POČECI TISKARSTVA I HRVATSKE INKUNABULE

Nijemac Johannes Gutenberg otisnuo je između 1442. i 1445. Prvu knjigu – Bibliju – u 42 retka, na latinskom jeziku, s 1282. str. i 290 grafičikih znakova, na pergameni i papiru.Razdoblje od tog prvotiska do 1500. Smatra se početnim razdobljem razvoja tiskarstva, a knjige koje su tada nastale zovemo INKUNABULE.

Već 1474. otisnuta je knjiga hrvatskoga autora na latinskom jeziku – to je Oratio in funere Nikole Modruškog. Tri godine poslije u Veneciji je otisnuta Elegiarum et carminum libri tres (1477.) Jurja Šižgorića.

Hrvati imaju devet inkunabula, šest glagoljičkih i tri latiničke.GLAGOLJIČKE INKUNABULE

1. Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.) – hrvatska redakcija crkvenoslavenskoga jezika, uglata glagoljica,

2. Brevijar po zakonu rimskoga dvora (1491.) - glagoljica, čuva se u Veneciji , a pretpostavlja se da je tiskan u Kosinju (Lika);

3. Traktat o ispovijedi (1492.);4. Baromićev brevijar (1493.);5. Senjski misal (1494.);6. Spovid općena (1496.).

LATINIČKE INKUNABULE1. Molitvenik (oko 1490.) - Oficij Blažene Djeve Marije i sedam psalmi pokornih – čuva se u

Vatikanu, na hrvatskom jeziku, pisan latinicom;2. Oficij (oko 1490.) - Oficij sv. Krsta zajedno s Oficijem sv. Duha – čuva se u Vatikanu, na

hrvatskom jeziku, latinica;3. Lekcionar Bernardina Splićanina (12. 3. 1495.)

Lekcionar sadrži tekstove iz Sv. Pisma koji se čitaju u crkvama u nedjelje i blagdane. Otisnuta je u Mlecima, u tiskari majstora Damjana iz Milana (među prvima je počeo stavljati naslovnu stranicu). Osoba po kojoj je njiga nazvana je splitski franjevac Bernardin Drvodilić, rodom s Brača. On je pšrvi redaktor hrvatske latinicom (goticom) tiskane knjige.1493. započinje svoj plodni rad glagoljska tiskara u Senju, a osnovao ju je senjski kanonik Blaž Baromić. Senjska je tiskara djelovala do 1508. Godine. Osim Misala iz 1494., iz nje je izišlo još šest djela:

Spovid općena (1496.) Naručnik plebanušev (1507.) Meštrie od dobra umrtie (1507. i 1508.) Transit svetoga Jerolima (1508.) Mirakuli slavne deve Marie (1508.) Korizmenjak (1508.)Izdanja senjske tiskare uglavnom su hrvatski prijevodi nogoslovno-poučnih djela, koja su

bila vrlo popularna u Europi u XV. stoljeću.1530. započinje s radom tiskara u Rijeci, koju je osnovao modruški biskup Šimun Kožičić Benja. U tiskari je objavljeno šest glagoljskih knjiga:

Bukvar pod nazivom Psaltir i Oficii rimski, 1530. Misal hruacki, 1531. Knižice od žitiê rimskih arhierêov i cesarov, 1531. Od bitiê redovničkoga knižice i knižice krsta, 1531.Prva hrvatska početnica otisnuta je glagoljicom 1527. u Veneciji, u tiskari glasovitoga

Andrije Torresanija. Početnica je grafički vrlo lijepo izdanje s 11 tiskanih stranica. Na samom je početku pobožni zaziv, a onda slijedi popis 33 glagoljička slova. Ispod slova dolazi „tabla za sricanje“, tj. kombinacije svakoga suglasnika sa svakim samoglasnikom.

Najstarije je tiskano djelo hrvatskom ćirilicom Oficij Blažene Djevice Marije i 15 molitva svete Brigite (Venecija, 1512.), a na tlu Bosne to je knjiga Matije Divkovića Nauk krstjanski (1611.).