Pojam - · PDF file23.02.2016. 1 Pojam Računarska mreža - grupa meĎusobno povezanih...
Transcript of Pojam - · PDF file23.02.2016. 1 Pojam Računarska mreža - grupa meĎusobno povezanih...
23.02.2016.
1
Pojam Računarska mreža - grupa meĎusobno povezanih
računara i ureĎaja koji dele resurse i informacije.
Topologija - prostorni raspored ili način povezivanja
delova jedne celine.
Komunikacioni kanal - fizički medijum kroz koji se
prenose podaci. Kod žičanih mreža, to su kablovi različitih
tipova. Kod bežičnih mreža, komunikacioni kanal je
vazduh.
Značaj računarskih mreža za pojedince i firme
- deljenje resursa (programa, opreme, podataka),
- visoku pouzdanost sistema (pouzdaniji je sistem sa
više računara nego sa jednim),
- uštedu novca (bolji je odnos cena/performanse sistema
sa više jeftinijih računara od sistema zasnovanog na
superkompjuteru),
- skalabilnost (sistem se lakše proširuje dodavanjem
jednog novog računara, nego zamenom
superkompjutera),
- moćni komunikacioni medijum (udaljeni saradnici
mogu zajedno obavljati neki posao) i
- elektronsko poslovanje.
Za pojedince računarske mreže takođe imaju veliki značaj, i to pre svega za: - pristup udaljenim informacijama, - komunikaciju, - interaktivnu zabavu i
- elektronsku kupovinu.
23.02.2016.
2
Podela prema veličini
- personalne mreže (eng. Personal Area Network - PAN),
- lokalne mreže (eng. Local Area Network - LAN),
- bežične lokalne mreže (eng. Wireless Local Area Network
WLAN)
- mreže širokog područja (eng. Wide Area Network - WAN)
- globalne mreže.
Podela prema značaju pojedinih čvorova u mreži
- klijent-server (eng. client–server) i
- ravnopravne, od-čvor-do-čvora (eng. peer–to–peer).
(odnosno prema prostornom rasporedu i načinu
povezivanje računara)
• mreže sa topologijom magistrale,
• mreže sa topologijom zvezde,
• mreže sa topologijom proširene zvezde,
• mreže sa topologijom prstena,
• potpuno povezane mreže.
Podela prema topologiji Topologija magistrale
23.02.2016.
3
Topologija zvezde
Topologija proširene zvezde
Topologija prstena Kada se govori o topologiji, treba razlikovati fizičku i logičku
topologiju.
Fizička topologija podrazumeva način na koji su čvorovi fizički
povezani, a logička topologija definiše način funkcionisanja mreže.
Na primer, ako su računari povezani preko komponente koje se
naziva hub (čita se „hab“), kažemo da mreža ima fizičku topologiju
zvezde.
MeĎutim, hub je komponenta koja signale pristigle na jednom
priključku prosleĎuje na sve ostale. Zato mreža radi isto kao da su
računari povezani na zajedničku magistralu, pa kažemo da ovakva
mreža imalogičku topologiju magistrale
23.02.2016.
4
Mrežni protokoli
Mrežni protokol definiše zajednički skup
pravila i signala prema kojima se ponašaju
računari koji su umreženi.
Danas najpopularniji protokol za LAN mreže je
Ethernet (koji ujedno definiše i ostale stvari kao
što su signaliranje i formate paketa), i skoro da ima
prevlast u računarstvu.
Za globalnu WAN mrežu Internet se u najvećoj
meri koristi Internet protokol (TCP/IP).
Najpoznatiji protokoli - Bluetooth - Ethernet - FDDI - IEEE 1394 (FireWire, iLink) - Frame relay - IEEE 802.11 - IPX - Point-to-Point - TCP/IP - TCP - Token Ring - UDP
Delovi računarske mreže Da bi računar mogao da razmenjuje podatke sa drugim računarom ili
drugim ureĎajem neophodno je da postoji:
Komunikacioni medijum
Komunikacioni uređaj i
Komunikacioni softver
Komunikacioni medijum • je fizički kanal koji služi za prenos podataka (povezivanje
računara).
• Komunikacioni medijum je fizička sredina kroz koju se
posredstvom signala prenose podaci (kablovi, vazduh...)
• Postoje UTP, STP, koaksijalni, optički
U slučajevima kada računare nije moguće
povezati kablovima koristi se radio veza,
mikrotalasi, infracrveno
zračenje i komunikacioni sateliti.
23.02.2016.
5
Komunikacioni uređaji
Dial-up, ISDN, ADSL modemi
Mrežni adapteri (kartice)
Hub
Switch
Router
Wireless router
Wireless kartice i adapteri
Modem
je uređaj koji omogućuje računarima da komuniciraju preko telefonske linije. On na predajnom kraju pretvara digitalne signale iz računara u analogne koje prenosi preko telefonske linije. Na prijemnom kraju, modem analogne signale ponovo pretvara u digitalne, koje koristi prijemni računar
ADSL
Mrežni adapteri
Mrežni adapteri imaju ulogu fizičke veze izmedu kablova i računara. Omogućavaju prenos signala. Instaliraju se u slotove za proširenje svakog računara i servera u mreži.
Koaksijalni adapter UTP adapter Optički adapter
23.02.2016.
6
Uloga mrežnih adaptera
priprema podatke iz računara za slanje kroz mrežu,
pošalju podatke drugom računaru,
kontrolišu protok podataka iz računara u sistem kablova,
primaju podatke iz kablova i prevode ih u oblik koji procesor (CPU) može da koristi.
Ethernet Hub.
Komutator (Switch)
Princip rada switch-a
Switch je ureĎaj koji upravlja protokom podataka izmeĎu
delova lokalne mreže (LAN). SWITCH
Njegova je uloga da reguliše saobraćaj u lokalnoj
mreži. Možemo sve naše računare povezati na svič, a i svič
na svič te tako proširiti našu mrežu.
Svič vodi računa o tome koji podatak prosleĎuje kom
računaru ili mrežnom ureĎaju. Svič je u stanju da razlikuje
(indentifikuje) ureĎaje (računare) koji su povezani na njega
na osnovu MAC adrese.
Identifikator ureĎaja povezanog na svič je njegova
fizička tzv. MAC (engl. Media Access Control) adresa
(ugraĎena fabrički, ne menja se).
23.02.2016.
7
MAC adresa mrežne kartice (šasije automobila),
mrežnog ureĎaja data je u obliku :
00:1A:4D:7B:FA:84
MAC adresu svoje kartice možete doznati tako što ćete
otići u Command prompt i izdati komandu ipconfig /all.
Dobićete rezultat kao na slici:
ROUTER
Ruter ili mrežni usmerivač (engl. Router) je računarski ureĎaj
koji služi za meĎusobno povezivanje računarskih mreža i
povezivanje mreža sa Internetom. On ima funkciju da za svaki
paket podataka odredi putanju - rutu kojom treba taj paket da
ide i da taj isti paket prosledi sledećem ureĎaju u nizu.
ROUTER
Ruter predstavlja i tehnički najsavršenije rešenje na mreži.
On povezuje mreže u različitim zgradama, gradovima i
kontinentima.
Ruteri upravljaju saobraćajem izmeĎu različitih mreža
povezanih različitim prenosnim medijumima.
Ruter možete upotrebiti da spojite dva predstavništva firme
u dva grada preko telefonske iznajmljene linije, bežične veze ili
bilo koje druge.
Ruteri regulišu saobraćaj na osnovu IP adrese računara.
Svaki računar u mreži ima IP i MAC adresu (mrežni
adapter računara).
ruter
svič svič
23.02.2016.
8
Komunikacioni softver
mrezni operativni sistemi
drajveri
aplikacioni softver
Pojam Interneta Internet je globalna računarska mreža, skup svetskih
računarskih mreže, koje za svoje korisnike
obezbeĎuju niz servisa pomoću standardnih
protokola
To je mreža svih mreža, koja se sastoji od miliona
privatnih, javnih, akademskih, poslovnih i vladinih
mreža, od lokalnog do globalnog obima
Počeci Interneta Razvoj Interneta je započet u SAD 1969. godine sa
idejom pravljenja mreže računara koja bi povezala vojne laboratorije, vladine biroe i univerzitete, sve za potrebe američke vojske
Mreža je dobila naziv Arpanet
Godine 1975. Arpanet je u potpunosti preuzelo Ministarstvo odbrane pretvorivši je u Defense Data Network
Počeci Interneta Godine 1980. Nacionalna fondacija za nauku (NSF)
osnovala je sa istim principima mrežu, koja je 7
godina kasnije povezana sa Arpanetom
Pojavljuju se i druge mreže
Usenet, za nastavnike i studenta američkih
univerziteta
Janet u Velikoj Britaniji, NORDUnet u Skandinavskim
zemljama...
23.02.2016.
9
Godine 1990. NSF je predstavila projekat
umrežavanja raznih organizacija i mreža na
globalnom nivou
Tako je nastao Internet, mreža svih mreža
osmišljen hipertekst sistem koji će postati osnova www
(World Wide Web).
prvi komercijalni provajder – World (world.std.com).
1991. god. startovan prvi WWW server
(nxoc01.cern.ch – kasnije preimenovan u
info.cern.ch). Zamisljen i razvijen u Cern-u –
Evropska laboratorija za nuklearnu fiziku
1992. god. broj servera na mreži prelazi 1.000.000,
1993. god. pojavio se izraz “surfovati po mreži”.
1996. pojavio se prvi provajder u našoj zemlji
Funkcionisanje Interneta Funkcioniše nalik na poštanski sistem.
Svaki ureĎaj na Internetu ima svoju IP (Internet Protocol) adresu, koja ga jedinstveno definiše.
Svi podaci koji se razmenjuju putem Interneta putuju izmeĎu računara uz pomoć tog istog Internet Protocol-a. On funkcioniše tako što podatke deli u pakete, koji sadrže adrese pošiljaoca i primaoca, kako bi uspešno pronašli svoj put i stigli tamo gde treba.
IP adresa je upravo to što pomaže tom Internet "poštaru" da zakuca baš na vaša vrata i isporuči vam paket.
Funkcionisanje Interneta ”Put” kojim taj poštar mora da proĎe, krcat je
"raskrsnicama", tj. ruterima, koji usmeravaju
poštara gde treba dalje da ide da bi stigao do
svog odredišta. Ta mreža rutera, sa računarima i
drugim mrežnim ureĎajima na krajevima
saobraćajne mreže, zapravo čini Internet.
Pravila po kojima se odvijaju ove aktivnosti
definisane su TCP/IP protokolom.
23.02.2016.
10
IP Adrese − Je registarska tablica svih računara na internetu
− IP adresa se sastoji od 4 broja od kojih svaki može biti u
opsegu od 0 do 255. U stvari, u pitanju je jedan 32-bitni
broj podeljen na 4 dela koji su meĎusobno razdvojeni
tačkama. Na primer validna IP adresa računara bi mogla
biti 192.168.1.10.
− Ovo je verzija IP protokola pod nazivom IPv4. Od
nedavno je uvedena nova verzija IPv6 koja umesto
sadašnjih 32 bita daje cak 128 bitova odnosno
2128 raspoloživih adresa. Ovo je stvarno veliki broj, (broj
veci od broja 3 iza koga ide 38 nula), koji se predstavlja
sa 8 grupa 16 bitnih brojeva koji su prikazani u
heksadecimalnom formatu.
IP Adrese − Svaki računar na internetu, koji je javno dostupan,
(recimo www.microsoft.com) ima svoju javnu i unikatnu
IP adresu. Ta adresa se uparuje sa simboličkim imenom,
jednostavnijim za pamćenje, pa je tako:
www.microsoft.com = 207.46.192.254
− Ovo možete i sami videti tako što odete u command
prompt windowsa i otkucate:
nslookup www.microsoft.com
dobićete 207.46.192.254
DNS (Domain Name System) serveri kada želimo da otvorimo neki Web sajt, nikada u
adresnoj liniji Internet pretraživača ne unosimo
IP adresu, već neki smisleni naziv
DNS je mehanizam koji smislene nazive Web
sajtova (simboličke adrese) prevodi u njihove
numeričke, stvarne IP adrese. To je “telefonski”
imenik interneta (javnih IP adresa).
DNS servis se izvršava na posebnim računarima
koji se zovu DNS serveri
Simboličke adrese imaju hijerarhijsku strukturu
sastoje iz više delova i podela se vrši na sledeći
način:Ime_računara._ime_lokalne_mreže._ime_dom
ena._ime_osnovnog_domena.
U primeru www.matf.bg.ac.rs, domen rs označava da
se server nalazi u Srbiji, da je deo akademske
mreže, da se nalazi u Beogradu i da je na
matematičkom fakultetu.
23.02.2016.
11
Domen je grupa mreža i računara na internetu
Često korišćeni osnovni (generički, top-level) domeni,
osim domena država, su:
.com –za komercijalne prezentacije koje svako može da zakupi
.edu – za prezentacije obrazovnih institucija
.gov – za prezentaciju država
.org – za prezentacije neprofitnih organizacija
.info – domen namenjen za informativne sadržaje…
Upravljenje domenima u Srbiji vrši Registar nacionalnog internet
domena Srbije www.rnids.rs. Domen se može registrovati, tj zakupiti
na odreĎeni vremenski period preko dobavljača interneta
Unos komande nslookup u Command promptu
Pristup Internetu Internet provajder − Dobavljač internet usluga ili internet servis
provajder (engl. Internet service provider, skraćeno ISP)
je kompanija koja svojim korisnicima omogućava uslugu
priključivanja na Internet i povezane servise
23.02.2016.
12
Struktura interneta − je hijerarhijska: hostovi su povezani u mrežu njihovih
lokalnih dobavljača interneta (engl. internet service
provider, ISP), ureĎaji lokalnih dobavljača su povezani u
regionalne mreže, a regionalne mreže su povezane u
nacionalne i internacionalne mreže NSP (Network
Service Providers).
− Najveće mreže povezane su izrazito brzim vezama koje
se nazivaju kičma interneta (engl. internet backbone).
Kičma interneta (backbone) Internet backbone su optički kablovi velikog
kapaciteta koji nose najveći deo protoka informacija
na Internetu. Ime su dobili tako što njihova uloga
podseća na ulogu kičme u ljudskom skeletu.
NSP provajderi naplaćuju lokalnim provajderima
korišćenje njihove mreže.
Protoci koje backbone podržavaju mogu biti u
opsegu od 45Mb/s do 10Gb
Funkcije Interneta Internet kao globalna računarska mreža ima
veliku i značajnu ulogu u savremenom društvu.
Tokom svoje istorije, od početne ideje da služi za razmenu i pronalaženje informacija i omogući globalno umrežavanje, Internet se razvio u važan i uticajan faktor društvenih dešavanja. Većina tih uticaja na savremeno društvo su pozitivni, ali je i sve više negativnih uticaja, naročito na mlaĎoj populaciji.
Pozitivne funkcije Interneta Informativna
Obrazovna
Poslovna (ekonomska)
Komunikaciona
Socijalna
Politička
Zabavna
23.02.2016.
13
Negativne funkcije Interneta Umesto da slobodno vreme provode u druženju, ili
na sportskim terenima, ljudi sve više postaju zavisnici od računara, TV-a, mobilnih telefona i ostalih sprava koje mogu doneti podjednako i štete i koristi.
Virtualni svet ili virtualni život preko interneta ima brojne opasnosti koje stvaraju posledice u stvarnom životu.
Pouzdanost informacija na Internetu Iako je internet nezamenjiv izvor informacija
potrebno napraviti selekciju u moru informacija i razviti kritičko mišljenje prema ovoj vrsti informisanja.
Poslednjih godina dešava se prava “inflacija” informacija na Internet iz svih mogućih oblasti, mnogo polutačnih i netačnih informacija, pa je potrebno pažljivo napraviti izbor potrebnih informacija.
Potrebna je provera i pravilno tumačenje prikupljenih informacija.
World Wide Web Web je najznačajniji internet servis i poslednjih
desetak godina je postao sinonim za internet
zato što u sebi integriše sve druge servise.
Web omogućava razmenu multimedijalnih
informacija posredstvom web sajtova
(prezentacija).
Web omogućava pristup interaktivnom sadržaju,
aplikacijama i drugim uslugama.
Internet prezentacija – (Web site) Web site je skup ureĎenih i povezanih stranica sa
podacima na odreĎenu temu i sadržajem koji može
biti interaktivan (korisnik može uticati na redosled
pregledanja sadržaja).
Web stranice su povezane linkovima i predstavljaju hipertekst
23.02.2016.
14
Web server Računar u mreži sa statičkom IP adresom
Računar na kome su fizički snimljeni web sajtovi
Računar sa softverom koji ume da prihvata
zahteve i šalje odgovore (pruža usluge)
Ime web servera i web sajta Ime servera predstavlja tekstualni ili brojni zapis
po kome se server pronalazi.
Računari komuniciraju preko numeričkih adresa,
a ljudi su, radi lakšeg pamćenja, uveli simboličke
adrese, npr za www.google.com je
72.14.221.104
Domain name servers, ili DNS je servis koji je
zadužen za konverziju iz simboličkih u numeričke
adrese
Web hosting Predstavlja iznajmljivanje prostora na hard disku web
servera nekog provajdera. Web sajtovi se postavljaju i nalaze na web serveru.
Server je stalno konektovan na Internet, a hosting provajder zadržava pravo da u toku godine ovaj pristup bude prekinut na kratko u slučajevima kada je potrebna nadogradnja servera ili softvera.
Uz svaki hosting paket dobija se i administracioni pristup. Putem ovog pristupa bićete u mogućnosti da samostalno dodajete domene i poddomene, kreirate vlastite e-mail adrese, kreirate baze podataka, instalirate specifične aplikacije, otvarate ftp naloge i drugo.
Podela web sajtova prema interaktivnosti sa posetiocima: statički web sajtovi
dinamički web sajtovi
23.02.2016.
15
Statički web sajtovi su najjednostavniji, najbrže se rade, te su obično i
najjeftiniji. Najčešće se rade u HTML-u, odnosno u XHTML-u u
kombinaciji sa CSS-om. Mogu imati animacije i java skripte, ali nemaju interaktivnost sa posetiocima.
Sva aktivnost posetioca svodi se na pregledavanje sadržaja i eventualno korišćenje kontakt forme.
Ne zahtevaju bazu podataka. Celokupan HTML kôd izvršava se u browser-u posetioca. Obično se brže učitavaju i lakše ih je optimizovati za pretraživače. Pogodni su za manje zahtevne web sajtove, sa manje podataka i gde interakcija sa posetiocima nije neophodna.
Dinamički web sajt omogućava manju ili veću interakciju sa posetiocima,
prikuplja podatke o posetiocima i njihovim interesovanjima, omogućava ili onemogućava pristup delovima sajta odreĎenim kategorijama posetioca, automatski šalje obaveštenja ili vesti posetiocima koji to žele, te može da omogućava pronalaženje i sortiranje podataka... Obično se rade u nekom programskom jeziku (php, asp...) i kôd im se izvršava na serveru, pa tek potom šalje browser-u.
Podaci se smeštaju u bazu podataka, odakle se po potrebi "pozivaju". Najčešće se rade zajedno sa CMS-om, kojim se vlasniku web sajta omogućava da vrlo jednostavno i brzo ažurira web sajt, bez ikakvog posebnog znanja o web dizajnu. Komplikovaniji su za izradu i optimizaciju i naravno, znatno skuplji.
Dinamika se veb stranicama dodeljuje posebnim
programima – skriptovima
Razlikuju se
skriptovi koji se izvršavaju na serveru, kada se klijentu
šalju generisane HTML stranice (PHP, ASP.NET, JSP)
Skriptovi koji se izvršavaju na klijentu, kada se klijenru
šlje pogram ubačen u veb-stranicu koji se izvršava u
okviru veb-pregledača(JavaScript)
Elektronska pošta Važan internet servis koli omogućuje brz i efikasan
način slanja poruka internet korisnicima
Uobicajeno je da elektronska adresa sadrzi dva dela.
Prvi deo sami odreĎujete
Drugi deo je odreĎen elektronskim imenom vaseg
Internet provajdera.