Razgovor s predsjednikom Uprave Podravke Miroslavom Vitkovićem (4-5)Podravka i Slavonka - prve hrvatske sorte paprika s međunarodnim certifikatom (8-9)

L I S T D I O N I Č K O G D R U Š T VA ‘ P O D R AV K A ’ K O P R I V N I C A

G O D I N A X LV I I I , B r o j 1 9 3 1 , P e t a k 1 5 . s i j e č n j a 2 0 1 0 .

Skup radnika

Podravke

PODRAVKA 03

NOVINE DIONIČKOG DRUŠTVA PODRAVKA

PODRAVKA, prehrambena industrija, d.d. Koprivnica

Za izdavača: Dijana Jendrašinkin

Urednica: Ines Banjanin

Redakcija lista: Ines Banjanin, Boris Fabijanec, Berislav Godek, Vjekoslav Indir, Dijana Jendrašinkin, Mladen Pavković

Lektura: Ivana Korošec Vujica

Grafička priprema i dizajn: www.borisbenko.com

Naklada: 8.000 primjeraka

Adresa: Ulica Ante Starčevića 32, 48000 Koprivnica

Telefoni: 048/651-220 (urednik) 048/651-505 (novinari)

Faks: 048/621-061

e-mail: novine@podravka.hr

Tisak: Kersch Offset

IMPRESSUM

Drage Podravkašice i Podravkaši,nadam se da ste se odmorili tije-kom blagdana, pročitali knjigu ili

pogledali dobar film i da ste brige ostavili u prošlom desetljeću te rasterećeni zakorači-li u novu godinu.Protekla će nam godina između ostalog ostati zapamćena po globalnoj ekonomskoj krizi, političkim previranjima, nizu afera u gos-podarstvu, stezanjem remena, zabranom pa vraćanjem pušenja u kafićima, temperatura-ma neprimjerenim aktualnim godišnjim do-bima, gripom i na kraju predsjedničkim izbo-rima, koji su obilježili i početak ove godine.Međutim, vjerujem da svatko od nas može izdvojiti neki za sebe značajan događaj u 2009. zbog kojega će nam protekla godina ostati zapamćena u lijepom sjećanju.Slušajući predviđanja za 2010. godinu od ekonomskih stručnjaka pa do astrologa, mo-žemo čuti niz optimističnih obećanja s jedne i niz negativnih prognoza s druge strane. Re-alnost je vjerojatno negdje u sredini... nekad bolji, a nekad lošiji dani. A to je ono što život čini takvim kakav treba biti. Smijeh i suze, ra-dost i tuga osjećaji su koje nitko od nas ne može izbjeći. Ne postoji uzalud u narodu izreka da nakon kiše dolazi sunce.Silvestarska kiša nije uspjela izbrisati ono što ne želimo pamtiti iz 2009. godine, ali ipak je ostala iza nas i zajedno smo kročili u godinu u kojoj smo postavili nove ciljeve, zaželjeli jedni drugima dobre želje pa je i vrijeme da krene-mo zajedno k njihovom ostvarenju.U ovom ćemo se broju novina podsjetiti do-gađaja u Podravki krajem godine. Nadzorni odbor Podravke na svojoj je sjedni-ci održanoj krajem prosinca donio odluku o imenovanju Miroslava Vitkovića za predsjed-nika Uprave Podravke d.d. Više o odlukama

Nadzornog odbora možete pročitati na 6. stranici, a razgovor s novoimenovanim pred-sjednikom Uprave Podravke donosimo već na sljedećim stranicama naših novina. Svakako izdvajam i skup radnika Podravke održan 16. prosinca. Skupu je prisustvovala velika većina Podravkaša zaposlenih u sjedi-štu kompanije pa vam na 6. stranici donosi-mo kratki izvještaj s tog događaja.

Predstavljamo vam i prošlogodišnju naj-vredniju investiciju od oko tri milijuna kuna u mesnoj industriji Danica, gdje

su svoj maksimalni doprinos dali naši struč-njaci iz različitih cjelina.U tekstu dr. sc. Zdravka Matotana možete doznati više o Podravki i Slavonki – prvim hrvatskim sortama paprike s međunarodnim certifikatom.Podravka je darivala svoje umirovljene zapo-slenike koji su dobili i novčani dio božićnice u iznosu od dvanaest kuna po godini staža.Od Podravkinih zaposlenika predstavljamo dr. sc. Gordanu Hajduk iz Kontrole kvalitete i Irenu Jagarinec iz sektora Nabava.Kao što već i znate, u tijeku je nagradna igra “Vegeta - Okusi dobitak” pa na 11. stranici možete doznati tko su dosadašnji dobitnici 50.000 kuna, a veliko finalno izvlačenje održat će se 8. veljače. Nadam se da vas nije uhvatila zimska depresija, a kako biste znali prepozna-ti njezine uzroke i simptome, informirajte se detaljnije u “Savjetu liječnika” na 15. stranici.Nove ideje za ručak ili večeru u ovo siječanj-sko vrijeme s dobro nam znanim namirnica-ma donosimo na stranicama Coolinarike na kojima i otkrivamo zašto su kobasice, kiselo zelje i krumpir – trojstvo bez kojeg se ne može prezimiti. Nadam se da će se i na va-šem stolu naći nešto od toga, a sljedeći broj naših novina izlazi 29. siječnja.

UvodnikPiše: Ines Banjanin, glavna urednica

(1/1)oglasni prostor cijele stranice200x275 (+3) mm2.000,00 kn

(1/2)oglasni prostor polovice stranice80 x 231 mm1.000,00 kn

(1/4)oglasni prostor četvrtine stranice80 x 110 mm500,00 kn

Cjenik oglasnog prostora u listu ‘Podravka’

Na sjednici Nadzornog odbora koja je održana 21. prosinca prošle godine za predsjednika Uprave Podravke ime-

novan je Miroslav Vitković. Preuzeo je kormi-lo u vrlo nezgodnom trenutku kada je naša kompanija suočena s brojnim naslijeđenim i svakodnevnim problemima, ali u razgovoru s čelnim čovjekom Podravke optimizam zrači na sve strane. Govoreći o prvim potezima kri-zne Uprave koja je izabrana nakon poznatih prošlogodišnjih događaja definitivno neza-bilježenih u povijesti Podravke, a koje je još u funkciji zamjenika predsjednika vodio, Vitković kaže:- Prva prioritetna faza bila nam je stabilizirati kompaniju, snimiti sve potencijalne rizike te se pripremiti za plan poslovanja u 2010. godini. Nakon što smo to odradili, Nadzorni odbor je prihvatio naš ambiciozni plan za ovu godi-nu u kojemu planiramo rast profitabilnosti i prihoda te vraćanje imidža Podravke koji je djelomično prošle godine narušen na mjesto kojemu pripada. Što se pak tiče stabilizacije kompanije, mi danas nema-mo problema s likvidnošću, dani naplate su nam pod kontrolom, a prihodi od prodaje su u odnosu na prošlu go-dinu plus-minus 2 posto, ovisno o kojem tržištu je riječ, što je izuzetno dobar rezul-tat. Planovi

RAZGOVOR04

> Razgovor s predsjednikom Uprave Podravke Miroslavom Vitkovićem

Razgovarao: Boris Fabijanec, Snimio: Berislav Godek

U nijednom trenutku Podravka nije i neće biti na koljenima

U nijednom trenutku Podravka nije i neće biti na koljenima

RAZGOVOR 05

za ovu godinu negdje su u okvirima prehram-bene branše, no svi potezi u ovoj godini bit će usmjereni povećanju profitabilnosti i efika-snosti. Također, vrlo je bitno i to što je hrvatska Vlada proglasila Podravku kompanijom od na-cionalnog interesa. Podravka je perjanica pre-hrambene industrije Hrvatske i ako je možda sada poljuljan naš ugled i povjerenje, mi ćemo to povjerenje definitivno vratiti na ono mjesto koje nam pripada, a to je lokomotiva razvoja prehrambene industrije. Naime, Podravka ima komparativnu prednost na nacionalnoj razini, posebice kada Hrvatska uđe u Europsku uni-ju. Ona je idealna kombinacija povezanosti primarne proizvodnje, kvalitetnih brendiranih proizvoda i činjenice da se naši proizvodi na-laze na oko 500.000 prodajnih mjesta u svijetu. U Hrvatskoj nema kompanije koja je takvom internacionalizacijom napravila toliki iskorak i zato Podravka u sinergiji s drugim hrvatskim kompanijama može napraviti značajan iskorak za cijelu hrvatsku prehrambenu industriju.

- Iako još nisu gotovi službeni prošlogodišnji rezultati poslovanja, a i ne bismo ih smjeli komentirati zbog pravila burze, vi naglaša-vate da ste zadovoljni ostvarenim prodaj-nim rezultatima.- Da, jesam, jer u ovoj općoj eri nelikvidnosti, gdje gotovo nema gospodarskog subjekta u Hrvatskoj, a i šire, kojemu na prvom mjestu nisu problemi naplate, Podravka je uspjela za-držati kvalitetnu naplatu. Uz to, u vrijeme kada brojne tvrtke muku muče kako naplatiti samu glavnicu, unatoč mogućnosti otpisivanja ka-mata koje su definirane u našem Pravilniku o prodaji, uspijevamo naplatiti oko 70 posto kamata i s takvim se uspjehom može pohvaliti vrlo malo tvrtki u Hrvatskoj, a i u nekim drugim zemljama.

- Pred nama je, globalno gledajući, još jed-na teška gospodarska godina, ali od vas i ove Uprave se puno očekuje, prije svega u procesu potpune stabilizacije kompanije. Vjerujete li da ćete uspjeti?- Prvo, odlučili smo sve stavke koje su godina-ma opterećivale kompaniju očistiti, a tu govo-rimo o rizicima i rezervacijama koje su vezane na operativno poslovanje. Tako komuniciramo i s našim revizorima da sve „repove“ iz prošlosti očistimo i tu ćemo doći do brojke od nekoli-ko desetaka milijuna kuna, pri čemu ćemo iz operativnog poslovanja imati pozitivan re-zultat u 2009. godini. Drugi dio priče kojega s revizorima želimo riješiti su dubioze nastale iz prošlogodišnjih poznatih događanja, a procje-ne o eventualnim rizicima, odnosno štetama koje su napravljene i koje će doći na naplatu ove godine i u određenom vremenskom raz-doblju iznose oko 300 milijuna kuna. Naravno, maksimalno smo angažirani oko toga da se ti

potencijalni rizici što više smanje, no isto tako radimo i na najcrnjoj varijanti te ako bi na na-platu došli svi ti potencijalni rizici, kompanija neće biti ugrožena. To odgovorno tvrdim, jer smo sa svim ključnim partnerima u financij-skom sustavu odradili razgovore, čak s njima potpisali određene sporazume po kojima će nam oni izaći u susret u svakom potencijalno rizičnom trenutku za Podravku. Naime, banke su procijenile da je Podravka zdrava hrvatska kompanija sa snažnim brandovima i biznisima te financiranje takve kompanije njima samo može donijeti dobit. Dakle, u svim našim pro-jektima i „repovi“ iz prošlosti te prošlogodišnje općepoznate dubioze u našim su projektima sanirani.

- Kada govorite o saniranju, što se zapravo doga-đa između Podravke i mađarske banke OTP?- To je jedna vrlo čudna priča jer kada smo usklađivali sva stanja s našim financijskim par-tnerima, to smo vrlo brzo napravili u nekoliko dana, unatoč tome što je postojao dobar dio dokumentacije koja nije bila u našoj službe-noj arhivi. Tako se ispostavilo da smo nekome jamci za određene kredite, da su se određena sredstva plasirala, a nisu bila zavedena u našim knjigama i unatoč tome smo to vrlo brzo rašči-stili te sve to spada u spomenuti iznos. Uz sve to, primijetili smo da imamo 6,2 milijuna eura depozita u OTP banci te smo unatoč brojnim prepiskama s tom bankom i održanim sastan-kom s njihovim predstavnicima dobili informa-ciju da postoji navodni ugovor između OTP-a i Podravke koji govori o određenim opcijama te da je depozit kod njih, ali nam nije razjašnjeno zbog čega je tamo. Na sastanku nam je pak re-čeno da postoje neka dva ugovora te da nam oni mogu dati djelomičnu dokumentaciju, ali da ćemo morati platiti određene penale ako se objavi bilo kakva informacija. Naravno, na ta-kvu, gotovo ucjenu nismo mogli pristati te smo i službeno tražili povrat depozita, a oni nam prijete da će aktivirati tzv. put-opciju. Nakon što smo iscrpili sve opcije komuniciranja s tom bankom, problem se digao na razinu hrvatske i mađarske Vlade te se nadam da će se i u skorije vrijeme riješiti jer nas isključivo zanima samo jedna stvar – Podravkinih 6,2 milijuna eura jer je to naš novac i zahtijevamo da se vrati.

- Mnogi Podravkaši se boje moguće proda-je kompanije ili pak cjepkanja na dijelove. Kako to komentirate?- Podravku cjepkaju, prodaju i ne znam što sve ne već desetak, petnaestak godina, ali od toga nikada nije bilo ništa. Naravno, ima dosta zain-teresiranih koji više nego dobro znaju koliko Podravka zapravo vrijedi. Naime, postoje oni koji znaju realnu vrijednost Podravke i proda-jom određenih biznisa poput Vegete ili Belupa mogli bi dobiti Podravku gotovo zabadava.

To su oni koji bi našu tvrtku vrlo brzo rasturili i nakon toga nestali. Uostalom, takvih oblika pri-vatizacije na hrvatski način smo se u prošlosti i previše nagledali. Sigurno da je bilo pokušaja i takvih neprijateljskih preuzimanja naše tvrtke, ali su pravovremeno locirani i zaustavljeni. No, vjerojatno postoje i zainteresirane kompanije koje bi htjele ulagati i razvijati Podravku bez neprijateljskih namjera i u takvom prijatelj-skom ozračju komunicira se transparentno s Nadzornim odborom i vlasnicima tvrtke, prezentiraju se programi koji obavezuju razvoj kompanije. Na žalost, do sada nismo imali takav slučaj, već bilježimo pokušaje kada je Podravka poljuljana, što je u nekim medijima tendenciozno prikazivano kako bi se stvorila dodatna nesigurnost među radnicima, treba se pod hitno riješiti vlasnička struktura, država treba prodati svoj dio itd. Sve to podgrijavaju ljudi koji žele preuzeti Podravku za sitan novac. Dakle, postoje oni zločesti koji žele princip – što gore, to bolje, a u cilju svojih sitnih interesa. Znamo o kojim ljudima je riječ i neću ih spo-minjati, ali kada znate o kome je riječ, onda lak-še vučete poteze da se to neutralizira. Taj prvi udar je prošao, a želio bih istaknuti kako je Po-dravka u zadnjem kvartalu prošle godine ispla-tila 37 milijuna kuna otpremnina ljudima koji su željeli otići iz tvrtke, potom 8,5 milijuna kuna božićnice u novcu te smo odlučili da umjesto ocjenjivanja svakom radniku isplatimo 400 kuna neto u prvom kvartalu ove godine jer je u onim teškim prošlogodišnjim trenucima si-gurno svaki Podravkaš dao određeni doprinos stabilizaciji kompanije. Dakle, bez obzira na teško razdoblje, Podravka u nijednom trenut-ku nije i neće biti na koljenima.

- Na kraju, što biste poručili Podravkašima?

- Trebamo početi sve više međusobno komu-nicirati, transparentno, jer ljudi moraju znati da bez obzira na medijske napise, posebice komentare određenih konzultanata koji su se svojedobno jako dobro hranili na Podravkinim jaslama, a danas pričaju kako je to loša kompa-nija, snaga je u nama samima. Istinu definitivno treba tražiti unutar kompanije i vrlo je bitno da se svako od nas na radnom mjestu ponaša kao da je to naša kompanija, a možda jednoga dana, drage Podravkašice i Podravkaši, i bude jer postoje i takvi modeli o kojima se razmišlja. Bez obzira tko bude u Upravi ili na čelu kom-panije, nemojte biti zabrinuti za njezinu bu-dućnost jer mi najbolje znamo kako dalje s Po-dravkom. Također, bez obzira na brojne frakcije koje se još uvijek događaju u kompaniji, treba posebno uvažavati da u tim borbama ne smije trpjeti kompanija. Smatram da u Podravki radi velika većina pravih Podravkaša i oni su garan-cija svijetle budućnosti naše kompanije – rekao je na kraju razgovora Miroslav Vitković.

PODRAVKA06

Skup radnika Podravke d.d. održan je krajem prosinca u restoranu prehrane Podravke, a dnevni je red obuhvaćao izvještaj o radu Radničkog vijeća Podravke, Izvještaj o po-

slovanju, razvojne planove Podravke d.d. i njihov utjecaj na gos-podarsko-socijalni položaj radnika.Na mnogobrojna pitanja zaposlenika odgovarali su predsjed-nik Nadzornog odbora Podravke Ljubo Jurčić, članovi Uprave te članovi Radničkog vijeća i predstavnici sindikata.Nakon izvještaja o rezultatima poslovanja za prvih devet mje-seci, zamjenik predsjednika Uprave Podravke Miroslav Vitković izvijestio je o aktivnostima unutar kompanije od rujna ove go-dine. Istaknuo je kako je ustanovljeno stanje društva kroz uskla-đivanje stanja sa svim ključnim partnerima te su procijenjeni potencijalni rizici i upravljanje rizicima na način da se ne ugro-žava operativno funkcioniranje kompanije. Rekao je kako su u tijeku sve završne aktivnosti u donošenju plana za 2010. godinu te osigurana financijska stabilnost za 2009. i 2010. godinu u do-govoru sa svim kreditorima. Nastavljeno je zbrinjavanje zapo-slenika putem otpremnina i izvršena njihova isplata, isplaćena je božićnica i naknada za darove djeci zaposlenika. Također će

se u dogovoru sa sindikatima u prvom kvartalu 2010. godine zaposlenicima isplatiti po 400 kuna, bez provođenja programa ocjenjivanja.

O razvojnim planovima Podravke govorio je predsjednik NO-a Ljubo Jurčić. Istaknuo je kako je prihvatio ovu funkciju, jer kompaniju prati u posljednjih 20 godina i vjeruje da je dobra

kompanija koja se našla u problemima iz kojih može izaći.- Kompanija ne može opstati bez rada i u ovoj se situaciji našla jer su se menadžeri počeli ponašati kao brokeri, a dobra dionica samo je rezultat dobrog proizvoda, rekao je Jurčić dodavši kako je osigurano redovno poslovanje u Podravki, a sljedeći je korak utvrditi točno stanje štetnih transakcija i štete svesti na manju mjeru nego što su procijenjeni rizici.- Najveći korak bit će da se u Podravku vrati dobri duh koji je Po-dravku i gradio. Ljudi u Podravki znaju kako se rade prehrambe-ni proizvodi koji su poznati u svijetu i to je vaša vrijednosti. Cilj nam je stabilna Podravka i to je na prvom mjestu, bez obzira iz koje sredine, udruge ili stranke dolazite. Svi imaju odgovornost, a probleme ćemo riješiti, zato svojim zalaganjem sudjelujte u tome, završio je Jurčić svoje obraćanje.

Skup radnika Podravke

Snimio: Berislav Godek

NOVOSTI 07

> Podravka darivala umirovljene zaposlenike, zaželjevši im na taj način ugodne blagdane

Krajem prosinca Podravkin Studena bar ponovno je bio mjesto susreta Podravkaša koji su, neki nedavno, a

neki prije već mnogo godina, otišli u svo-je zaslužene mirovine. Upravo za njih Podravka je osigurala bo-žićni paket po koji su došli, a usput se i družili, prisjetivši se svojeg radnog vijeka, jer kako su se paketi dijelili neposredno ispred Studena bara, tako su i svi koji su preuzeli svoj božićni poklon završili na kavi, soku ili čaju. Božićni paket koji je Podravka osigurala ove godine sadrži

najpoznatije Podravkine proizvode u vrijednosti od 200 kuna i naši umirovlje-nici nisu krili zadovoljstvo njime, iako da bi ga dobili, morali su malo pričekati u redu. Ali i sve to prolazi brzo kad sretnete stare prijatelje s posla koji vam pobude lijepe uspomene. Uz to, naši umirovljeni Podravkaši dobili su i novčani dio božić-nice u iznosu od dvanaest kuna po godi-ni staža. Podravka tako opet na najbolji i najljepši način pokazuje svoje veliko i široko srce i nesebično ga daje prema onima koji su Podravku i stvarali.

Božićni paket za umirovljene Podravkaše

Piše: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek

Piše: Dražen Hegedušić, direktor informacijskih i komunikacijskih tehnologija

Krajem prošle godine Podravka je s tvrtkom T-HT potpisala novi ugovor koji nam omogućuje mnogo povoljnije cijene u mo-bilnoj i fiksnoj telefoniji. Već od 1. siječnja važe nove cijene pa

je u skladu s tim donesena odluka Uprave da se svim zaposlenicima korigiraju limiti u mobilnoj telefoniji. Tako će limiti biti umanjeni za iznose ušteda koje smo postigli u pregovorima (niža pretplata, niže cijene minute razgovora, jeftiniji SMS…), ostavljajući vam približno istu količinu slobodnih minuta za telefoniranje i slanje poruka kao i dosad. Novi limiti usklađeni su u dogovoru s direktorima sektora. Na svakom mobilnom broju izvršena je optimizacija prema na-vikama u prošlom periodu, pa su na nekim brojevima uključene opcije koje će doprinijeti smanjenju vašeg računa (npr. opcija UNLIMITED, opcija PORUKE, opcija SVE MREŽE, ...), a o aktivaciji će svaki mobilni korisnik biti obaviješten putem SMS poruke. Važno je naglasiti da prvih šest mjeseci trajanja ugovora (za-ključno s lipnjem) svi mobilni korisnici imaju opciju UNLIMITED uključenu besplatno, tj. da mogu telefonirati prema brojevima iz T-Mobile mreže bez troškova (nema pretplate za tu opciju ni troška za uspostavu poziva).Također, važno je i da od 1. siječnja u limit ne ulazi korištenje neposlovnih sadržaja kao što je preuzimanje programa, igara, muzike, pozivi i poruke vezani uz premium usluge (npr. kupnja kino karte i slično) te SMS parking. Sve ove usluge automatski će vam na svakom mjesečnom računu biti naplaćene (ustegnute iz plaće) i neće biti dijelom limita.Iznos novog limita svaki mobilni korisnik dobit će SMS porukom tijekom ovih dana.Za više informacija možete se obratiti informatičarki za opću podršku Jadranki Zagorščak na interni telefon 1958.

Novosti u mobilnoj telefoniji

Piše: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek

Skupština Udruge dioničara Podravke d.d. Koprivnica na svojoj je konstituirajućoj sjednici izabrala novo ru-kovodstvo Udruge, s četverogodišnjim mandatom i to za predsjednika Davora Švarca, izvršnog direktora Podravke d.d. za Tržište zapadne Europe, za dopred-sjednicu Jadranku Ivanković, predavačicu na Veleu-čilištu Vern i Irenu Barišić, direktoricu Pravnih i zajed-ničkih poslova Belupa d.d. za tajnicu Udruge.Skupština Udruge donijela je odluku kojom predlaže da male dioničare u Nadzornom odboru Podravke d.d. i dalje zastupaju tri člana te za nove predstavnike malih dioničara predložila Mariju Barezu, Damira Bi-jača i Vesnu Želježnjak.Nova Skupština Udruge, novoizabrano rukovodstvo i predloženi članovi kao predstavnici malih dioničara u Nadzornom odboru Podravke d.d. jednoglasno su za-ključili da će zajednički djelovati na boljoj zaštiti te pro-micanju prava i interesa malih dioničara Podravke d.d.

Novo rukovodstvo Udruge dioničara Podravke d.d.

REPORTAŽA08

Podravka i Slavonka prve hrvatske sorte paprika s međunarodnim certifikatom

Crvena rog paprika strateški i količin-ski najznačajnija je sirovina za pre-radu Podravkine tvornice “Kalnik”

u Varaždinu. Instaliranjem linije za pro-izvodnju ajvara prije deset godina prve je prerađivačke sezone prerađeno samo pedesetak tona paprike iz domaće proi-zvodnje da bi ove godine te količine bile sedamdeset puta veće. Razvoju domaće proizvodnje crvene rog paprike zasigurno je pridonijelo uvođenje adekvatnog sorti-menta kojeg do tada Hrvatska nije imala. Prva sorta kojom se pokrenula intenzivni-ja proizvodnja crvene rog paprike namije-njene industrijskoj preradi u Hrvatskoj bila je Stella koju su Podravkini stručnjaci ta-dašnjeg Razvoja poljoprivrede sredinom ‘90-ih godina razvili zajedno s Agronom-

skim fakultetom iz Zagreba i bivšim dje-latnicima Poljoprivrednog instituta iz Ba-nja Luke odakle genetski materijal i vuče svoje porijeklo. Krajem ‘90-ih godina Stella je bila najraširenija sorta crvene rog papri-ke namijenjena preradi u ajvar na područ-ju Hrvatske te je kao svojevrsni brand bila sinonim za crvenu rog papriku. Unatoč vr-hunskim karakteristikama za prerađivačku industriju kao što je intenzivna i tijekom prerade postojana crvena boja, visok sa-držaj suhe tvari, visoka iskoristivost u pre-radi i veoma dobra skladišna sposobnost, interes poljoprivrednika za njen uzgoj po-lako je opadao jer su se na tržištu pojavile sorte iz Srbije, kasnije vegetacije i krupni-jih plodova, koje su se osim za industrijsku preradu dobro prodavale i kao konzumne

paprike.

Da bi se zadovoljili zahtjevi za kva-litetom koju traži prerađivačka industrija s jedne strane i intere-

si poljoprivrednih proizvođača s druge strane, krajem ‘90-ih godina u tadašnjem Podravkinom razvoju poljoprivrede za-počet je oplemenjivačko-selekcijski pro-jekt kojemu je bio cilj stvoriti sorte koje bi zadržale određena pozitivna svojstva sorte Stella kao što su ranozrelost, visoka fertilnost i preradbena kvaliteta te bile nadopunjene nekim gospodarski važnim svojstvima koje imaju sorte iz Srbije, pri-je svega krupnijim plodovima. Stvaranje nove sorte konvencionalnim metodama oplemenjivanja dugačak je proces i traje desetak godina. Da bi se novostvorena

Piše: dr. sc. Zdravko Matotan

REPORTAŽA 09

sorta mogla upisati na nacionalnu sortnu listu i time steklo pra-vo proizvodnje i distribucije njenog sjemena, mora proći proces priznavanja kojim se utvrđuje njena različitost od svih do tada pri-znatih sorti, ona mora biti ujednačena što znači da bi u usjevu sve biljke trebale biti identične te stabilna kako bi se reprodukcijom u narednim generacijama sačuvao njen ishodišni identitet. Osim toga, da bi se nova sorta mogla registrirati, mora u najznačajnijim gospodarskim svojstvima biti bolja od u proizvodnji najraširenijih sorti toga tipa. Kako u Hrvatskoj nema međunarodno akreditira-ne institucije koja može provoditi istraživanja nužna za uvođenje novih sorti povrća na sortnu listu, Podravkine selekcije crvene rog paprike oznaka K-1 i L-31, kasnije denominirane kao sorte Podrav-ka i Slavonka, dvije su godine ispitivane u Stanici za testiranje sorti Središnjeg poljoprivrednog ureda Republike Mađarske te nakon uspješno provedenog postupka stekle pravo upisa na Hrvatsku sortnu listu i sortne liste članica Europske unije.Podravka i Slavonka prve su hrvatske sorte povrća s UPOV (In-ternational Union for the Protection of New Varieties of Plants) certifikatom, što je dodatna satisfakcija njihovim kreatorima za višegodišnji zahtjevni znanstveno-istraživački rad.Značaj projekta prepoznat je kao primijenjeno istraživanje i od Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa Republike Hrvatske

> Podravka i Slavonka prve su hrvatske sorte povrća s UPOV certifikatom, što je dodatna satisfakcija njihovim kreatorima za višegodišnji zahtjevni znanstveno-istraživački rad

Paprika Podravka

Paprika Slavonka

koje doduše izravno novčano ne podupire projekt, ali vrijednost prihvaćenih troškova od tristotinjak kuna godišnje priznaje kao poreznu olakšicu.

Podravka je srednje rana sorta crvene rog paprike, šezdesetak centimetara visoke stabljike na kojoj se formira najčešće 7-8 krupnih plodova visećeg položaja. Dobre je lisnatosti koja zna-

čajno umanjuje pojavnost sunčanih opekotina plodova. U fiziološ-koj zriobi plod je intenzivno crvene boje, blago izduženog srcolikog oblika. Prosječne je mase 150 grama i sadržaja je suhe tvari oko 7%. Sorta je namijenjena prvenstveno za preradu u ajvar i proizvodnju fileta. Uspješno se može uzgajati na području čitave nizinske Hrvat-ske, a posebno se visokim prinosom i vrhunskom kvalitetom istakla u pokusnoj proizvodnji na području Podravine.Slavonka je u odnosu na Podravku nešto ranija po dospijevanju i gotovo dvadesetak centimetara niže, izrazito čvrste i kompaktne sta-bljike. Listovi su krupni i dobro štite plodove od prejakog sunčevog svjetla. Na biljci se formira najčešće po 8 plodova prosječne mase 130 grama. Sazrijevanje plodova je dosta ujednačeno, a plodovi u fiziološkoj zriobi dobivaju intenzivno crvenu boju veoma postojanu tijekom prerade. Sadržaj suhe tvari u razini je sa sortom Podravka. Uspješno se može uzgajati u gotovo svim područjima nizinskog di-jela Hrvatske, a u pokusnoj se proizvodnji posebno istakla uzgojem u sjeverozapadnom dijelu Slavonije. Ove je godine po prvi put zasno-vana proizvodnja sjemena obiju sorti, tako da će već od iduće godine kvalitetom prepoznatljiv Podravkin ajvar zasigurno biti i bolji zahvaljujući većem udjelu novih kvalitetnih sorti u sirovini.

REPORTAŽA10

Parna kotlovnica na mesnom kom-pleksu na Danici polako ulazi u svoje treće desetljeće rada. Izvedena je kao

samostojeća građevina u kojoj je smještena sva oprema i instalacije za proizvodnju pare kojom se opskrbljuju sve Podravkine tvorni-ce na industrijskoj zoni Danica osim Belupa. Iz ove kotlovnice para teče prema tvornica-ma Vegete i juha te Dječje hrane, objasnila je tehnička direktorica za energetiku i odr-žavanje Danice Nataša Blažičko Trajanoski, predstavljajući prošlogodišnju najvredniju investiciju od oko tri milijuna kuna u mesnoj industriji Danica.- Mogući višednevni poremećaj dobave zemnog plina kao primarnog goriva na energetskim postrojenjima Podravke za pro-izvodnju tehnološke pare, u zimskom dijelu godine doveo je do potrebe razmatranja i ocjenjivanja dopunskih, odnosno alternativ-nih vrsta goriva kako bi energetski sustav Po-dravke ostao u funkciji i time se stvorili uvjeti za nesmetano odvijanje proizvodnje i osi-guralo održavanje zadanih mikroklimatskih uvjeta u Podravkinim radnim i pomoćnim prostorima, kaže Nataša Blažičko Trajanoski.Podravkini su stručnjaci kao dopunsko, odnosno alternativno gorivo, predvidjeli, a zatim i projektirali upotrebu ekstra lakog loživog ulja kao moguće alternative. Tako pripremljenim projektom pristupili su re-konstrukciji parnog kotla u parnoj kotlovni-

ci na Danici. Kompletno projektno rješenje rezultat je stručnog rada projektnog tima Podravka Inženjeringa. Glavni projektant bio je dipl. ing. strojarstva Ivan Husnjak. Ali i sve ostalo, od idejnog rješenja, izrade potrebnih projekata do ishođenja dozvola i suglasno-sti te obavljenog nadzora nad izgradnjom i izvedbom instalacija, rad je naših stručnjaka i osoba odgovornih za realizaciju investicije Danice d.o.o. u kojoj je glavnu riječ upravo vodila dipl. ing. Nataša Blažičko Trajanoski. Za realizaciju i uspješno odrađivanje ove investi-cije također su zaslužni voditelj odjela ener-getike Slavko Capek i organizator održavanja Željko Posavec koji su tijekom trajanja radova bili s izvođačima.- Rekonstrukcijom kotla i instalacijom uljnog gospodarstva riješena je pouzdanost proi-zvodnje pare u uvjetima nestabilnosti do-bave plina. Svi kotlovi danas su radni i sustav radi pouzdano cijelo vrijeme proizvodnje pare. Po nestanku zemnog plina uključuje se uljno gospodarstvo i dalje radi samo taj re-konstruirani kotao s proizvodnjom pare koji sam zadovoljava sve potrebe za parom po-trebnom za tehnologiju i održavanje mikro-klimatskih uvjeta u proizvodnim prostorima navedenih Podravkinih tvornica, pojašnjava Nataša Blažičko Trajanoski.Svim poduzetim radovima izvedena je kompletna rekonstrukcija parnog kotla na koji su ugrađena dva kombinirana plame-

nika ložena zemnim plinom i ekstra lakim lož uljem. Plamenici su opremljeni elektro-ničkom automatskom regulacijom i sve je praćeno najnovijim softverskim rješenjima kontrole rada. Ugrađena oprema i sustavi omogućuju daljinski nadzor rada kotlovni-ce s mogućnošću dograđivanja određenih sklopova i modula za ostale kotlove. Uz to je izvedena i ugradnja spremnika lož ulja. Kod ove rekonstrukcije velika pažnja posvećena je i ekologiji odnosno zaštiti čovjekove oko-line. Tako je ostvaren i nadzor sastava dimnih plinova kojim se osigurava optimalno iskori-štenje goriva, čime se pak ostvaruju uštede u potrošnji goriva te se smanjuje onečišće-nje okoliša.

Zamijenjena je i poboljšana i toplinska izolacija kotla. Ovako izvedena re-konstrukcija donosi niz poboljšanja

i ušteda u radu sustava proizvodnje pare. U prvom redu, tu je ušteda plina uslijed primijenjenih rješenja O2 regulacije, elek-troničke regulacije plamenika te uštede u manje potrošenoj električnoj energiji s manje instaliranom snagom i frekventnom regulacijom. S obzirom na manju potroš-nju plina i električne energije postignut je značajan efekt smanjenja emisija oneči-šćenja u okoliš. Time Podravka još jednom dokazuje svoju brigu za zaštitu i očuvanje okoliša, a ujedno osigurava nesmetano odvijanje svih proizvodnih procesa.

Projekt rekonstrukcije u parnoj kotlovnici na DaniciPiše: Vjekoslav Indir, Snimio: Berislav Godek

> Rekonstrukcijom kotla riješena je pouzdanost proizvodnje pare u uvjetima nestabilnosti dobave plina

S 500 grama Vegete do Opel Insignie> Poznate prve četiri dobitnice u nagradnoj igri “Vegeta - Okusi dobitak”

NAGRADNA IGRA 11

U predblagdansko vrijeme Podravka je darivala svoje zaposlenike knjigom Ante Tomića “Vegeta Blues”, koju su čitatelji novina Jutarnji list dobili na dar.Novinar i pisac Ante Tomić rođen je 1970. godine u Splitu, a prvu zbirku priča “Zaboravio sam gdje sam parkirao” objavio je 1997. godine. Usli-jedili su romani “Što je muškarac bez brkova” 2000., “Ništa nas ne smije iznenaditi” 2003., “Ljubav, struja, voda & telefon” 2005. te nedavno objav-ljeni roman “Čudo u Poskokovoj Dragi”. Knjiga “Vegeta Blues” nastala je 2007. godine, a Tomić kaže kako ga uz Vegetu i njezine mirise i okuse veže nostalgično sjećanje na prošlo djetinjstvo i mladost.

Prateći nagradnu igru “Vegeta - Okusi do-bitak”, u našim smo novinama upoznali Veru Dujmović iz Požege, koja je osvojila

50.000 kuna na potrošačkoj kartici. Do sada su poznate već četiri dobitnice koje su se predsta-vile tijekom trajanja nagradne igre u specijalnim jednominutnim emisijama na Prvom progra-mu Hrvatske televizije.Dobitnica Vegetine nagradne igre od 11. pro-sinca je Sanja Putanec iz Špičkovine kod Zabo-ka, a dobitnica od 22. prosinca je Mirela Brkić iz Novaka kod Svete Nedjelje.U obitelji Brkić poklonima su se najviše razveseli-la djeca, a posebno ih je obradovao neizostavni Lino kalendar. Izvlačenje jednog od dobitnika 50.000 kuna na Diners Club kartici održanog u Podravki 5. siječnja pratili su predstavnici Mar-ketinga Tržišta RH Nataša Gazdek i Ivana Alvir te Vladimir Prosenjak i Emilija Sačer iz Podrške poslovnim programima.Nagrada je pripala Branki Mošnja i uručena joj je u njezinom domu u Žminju. Sljedeći dobitnik bit će poznat 21. siječnja, a fi-nalno izvlačenje zakazano je za 8. veljače 2010. kada će biti poznato i kome će pripasti automo-bil Opel Insignia te 1000 bogatih Vegeta paketa. Podsjetimo, za sudjelovanje u nagradnoj igri kojom Vegeta nagrađuje vjernost svojih potro-šača potrebno je sakupiti najmanje 500 grama praznih pakiranja Vegeta proizvoda i zajedno s osobnim podacima (ime, prezime, adresa, broj telefona) poslati na adresu: Vegeta - okusi do-bitak, p.p. 150, 48001 Koprivnica do 31. siječnja 2010. godine. Za slanje se mogu koristiti i po-sebne Vegetine plave omotnice koje su dostu-pne na prodajnim mjestima diljem Hrvatske.Rezultati nagradne igre bit će objavljeni 18. ve-ljače 2010. godine u Jutarnjem listu.

Vegeta Blues - nostalgično sjećanje na prošlo djetinjstvo i mladost

Nagradu Branki Mošnja iz Žminja uručio je voditelj retaila regije Istra Tomislav Galant

ZAPOSLENICI12

> Doktorska disertacija u okviru znanstveno-istraživačkog projekta pod nazivom “Probiotici, prebiotici i funkcionalne starter kulture“

Predstavljamo dr. sc. Gordanu Hajduk

Gordana Hajduk iz Centralnog mikrobiološkog labo-ratorija, sektor Kontrola kvalitete, obranila je na Pre-hrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Za-

grebu doktorsku disertaciju pod naslovom “Sinbiotički učinak probiotičkog soja Bifidobacterium animalis subsp. lactis BB-12 i inulina u dehidratiranom dijetetskom proizvodu na bazi pšenične krupice” i time stekla akademski stupanj doktora znanosti, znanstveno polje Prehrambena tehnologija, grana Nutricionizam.Doktorska disertacija izrađena je na Prehrambeno-biotehno-loškom fakultetu i u Podravki u okviru znanstveno-istraživač-kog projekta pod nazivom „Probiotici, prebiotici i funkcionalne starter kulture“, čija je voditeljica dr. sc. Jagoda Šušković, redo-vita profesorica Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta.Gordana Hajduk rođena je u Varaždinu, gdje je završila osnov-nu i srednju školu, a diplomirala je 1997. godine na Prehrambe-no-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu. Od 2000. godine zaposlena je u Podravkinoj Kontroli kvalitete, Centralni mikrobiološki laboratorij, na radnom mjestu tehnologa speci-jalista. Kratko vrijeme radila je u službi Razvoj novih projekata kao voditelj projekata, nakon čega se vraća u mikrobiološki la-boratorij na mjesto višeg stručnog suradnika. Glavni zaključak njezinog rada bio je da instant pahuljice pše-nične krupice djeluju protektivno na probiotičku bakteriju B. animalis subsp. lactis BB-12 te čine dobar matriks za pripremu funkcionalnih probiotičkih proizvoda, što znači da će primi-jenjena probiotička bakterija B. animalis subsp. lactis BB-12 u ovom sinbiotičkom proizvodu lakše preživjeti i djelovati kao probiotik u nepovoljnim uvjetima gastrointestinalnog sustava u usporedbi s čistom probiotičkom kulturom.Stabilnost i funkcionalnost probiotičkih bakterija u nefermen-tiranoj hrani puno je slabije proučavana nego u fermentiranim mliječnim proizvodima koji prevladavaju na tržištu. Stoga je u ovom radu priređen novi dehidratirani dijetetski sinbiotički proizvod (probiotik i prebiotik u kombinaciji) na bazi pahulji-ca pšenične krupice, obogaćen komercijalnim prebiotičkim preparatom inulina i liofiliziranom probiotičkom kulturom Bifi-dobacterium animalis subsp. lactis BB-12, prvenstveno namije-njen prehrani djece od navršenih 6 mjeseci starosti, ali se može preporučiti i starijim osobama koje imaju problema s proba-vom te svima koji žele lagan, hranjiv i zdrav obrok. Ona je u svom radu istraživala utjecaj takvog matriksa na opća, tehnološka i funkcionalna probiotička svojstva bakterije B. animalis subsp. lactis BB-12. Ustvrdila je kako sastojci novog sinbiotičkog proizvoda djeluju zaštitno u uvjetima gastrointe-stinalnog sustava gdje niski pH želučanog soka i žučne soli u tankom crijevu čine glavnu prepreku preživljavanju probiotič-kih bakterija. Ustanovila je i aktivnost enzima hidrolaza žučnih soli koji dekonjugira primarne žučne soli i smatra se mehaniz-

mom odgovornim za otpornost prema inhibicijskom djelova-nju žučnih soli. Nadalje, oralna imunizacija pokusno učinjena na miševima novim sinbiotičkim proizvodom stimulirala je humoralni imunološki odgovor, a ustanovljeno imunomodu-lacijsko djelovanje važno je funkcionalno svojstvo ovog sinbi-otičkog proizvoda.

Tijekom izrade rada imala je svestranu pomoć od kolega iz Centralnog mikrobiološkog laboratorija i tima Razvoj dječje hrane od kojih je ideja za ovaj proizvod i potekla i

kojima ona i zahvaljuje. Vjerujemo kako će ova doktorska diser-tacija dr. sc. Gordane Hajduk naći svoju primjenu u proizvodnji naših novih proizvoda.

Piše: Vjekoslav Indir , Snimio: Berislav Godek

> “Za mene je Podravka jedna obiteljska tvrtka. Čast mi je i zadovoljstvo što mogu ovdje raditi, ali i učiti”, kaže Irena

Život je škola

Među mladim stručnjacima zaposle-nima u Podravki je i Irena Jagari-nec. Dvadeset i četiri su joj godine

i obavlja posao voditelja projekata za smr-znuti program u Nabavi, a prije toga bila je zaposlena u Istraživanju i razvoju, Marketin-gu i Unapređenju prodaje. - Za mene je Podravka jedna obiteljska tvrt-ka. Čast mi je i zadovoljstvo što mogu ov-dje raditi, ali i učiti. Stariji Podravkaši imaju iznimno znanje i iskustvo i voljni su pomoći, rekla je.U poslu koji obavlja gotovo svakodnevno susreće mnogo ljudi, razmjenjuje iskustva, ali ono što je možda i najvažnije, oni s kojima kontaktira iznimno cijene i vole surađivati s našom kompanijom.- U zadnje vrijeme o Podravki se dosta piše, ali na žalost u negativnom tonu. Međutim, kad razgovaram s kupcima ili dobavljačima, oni se na to uopće ne osvrću. Kod nas uvijek nailaze na profesionalan odnos i najvažnije im je da poslovna suradnja bude na najvišoj razini. Stoga smatram da će se sve ove po-teškoće koje su se nadvile nad kompanijom ubrzo riješiti i da će Podravka ponovno biti kompanija s iznimno dobrim poslovnim re-zultatima, cijenjena i poštovana, kao što je i bila svih ovih godina. Nadam se da će se više pažnje posvetiti i otvaranju novih po-gona, čime bi i veći broj mladih došao do prvog zaposlenja. U tome je naša kompani-ja uvijek prednjačila.Irenin otac također je godinama bio za-poslen u Podravki, dok joj je majka rad-nica u Slogi. Ima i brata koji uči za elek-troinstalatera.- Zalažem se i zalagat ću se da se u Po-dravki prije svih zapošljavaju djeca rad-nika, rekla je.Za razliku od svojih vršnjakinja, Irena ima jedan posve neobičan “hobi” kojem se pre-daje u slobodno vrijeme. Riječ je o – politici. Među ostalim, najmlađa je vijećnica u Skup-štini Koprivničko-križevačke županije!- Rano sam shvatila da se putem politike može dosta toga postići, osobito za dobro-bit mladih. Završila sam i Političku akademi-ju. Volim pomagati ljudima, pa sam tijekom zadnjih godina bila i inicijatorica mnogih humanitarnih akcija.Ova mlada, nadarena i radišna Podravkašica ne prestaje se usavršavati i za svakodnevne radne zadatke.- Mislim da griješe oni koji, kad se jednom zaposle ne idu dalje u škole i ne uče. Ne kaže se bez razloga da je život škola. Neprestano se mora i treba učiti, posebice danas kad se svaki čas nešto novo pojavi na tržištu.Na kraju nam je još rekla da živi s roditeljima, ali da se u siječnju – udaje

Piše: Mladen Pavković , Snimio: Berislav Godek

ZAPOSLENICI 13

Izložba slika od prešanog suhog cvijeća može se razgledati ispred restorana prehrane Podravke. Autorica Štefanija Brljak iz Koprivnice do nedavno je bila zaposlenica Podravke, a otkako je umirovljena

našlo se vremena za staru ljubav, izradu sličica od prešanog suhog cvijeća. Iz ljubavi prema cvijeću nastale su i slike. Štefanija uzgaja cvi-jeće i većina njezinih slika upravo je i izrađena od onog izraslog u vla-stitom vrtu. Izložba je postavljena tijekom sljedeća dva tjedna. (A. V.)

PODRAVKA14

Izložba slika od prešanog suhog cvijeća

Čokolino napitak na Podravkinom Studena baru

Čokolino je Podravkašima pripremio slatku i toplu okrjepu u obliku novog Čokolino napitka. Jedna čaša napitka, pripre-mljena od šesnaest grama kakao instanta otopljenog u dva

decilitra toplog mlijeka zadovoljava trideset posto preporučenih dnevnih potreba za kalcijem. Osim što smo imali priliku degustirati novi proizvod, mogli smo poraditi i na poboljšanju unosa potreb-nih hranjivih tvari u organizam, čime smo pridonijeli i vlastitom zdravlju, upravo onako kako nam to Čokolino i preporučuje.

U dvorani Hrvatskog društva skladatelja (HDS) u Zagrebu, Udruga branitelja, invalida i udovica Domovinskog rata Po-dravke (UBIUDR) deveti put zaredom dodijelila je glazbenu

nagradu “Domagoj” glazbenicima koji su se prema ocjeni Prosud-benog suda (Boris Babarović, Ranko Boban, Vladimir Delač, Sandra Kulier, Zdravko Mikotić, Vladimir Mihaljek i Mladen Pavković) oso-bito istaknuli na glazbenom polju, a prije svega zbog istaknutih domoljubnih pjesama i humanitarnih nastupa.Tako su ovu nagradu za 2009. godinu primili: Zrinko Tutić, Jo-sipa Lisac, Kostadinka Velkovska, Mladen Kvesić, Mirko Švenda – Žiga, Đuka Čaić i Niko Bete.

> Podravkaši su na Studena baru imali priliku besplatno kušati Podravkin novi proizvod iz Čokolino asortimana

Piše: Vjekoslav IndirSnimio: Berislav Godek

S dodjele priznanja hrvatskim glazbenicima u Zagrebu

Priznanja glazbenicima

Zimska depresija

SAVJET LIJEČNIKA 15

Iza nas je blagdanska groznica, vrijeme radosti, sreće i darivanja. U toku smo dugog, hladnog i snježnog siječnja

i osim zbrajanja nagomilanih računa s kreditnih kartica iz prosinca, loše raspo-loženje donosi nam i siječanj sam po sebi. Siječanj je prema mnogima najte-ži mjesec u godini. Iako dani u siječnju postupno postaju sve duži, ciklona koja kruži iznad nas donosi nam niske i tamne oblake koji naše raspoloženje čine još ni-žim. Stara je pučka izreka da je siječanj najtugaljiviji mjesec u godini, a velški psi-holog Cliff Arnall čak je izračunao točan dan u godini kada je prosječno raspolo-ženje navodno najniže. On je na temelju vremena koje je proteklo od Božića, me-teorološke situacije, potrošnje u prosin-cu i dospijeća plaće u siječnju izračunao da je taj dan 24. siječnja. Prema Arnallu, sav pozitivan učinak blagdanskog ve-selja i zabave iščezava najkasnije do 24. siječnja, a tmurna svakodnevnica nam se vraća punom snagom. No šalu na stranu, dugi hladni zimski dani osim snježnih radosti mogu nam donijeti i loše raspoloženje, bezvoljnost, pospanost i/ili nesanicu i nervozu. Veo-ma često se kod ljudi tijekom zime javlja zimska depresija koja predstavlja sezonski poremećaj ponašanja. Ovaj poremećaj je

i medicinski priznat, a odnosi se na pore-mećaje raspoloženja praćene povreme-nom depresijom tijekom zimskih mjeseci. Zimska depresija javlja se u kasnu jesen ili zimu, u većini slučajeva prolazi potkraj zime, službeni naziv joj je sezonski pore-mećaj raspoloženja (SPR), a u engleskom govornom području koristi se izraz „sea-sonal affective disorder“ ili skraćeno SAD (eng. tužan).Depresija je jedan od najčešćih psihičkih poremećaja današnjice. Broj osoba s de-presivnim poremećajem kontinuirano raste u svim razvijenim zemljama svijeta. Epidemiološka istraživanja procjenjuju da 3 do 4 posto populacije boluje od težih, 1,5 do 2 posto od blažih oblika depresije, dok zimska depresija pogađa 2 do 5 po-sto stanovništva. Učestalost depresije je dva do tri puta češća kod žena nego kod muškaraca.

Koji su uzroci zimske depresije?Nije sasvim sigurno što uzrokuje zimsku depresiju, ali bitnu ulogu imaju nasljedni faktori, godine i kemijski procesi unutar mozga.Prema mišljenu većine stručnjaka, glavni uzrok zimske depresije je smanjena količi-na dnevnog svjetla tijekom jeseni i zime. Dokaz tome su i statistike koje govore

da je zimska depresija češća na dalekom Sjeveru nego u umjerenom pojasu. Idući prema polovima, zimski dani sve su kra-ći i vrijeme je lošije te se sunce rijetko “probija” između oblaka, stoga za vrijeme polarnih noći na Aljasci, u Skandinaviji i Kanadi blizu 10 posto ljudi zahvati zimska depresija.

Sunce je izvor svjetlosti i topline, ono je važan čimbenik za sav živi svijet na Zemlji, pa tako i za ljudski organi-

zam, osobito mozak. Svjetlo programira i održava biološki sat živih bića, uključujući ritam spavanja i budnosti. Nedostatak da-njeg svjetla uzrokuje smanjeno izlučivanje serotonina – “hormona sreće” koji suzbija depresiju, tjeskobu i strah te poboljšava raspoloženje i spolni nagon. Depresivni ljudi inače imaju manju koncentraciju se-rotonina u mozgu. Mrak potiče izlučivanje melatonina, hormona epifize koji potiče san. U normalnim količinama melatonin čak ublažuje depresiju, ali u zimskim mje-secima, kada dan kratko traje, povećane količine melatonina pridonose razvoju sezonske ili zimske depresije. Novija istraživanja ljudskog genoma otkrila su 5-HTTLPR gene koji mogu biti kratki i dugački, a odgovorni su za pojavu depresije. Osobe koje imaju oba kratka gena češće pate od zimske depresije. (nastavak u sljedećem broju)

Piše: Mirjana Žagar-Petrović dr.med., spec.epidemiolog, izvor: www.zdravobudi.hr

> Većina ljudi tijekom zime slabijeg je raspo-loženja, no neke hvata i prava depresija sa sljedećim simptomima: dugotrajna potište-nost ili bezvoljnost, slabija koncentracija, gu-bitak energije, poremećaj spavanja (najčešće u vidu povećane potrebe za snom), smanjena druželjubivost, osjećaj osamljenosti i napušte-nosti, smanjeni spolni nagon i pojačana želja za slatkim, osobito u večernjim satima

rasol i zelje. Morao je danima sjediti za nji-hovim stolom i jesti. Mnogi su kasnije bili fascinirani svojstvima kiselog zelja, kako u kulinarskom, tako i u zdravstvenom smislu. Pasteur je držao da je kiselo zelje najzdravije i najkorisnije povrće. A taj se barem nakuhao svega i svačega. Pleme-nita svinjska mast namazana na kruhu, posoljena uz malo mljevene paprike i luka - to je poezija.Dug je i težak bio put krumpira do naših stolova. U Južnoj Americi koristi se za hra-nu najmanje 7000 godina. Potječe s Anda, a donesen je u Europu krajem 16. stoljeća. Za razliku od rajčice i paprike koje su isto tako stigle iz Amerike, krumpir se teško širio. Predrasude prema gomolju širile su se kao i pokušaji uzgajanja. Vjerovali su da uzrokuje gubu i kugu. Tvrdili su da se od njega zaglupljuje. Nije mu bilo spomena u Bibliji pa je već zbog toga bio sumnjiv.Za širenje krumpira u Francuskoj naj-zaslužniji je bio vojni ljekarnik Luja XVI. Parmentier. Za vrijeme rata u Njemačkoj upoznao je kakvu korist može imati taj gomolj u prehrani stanovništva. Pridobio je kralja i počeo izmišljavati trikove. Treba-lo je pridobiti siromašno seljačko stanov-ništvo. Lukavi je Parmentier dao staviti straže oko polja krumpira tako da seljaci shvate da se radi o nečemu vrijednom. Straže bi noću odlazile, a okolni seljaci bi krali dragocjene gomolje i tako se krum-pir širio.Naša riječ “krumpir” nastala je od njemač-ke “ grundbirn” - zemljana kruška, kruška iz zemlje. U Hrvatskoj se krumpir počeo širiti nakon sedmogodišnjeg rata. Dakle tek krajem 18. stoljeća. Godine 1769. na-ređeno je oficirima Vojne krajine da se bri-nu oko uzgoja krumpira. 1772. godine car Josip II. naređuje sadnju krumpira. Franjo grof Balassa, ban Hrvatske, Slavonije i Dal-macije 1787. godine nalaže širenje uzgoja krumpira. I eto ga u našim tanjurima.A kobasice? Što o njima reći. Prije par zima tjedan dana proveo sam u Istri i sva-ki dan ručao kobasice, zelje i krumpir. U svakoj oštariji različite kobasice, različito zelje i krumpir. Svaki dan potpuno različit ručak.A za par dana idem u Njemačku u po-sjet prijatelju. Da, u Njemačku, zemlju u kojoj se još nisu dogovorili koliko ra-zličitih vrsta kobasica imaju. Neki izvori tvrde da se radi o brojci od oko 1000 vr-sta, a drugi i ne prihvaćaju brojeve ispod 1500. Idem u zemlju u kojoj su prije par stoljeća napisane knjige pod naslovom Wurstologija, znanost o kobasicama. O, kojeg li veselja!

COOLINARIKA16

Zimska hrana, zimska radost

Autor: Željko Šatović G.U.L.A. - http://zsatovic.coolinarika.com/

Možemo svi mi danima pričati što i kako volimo jesti, ali neka-ko sam siguran da kad ozbiljno

razmislimo, najdraža hrana je baš ta koju možemo nazvati zimskom. Barem meni. Sarma, grah s kiselom repom, ostale suhe grahorice, ričet, kobasice, špek, čvarci i ostali proizvodi kolinja, kiselo zelje i čaši-ca dobrog rasola. Kako to veličanstveno zvuči! To je ona prava hrana, hrana od koje se deblja. Plemenita svinjska mast namaza-na na kruhu, posoljena uz malo mljevene paprike i luka - to je poezija. A kobasice, kiselo zelje, krumpir na tisuću načina i nema gladi. Nikako ne zaboraviti krvavi-ce, te prave poslastice! Ali kad bi ozbiljno pred sudom časti mo-rao izabrati što je najbolji zimski ručak, odmah bih ponosno priznao. Najbolji zimski ručak su dobre kobasice s kiselim zeljem i krumpirom. Kobasice najbolje pečene, zelje malo preokrenuto na ma-snoći, po mogućnosti s malo suhih šljiva te krumpirom po želji. Može i samo kuha-ni ili ipak možda restani.

Ništa bez povijestiSve te tri namirnice imaju dugu i boga-tu povijest. Nisu među nama oduvijek. Trebala su stoljeća da se nađu zajedno u tanjuru i postanu neodvojivi dio naše kulture i običaja. Zelje ili kupus poznato je od najstarijih vremena. Cijenjeno je povrće još od neo-lita, Egipta, Grčke i Rima. I čuvanje povrća u slanoj vodi, kiselu vinu ili kvasini tako-đer je poznato od davnina. Ali čuvanje u slanoj vodi ili nekoj drugoj otopini još uvijek nije kiselo zelje. Nije se dogodilo ono najvažnije - fermentacija, vrenje. Pra-vo kiseljenje s fermentacijom pojavilo se u Europi relativno kasno, u 17. stoljeću. Tek je 18. stoljeće doživjelo procvat kise-log zelja.

Na svom drugom putovanju od 1772. - 1775. godine James Cook ponio je sa sobom kiselo zelje i

potpuno riješio problem skorbuta. Iako je navodno za zelje saznao od Nizoze-maca, ipak je dobio prestižnu Copleyevu medalju od Kraljevskog društva. Nije mu bilo lako natjerati sumnjičave mornare na

> Kobasice, kiselo zelje i krumpir trojstvo su bez kojeg se ne može prezimiti. To je tako i gotovo!

Priprema: Povrće usitni-te u električ-noj sjeckalici, a zatim ga prebacite u dublju zdjelu.

Dodajte mlje-veno meso, krušne mrvice i začine pa sve zajedno dobro izmije-šajte. Pustite da odstoji 10 minuta.

Vlažnim ruka-ma oblikujte male kuglice i stavljajte ih na papir za peče-nje. Pecite ih 20 minuta na 200°C.

Za umak pomiješajte pasiranu rajčicu i vodu, pa stavite da prokuha.

Dodajte Vege-tu, sol, šećer i promiješajte, a zatim stavite mesne kugli-ce. Pirjajte još 10-ak minuta na laganoj vatri.

1 2 3 4 5

COOLINARIKA 17

Lažna punjena paprika

Autor: sandra5 - http://sandra5.coolinarika.com/

> sandra5Cool chef mjeseca studenog ‘09.

Riječanka sandra5 je Cool chef mjeseca studenog. Podarila nam je više stotina praktičnih i maštovitih recepata koji se puuuuno ispro-bavaju i hvale, a u studenom je osvojila i počasnu titulu Vreme-plovke za 2009. Čestitamo!

Za mesne kuglice:150 g svježe paprike50 g luka2 češnja češnjaka300 g telećeg mljevenog mesa2 žlice Krušnih mrvica Podravka1 žličica Vegete½ žličice soli1 žličica crvene mljevene paprike1 žlica nasjeckanog peršina

Za umak:300 ml Pasirane rajčice Podravka200 ml vode1 žličica Vegeteprstohvat soliprstohvat šećera

... paprika je ovdje skrivena… a ne punjena

Posluživanje: Mesne kuglice u umaku poslužite uz pire od krumpira.

Savjet: Umaku, po želji, možete dodati 50 ml vrhnja za kuhanje.

Energetska vrijednost obroka: 127 kcal / 531 kJ

sastojci za 4 osobe

Vrijeme pripreme: 50 minuta

Za Blanku Vlašić 2009. godina bila je godina uspjeha: pobijedila je na mnogobrojnim mitinzima tijekom zimske dvoranske sezone i tije-kom ljetne sezone na otvorenom. I bilo je za očekivati da će na kraju

sezone, i kraju godine, pokupiti i pregršt priznanja vezanih uz ostvarene re-zultate. Na tradicionalnom, 58. izboru najboljih sportaša Hrvatske za 2009. godinu u organizaciji Sportskih novosti, a glasanjem 400 doma-ćih sportskih novinara, pobijedila je Blanka Vlašić. Na izboru za sportaša godine Novog lista, Blanka je slavila treću godinu zaredom i osvojila trofej Ivica Jobo Kurtini. Sportaša godine bira peteročlani žiri sastavljen od sportaša. I u izboru web portala Indeks.hr Blanka je ove godine iza-brana za najpopularnijeg sportaša Hrvatske.Hrvatska je atletičarka osvojila drugo mjesto na izboru za najbolju sporta-šicu svijeta Međunarodne udruge sportskih novinara (AIPS).U izboru najboljih sportaša Europe od strane Poljske novinske agencije (PAP) Blanka je jedina sportašica plasirana u prvih 10, a zauzela je peto mjesto s 51 bodom. Uz izuzetna sportska dostignuća i nagrade za sport-sku izvrsnost, Blanka je prošle godine osvojila niz komplimenata i za cje-lokupni modni izgled. I dok je u Hrvatskoj svrstavaju u najbolje odjevene sportaše i javne djelatnike, u Njemačkoj ju je časopis Bild uvrstio na listu najprivlačnijih osoba iz svijeta sporta. Uz vrhunske sportske rezultate, koje je ove godine nagradio i HOO izabravši Blanku za sportašicu godine, Blan-ka je vrlo aktivna i u raznim humanitarnim akcijama, poput Daj pet!Blankin pobjednički potencijal vrlo rano prepoznala je i Podravka. stu-dena, izvorska voda već godinama prati najbolju hrvatsku atletičarku, a uz njezin bok će biti i u 2010. godini.U novoj sezoni Blanka će nastupati u Dijamantnoj ligi koja će se odvi-jati na 3 kontinenta: Europi, Americi i Aziji. Očekuju je dva važna natje-canja: Svjetsko dvoransko prvenstvo u Dohi te Europsko prvenstvo u Barceloni. Nadajmo se da će Blanka u Barceloni prekinuti post i u svoju kolekciju uvrstiti i medalju s tog natjecanja. (T. K. Š)

Blanka trijumfirala na godišnjim dodjelama nagrada

Predstavljanje monografije Mladena Pavkovića

Američka akcijska crna komedija s primjesama horora, ko-liko zabavna toliko i krvava. Slučajem spojena četvorka: paranoični student, strastveni lovac na zombije te sestre

kradljivice – pokušavaju preživjeti u Americi. A čini se da su oni jedini ljudi u zemlji zombija. Na momente prerealistično i de-taljno, a cijelo vrijeme izuzetno zabavno, od grada do grada, od jedne grupe zombija do sljedeće. Ako slijedite cijeli niz pravila, možda imate izgleda. Woody Harrelson bi u nekoj drugoj situaciji bio iritantan lik kojeg ne želite u krugu od 20 m, ali u zemlji zombija on je najbolje što vam se može dogoditi: zabavan i racionalan, a opet nemilosrdan i domišljat u načinima ubijanja zombija. Jesse Eisenberg u svojim je neurozama i paranojama donekle i simpatičan, a njegov opti-mizam ohrabrujuć. Obje glumice su vrlo uvjerljive, i kad pokuša-vaju preživjeti i kao lažljivice/kradljivice. Još jedan od prednosti ovog filma je što traje baš koliko treba prije nego se priča i odnosi među likovima razvodne, svega 88 minuta. Sto-ga uživajte u kinu u desetinama načina kako ubiti zombija. :-) (T. K. Š)

Desetljeće obilježeno vrhunskim rezultatima• zlatna medalja na SP-u u Berlinu 2009. i Osaki 2007. • skok od 208 cm (drugi rezultat svih vremena) u Zagrebu, Hanžekovićev memorijal 2009.• srebrna medalja na Olimpijskim igrama u Pekingu 2008. • zlatna medalja na dvoranskom SP-u u Valenciji 2007. • srebrna medalja na dvoranskom SP-u u Moskvi 2006. • brončana medalja na dvoranskom SP-u u Budimpešti 2004. • svjetska juniorska prvakinja (Čile 2002. i Jamajka 2000.)• zlatna medalja na Mediteranskim igrama u Tunisu 2001.

Promocija monografije Mladena Pavkovića pod nazivom “Pobjednik ostaje sam” održat će se u ponedjeljak, 25. siječnja u 18 sati u velikoj dvorani Podravke. Knjiga je objavljena u nakladi koprivničkog Ogranka Matice Hrvat-ske i Baltazara d.o.o., a predstavit će je: Josip Friščić, pot-predsjednik Sabora RH; Darko Koren, župan Koprivničko-križevačke županije; Miroslav Vitković, predsjednik Uprave Podravke; Kostadinka Velkovska, dramska umjetnica; mr. Zdravko Mikotić, dopredsjednik UBIUDR; Dražen Ernečić, predsjednik Ogranka Matice Hrvatske i Mladen Pavković. U glazbenom programu sudjelovat će Miroslav i Gordana Evačić, Mirko Švenda Žiga i Andrija Maronić (cimbal). Organizatori su Ogranak Matice Hrvatske i Redakcija lista Podravka. Ulaz je slobodan.

Redatelj: Ruben Fleischer

Glavni glumci: Woody Harrelson, Jesse Eisenberg, Emma Stone, Abigail Breslin

MOZAIK18

21. – 27. I. – Kino Velebit

Dobrodošli u zemlju zombija

Na tradicionalnoj izložbi koju Likovna sekcija “Podravka 72” priređuje krajem svake godine

predstavilo se čak 47 slikara i 2 skulpto-ra. Izložba je otvorena u galeriji “Stara škola” u Goli, a svečanosti je prisustvo-vao veliki broj mještana i umjetnika. Gola je vrlo ponosna na svoje umjetni-ke, na kolonije u Ješkovu i na svoju ga-leriju. - Sretni smo što možemo biti domaćini izložbe tako poznate sekcije koja godi-nama okuplja autore koje uz talent krasi i humanost, rekao je otvarajući izložbu saborski zastupnik i načelnik općine Gola dr. Stjepan Milinković. Na gostoprimstvu mu je zahvalila pred-sjednica KUD-a Podravka Jadranka La-

kuš naglasivši kako Likovna sekcija koja više nema prostor za izlaganje u Podrav-ki i dalje priređuje godišnje izložbe, jer poput golske i druge galerije u županiji otvaraju svoja vrata umjetnicima koji stvaraju sa srcem.

Osim općine Gola, potporu odr-žavanju izložbe dala je i udruga slikara Gole u čije ime je autore

pozdravila Nada Zlatar Lukavski, a da sve-čanost protekne u blagdanskom ozračju, pobrinuo se tamošnji crkveni zbor.Izložba koju prati reprezentativni kata-log s fotografijama u boji svih izložaka, uz sažete osvrte najvećih hrvatskih kriti-čara unatrag dvadesetak godina, a kojeg su priredili Zlatko Štrfiček i Josip Gregu-rić, ostaje otvorena do 15. siječnja.

“Zajedno protiv raka” naziv je velike humanitarne manifestacije koja je početkom prosinca održana u mu-zeju Mimara u Zagrebu, a na kojoj su sudjelovali i slikari Likovne sekcije “Podravka 72”. Prema EUROSTAT-u, Hrvatska je na vi-sokom četvrtom mjestu po smrtnosti od raka u Europi, a druga po smrtno-sti od raka pluća. Upravo zato udruga oboljelih od te zloćudne bolesti “Jedra” koja je osnovana u sklopu bolnice Jor-danovac, pokrenula je hvalevrijednu inicijativu, akciju pod nazivom “Zajed-no protiv raka”, u svrhu kupnje endo-bronhalnog ultrazvuka (EBUS), apara-ta za rano otkrivanje proširenosti raka pluća. U toj velikoj akciji sudjelovali su hrvatski modni dizajneri, a modele su osim profesionalnih manekena nosili i predsjednički kandidati. Inicijativi su se pridružili i koprivnički slikari. Sve sli-ke su rasprodane, a novac prikupljen od modne revije i prodanih slika upla-ćen je u korist bolnice Jordanovac za kupnju aparata za brzu dijagnostiku. U projekt se uključila i Podravka.Slikari koji su donirali svoje slike su: Ro-mano Baričević, Željko Mucko, Nada Zlatar Lukavski, Zemira Štajner (Split), Barbara Percač, Nada Dombaj, Katarina Sinjeri, Branimir Dolenec, Marica Jalšo-vec, Dragica Križan-Biba (Zagreb), Mari-ja Stipan, Zlatko Sabolović, Ivan Rođak i Marijan Gal. Važno je spomenuti da su većina tih slikara članovi Likovne sekci-je “Podravka 72”. (N. Z. L.)

U domu za starije i nemoćne osobe u predblagdansko vrijeme darivanja održana je tradicionalna, osma po redu izložba slika i skulptura koje su nastale na likov-noj koloniji u studenom. Slike će prvenstveno služiti oplemenjivanju domskog

prostora, a poklonili su ih većinom slikari Likovne sekcije “Podravka 72”. Na svečanoj večeri ravnateljica doma Vesna Križan podijelila je zahvalnice svim slikarima i kiparima te zahvalila na doprinosu svakom pojedincu. Slikari čije su slike bile izložene na toj izložbi su: Silvija Auer, Radmila Bošnjak Kolarek, Boba Csik-Pavić, Ana Ečimović, Branimir Dolenec, Nada Dombaj, Marina Dvorski, Josip Gregurić, Radovan Grgec, Alojz i Mirko Horvat, Zvonimir Ištvan, Đuro Jaković, Marija Jalšovec, Marijana Janeković, Zlatko Kolarek, Katarina Mandić, Franjo Mihočka, Barbara Percač, Đurđa Požgaj, Ivan Rođak, Stanko Sabol-Stado, Katarina Sinjeri, Marija Stipan, Zlatko Štrfiček, Mato Zeman, Nada Zlatar Lukavski i Josip Žagar. (N. Z. L.)

MOZAIK 19

Gola - domaćin izložbe Podravkine Likovne sekcije

Izložba slika i skulptura - “Jesen 2009”

Zajedno protiv raka

✁-25%

BAŠ ZA MENE!BAŠ ZA MENE!

CRTA

: Ivan

Har

amija

- H

ans

Podravkin restoranJelovnik za studeni

18. 01. ponedjeljak Varivo grah s ječmenom kašom, kobasica, salata

25. 01. ponedjeljak Varivo grah s kiselim kupusom, rolana lopatica

20. 01. srijeda Pohana svinjetina, pirjano povrće, salata

27. 01. srijeda Pečenje štefani, dinstani krumpir, salata

22. 01. petak Špek fileki, pire krumpir, salata

29. 01. petak Juha, prženi oslić, krumpir salata

19. 01. utorak Junetina na lovački, tijesto, salata

26. 01. utorak Svinjetina u saftu, pirjana riža, salata

21. 01. četvrtak Varivo kelj, kosani odrezak, kolač

28. 01. četvrtak Pečena piletina, mlinci, salata