva u Hrvatskoj:• veličina kućanstva, obrazovanje, starost i radni status

nositelja kućanstva važne determinante siromaštva. • mala kućanstva (1-2 osobe) i velika (više od 6 ljudi) • više od ¾ siromašnih živi u kućanstvima čiji su nositelji

osobe sa završenom ili nezavršenom osnovnom školom.

• ruralna kućanstva - viši rizik siromaštva nego urbana kućanstva

SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ• Nositelji kućanstva koji su: nezaposleni, umirovljeni

ili ekonomski neaktivni čine najveći udio siromašnih. • rizik siromaštva se povećava s dobi: učestalost

siromaštva najveća među kućanstvima čiji su nositelji starije osobe, koji se suočavaju s rizikom siromaštva dvaput češće od prosjeka.

• Kućanstva čiji su nositelji osobe koje ne primaju mirovinu: rizik siromaštva pet i pol puta veći od nacionalnog prosjeka.

SIROMAŠTVO U HRVATSKOJ PREMA STATISTIČKIM REGIJAMA I ŽUPANIJAMA

1. Sjeverozapadna 16,7% 2. Središnja i istočna 29,1% 3. Jadranska 17,0%

NOVO SIROMAŠTVO (1)Prema podacima Svjetske banke:• Nagli porast siromaštva u 2009. god. bio je posljedica velikog priljeva “novih siromašnih”, koji nije bio popraćen odljevom iz siromaštva onih koji su bili

siromašni prije krize. • Novi siromašni iskusili su nagao i značajan gubitak blagostanja kao posljedica

krize: u prosjeku 14 postotno smanjenje potrošnje.• Nasuprot tome, kod “starih siromašnih” (tj. onih otprije siromašnih) potrošnja

je opala mnogo manje: za “samo” 6 posto (Svjetska banka, 2010.) • siromaštvo se povećavalo nešto brže u urbanim područjima nego u ruralnim

područjima. • zaposlenost najviše opala u više razvijenim, industrijaliziranim i urbanim

regijama Hrvatske, dok su manje razvijene ruralne regije manje pogođene krizom

• Udio siromašnih koji žive u više razvijenoj sjeverozapadnoj ili jadranskoj regiji se povećao, dok je udio siromašnih koji žive u manje razvijenoj središnjoj i istočnoj Hrvatskoj opao, iako umjereno.

NOVO SIROMAŠTVO (2)

• “Novi siromašni” su uglavnom osobe koje su izgubile posao kao posljedica krize:

• ekonomski aktivne (traže nove poslove),• bolje su obrazovane i • mlađe su od “starih siromašnih”.

Za njihovo siromaštvo je vjerojatnije da će biti privremeno,usko povezano s privremenim pogoršanjem uvjeta na tržišturada; kada se mogućnosti pronalaženje zaposlenja poboljšaju

Postojeća mreža socijalne zaštite bila je djelotvorna u sprečavanju porasta siromaštva među ekonomski neaktivnim stanovništvom.

NOVO SIROMAŠTVO (3)Nekoliko značajki novog siromaštva:

• Financijska neizvjesnost i zaduženost. Mnoga kućanstva žive iznad granice siromaštva, ali uglavnom u stanju zaduženosti, često kasneći s plaćanjem kredita, stanarina ili režija. Mnogi posjeduju stanove, automobile ili kućansku opremu koju otplaćuju kroz dugoročne kredite. Pojava nezaposlenosti među članovima takvih obitelji može te obitelji vrlo lako gurnuti ispod praga apsolutnog siromaštva.

• Rastuća nezaposlenost. To znači da je gospodarska kriza osobito pogodila ljude radno aktivne dobi, koje ostaju bez posla i završavaju na niskim naknadama za nezaposlene ili pomoć dobivaju od sustava socijalne skrbi. Također raste udio kućanstava u kojima niti jedna odrasla osoba nije zaposlena i koje su u posebno teškom materijalnom položaju. Povećavaju se rizici siromaštva za mlade koji se prvi put pojavljuju na tržištu rada, koji sve duže čekaju na zaposlenje, nemaju prava na naknade za nezaposlene ili ostaju bez posla zbog kratkog staža zaposlenosti ili nesigurnosti zaposlenja (rad na određeno ili povremeni rad).

NOVO SIROMAŠTVO (4)• Porast siromaštva djece. Roditelji djece su u sve većem riziku gubitka posla ili

smanjenih zarada te većim troškovima obrazovanja. Nepovoljne posljedice gubitka posla osobito su prisutne u jednoroditeljskim obiteljima, čiji se broj kontinuirano povećava u Hrvatskoj.

• Povećanje broja građana koji žive u apsolutnom ili dubinskom siromaštvu. To podrazumijeva povećanje broja beskućnika, korisnika pučkih kuhinja, siromašnih osoba čiji su prihodi daleko ispod linije siromaštva ili su korisnici naknada socijalne pomoći.