POJAM I ZNAČAJ RAZVOJA INOVACIJA U ŠUMARSTVU … · POJAM I ZNAČAJ RAZVOJA INOVACIJA U...
Transcript of POJAM I ZNAČAJ RAZVOJA INOVACIJA U ŠUMARSTVU … · POJAM I ZNAČAJ RAZVOJA INOVACIJA U...
1
HRVATSKO KOMUNIKOLOŠKO DRUŠTVO
MEĐUNARODNI ZNANSTVENI SKUP DIT 2011., Zadar, 28. - 30. lipnja 2011.
CJELINA: 1. Društvo, znanost, kultura i tehnologija
POJAM I ZNAČAJ RAZVOJA INOVACIJA U ŠUMARSTVU
IMPORTANCE AND CONCEPT OF INNOVATION
DEVELOPMENT IN FORESTRY
Posavec, S., Šporčić, M., Antonić, D., Beljan, K.
Sažetak: Današnje je šumarstvo pod utjecajem tehnoloških inovacija te, i ono uz vlastite
inovacije u svom sektoru, mora postati konkurentno i profitabilno na globalnoj razini.
Inovacijska politika je ključni faktor u „Lisabonskoj strategiji“ koja sadrži ekonomski razvoj
politike EU (ožujak 2000.). Na razini politike Europske unije, inovacije su prepoznate kao
temeljni čimbenik kreiranja ekonomskog rasta i zaposlenosti te jačanja razvoja ruralnih
područja. U radu će se analizirati kultura inoviranja unutar velikih državnih poduzeća,
inovacijski potencijal zaposlenika te glavne zapreke koje onemogućavaju inovacije. Veliki su
sustavi tromi i sporo reagiraju na promjene u okruženju jer ih u tome koči naslijeđe stare
poslovne prakse ili kruta organizacijska kultura. Spremnost na ulaganje u inovacije ne znači
nužno i spremnost na radikalno mijenjanje klasičnog načina poslovanja.
Ključne riječi: šumarstvo, inovacije, potencijal, važnost, percepcija.
1. UVOD
Europska unija nastoji ojačati konkurentnost između drugih sudionika globalne
ekonomije povećavanjem inovativnih aktivnosti europskih poduzeća. Shodno tome, inovacija
je jedan od dva eksplicitna cilja EU (FP7 – sedmi istraživački okvirni program) koje je
potrebno ostvariti u svrhu kreiranja europskoga istraživačkog područja. U kontekstu šumarske
politike Ministarska konferencija za zaštitu šuma Europe (MCPFE) prihvatila je Bečku
rezoluciju o Ekonomskoj održivosti potrajnog gospodarenja šumom (“Economic Viability of
Sustainable Forest Management”) koja poziva na jačanje inovacija i poduzetništva u sektoru.
Prema tome, razvoj prerade drva i šumarstva znači više nego ekonomski rast ili kvantitativnu
2
promjenu. On je prije svega rezultat kvalitativne promjene u promišljanju i djelovanju. Na
razini politike Europske unije inovacije su prepoznate kao temeljni čimbenik kreiranja
ekonomskog rasta i zaposlenosti te kao jačanje razvoja ruralnih područja (Posavec, S. 2009.).
Republika Hrvatska nezaustavljivo napreduje prema EU. Pokrenuti su globalni procesi
na koje ne možemo utjecati, no možemo im se prilagoditi. Hrvatsko šumarstvo ima tradiciju
dugu više od 300 godina. Oko 40 % površine Republike Hrvatske se nalazi pod prirodnim
šumama. Republika Hrvatska peta je zemlja u Europi po zalihama pitke vode. Međutim,
dobar posao očuvanja prirodnih resurs, iz prošlosti, danas ne znači mnogo, ako se ne
prilagodimo zahtjevnom tržištu EU. Kako ćemo to postići? Iskorištavajući intelektualni
potencijal zaposlenika.
Šumarstvo pogođeno tehnološkim inovacijama nije iznimka te i ono, uz vlastite
inovacije u svom sektoru, mora postati konkurentno i profitabilno na globalnoj razini. Razvoj
ruralnih sredina jedan je od primarnih ciljeva EU, a šumarstvo je direktno uključeno u
tehnološke, organizacijske, proizvodne i rekreacijske inovacije koje su ili će uslijediti na tim
područjima kako bi osigurale njihov razvoj. “Trokut znanja” (istraživanje, obrazovanje i
inovacija) predstavlja glavnog čimbenika u europskim naporima za ostvarenje ciljeva
„Lisabonske strategije“ (Ojurović, R., Grbac, I. 2007.).
Inovacija je pokretačka snaga današnje ekonomije. Sva su današnja poduzeća prisiljena
ulagati u razvoj i uvoditi inovacije, jer ako ih zapostave, uništit će ih konkurencija koja
efikasno inovira. Brojni autori inovacije definiraju kao uspješan pokušaj uvođenja novog
proizvoda ili metode. R. Luecke i R. Katz (2003.) smatraju da je inovacija utjelovljenje,
kombinacija ili sinteza znanja u originalnim, vrijednim i bitnim novim proizvodima,
procesima ili uslugama, dok T. Amabile (1996.) navodi kako je inovacija uspješna
implementacija kreativne ideje unutar organizacije uz naznaku da je kreativnost potrebna, ali
nije i samodostatna za uspješnu inovaciju. Inovacija je proces kroz koji se ideje ili izumi
prevode u dobra i usluge koje su ljudi spremni platiti. Ideja postaje izum kad se dokaže da
funkcionira u laboratorijskim uvjetima. Ista ideja postaje inovacija, može li se primijeniti uz
prihvatljive troškove (Srića, V. 2003.).
Kad govorimo o inovacijama, govorimo o više komponenti koje čine inovacije kao što
su: zaposlenici, suradnici i kupci. I najbolje inovacije će unaprijed biti osuđene na propast
ukoliko ih kupci ne žele. Rješenja je potrebno donositi konsenzusom, a ne nadglasavanjem.
3
Razgovorom, a ne hijerarhijskim pritiskom. Trebamo rješavati probleme korisnika, a ne im
obećavati nemoguća rješenja. Ukoliko stvarno želimo riješiti neki problem, naglasak moramo
prebaciti s tradicionalnog rješavanja problema nametanjem vlastite volje, toliko ukorijenjenog
u našem društvu, na rješenja temeljena na razgovoru, znanstvenim ispitivanjima i temeljitoj
procjeni situacije.
Sva velika državna poduzeća nemaju konkurenciju na tržištu, troma su, ogromna i
birokratizirana. Pretpostavka da će uvijek imati državni monopol je sasvim pogrešna i
iznimno opasna. Potrebno je promijeniti način razmišljanja i to brzo. Najbolji način da to
postignemo jest da se okrenemo znanju zaposlenika i da im damo priliku da to znanje
iskoriste na najbolji mogući način.
Trupci predstavljaju vrijednu i kvalitetnu sirovinu, ali imaju vrlo mali udio dodane
vrijednosti te odavno nisu glavni proizvod u šumarstvu razvijenih zemljama. Šumarstvu
Hrvatske su potrebni novi proizvodi i usluge s visokom dodanom vrijednošću (Martinić i dr.
2007.; Šporčić i dr. 2009.). Ovaj rad je prikaz razvoja inovacija koje poduzeće može ponuditi
na tržištu zemalja regije.
2. PROBLEMATIKA I CILJEVI RADA
Približavanjem Republike Hrvatske EU otvara se golemo novo tržište ogromnog
potencijala, ali i velikih opasnosti. Od 1. siječnja 2008. RH je i formalno postala član
Europske patentne organizacije. Time se osigurava efikasnija zaštita autorskih i patentnih
prava što poduzećima osigurava sigurniji povrat sredstava uloženih u razvoj novog proizvoda
ili usluge. Međutim, pravne osobe izvan RH mogu zatražiti priznavanje patenta na teritoriju
RH što našim poduzećima smanjuje manevarski prostor, stoga je dobar plan upravljanja
intelektualnim vlasništvom od iznimne važnosti za opstanak na tržištu.
Inovacije u šumarstvu se razvijaju u svrhu poboljšanja konkurentnosti šumarstva u
odnosu na druge privredne grane te u odnosu na šumarske sektore različitih zemalja, stoga je
potrebno integrirati inovacijsku politiku u strategiju razvoja šumarstva koju je potrebno
koordinirati s ostalim područjima (Kubecko, Rametsteiner, Weiss 2005.; Martinić i dr. 2006.).
Velika trgovačka društva u vlasništvu države su iznimno osjetljiva jer im sama veličina
ograničava mogućnost reakcije na promjene. Ako tu još navedemo i činjenicu da većina njih
4
ima monopol na proizvode i usluge u svom sektoru, strogu hijerarhiju te su funkcijski
organizirana, možemo pretpostaviti da ih očekuju mnogi problemi prilikom otvaranja tržišta
konkurenciji. Moderno poslovanje zahtijeva od menadžmenta konstantne promjene i
prilagodbe zahtjevima tržišta, a velika državna trgovačka društva to jednostavno nisu u
mogućnosti provesti.
Ukoliko poduzeće dobro posluje na osnovu ranijeg uspjeha, mora kontinuirano pratiti
promjene poslovnog okruženja. Takvo poslovanje može uzrokovati probleme u slučaju
promijene poslovne politike. Inovativnost i brzinu reakcije ne može se mehanički ugraditi u
poduzeće, potrebno je razviti inovativnu kulturu (Kelley, T., Littman, J. 2006.).
Inovativnost i poduzetništvo su glavne pokretačke snage ekonomskog rasta i otvaranja
radnih mjesta, a u budućnosti će zasigurno odigrati ključnu ulogu u održivom razvoju
šumarskog sektora djelatnosti pa zbog toga istraživanje obuhvaća percepciju inovacija i
značenje inovativnosti unutar gospodarskog sektora šumarstva. Njegova svrha jest ukazati na
potrebu iskorištavanja znanja zaposlenika i razvijanja kulture inovacija.
Odabrani objekt istraživanja je tvrtka za gospodarenje šumama i šumskim zemljištima u
Republici Hrvatskoj, Hrvatske šume d.o.o. Zagreb. Naime, 3. travnja 2007. donesen je
Pravilnik o inventivnoj djelatnosti koji uređuje prava i obveze tvrtke Hrvatske šume d.o.o. te
zaposlenika u odnosu na inovacije. Pravilnik između ostaloga regulira organizaciju inovativne
djelatnosti, postupak predlaganja inovacija, postupak primjene inovativnih rješenja te naknade
za autore inovacija.
Pri istraživanju poseban naglasak stavljen je na inovativnu kulturu poduzeća percipiranu
od strane zaposlenika, implementaciju inovacija unutar poduzeća te na pozitivan, odnosno
negativan, utjecaj određenih čimbenika na inovacije.
Istraživanje je obuhvatilo trenutne teoretske spoznaje o inovativnosti šumarskog sektora
Europe s naglaskom na ljudske resurse. Istražena su mišljenja i stavovi zaposlenika kako bi se
sagledala njihova učinkovitost, zainteresiranost i mogućnost inoviranja u velikim
distribuiranim sustavima.
5
Na osnovi navedene problematike rada i odabranog poligona istraživanja, postavljene su
slijedeće hipoteze:
1) Velika državna poduzeća imaju nisku inovacijsku kulturu, zahvaljujući svom
monopolističkom položaju te strogoj hijerarhijskoj strukturi, a zaposlenici rijetko ili
uopće ne razmišljaju o inovacijama. Rijetki pokušaji inoviranja najčešće su
obeshrabreni nepostojanjem adekvatne stimulacije i birokratskim zaprekama.
2) Unutar poduzeća se prvenstveno razvijaju inovacije poslovnog procesa. Pri tome se
zanemaruju organizacijske i marketinške inovacije te razvoj novih proizvoda i usluga.
3. MATERIJAL I METODA RADA
Koristeći dosadašnje teoretske i praktične spoznaje na ovom području, tijekom
istraživanja primjenjivane su analitičke, komparativne i deskriptivne metode. Za teoretsku
obradu teme korištena je strana i domaća literatura, časopisi i elektronički materijali sa
stručnih konferencija.
Potrebni podaci za obradu hipoteza prikupljeni su analizom postojećeg stanja,
anketiranjem zaposlenika i komparacijom prikupljenih podataka. Na ovaj način dobivena je
slika o poslovanju organizacije, njenoj spremnosti na promjene, inovativnost i uvođenje novih
informacijskih tehnologija.
Prikupljeni podaci statistički su obrađeni i uspoređeni kako bi potvrdili ili opozvali
pretpostavljene hipoteze. Također, rezultati istraživanja uspoređeni su s istraživanjima
provedenima u zemljama srednje Europe kako bismo dobili što bolju predodžbu o tome gdje
se nalazimo u odnosu na EU.
Anketni upitnik razvijen je za potrebe istraživanja na projektu Razvoj strukture šumskih
proizvoda za potrebe prerade drva koje je financiralo Ministarstvo znanosti, obrazovanja i
športa. Istraživanje se provodi u suradnji sa Šumarskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu,
Zavodom za izmjeru i uređivanje šuma, područje ekonomika šumarstva.
Upitnik je razvijen na osnovi istraživanja koje su proveli Ramesteiner i Kubeczko
(2003.) u zemljama centralne Europe, ali je prilagođen za primjenu unutar poduzeća Hrvatske
6
šume d.o.o. Zagreb. Upitnik je namijenjen svim zaposlenicima Hrvatskih šuma d.o.o. visoke
stručne spreme.
Anketni se upitnik sastoji od 6 poglavlja te broji ukupno 44 pitanja različitog karaktera.
Pri izradi upitnika korišteni su sljedeći oblici pitanja:
otvorena pitanja
Likertova skala procjenjivanja (s 5 stupnjeva procjene)
višestruki odabir
DA / NE pitanja
U radu su prikazani rezultati pitanja koja su usko vezana uz pojam i značaj inovacija u
šumarstvu. Razvijena je online verzija upitnika na MS Sharepoint 2007 sustavu, što je prvi
slučaj korištenja tog kolaborativnog softvera unutar poduzeća u svrhu znanstvenog
istraživanja. Ukoliko ispitanik ne želi ili nije u mogućnosti ispuniti online upitnik, ostavljena
je mogućnost preuzimanja upitnika, ispunjavanja na vlastitom računalu i slanja putem
elektronske pošte.
Cijeli je postupak istraživanja i obrade rezultata informatiziran i u potpunosti anoniman.
Jedina osoba koja ima cjelokupan pristup osobnim podacima jest administrator ankete,
odnosno osoba koja provodi istraživanje. Ovakav pristup nosi brojne prednosti kao što su
lakša distribucija i mnogo šira lepeza potencijalno anketiranih osoba, zaštitni mehanizmi koji
onemogućavaju višestruko ispunjavanje te jamče integritet odgovora i rezultata,
automatizirano prikupljanje i obrada rezultata, inteligentna logika grananja s obzirom na
odgovore na ključna pitanja, mogućnost zadavanja obveznih pitanja te eliminacija ljudskog
čimbenika kod prikupljanja i obrade rezultata.
Jedini nedostatak provođenja ankete na ovaj način jest nedostatak podatka o odazivu
anketiranih zaposlenika. Budući da se materijali ne šalju ručno ili putem elektronske pošte,
nemamo podatak o broju poslanih upitnika.
Za potrebe rada, odabrana su pitanja relevantna za postavljene hipoteze; koji su
ograničavajući, a koji pozitivni čimbenici za implementaciju inovacija te koje se vrste
inovacija razvijaju u velikim poduzećima i koje su inovacije u poduzeću najpotrebnije.
7
4. REZULTATI
U rezultatima istraživanja prikazani su osnovni ograničavajući i pozitivni čimbenici.
Pokušao se dati odgovor na pitanje koje se inovacije razvijaju i primjenjuju u velikim
šumarskim poduzećima te koje su inovacije poduzećima najpotrebnije. Pri interpretaciji
rezultata potrebno je uzeti u obzir subjektivnost zaposlenika.
Mali je broj zaposlenika planirao ili implementirao inovacije pa je mali i uzorak
ispitanika koji su odgovarali na pitanje vezano uz otkrivanje čimbenika koji negativno utječu
na implementaciju inovacija te stoga sljedeće rezultate treba uzeti s određenom dozom
rezerve. Ispitanici su prepoznali sljedeće ograničavajuće čimbenike:
OGRANIČAVAJUĆI ČIMBENIK
postotni udio
pozitivnih
odgovora (%)
Nedostatak osobnih financijskih sredstava 5-56
Nedostatak informacija o potencijalnim novim
proizvodima i uslugama 5-56
Nedostatak vanjskih izvora financiranja 4-44
Nedostatak informacija o prilikama za uvođenje inovacija 4-44
Karakteristike Zakona o šumama 3-33
Dostupnost kvalificirane radne snage 3-33
Visoki ulazni troškovi 2-22
Visoki varijabilni troškovi - cijena radne snage 2-22
Zakoni o zaštiti prirode i okoliša 2-22
Tehnički standardi i naputci 2-22
Suradnja između nadležnih institucija 2-22
Rizik prodaja proizvoda / usluga 2-22
Nedostatak informacija o tržištu 1-11
Obrtničko zakonodavstvo 1-11
Financijske i porezne naknade 1-11
Zakon o radu 1-11
Suradnja s dobavljačima i kupcima 1-11
Suradnja s nadležnim institucijama i komorama 1-11
Tablica 1. Prikaz ograničavajućih čimbenika na implementaciju inovacija
8
S druge strane, kod identifikacije pozitivnih čimbenika koji utječu na implementaciju
inovacija (Tablica 2), ispitanici su naveli sljedeće (opet, zbog relativno malog uzorka, 11
ispitanika, rezultate je potrebno oprezno interpretirati):
POZITIVNI ČIMBENICI
postotni udio
pozitivnih
odgovora (%)
Profesionalni časopisi 9-81
Osobno i moje profesionalno obrazovanje 8-72
Sveučilište i ostale znanstvene institucije 5-45
Suradnici 4-36
Klijenti ili potrošači 2-18
Dobavljači, šumarski poduzetnici 1-9
Radionice, tečaji i izleti 1-9
Regionalni i poslovno informacijski centri 1-9
Konferencije 1-9
Tablica 2. Prikaz pozitivnih čimbenika na implementaciju inovacija
Zanimljivo je da su ispitanici na prvo mjesto stavili sebe kao izvor poticaja i
informacija, zatim javne institucije (Sveučilište i Institut), a na kraju spominju klijente i
dobavljače. Poduzeće, kao potpomažući čimbenik, nije prepoznao niti jedan zaposlenik.
Ovakvi porazni rezultati ne trebaju komentar te se smatra da je bespredmetno dalje
raspravljati. Prema tome, prva hipoteza je u potpunosti potvrđena.
9
U Tablici 3. prikazani su rezultati odgovora na pitanje o razvoju i primjeni inovacija u tvrtki.
Po Vašim saznanjima, koje se vrste inovacija razvijaju i primjenjuju u Vašem
poduzeću?
Tip pitanja: Likertova skala procjenjivanja
Broj stupnjeva: 5
Stupnjevi
procjene: 1 - ne postoje inovacije
5 - implementacija inovacija je na visokoj razini
Broj odgovora: 54
Rezultati: 1 2 3 4 5
A. Proizvodi N 20 25 8 1 0
% 37,0 46,0 15,0 2,0 0,0
B. Procesi N 12 28 13 1 0
% 22,0 52,0 24,0 2,0 0,0
C. Marketing N 26 17 9 2 0
% 48,0 31,0 17,0 4,0 0,0
D. Organizacija N 26 19 7 2 0
% 48,0 35,0 13,0 4,0 0,0
Tablica 3. Statistička obrada odgovora (pitanje 2.4.)
Slika 1: Grafički prikaz odgovora (pitanje 2.4.)
Prethodno pitanje otkriva koje vrste inovacija se primjenjuju unutar poduzeća.
Proizvodni procesi su identificirani kao najzastupljenije područje inovacija, ali samo 24%
10
ispitanika smatra da se standardno primjenjuju. Čak 74% zaposlenika smatra da ne postoje
inovacije proizvodnih procesa ili se primjenjuju rijetko. Najmanje se pažnje poklanja
marketingu i organizaciji gdje gotovo 50% anketiranih smatra da inovacije uopće ne postoje,
a oko 30% da se inovacije primjenjuju rijetko. Iznimno niski postotak ispitanika smatra da se
bilo koje inovacije primjenjuju često (2 - 4%), a 0% ih smatra da se primjenjuju vrlo često.
Prema Vašem mišljenju, koje su vrste inovacija najpotrebnije Vašem
poduzeću?
Tip pitanja: Likertova skala procjenjivanja
Broj
stupnjeva:
5
Stupnjevi
procjene: 1 - nisu potrebne
5 - od vitalne su važnosti
Broj
odgovora:
54
Rezultati: 1 2 3 4 5
A. Proizvodi N 0 0 16 23 15
% 0,0 0,0 30,0 43,0 28,0
B. Procesi N 0 2 11 24 17
% 0,0 4,0 20,0 44,0 31,0
C. Marketing N 0 2 17 16 19
% 0,0 4,0 31,0 30,0 35,0
D. Organizacija N 0 3 2 12 37
% 0,0 6,0 4,0 22,0 69,0
Tablica 4. Statističa obrada odgovora (pitanje 2.5.)
11
Slika 2: Grafički prikaz odgovora (pitanje 2.5.)
Proizvodi, procesi i marketing imaju prilično ujednačene rezultate kod pitanja procjene
zaposlenika na što je potrebno obratiti pažnju u budućnosti. Međutim, čak 69% ispitanika je
procijenilo da su organizacijske inovacije od vitalne važnosti za poduzeće. Ovo također
govori u prilog neefikasnoj i rigidnoj hijerarhiji poduzeća koju je potrebno mijenjati. Vrlo
mali postotak ispitanika (6% ili manje, ovisno o području) misli kako promjene nisu potrebne,
što nam opet govori u prilog potrebe razvoja i implementacije inovacija.
Druga hipoteza pretpostavlja fokusiranost tvrtke na unapređenje poslovnih procesa.
Istraživanje je pokazalo da je jači razvoj upravo takvih inovacija. Generalno su zastupljene 4
grupe inovacija koje se prema dobivenim rezultatima razvijaju vrlo slabo.
Razlog niske razine razvoja i implementacije inovacija je nepostojanje adekvatne
stimulacije, stoga su rijetki primjeri razvoja inovacija. Većina inovacija razvija se u području
informatizacije poslovnih procesa.
5. ZAKLJUČAK
Inovacije bi trebale biti glavni pokretači današnje ekonomije. Nažalost, često smo
svjedoci da je tako samo na papiru. Kreativnost se službeno podržava i potiče, ali praktično
služi samo kao jedna od brojnih praznih izjava koje služe promociji pojedinca ili poduzeća.
12
Situacija je vjerojatno najlošija u velikim državnim poduzećima koja imaju monopol na danas
zatvorenom tržištu. Birokratske prepreke, nerazumijevanje rukovodećeg kadra te nepostojanje
sustava procjene i stimulacije zaposlenika najčešće su prepreke kreativnosti. Daroviti
pojedinci su najčešće izgubljeni u sustavu te imaju osjećaj da služe opravdavanju postojanja
birokracije, a ne da se ona brine o njima i pomaže im.
U svijetu se događaju brojne promjene od kojih na mnoge ne možemo utjecati.
Poduzeća im se moraju što bolje prilagoditi ako žele opstati na današnjoj zahtjevnoj poslovnoj
sceni. Velika su državna poduzeća, monopolisti, naročito osjetljiva na otvaranje tržišta jer
dobivaju bolju, jaču i bolje pripremljenu konkurenciju. Veliki sustavi koji danas posluju na
području Republike Hrvatske jednostavno neće moći opstati, ukoliko iz temelja ne promijene
poslovnu praksu.
No, ako neizbježnu globalizaciju shvatimo kao priliku, a ne kao prijetnju, otvaraju nam
se brojne mogućnosti na novom, doduše vrlo zahtjevnom, ali ogromnom tržištu. Velika
državna trgovačka društva imaju financijsku snagu i mogućnost plasmana proizvoda i usluga
na ta nova inozemna tržišta. Najbolji i najbrži put da to postignu jest da iskoristite
intelektualni potencijal zaposlenika te pokrenu veliki broj inovativnih projekata koji će
sigurno donijeti velike direktne i indirektne koristi.
Ljudski resursi te znanje zaposlenika su najvredniji kapital bilo kojeg poduzeća jer
znanje ugrađeno u proizvode i usluge nosi najveću dodanu vrijednost. Međutim, poduzeća
najčešće o tome ne vode računa. Daroviti pojedinci razočarani napuštaju poduzeće i odnose
sve svoje znanje sa sobom. Ukoliko se naglasak sa sustava prebaci na pojedinca, otvaramo
vrata neslućenom napretku poduzeća u bilo kojem pogledu.
13
LITERATURA
1. Amabile, Teresa M. (1996) Entrepreneurial Creativity Through Motivational Synergy
Harvard Business School Working Paper, No. 97-023.
2. Kelley, T., Littman J. (2006) The ten faces of innovation. London: Profile Books Ltd
3. Kubeczko ,K., Rametsteiner, E., Weiss, G. (2005) Innovation and entrepreneurship in
forestry in central Europe. Leiden: Brill Academic Publishers.
4. Luecke, Richard; Ralph Katz (2003) Managing Creativity and Innovation. Boston,
MA: Harvard Business School Press. ISBN 1-59139-112-1.
5. Martinić, I., Šporčić, M., Vondra, V. (2006) Inovacijski procesi kao ključ provedbe
Hrvatske šumarske politike. Glasnik za šumske pokuse, pos. izdanje 5: 703-715.
6. Martinić, I., Vondra, V., Šporčić, M. (2007) Development of a new concept for
improvement of forest techniques in Croatia – Areas of possible contributions.
Croatian Journal of Forest Engineering, vol. 28 (1): 47-55.
7. Ojurović, R., Grbac, I. (2007.) Kako ubrzati inovacije u šumarskom sektoru. Šumarski
list, god. CXXXI, br. 3-4, str. 181-187.
8. Posavec, S. (2009) Europske inovacijske nagrade. Šumarski list, god. CXXXIII, br. 7-
8, str. 458-459.
9. Srića V. (2003) Kako postati pun ideja. Zagreb: M.E.P. Consult.
10. Šporčić, M., Martinić, I., Landekić, M., Lovrić, M. (2009) Measuring efficiency of
organisational units in Forestry by nonparametric model. Croatian Journal of Forest
Engineering, vol. 30 (1): 1-13.
14
Abstract: Today's forestry is under the influence of technological innovation, along with its
own innovations in the sector, it must become competitive and profitable on a global level.
Innovative policy is the key factor in the "Lisbon Strategy", which outlines economic
development of the European Union (EU) policy (March 2000). At the level of the EU policy,
innovations have been recognized as a crucial agent for the creation of economic growth and
employment, and the strengthening of rural area development. This paper will provide insight
into the culture of innovation within large state-owned enterprises, the innovative potential of
their employees and the main obstacles that preclude innovation. Large systems are sluggish
and slow to react to changes in the environment because it inhibits the legacy of the old
business practices and rigid organizational culture. Willingness to invest in innovation does
not necessarily mean the willingness to radically change the traditional way of doing business.
Keywords: forestry, innovation, potential, importance, perception.
Doc. Dr. sc. Stjepan Posavec
Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Zavod za izmjeru i uređivanje šuma
Svetošimunska 25,
10000 Zagreb, Hrvatska
Tel: 01 235 2455
email: [email protected]
Karlo Beljan, mag. ing. silv.
Šumarski fakultet Sveučilište u Zagrebu
Zavod za izmjeru i uređivanje šuma
Svetošimunska 25,
10000 Zagreb, Hrvatska
Tel: 01 6666 124
email: [email protected]
Lektor za hrvatski jezik: Danijela Vrtiprah, prof.
Lektor za engleski jezik: Ranka Grgić Posavec, prof.
15
POPIS TABLICA:
Tablica 1. Prikaz ograničavajućih čimbenika na implementaciju inovacija……………..7
Tablica 2. Prikaz pozitivnih čimbenika na implementaciju inovacija………...…………8
Tablica 3. Statistička obrada odgovora (pitanje 2.4.)……………………………..……..9
Tablica 4. Statističa obrada odgovora (pitanje 2.5.)……………………………...…….10
POPIS SLIKA:
Slika 1: Grafički prikaz odgovora (pitanje 2.4.)…………………………………….....9
Slika 2: Grafički prikaz odgovora (pitanje 2.5.)……………………………………..…11