Izraz taktika dolazi od grkog taktike techne vjetina postupanja

Izraz taktika dolazi od grkog taktike techne vjetina postupanja. Radi se o strunom izrazu iz oblasti ratnih vjetina, a znai uenje o voenju eta. Izraz kriminalistika taktika prvi put upotrebljava dr. Albert Weingart u svom djelu istog naziva, 1904. godine.

Vladimir Vodineli : Pragmatika definicija kriminalistike glasi da je ona nauka koja prouava, pronalazi i usavrava naune i na praktinom iskustvu zasnovane metode i sredstva, koja su najpogodnija da se otkrije i razjasni krivino djelo, otkrije i privede krivinoj sankciji uinilac, obezbjede i kiksiraju svi dokazi radi utvrivanja (objektivne) istine, kao i da se sprijei izvrenje buduih planiranih i neplaniranih krivinih djela.Prema Vodineliu, kriminalistika je jedinstvena disciplina koja se grana na kriminalistiku tehniku i taktiku.

Kriminalistika tehnika prouava i iznalazi najpodesnije metode i sredstva iz oblasti prirodnih i tehnikih nauka. Pomou ovih metoda i sredstava pronalaze se, obezbjeuju, fiksiraju i tumae makro i mikrotragovi, kao i predmeti krivinog djela da bi se razjasnile bitne okolnosti, vane za rasvjetljavanje krivinog djela i identifikaciju izvrioca ili drugih lica.

Kriminalistika taktika bavi se oblicima u kojima se sve mogu pojaviti krivina djela, motivima i ciljevima njihovog izvrenja; dalje, kriminalistika taktika izuava i usavrava sva ona osnovna pravila i radne metode, koje slue otkrivanju i razjanjavanju izvrenih i sprjeavanju buduih krivinih djela, a nisu tehnike prirode i najzad, vri organsko povezivanje tehnikih i taktikih naina rada.

Kriminalistika taktika se sastoji iz opteg i posebnog djela (metodika)

Kriminalistika metodika je dio taktike (tzv. posebni dio taktike). Metodika istrauje i prouava posebnosti, ono to je vaee samo za otkrivanje, istraivanje i razjanjavanje odreene vrste krivinog djela, dakle razliito.

V. Krivokapi- Kriminalistika je nauka koja se uz pomo praktinih metoda i sredstava bavi sprjeavanjem i suzbijanjem kriminaliteta. Pojedine naune i na praktinim iskustvima zasnovane metode i sredstva ona pronalazi, primjenjuje i usavrava, a sve sa ciljem da se krivino djelo otkrije i rasvjetli, otkrije i uhvati izvrilac, i pronau, fiksiraju i obezbjede dokazi radi uspjenog pokretanja i voenja krivinog postupka i utvrivanja injeninog stanja, odnosno, materijalne istine.

Postoji tradicionalna podjela kriminalistike na: kriminalistiku taktiku, kriminalistiku tehniku i kriminalistiku metodiku .

Kriminalistika taktika je empirijska disciplina koja izuava i usavrava opta kriminalistika pravila i radne metode u cilju njihove praktine primjene prilikom suzbijanja kriminaliteta, odnosno, u cilju otkrivanja i rasvjetljavanja izvrenih krivinih djela, kao i njihovog spreavanja.

Kriminalistika tehnika predstavlja posebnu oblast kriminalistike koja se baviii iznalaenjem, prilagoavanjem, usavravanjem i primjenom najpogodnijih metoda i sredstava iz oblasti prirodnih i tehnikih nauka.

Kriminalistika metodika (posebna taktika) ima za cilj primjenu metoda i sredstava kriminalistike taktike i kriminalistike tehnike na odreenu vrstu krivinih djela. Prema tome, kriminalistika metodika izgrauje i usavrava sopstvene metode i sredstva koja se zasnivaju na specifinostima konkretnih vrsta krivinih djela.

HEURISTIKA KRIMINALISTIKA pristupa kaznenom djelu kao realnoj pojavi, djelatnosti od poetne sumnje o kaznenome djelu koju tvore: prikupljanja podataka i njihovo ispitivanje, stvaranje pretpostavki, zakljuivanje, usporedba, odbacivanje, prihvaanje itd. Njena sredinja kategorija je podatak koji je u postupovnom smislu indicij. U istraivakoj komponenti oznauje se i kao otkrivanje (sprjeavanje) kaznenoga djela i poinitelja. Svrha je prikupljanje saznanja nunih za pokretanje kaznenog postupka.

SILOGISTIKA KRIMINALISTIKA - za razliku od heuristike, pristupa kaznenome djelu takoer kao stvarnoj pojavi, ali uokvirenoj u predmetu kaznenoga postupka. Ona polazi od vjerovatnosti da je odreena osoba poinila odreeno kazneno djelo i razmatra najsvrsihodnije naine izvoenja postupovnih radnji, posebice izvoenja pojedinih dokaza. Njena sredinja kategorija je u postupovnome smislu dokaz, ali usto ona razmatra i druga vana pitanja.

PREVENTIVNA KRIMINALISTIKA- njen znaaj je u tome to ona svoje metode i sredstva primjenjuje u cilju sprjeavanja krivinih djela, kako ne bi nastupila neeljena posljedica. Ona usavrava postojee i pronalazi nove metode i sredstva kriminalistike prevencije.

REPRESIVNA KRIMINALISTIKA usko je povezana sa naukom krivinog procesnog prava jer se ona protee ne samo u pretkrivinom postupku, ve i kroz sve faze krivinog postupka proimajui djelatnost svih njegovih subjekata. Kada se radi o krivinom postupku, onda najvei znaaj represivna kriminalistika ima u istrazi, mada se njene metode koriste i na glavnom pretresu, kada treba sasluati svjedoke, vjetake, ispitati okrivljenog, obaviti radnju prepoznavanja, izvriti uviaj, itd. RAZVOJ KRIMINALISTIKE

Razvoj kriminalistike mogue je prikazati oslonom na razvojne stadije dokaznog sistema:

PRVA (ETNIKA) FAZA Obiljeena je ocjenom dokaza na temelju linih i posebno iskustvenih saznanja. Dokaz je bio ostavljen empirizmu linih utisaka, a zloin je uglavnom otkriven pri samom izvrenju (in flagranti).

DRUGA (RELIGIJSKA, MISTINA) FAZA Obiljeena je dokaznim provjerama putem razliitih iskuenja ( Boji sudovi, ordalije).

TREA FAZA Nastupila je kao reakcija na prethodnu, i ovdje je apsolutno prevladala formalna, zakonska ocjena dokaza. U tome okviru se posebno istie znaenje priznanja ili podudarnog iskaza dvojice svjedoka. Usmjerenost na priznanje dovela je do njegova dobivanja po svaku cijenu i konano do torture. Istovremeno odbacivani su gotovo svi drugi dokazi.

ETVRTA FAZA - Predstavlja fazu slobodnog sudijskog uvjerenja, gdje dolazi do itave glorifikacije linog sudijskog uvjerenja, koje je predstavljalo moralnost koja vodi do takvog stepena uvjerenja koje ljudski um ne moe da prevazie.Kriminalistike ustanove razvijale su se kao policijski kriminalistiki laboratoriji, kriminalistiki i kriminologijski zavodi i znanstveni instituti.

RUDOLPH REISS ( 1874-1929) osniva je prvog instituta naune policije u Evropi (Lozana). Godine 1901. on je na Pravnom Fakultetu uveo kurs sudske fotografije i linog opisa koji je 1906. prerastao u posebnu katedru sudske fotografije. Institut je konano formiran 1909. godine i dr. Rajs je njime rukovodio do prvog svjetskog rata. Pedesetih godina Institut je proirio svoju djelatnost na kriminoloka istraivanja, te je obavljao tri sloena zadatka:

1. kolovao visokokvalifikovane kriminalistike kadrove,

2. izvodio sloena kriminalistika vjetaenja

3. veoma usko saraivao sa policijom unosei i razvijajui naune metode u borbi protiv kriminaliteta

HANS GROSS (1847-1915) osniva je moderne kriminalistike. Godine 1912. osnovao je Kriminalistiki institut u Gracu, koji je 1918. godine promijenio naziv u Kriminoloki institut. Ovaj Institut je od svog osnivanja ostao u sastavu Pravnog fakulteta i koristio se za izvoenje nastave iz kriminalistike i kriminologije. Gros je objavio poznato djelo Prirunik za istrane suce ,te Kriminalnu psihologiju i druge.

IVAN VUETI (1858-1925)- osniva je prvog Ureda za identifikaciju u Argentini (1891). Tvorac je sistema daktiloskopske klasifikacije. Autor djela: Uporedna daktiloskopija (1904).

U Parizu je 1922. godine, osnovan Kriminalistiki institut, Godine 1923. osnovan je u Beu Institut za krivinopravne nauke i kriminalistiku; U njemakoj je 1951. godine, sa sjeditem u Wiesbadenu, utemeljen Savezni kriminalistiki ured; Prvi kriminalistiki laboratorij u SAD utemeljio je August Volmer u Los Angelesu, 1924. godine; Godine 1933 osnovan Federalni Istrani Biro (FBI);