Plitki temelji
-
Upload
pavicic-andelkaa -
Category
Documents
-
view
180 -
download
1
description
Transcript of Plitki temelji
-
TEMELJENJE
TEMELJ je dio konstrukcije koji omogu uje da se optere enje sa "leajeva" konstrukcije raspodjeli na toliku povrinu tla, kolika je potrebna kako bi se postigla potrebna sigurnost od sloma tla, a da pri tom deformacije (slijeganje tla) omogu uju funkcionalnost gra evine.
TEMELJI se dijele na (jedna od podjela): PLITKI temelji DUBOKI temelji Kombinirani temelji (npr. plo a s pilotima)
PLITKI TEMELJI prenose optere enje od objekta na tlo samo preko donje dodirne povrine temelja i tla. Plitki temelji se dijele na:
TEMELJI SAMCI (pojedina ni stup, - masivni (puni, uplji): mostovi, dimnjaci)
TEMELJNE TRAKE (temelji zidova) TEMELJNI NOSA I (dva ili vie stupova ili zidova) TEMELJNI ROTILJI (slabo tlo, nejednoliko slijeganje) TEMELJNE PLO E (tlo male nosivosti)
PRO[IRENJE KOJE NIJE OBAVEZNO
ARMATURA STUPA
STUP
ARMATURA TEMELJA U
TEMELJNI ZID
JEDNOM SMJERU
PRESJEK
TLOCRT
SAMAC TRAKA
A AA A
A-ATEMELJARMIRANU OBA SMJERA
GLAVNA
Temelji samci i temeljne trake
TEMELJNI NOSA^
KONSTANTNE
PROMJENJIVE
TEMELJNA PLO^A
DEBLJINE
TLOCRT
PRESJEK
TLOCRT
PRESJEK
A A
A-A
TEMELJNI NOSA TEMELJNA PLO A
Temeljni nosa i temeljna plo a
-
TEMELJNI RO[TILJI
PRESJEK
TLOCRT
A-A
AAAA
TEMELJNI ROTILJ
Temeljni rotilj
GRANICA VLASNI[TVA
PRESJEK
TLOCRT
Konzolni rubni temelji (varijanta temeljnog nosa a)
Kombinirani temelj (temeljna plo a s pilotima)
-
DUBOKI TEMELJI se primjenjuju kada na tlo treba prenijeti velike horizontalne sile, ili ako se nosivi slojevi male deformabilnosti nalaze na velikoj dubini. Prenose optere enje i sa svojim bo nim stranicama.
Q
qf q
tq
t D
Q
qf
qt qt DW W
Masivni duboki temelj Pilot ili bunar
qf* (A ) >>
qt* O*Db
qf*
qt* O*D(A )b
Podjela dubokih temelja:
MASIVNI: - betonske dijafragme kao temelji
- temelji na bunarima
- temelji na kesonima
RA LANJENI: - piloti
Posebna vrsta: ZAMJENJUJU I i PLIVAJU I temelji
DOZIDAVANJE
RADNA KOMORA
KESON
OKNO
SPLAVNICA
STUP
KESONGRABILICABUNAR
NPV
POTKOPAVANJE
Bunar i keson
-
ZACJEVLJENI
NABIJENI SVRDLANI
BEZ OBLOGE
cijev cijevpromjenjivog
presjeka
Frankisa cijevi bez cijevi
Raymond cijev izva|ena
Nekoliko primjera pilota izvedenih u tlu (ra lanjeni duboki temelji)
FAZA PUTOVANJAPLIVAJU]ISANDUK DOVR[ENA KONSTRUKCIJA
ISPUNA
PRIPREMLJENAPODLOGA
NASIP
POLO@ENA NA DNO
Primjer dubokih masivnih temelja (plivaju i sanduk)
-
DODIRNI PRITISCI plitki temelj - tlo
Osnovni problem kod dimenzioniranja temelja je definiranje raspodjele pritisaka na dodiru izme u temelja i tla. Razlikujemo raspodjelu ovisno o tome da li temelj promatramo kao KRUTI ili SAVITLJIVI (elasti an).
Raspodjela dodirnih pritisaka za idealno SAVITLJIVI temelj:
SSmin max
p = jednoliko raspodjeljeno optere}enje
linija deformacije dodirne plohe temelj - tlo
jednoliko raspodjeljena reakcija podloge (tla) q=p
S-uspravni pomak(slijeganje)
na savitljiv temelj, I 0k
q
Raspodjela dodirnih pritisaka za idealno KRUTI temelj:
nejednoliko raspodjeljena reakcija podloge (tla)
qp
za koherentne materijale
qp
za nekoherentne materijale
p= jednoliko raspodjeljeno optere}enje
linija deformacije dodirne plohe temelj - tlo
S
na potpuno kruti temelj,
a)
b)
a) Kruti temelj i njegova deformacija,
b) Oblik reakcije podloge ovisan o vrsti tla
I k
-
KRUTI PLITKI TEMELJ
Za potrebe dimenzioniranja plitkog krutog temelja uvodi se pretpostavka da se
raspodjela dodirnih pritisaka moe dovoljno to no aproksimirati sa izrazom koji daje linearnu raspodjelu dodirnog pritiska:
Wy
M
WM
LBP y
x
x2,1
=s
Dodirna povrina ne moe preuzeti vla na naprezanja redukcija naprezanja:
M- moment na sredinju to ku temelja
P vertikalna sila
WM
FP
2,1 =s
PM
e=
F=l*b -povrina temeljne plohe
6bl
W2
=
e < b/6 s 1 i s 2 tlak
Za e > b/6 s 1 tlak, s 2 vlak:
redukcija na b1 = 3 [(b/2) e]
pri tom je s 2 = 0
Rb/6
b/3
b
eD
f
b1
+s1
+s1
-s2
s =02
P
P
EA
EA
R
-
Prema Eurokodu 7 (EN 1997-1:2004) za provjeru grani nog stanja nosivosti za nosivost tla (GEO), kod ekscentri no optere enog temelja treba odrediti ekvivalentnu temeljnu plohu povrine A=b * l:
d
bdb V
Me =
d
ldl V
Me = be2bb -= le2ll -=
Na toj povrini se pretpostavlja jednoliko rasprostrto naprezanje
AV
q dEd =
koje treba biti manje od projektne otpornosti tla odre ene za ekvivalentnu povrinu A (ne za ukupnu povrinu A).
,.....)b,l(fqf =
Rv
fRd
qq
g=
RdEd qq
Ekvivalentna temeljna ploha povrine A
-
TEMELJNI NOSA (prora un za linearnu raspodjelu naprezanja)
Na ini preoblikovanja temelja sa svrhom dobivanja jednolike raspodjele dodirnih
pritisaka: b) trapezni temelj; c) nesimetri ni temelj
21 QQR += 2211S rQrQM -=
WM
FR S
2,1 =s
r1 r2
-
DIMENZIONIRANJE PLITKOG TEMELJA
Dimenzionirati temelj zna i odrediti njegove dimenzije (duinu, irinu, visinu i dubinu temeljenja), a da su pri tom zadovoljeni uvjeti:
grani nog stanja nosivosti:
- gubitak op e stabilnosti (dio temeljnog tla zajedno s temeljem postaje klizno tijelo- grani no stanje GEO)
- slom tla ispod temelja (naprezanja na dodiru temelja i tla, trebaju biti manja od grani ne nosivosti tla ispod temelja - grani no stanje GEO)
- gubitak stabilnosti klizanjem (klizanje temelja po temeljnoj plohi - grani no stanje GEO)
- kombinirani slom konstrukcije, temelja i tla (grani no stanje STR/GEO)
- slom konstrukcije uslijed pomaka temelja pri emu u tlu ne mora do i do sloma (temelj na mekom tlu u kojem su deformacije velike i prije sloma - grani no stanje STR)
grani nog stanja uporabivosti:
- prevelika slijeganja ili diferencijalna slijeganja (slijeganje tla ispod temelja ne smije ugroziti stabilnost i uporabivost objekta)
- preveliko izdizanje temelja uslijed bubrenja tla, mraza i sl.
- neprihvatljive vibracije kod temelja strojeva
Osim navedenih grani nih stanja mogu se javiti i: EQU u slu aju mogu eg prevrtanja visoke gra evine na pojedina nom plitkom temelju; HYD hidrauli ki slom tla ispod temelja
Primjeri stanja loma plitkog temelja
-
VISINA TEMELJA
POJEDINA NI NEARMIRANI TEMELJI (danas se vrlo rijetko izvode)
Izvode se za mala optere enja i gra evine "klasi ne" izgradnje. Moe se izvoditi od kamena, opeke, betonskih blokova, nearmiranog betona.
Prema potrebnoj irini temelja (nosivost tla) odre uje se visina temelja ovisno o rasprostiranju naprezanja kroz materijal temelja. Kut rasprostiranja naprezanja a ovisi o otpornosti materijala od kojeg je izra en temelj i o veli ini pritiska koje temelj prenosi na tlo.
a = 45 - masivni beton
a = 30 - opeka
jednostavnija izvedba, izvo enje bez oplate izvo enje sa tednjom materijala, ali je potrebna oplata
-
POJEDINA NI TEMELJ OD ARMIRANOG BETONA
a
a
a a+ 2b
bc
t r
S
tlocrt
presjek
linearnaraspodjelaneprezanja
armatura
L
B
M
P
v
s 1
s 2
Potrebno je prora unati ("klasi ni" prora un):
a/ armatura za vla na naprezanja (savijanje) M = r * S
b/ popre na armatura za preuzimanje popre nih sila S
c/ kontrola na probijanje vertikalne sile
P = P - s TLA * (0.5b + a + 0.5b) * (0.5b + h + 0.5b)
-
Prema Eurokodu 7 (EN 1997-1:2004) kod ekscentri no optere enog temelja treba odrediti ekvivalentnu temeljnu plohu povrine A=b * l. Te se provjera grani nog stanja nosivosti za nosivost presjeka stope temelja vri za (grani no stanje STR) primjer za temeljnu traku prora un na sredinu temelja:
lb/Ep Vd = (kNm/m) 8/bpE2
Md =
Armaturni koevi za temelje samce
-
ODABIR DUBINE TEMELJENJA OVISI O:
1. Dubini smrzavanja tla 2. Razini podzemne vode 3. Svojstvima tla (slijeganje, nosivost temelja) 4. Utjecaju susjednih gra evina 5. Konstrukciji gra evine 6. Utjecaju vegetacije (korijenje) i erozije
Utjecaj novih i postoje ih susjednih temelja
-
Minimalna dubina temeljenja ovisno o dubini smrzavanja tla prema:
HRN EN 1997-1:2012/NA:2012
prema HRN EN 1991-1-5:2012/NA:2012
-
DETALJI IZVEDBE TEMELJA
PRIPREMA PODLOGE
sloj isto e od jalovine, tucanika ili betona niske marke (ovisno o vrsti tla)
-filtersko pravilo
-geotekstili
zamjena materijala
zatitni sloj (od betona na mekim stijenama)
GLINA
ZASIP
TEMELJ
NPVGLINA
ZASIP
STUP
NPV
TEREN
TAMPON PROPISANE ZBIJENOSTII GRANULOMETRIJSKOG SASTAVA
TAMPON PROPISANE ZBIJENOSTIGRA\EVNA JAMA OBLO@ENA GEOTEKSTILOM
LINIJA RASPROSTIRANJADODATNOG OPTERE]ENJA
-
ODNOS TEMELJA I PODOVA
dobro nosivo tlo
slabo nosivo tlo
povr{ina terenapodna konstrukcija
N A S I P
oslanjanje podova na nasip (problem slijeganja kod ve ih optere enja)
dobro nosivo tlo
slabo nosivo tlo
povr{ina terenapodna konstrukcija
N A S I P
oslanjanje podne plo e na temelj
-
HIDROIZOLACIJE
Hidroizolacije u temeljima mogu tititi gra evinu od:
vlage, koja je u tlu uvijek prisutna kao procjedna ili kapilarna voda;
podzemne vode, koja oscilira tijekom godine te temelji mogu povremeno ili stalno biti ispod njenog nivoa;
od teku ine u konstrukciji, ako konstrukcija slui kao spremnik za teku ine, bazen i sl.
Povr{ina terena Povr{ina terena
NPV
Podzemna ili procjedna voda
Teku}inaPovr{ina terena
hidroizolacija
za{titahidroizolacije
filtar
dren. cijev
Zatita hidorizolacije: - opeka "na no", - stiropor, - pjenobeton - ili neki drugi materijal koji ima ulogu zatite od mehani kog ote enja.
Kod temeljnih traka na kosini treba za hidroizolaciju na initi podlogu od mravog betona sa kosinama, tako da se izbjegnu otri kutovi lomljenja izolacionih slojeva.
Povr{ina terena
vodoravna izolacija zidauspravna izolacija zida
izolacija poda
-
Hidroizolacija temelja bitumenskim trakama
Hidroizolacija temelja bentonitnim trakama
-
DILATACIJE I SUSJEDNI TEMELJI
Dilatacija duge zgrade naj e e se rjeava na na in da se izvedu dva neovisna zida na zajedni kom temelju.
dt
d
2t
Povr{ina terena
Uvjeti izvedbe temeljne trake na kosoj povrini tla