Pojam o sebiPriroda i struktura pojma o sebi

Pojam o sebi

I. Priroda pojma o sebi

Priroda pojma o sebiWilliam James definirao je osnovni dualizam samoga sebe: to je i objekt, ili pojam o sebi (nae znanje o tome tko smo), i subjekt, ili svijest o sebi (in razmiljanja o samome sebi).

Priroda pojma o sebiIspitivanja na djeci ukazuju da se samospoznaja poinje razvijati u dobi od oko dvije godine.

Priroda pojma o sebiOstala razvojna istraivanja pokazuju da se tijekom djetinjstva i adolescencije pojam o sebi razvija od konkretnog i ogranienog na karakteristike podlone opaanju do apstraktnijeg i usmjerenog na psiholoke karakteristike.

Pojam o sebi

II. Struktura pojma o sebi

Struktura pojma o sebiSocijalni kognitivistiSheme o sebi = kognitivne generalizacije o sebi, nastale na osnovi iskustva, koje organiziraju i vode obradu svake informacije koja se odnosi na samog pojedinca (Markus, 1977)

individualno specifine

Struktura pojma o sebiTeoretiari socijalnih uloga

u razliitim ulogama koje zauzimamo izraavamo razliite aspekte pojma o sebirazliite uloge mogu dijeliti odreene zajednike osobine, reprezentirajui tako kontinuitet u neijoj linosti

Struktura pojma o sebiTeoretiari socijalnih uloga

uloge su organizirane hijerarhijski, od najvanijih do najmanje vanihto znai da neki aspekti pojma o sebi prevladavaju u oblikovanju naih misli i ponaanja, dok ostali dolaze do izraaja samo u specifinim situacijama npr. Leary, 1986. izbor sportova

Struktura pojma o sebiZato svi aspekti pojma o sebi ne utjeu na ponaanje istovremeno? sheme o sebi razlikuju po dostupnosti, tj. kako brzo mogu doi u prvi plan za svaku kognitivnu shemu, pa tako i shemu o sebi, trenutna situacija utjee na dostupnost znak povezan s nekom naom socijalnom ulogom uinit e neke aspekte naeg pojma o sebi u tom trenutku bre dostupne nego druge

Struktura pojma o sebiDio pojma o sebi koji je aktiviran ulogom koju osoba zauzima u nekom trenutku naziva se radni pojam o sebi.on se mijenja kad promijenimo ulogu u odreenoj mjeri mi postajemo razliite osobe kako prelazimo iz situacije u situaciju Predstavlja li to problem? Moe li to dovesti do krize identiteta?

Struktura pojma o sebiTono je upravo suprotno - razliitost i kompleksnost pojma o sebi povezana je s niom razinom stresaPatricia Linville (1985, 1987)vea kompleksnost pojma o sebi predstavlja svojevrsni ublaiva stresnih dogaaja ljudi sa sloenijim pojmom o sebi manje su skloni depresiji i bolestiosjeaju manje promjene u raspoloenju nakon uspjeha ili neuspjeha u jednom podruju svog ivota

Pojam o sebi

III. Razlike u definiranju sebe

Priroda pojma o sebiKulturalne razlike u definiranju sebeU mnogim zapadnim kulturama ljudi imaju nezavisan pogled na sebe (definiraju se prvenstveno u terminima vlastitih misli, osjeaja i ponaanja). U mnogim azijskim kulturama ljudi imaju meuzavisan pogled na sebe (definiraju se prvenstveno u terminima svojih odnosa s drugim ljudima). Singelis (1994) Skala nezavisnosti/meuzavisnosti

Priroda pojma o sebiSpolne razlike u definiranju sebeini se da postoji razlika u nainu na koji mukarci i ene u SAD-u definiraju sebe, pri emu ene imaju vie meuzavisan pogled na sebe nego mukarci.Te razlike su, meutim, male, i razlika je vie u vrsti odnosa koji su relevantni za sliku o sebi. enama su vaniji bliski odnosi, a mukarcima vee grupe i kolektivi (Gabriel & Gardner, 1999)

Priroda pojma o sebi

Chart1

2970

6929.5

mukarci

ene

proporcija ispitanikovih izvjetavanja o dogaaju

Spolne razlike u tipovima meuovisnosti

5.1.

mukarciene

odnosni dogaaji2970

kolektivni dogaaji6929.5

5.1.

mukarci

ene

proporcija ispitanikovih izvjetavanja o dogaaju

Spolne razlike u tipovima meuovisnosti

5.2.

15.5

14

11

11

8.5

7.8

7.5

6.1

6

5.1

4

2.5

5.2.

Istraivaki projekti

Hrana

Televizija i radio

Openito

Razgovor

Ljudi

O sebi

Odmaranje, oputanje

Kuanski poslovi

Vrijeme

"Ne razmiljam o niemu"

Posao

Postotak misli koje pripadaju istoj kategoriji (suma jednaka 100%)

"O emu razmilja"

5.4.

Blokovi dana1-315.1

4-517

6-726

8-919.8

10-1123

12-1320

1-325

4-523

6-723

8-928.5

10-1124.7

12-1328

1-317

4-519

6-722

8-916

10-1112

12-135

5.4.

osnovna linija (bez nagrade)

program nagraivanja

naknadno mjerenje (bez nagraivanja)

Minute

7.4.

Jaki argumentiSlabi argumentiJaki argumentiSlabi argumenti

Izvor niske strunosti0.6-0.59Izvor niske strunosti-0.1-0.65

Izvor visoke strunosti0.69-0.4Izvor visoke strunosti0.40.2

7.4.

Jaki argumenti

Slabi argumenti

Dogovor

Visoka osobna vanost

7.6.

Jaki argumenti

Slabi argumenti

Dogovor

Niska osobna vanost

13.2.

bez filma i uputafilm, bez uputafilma s uputama

prije eksp.756569

prvi tjedan854535

drugi tjedan754022

834324.33

914626.66

prvi mjesec994929

93.749.2528.66

95.6849.528.33

94.0249.7528

92.365027.66

90.750.2527.33

89.0450.527

87.3850.7526.66

85.725126.33

84.0651.2526

82.451.525.66

80.7451.7525.33

trei mjesec795225

13.2.

bez filma i uputa

film, bez uputa

filma s uputama

Prosjean broj popuenih cigareta po danu

Efekti izazivanja straha na promjenu stava

13.6.

RutgersPrinceton

Prosudbe o lanovima unutarnje grupe5654.9

Prosudbe o lanovima izvan grupe7259.9

13.6.

Rutgers

Princeton

procjenqa postotka studenata koji imaju sline izbore kao i ciljana osoba

mislim da je lake skenirati grafikon nego ga crtati - ako bude potrebe iscrtat cu ga

Priroda pojma o sebiUnato kulturalnim razlikama, ljudi su slini po nekim osnovnim motivima: za samoprocjenom (Kakav sam?), samopotvrivanjem (Vrijedim) i samouzdizanjem (Bolji sam).

Funkcije pojma o sebiIstraivai su ukazali na tri vane funkcije kojima slui pojam o sebi. To su:organizacijska funkcija (slui nam kao shema koja odreuje to primjeujemo, o emu razmiljamo i to pamtimo), emocionalna funkcija (odreuje kako se osjeamo usporeujui svoj stvarni pojam o sebi s idealnim i oekivanim) i izvrna funkcija (upravlja naim postupcima i planiranjem budunosti).

Pojam o sebi

IV. Samopotovanje

SamopotovanjePod samopotovanjem (self-esteem) podrazumijevamo vrednovanje ili evaluaciju sebe bilo na pozitivan bilo na negativan nain. Razvijeno je mnogo mjera za ispitivanje samopotovanja, od kojih je jedna od najpoznatijih Rosenbergova skala (1979).

SamopotovanjeIako se javljaju povremene promjene u samopotovanju, veina mjera polazi od pretpostavke da je samopotovanje stabilno (trait, a ne state). Drugim rijeima, neki se ljudi vrednuju pozitivno u veini situacija, dok se drugi veinom procjenjuju negativno. Neki aspekti pojma o sebi vaniji su za samopotovanje od drugih. Ljudi se razlikuju u vanosti koju pridaju pojedinim aspektima svog pojma o sebi. Skala samosvianja/samokompetentnosti (Tafarodi & Swann, 1995)

SamopotovanjeVrednovanje samog sebe temelji se na nizu razliitih iskustava. Doivljaji uspjeha dovode do poveanog samopotovanja, dok e snieno samopotovanje slijediti nakon ponovljenih neuspjeha. Zadovoljstvo trenutnim aktivnostima, prijateljstvima i romantinim vezama doprinosi poveanom samopotovanju, dok ga nedostaci na ovim podrujima smanjuju.Fizike karakteristike i izgled takoer doprinose samopotovanju (npr. Tucker, 1983).

SamopotovanjePrecjenjivanje pozitivnih aspekata naeg pojma o sebi moe takoer biti nain definiranja vlastitog samopotovanja. npr. veina ljudi se smatra fiziki privlanijima nego to ih drugi procjenjuju (Pittenger & Baskett, 1984) Roth, Snyder & Pace (1986) Unato svojoj nerealistinoj osnovi, pozitivno samovrednovanje se openito smatra dobrim i oznaka je psihiki zdrave osobe. Nisko samopotovanje se, s druge strane, openito smatra loim i ukazuje na potekoe u funkcioniranju osobe.

Samopotovanjeesto su negativne emocije koje osjeamo posljedica negativnog samovrednovanja. No, na samopotovanje moe utjecati i to kako sebe doivljavamo i to od sebe oekujemo.Teorija neusklaenih pojmova o sebi (self-discrepancy - Higgins, 1987):do negativnih emocija dolazi zbog nesuglasja izmeu onog kakvi jesmo i onog kakvi bismo eljeli ili kakvi mislimo da bismo trebali biti

Neusklaeni pojam o sebi (Higgins, 1987)Aktualno JATraeno JANesuglasjeSocijalna anksioznost

Aktualno JAIdealno JANesuglasje

Depresija

Preklapanje pojmova o sebi

Zadovoljstvo