Planiranje Umirovljenja i Obratna Hipoteka Mr

download Planiranje Umirovljenja i Obratna Hipoteka Mr

of 162

Transcript of Planiranje Umirovljenja i Obratna Hipoteka Mr

SVEUILITE U ZAGREBU EKONOMSKI FAKULTET

Snjeana Andrijevi PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA ( magistarski rad )

Zagreb, 2010.

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1.

UVOD 4

1.1. CILJEVI ISTRAIVANJA I OBRAZLOENJE TEME ..4 1.2. METODE ISTRAIVANJA...5 1.3. KRATKE NAZNAKE SADRAJA...6 2.

PLANIRANJE UMIROVLJENJA U KONTEKSTU OSOBNIH FINANCIJA8

2.1. UMIROVLJENJE KAO KRAJNJI CILJ.9 2.1.2. Vanost planiranja umirovljenja..11 2.1.4. Financijski aspekt planiranja umirovljenja....12 2.2. OSNOVE PLANIRANJA UMIROVLJENJA.... 13 2.2.1. Analiza tekue imovne i obveza.13 2.2.2. Analiza izdataka i potreba nakon umirovljenja.......152.3. OBLASTI PLANIRANJA UMIROVLJENJA..16

2.3.1. 2.3.2. 2.3.3.

Planiranje stanovanja.....16 Planiranje trokova ivota......................................18 Planiranje prihoda. 21

2.4. MIROVINSKI PLANOVI ........21 2.4.1. Plan socijalnog osiguranja ............................................22 2.4.2. Plan ostalih dravnih mirovina ..23 2.4.3. Poslovni mirovinski plan ..24 2.4.3.1. Vesting ili pravo pridraja...28 2.4.4. Plan osobnog mirovinskog rauna - Ira .29 2.4.4.1. Rollover strategija..................................32 2.4.5. Mirovinski plan za samostalna zanimanja ...33 2.5. SNAGA I VELIINA PRIVATNIH MIROVINSKIH PLANOVA U SAD ...34 2.6. POTENCIJALNI MIROVINSKI PRIHODI.........................35 2.7. DEFINIRANJE I DISTRIBUCIJA MIROVINSKIH BENEFICIJA36 2.7.1. Jednokratna isplata...36 2.7.2. Anuiteti...38

3.

OBRATNA HIPOTEKA KAO IZVOR MIROVINSKOG PRIHODA 42

3.1. OPE KARAKTERISTIKE ..42 3.1.1. Slinosti i razlike s konvencionalnom hipotekom..43 3.2. POVIJEST I RAZVOJ OBRATNE HIPOTEKE.46 3.2.1. Razvoj obratne hipoteke ....47 3.2.2. Prihvaanje i razvitak proizvoda ..49 3.2.2. Pozitivni utjecaj drave na dinamiku rasta..51 3.3. MOGUNOSTI ISPLATE I VISINA IZNOSA ..52 3.3.1. Modaliteti isplate ........................................................53 3.3.2. Primjeri utjecaja osnovnih parametara na iznos glavnice........54 3.3.2.1. Regulatorni limiti visine iznosa .57 3.3.2.2. Pravni okvir i ostale znaajne injenice.58 3.3.3. Uloga savjetnika i uobiajene zablude.....59

-2-

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

3.4. KARAKTERISTIKE DUGA I KAMATNA STOPA60 3.4.1. Karakteristike duga.......60 3.4.2. Kamatna stopa........................................ ...61 3.4.3. Ostali trokovi obratne hipoteke......62 3.5. UDRUGA ZAJMODAVACA I LJUDI U INDUSTRIJI....63 3.5.1. Strunjaci angairani u poslovima obratne hipoteke.64 VRSTE I TIPOVI OBRATNE HIPOTEKE ..65 3.6.1. Tipovi obratne hipoteke..66 3.6.2. Vrste obratne hipoteke ..67

3.6.

3.7. MOGUNOSTI FINANCIRANJA PUTEM SEKURITIZACIJSKIH TEHNIKA...68 3.8. UTJECAJ PROMJENE CIJENA STANA ILI KUE NA KRETANJE DUGA...69 3.9 OSTALE INJENICE NA BAZI ISTRAIVANJA PROIZVODA ...73 4. MIROVINSKO OSIGURANJE I UMIROVLJENICI U HRVATSKOJ 76

4.1. STVARNOST NAKON MIROVINSKE REFORME.76 4.1.1. Deficit sustava javnog mirovinskog osiguranja .... .77 4.1.2. Realnost mirovinskog osiguranja.....80 4.2. MIROVINSKI PLANOVI .....82 4.2.1. Imovina mirovinskih planova kapitalizirane tednje..................................88 4.3. VREMENSKA VRIJEDNOST NOVCA I MIROVINSKO OSIGURANJE..91 4.3.1. Parametri izrauna i visina mirovine..94 4.3.2. Nasljeivanje mirovina II stupa.........99 4.3.3. Prosjena plaa i obvezna mirovina II stupa..101 4.3.4. Dravni poticaji za ulaganja u DMF...104 4.4. DISTRIBUCIJA MIROVINSKIH BENEFICIJA II STUPA ...111 4.4.1. Mirovinska osiguravajua drutva.112 4.5. MATERIJALNI POLOAJ UMIROVLJENIKA....115 4.5.1. Procijenjeni iznos budue mirovine ....117 4.6. TEDNJA - ODGOVORNOST ZA VLASTITU STAROST....120 4.7. PROCES STARENJA STANOVNITVA I NJEGOVE POSLJEDICE...121 4.7.2. Depopulacija i starenje stanovnitva.122 4.7.2. Depopulacijski trend nakon 2001. godine....123 4.7.2.1. Promjene u dobnoj strukturi stanovnitva .........124 4.7.3. Starenje graana grada zagreba127 4.8. ANALIZA STATUSA SAMACA U POPULACIJI SREDNJE IVOTNE DOBI129 4.9. STAMBENA POLITIKA I STAMBENI STATUS UMIROVLJENIKA....131 4.9.1. Stambeno zbrinjavanje starijih osoba u Hrvatskoj.135

5. ZAKLJUNA RAZMATRANJA..138POPIS OZNAKA I KRATICA ... .148 POPIS SLIKA .... .150 POPIS TABLICA 151 LITERATURA 152 SAETAK ....159 SUMMARY ..160 KLJUNE RIJEI/ KEY WORDS ..161 IVOTOPIS ..162

-3-

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

1.

UVOD

Ideju za temu magistarskog rada dobila sam polaui ispit kod Profesora Silvija Orsaga na odabranom kolegiju Osobne financije PDS studija Financije poduzea. Tada sam za potrebe navedenog kolegija, prilikom istraivanja jednog od segmenata osobnih financija koji se odnosi na mirovinsko osiguranje, dola do zakljuka da ova oblast nije dovoljno istraena i prezentirana u hrvatskoj znanstvenoj literaturi, motivacija za dalja izraavanja i obradu teme magistarskog rada. Takoer, istraivanjem planiranja umirovljenja u kontekstu osobnih financija otkrila sam jedan potpuno nepoznati termin reverse mortgage 1 te sam poela istraivanje znanstvenih radova, broura, lanaka i svega to se moglo prikupit preko mnogobrojnih internetskih izvora kako bih povezivanjem razliitih injenica mogla dobiti jednu cjelokupnu sliku proizvoda i njegove uloge u planiranju umirovljenja. to je bio dovoljan izazov i

Planiranje umirovljenja kao jedan od najznaajnijih aspekata osobnih financija je tema kojoj se u suvremenoj hrvatskoj teoriji, a i praksi nezaslueno daje vrlo mala pozornost.

Iako je poznato da postojei mirovinski sustav teko na dulji rok moe umirovljenikoj populaciji osigurati dostojne uvjete za ivot, vrlo malo se radi na tome da se podigne svijest buduih umirovljenika o neophodnosti planiranja umirovljenja i iznalaenju alternativnih modela osiguranja kvalitetnog ivota u starosti.

1.1. CILJEVI ISTRAIVANJA I OBRAZLOENJE TEME

Osnovni cilj ovog rada je da iz perspektive osobnih financija pristupi problematici mirovinskog osiguranja i ukae na neophodnost sustavnog pristupa planiranju umirovljenja te da doprinese znanstvenoj teoriji u smislu inicijalnog poticaja buduih znanstvenih i empirijskih istraivanjima pri obradi ove problematike kako u teoretskom tako i u praktinom smislu, a na nain da pozitivna svjetska iskustva iz ove oblasti usporedi s hrvatskom praksom i ukae na nove pravce u kojima bi se ova oblast u Hrvatskoj mogla razvijati doprinosei poveanju socijalne sigurnosti i ivotnog standarda starijih graana i ukupnom ekonomskom razvoju drutva.

1

obratna hipoteka - prijevod engl. naziva reverse mortage na hrvatski jezik analogno prijevodu HNB engleskog reverse repo u hrvatski obratni repo

-4-

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

- Osnovna hipoteza: Stanje mirovinskog sustava u korelaciji s demografskim trendovima determinira planiranje umirovljenja kao jedan od najvanijih segmenata osobnih financija. - Izvedene hipoteze: 1. nekonzistentnost u provedbi mirovinske reforme 2. koncept vremenske vrijednosti novca neophodan je alat u osnovama izrauna financijske podloge umirovljenikog ivota 3. poveanje buduih novanih tokova temeljenih na mirovinskim prihodima zahtijevat e dogradnju postojeih modela mirovinskih planova u Republici Hrvatskoj 4. generalni preduvjet razmatranja koncepta obratne hipoteke je stambeni status i materijalni poloaj starije populacije u Republici Hrvatskoj

1.2. METODE ISTRAIVANJA

Istraivanje ove materije preteno je kabinetske naravi i temelji se veinom na sekundarnim izvorima. Za potrebe ovog rada koriteni su uglavnom sekundarni izvori podataka: raspoloiva opa literatura, knjige, lanci, podaci sa interneta, struni asopisi, javno objavljeni podaci, pravna i ekonomska regulativa, statistiki podaci, publikacije i izvjea te ostali raspoloivi i dostupni izvori. Utemeljenost postavljenih hipoteza, u smislu istraivanja podruja planiranja umirovljenja i koncepta obratne hipoteke provjeravala se istraivanjem putem internet izvora i dostupne relevantne strane znanstvene i strune literature obzirom na neistraenost teme i nepostojanje literature na hrvatskom jeziku. Osim strane literature dokazivanje hipoteza testiralo se takoer preko dostupnih domaih statistikih pokazatelja, znanstvenih radova i knjiga koje tretiraju problematiku starenja stanovnitva u RH, referirajui se na oekivane trendove materijalnog i stambenog statusa umirovljenika u postojeem sustavu mirovinskog osiguranja. Takoer se za dokazivanje hipoteza koristila i relevantna zakonodavna regulativa te domai internetski izvori koji pruaju neophodne podatke potrebne za dokazivanje hipoteza u ovom radu. U istraivanju je koritena kombinacija znanstvenih metoda s primarnim osloncem na induktivnu i deduktivnu metodu. Pri objanjavanju sveobuhvatnosti i kompleksnosti segmenta osobnih financija, a koji se odnosi na planiranje umirovljenja e se koristit i ostale metode kao to su analiza, apstrakcija, deskripcija klasifikacija i sistematizacija.

-5-

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Takoer u istraivanju relevantnih podataka kojima se dokazuje nekonzistentnost provedbe mirovinske reforme e se koristili metode komparacije i analogijske indukcije uz oslanjanje na kvantitativne metode analize statistikih pokazatelja te matematike metode. Znanstvene metode sinteze i kompilacije koritene su pri objedinjavanju rezultata istraivanja karakteristika obratne hipoteke. Kao bi se preko pojedinanih injenica dolo do opeg zakljuka o nepoznatom proizvodu koritena je metoda induktivne analize. Za dokazivanje hipoteza i odreenih zakonomjernosti pri analizi statistikih pokazatelja koritene su takoer metode komparacije i analogije te kvantitativne metode analize numerikih statistikih nizova. Zakljuna razmatranja bit e rezultat primjene kombinacije induktivne i deduktivno logike metode.

1.3. KRATKE NAZNAKE SADRAJA

U prvom uvodnom dijelu rada uz obrazloenje teme prikazani su razlozi pristupu istraivanja, definirane su hipoteze, odreeni ciljevi i metode istraivanja te je saeto objanjen sadraj pojedinih poglavlja. Drugo poglavlje detaljno obrauje teorijski pristup segmentu planiranja umirovljenja u kontekstu osobnih financija uz obrazloenje odreenih pojmova i detalja koji su bitni za prikaz i bolje razumijevanje koncepta. Planiranju umirovljenja se u suvremenoj hrvatskoj teoriji, a i praksi nezaslueno daje vrlo mala pozornost i istraivanje teme je bazirano na stranoj literaturi budui je neobraena u relevantnoj domaoj literaturi. Aktualni problemi mirovinskog sustava i svijest o sve loijem oekivanom ivotnom standardu starije populacije poveat e osobnu odgovornost pojedinca za svoju mirovinu. Zbog toga e jedan od bitnih segmenta osobnih financija biti segment planiranja umirovljenja. Planiranje umirovljenja je osiguravanje financijske podloge umirovljenikog ivota u cilju zatite rizika dugovjenosti uz pomo restrukturiranja osobnog financijskog portfelja. Planiranje umirovljenja se ne povezuje iskljuivo sa tednjom u novcu. Stoga je pristup planiranju umirovljenja iri od pristupa financijske prirode te ukljuuje strukturiran pristup osnovama planiranja u skladu sa vlastitom percepcijom budueg ivota u mirovini. U ovom poglavlju e biti objanjeno koje oblasti obuhvaa, koji su modaliteti izrade i kojim se alatima slui jedan plan umirovljenja odnosno to treba sadravati, koji su njegovi elementi, na koje oblasti treba obratiti panju, koji su potencijalni izvori prihoda i kakva je uloga drave. Budui se planiraju izdaci i prihodi za neka budua vremena, vremenska vrijednost novca je neophodna komponenta u osnovama izrauna financijskog plana umirovljenja.

-6-

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Zbog toga e se u poglavlju o planiranju umirovljenja referirati i na znaaj koncepta vremenske vrijednosti novca u financijskim alatima planiranja umirovljenja. U sklopu pojanjenja planiranja buduih izvora mirovinskih prihoda e biti opisane najznaajnije karakteristike i pozitivna iskustva amerikih mirovinskih planova, naroito planova sponzoriranih od strane poduzea, pozitivna iskustva u razraenosti modela isplate mirovina, a posebno pozitivna iskustva strukturirane porezne politike. Takoer je u drugom poglavlju za shvaanje smisla pojedinog mirovinskog plana bilo neophodno razjasniti i neke od relativno nepoznatih pojmova vezanih za mirovinske planove.

Tree poglavlje ima zadatak upoznavanja s inovativnim i kod nas potpuno nepoznatim i neistraenim financijskim proizvodom koji se moe povezati s dvije oblasti planiranja umirovljenja: planiranje prihoda i planiranje stanovanja u mirovini. Planiranje umirovljenja u oblasti stanovanja moe ukljuivati i obratnu hipoteku kao alternativni financijski alat za oslobaanje dodatnog financijskog izvora u mirovini. U SAD je 80-tih godina kreiran, a proirio se i na druge drave financijski proizvod Reverse Mortgage, skraeno RM, koji je sasvim nepoznat i neistraen u domaoj znanstvenoj i strunoj literaturi, a ne postoji niti njegov prijevod na hrvatski jezik. U poglavlju se objanjavaju ope znaajke proizvoda, generalni preduvjeti za uvoenje, karakteristike duga, mogunosti isplate, navode primjeri kalkulacija, porijeklo i iskustva u razvoju, rizici, porezni i institucionalni okvir kao i ostale znaajne injenice i detalji vezani uz proizvod. U nastavku ovog rada e se osim termina reverse mortagage koristiti i termin obratna hipoteka. Osim navedenog, u poglavlju e se, takoer, referirati i na znaaj koncepta vremenske vrijednosti novca prilikom odabira isplate obratne hipoteke.

etvrto poglavlje obrauje hrvatsku stvarnost mirovinskog osiguranja, materijalni poloaj sadanjih i procijenjene oekivane projekcije materijalnog poloaja buduih umirovljenika kao generalnu pretpostavku nunosti i znaaja sustavnog pristupa planiranju umirovljenja. U poglavlju e se, osim kratkog prikaza sadanjeg stupnja razvoja mirovinskih planova u RH, putem statistikih podataka i relevantnih znanstvenih radova analizirati bitni uzroci prikazanog stanja koji poveavaju vanost i nunost osobne brige svakog pojedinca za kvalitetu njegovog ivota u mirovini.

-7-

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Takoer e se u poglavlju obraditi i utjecaj koncepta vremenske vrijednosti novca na mirovinsko osiguranje te ukazati na neophodnost promjene i dogradnje postavljenih regulatornih pravila u segmentu distribucije mirovinskih beneficija II stupa. Detaljnije e se obraditi egzaktni statistiki podaci kao faktori koji negativno djeluju na stanje mirovinskog sustava, a to su demografski trendovi tj. depopulacija stanovnitva, promjene u dobnoj strukturi stanovnitva koje uzrokuju starenje i smanjenje radno aktivnog stanovnitva te poveanje broja samaca u populaciji srednje ivotne dobi. Takoer e se ukratko, referirajui se na dostupne podatke, analizirati stambeni status starakih domainstava i samaca srednje

ivotne dobi koji spadaju u populacijsku skupinu koja ima osnovne preduvjete za obratnu hipoteku. Cilj istraivanja u ovom poglavlju je da adekvatnim statistikim podacima i pokazateljima kao i analizom stanja i trendova osigura podloge sa dokazivanje hipoteza koje nameu prethodna dva poglavlja, a u smjeru neophodnosti znaaja pristupu planiranja umirovljenja s aspekta voenja osobnih financija.

2. PLANIRANJE UMIROVLJENJA U KONTEKSTU OSOBNIH FINANCIJA

Sve to netko radi tijekom radnog vijeka po pitanju regularne tednje preko adekvatnog osiguranja do mudrog investiranja2

direktno odreuje najvaniju svrhu tog djelovanja -

financijsku sigurnost u mirovini. Prijevod engl. rijei retirement osim to znai mirovina i odlazak u mirovinu doslovno se prevodi i kao: uzmicanje, povlaenje, povuenost, starenje, osamljenost.3 Meutim, umirovljenje moe biti i faza ivota za koju je potreban pothvat, planiranje i stalno vrednovanje. Financijski plan umirovljenja je plan osiguranja vlastite financijske podloge umirovljenikom ivotu.4 Pitanja koja svakako treba postaviti pri planiranju udobne mirovine su: 2 3

Kada planirati otii u mirovinu? Kako urediti ivot u mirovini? Koliki prihodi e biti potrebni u mirovini? Kakvi se rashodi planiraju u mirovini? Koji izvori prihoda se oekuju u mirovini? Koju vrijednost osobne imovine do tada osigurati?

Jonathan D. Pond, (1993), The ABCs of Managing Your Money, Denver p.125. engelsko-hrvatski on line rjenik, http://www.design-ers.net/eh-rjecnik.asp, dostupno [10. oujka 2009.] 4 Kapoor, J.R. i Dlabay, L.R. i Hughes, R.J.(1994) Personal Finance, Burr Ridge p. 613.

-8-

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

-

Koliko tedjeti svake godine ili mjeseca?5

Ciljevi se tijekom ivotne dobi mijenjanju. Meutim, ve je od razdoblja zaraivanja nuno poeti s adekvatnim planiranjem umirovljenja. Pokuaj da se na hrvatskom jeziku na internet trailici potrai termin planiranje umirovljenja namee zakljuak da se radi o nepoznatom terminu koji se pojavljuje samo kao podnaslov u sklopu jedne katedre za osobne financije Ekonomskog fakulteta, zatim u kontekstu opisa poslova jednog trgovakog drutva koje se bavilo tzv. dokupom mirovine, te u kontekstu malobrojnih udruga koje se bave pitanjem voenja osobnih financija. Meutim, pretraivanje istog termina na engleskom jeziku nudi ukupno 50 web stranica od kojih svaka ima po 20-tak aktivnih linkova na svakoj stranici, a u istima su imena specijalista i strunjaka koji se bave iskljuivo pitanjem planiranja umirovljenja. Nije teko procijeniti da je samo putem interneta dostupno oko 1.000 strunjaka, veinom iz SAD, koji se mogu kontaktirati vezano za pitanja i problematiku umirovljenja.

2.1. UMIROVLJENJE KAO KRAJNJI CILJ

Svaki ovjek ima svoj cilj, viziju svoje budunosti i treba je slijediti. Bitna stvar za postizanje ciljeva u ivotu je kontrolirati financijsku situaciju i planirati financijsku budunost. Prema nekim shvaanjima (Ando & Modigliani,1963) financijski se mogu izdvojiti tri ivotna razdoblja: 6 - razdoblje uenja - razdoblje zaraivanja - razdoblje umirovljenja ili zlatno razdoblje ivotna razdoblja se razlikuju po prioritetima i trenutnim preokupacijama u kojima dominira odreeno financijsko arite. Ipak, bez obzira na podjelu ivotnih razdoblja na razdoblje uenja, zaraivanja i umirovljenja, uspjeni ljudi pronalaze nain da svakodnevno ue, zarauju i slue. Glavna karakteristika zadnjeg razdoblja je sluenje. Ili se slui samima sebi radei sve ono za to su ljudi bili uskraeni u razdoblju zaraivanja, ili se slui drugim ljudima pridonosei jo vie nego prije. Naalost, veina ljudi nikada ne iskusi ovo velikoduno razdoblje u ivotu. Umjesto

5 6

Barnhart, T.(2000) Pet rituala bogatstva, Zagreb, p. 125. Neki modeli ivotnih ciklusa razdvajaju razdoblje tednje i potronje te predviaju akumuliranje imovine prije umirovljenja i potronju nakon umirovljenja (Keynes: Pronja je linearna funkcija tekueg prihoda.Life Cycle modeli proriu zaduivanje u mladosti, akumuliranje u srednjim godinama i potronju- disseving- u starosti.)

-9-

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

toga ispunjeni brigama trpe financijsku oskudicu. Preivljavanje je jedino o emu jo mogu razmiljati7 Gore navedene pretpostavke otvaraju pitanje planiranja umirovljenja i hodogram vanih koraka koje treba poduzimati u odreenim godinama (Jonathan D. Pont, 1993). Prije dobi od 40 godina: - ako do sada nismo obavezno se ukljuiti u mirovinsko osiguranje - kupiti svoju kuu ili stan koji e biti otplaen do mirovine - napraviti plan mirovine - napisati oporuku U dobi od 40-49 godina - periodino provjeravati uplate na svom raunu za mirovinu i pripremati plan mirovine - analizirati svoju osobnu imovinu i shodno tome planirati prihode u mirovini - aktivno upravljati svojim financijskim ulaganjima - napisati oporuku ili je svake tri godine revidirati U dobi od 50-59 godina - periodino zahtijevati provjeru i izraun buduih mirovinskih primanja - regulirati svoj status u poduzeu u kojem radimo - revidirati svoj plan mirovine i potronje uvaavajui faktor inflacije - potvrditi korisnika police osiguranja -ulaniti se u neku udrugu ili slinu organizaciju za budue umirovljenike zbog potrebnih pravovremenih informacija U dobi od 60-64 godina - informirati se o prednostima i nedostacima prijevremenog umirovljenja - prikupljati sve potrebne dokumente koji su potrebni za mirovinu - prije eventualne odluke o prodaji kue saekati 65 godina zbog poreznih olakica - determinirati status i trajanje preostalih financijskih obveza i kreditnih zaduenja - pripremiti projekciju novanog toka sa procjenom ivota do 90 godina uvaavajui inflaciju - provesti pokuse ivota od mjesenih prihoda planiranih za mirovinu -razmotriti i druge povoljnije lokacije za stanovanje -odrediti aktivnosti i eljene hobije u mirovini i proiriti krug prijatelja87 8

Barnhart,T. (2000) Pet rituala bogatstva, Zagreb, p. 118. Jonathan D. Pond (1993) The ABCs of Managing Your Money, Planning for Financial Freedom in Retirement, Denver, p. 151-152.

- 10 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Ve od drugog ivotnog razdoblja, nakon 40- te godine, umirovljenje postaje krajnji cilj pa je veina koraka iz hodograma usmjerena upravo prema ostvarenju eljenog ivota u mirovini.

2.1.2. Vanost planiranja umirovljenja

Planiranje umirovljenja se ne povezuje iskljuivo sa tednjom u novcu nego i planiranjem emocionalnog ivota i aktivnosti u mirovini. Stoga je pristup planiranju umirovljenja iri od pristupa financijske prirode te ukljuuje strukturiran pristup osnovama i oblastima planiranja umirovljenja u skladu sa vlastitom oekivanom percepcijom ivota u mirovini. Planiranje umirovljenja ne znai samo financijsku tednju nego predstavlja razvijanje osobnog intelektualnog kapitala u obliku vjetina i sposobnosti izgraivanja stavova kao i sposobnosti komunikacije, nagovaranja i suraivanja. Stoga je prednost planiranja umirovljenja ne samo da se zadovolje potrebe financijske prirode nego i intelektualne i psiholoke potrebe. Najvanija vjetina je uiti kako se ui (learning to learn). Vrijeme provedeno u mirovini moe biti vrijeme u kojem se moe prakticirati umjetnost ponovnog upoznavanja samog sebe. Stoga je bitno redefinirati rije vano. Postignua i nagrade koje su se inile vane u vrijeme dok se gradi karijera e se zamijeniti ostalim aktivnostima i vrijednostima i bre nego to se moe zamisliti9

U najkraim crtama slikovito se vee jedan budui period ivota i njegovo trajanje upravo sa injenicom velikog znaaja planiranja umirovljenja u smislu sistemskog pristupa razvijanja navika, vjetina i stavova koji se podreuju buduem ivotu u mirovini. Pretpostavka oekivanog vijeka ivota znai puno godina da bi se dosaivali, bili usamljeni ili siromani. Svi bi eljeli da godine mirovine budu nagrada koju e provesti aktivno obogaeni novim iskustvima.10 Mnogi strunjaci koji se bave segmentom planiranja umirovljenja smatraju da 60 do 80 posto prihoda iz aktivnog radnog odnosa mora biti dovoljno u mirovini ako se ne planiraju velike promjene u stilu ivota. Moe se dogoditi da se u mirovini provede vie vremena nego to se provelo u radnom odnosu i da se sa sredstvima koja su stvarana u vrijeme zaraivanja mora ivjeti narednih dvadeset, trideset ili ak etrdeset godina. injenica da se u dananje vrijeme moe ivjeti od mirovina socijalnog osiguranja se ini prilino nerealnom. Zato bez

9

Kapoor, J.R. i Dlabay, L.R. i Hughes, R.J.(1994) Personal Finance, Burr Ridge, Interview with Howard Shank: Retirement Planning Author, p. 613. 10 Isto, p 613.

- 11 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

sveobuhvatnog plana umirovljenja nakon 45 godina ivota manji je utjecaj na vlastito oblikovanje ivota u mirovini.11 Planiranje umirovljenja je dvoznano jer se odnosi na emocionalni i financijski aspekt. Prvi je planiranje naina eljenog ivota, a drugi je realna financijska podloga koja ga moe osigurati. Emocionalni dio je svjesna odluka o eljenom nainu ivota u mirovini, a ivjeti u mirovini logino predstavlja krajnji cilj svih zaposlenih. 12 U ovom poglavlju je osvrt uglavnom na financijski dio plana. Financijsko planiranje ivota u mirovini se upravo najveim dijelom poistovjeuje s terminom planiranja umirovljenja.

2.1.4.

Financijski aspekt planiranja umirovljenja

Iako razliito formulirane, sve definicije pojma planiranja umirovljenja se odnose na osiguravanje financijske podloge umirovljenikom ivotu u cilju zatite rizika dugovjenosti uz pomo restrukturiranja osobnog financijskog portfelja. Postoji nekoliko razliitih definicija pojma planiranja umirovljenja koje su dostupne na internet stranicama: -Planiranje umirovljenja (wikipedia./Retirement_planning) u financijskom kontekstu se referira na alokaciju financija u smjeru umirovljenja. Novana sredstava i ostala imovina se odvajaju sa strane kako bi se pomou njih postigla stabilna primanja u mirovini. Cilj planiranja umirovljenja je postizanje financijske neovisnosti u smislu ostvarivanja nego samo nunih potreba nego i onih po vlastitom izboru. -Planiranje umirovljenja (4.bmo.com/succession/glossary) je proces odreivanja umirovljenikih ciljeva, procjene potrebnih prihoda za ostvarenje tih ciljeva i identificiranje izvora koji bi mogli generirati potrebna sredstva. -Pomaganje buduim umirovljenicima (ubs.com/bankingterms) sastavljanjem strategije

umirovljenja i voenjem neovisne analize njihove financijske situacije. Svrha je da dobiju najvie od svoje imovine koja je prilagoena njihovim individualnim potrebama tako da mogu nastaviti svoj ivot i ostvariti svoje ivotne snove nakon umirovljenja prema standardu na koji su navikli.

11 12

Barnhart, T. (2000) Pet rituala bogatstva, Zagreb, p. 118. Kapoor, J.R. i Dlabay, L.R. i Hughes, R.J. (1994) Personal Finance, Burr Ridge p. 615.

- 12 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

-Proces

(retirement-income-visions/glossary)

uspostavljanja

i

periodinog

revidiranja

umirovljenikih ciljeva i razvijanje financijskih strategija tijekom godina zaposlenja u svrhu upravljanja objektivno postavljenim ciljevima financijske sigurnosti u godinama umirovljenja. -Planiranje (india.smashits.com/indeks) osiguravanja financijske neovisnosti u mirovini. Financijski aspekt planiranja umirovljenja je vaan i zbog sljedeih razloga 13 moe se oekivati dugovjenost to znai da znaajan dio ivota provedemo u mirovini socijalno osiguranje i privatne mirovine, ukoliko je samo jedan od ova dva, moe biti nedostatno za pokrivanje trokova ivota inflacija moe znaajno umanjiti kupovnu snagu uteevine za mirovinu

Istraivanje koje je provedeno u prosincu 1985. godine od strane asopisa The World Street Journal ukazuje na dvije vrste razmiljanja mlaih zaposlenika koji imaju izmeu 25 i 30 godina, a vezano za brigu oko planiranja umirovljenja. Naime, 70% uope ne razmilja o mirovini i planiranju buduih prihoda. Ponaanje ostalih 30% ispitanika se moe svrstati u skupinu pesimista i optimista. Pesimisti spadaju u ispitanike koji se na vrijeme odluuju izraditi dodatni vlastiti financijski plan umirovljenja i nemaju povjerenje u socijalno osiguranje. Optimisti pak u svoj financijski plan ukljuuju socijalno osiguranje kao primarno.

2.2. OSNOVE PLANIRANJA UMIROVLJENJA

Osnove planiranja umirovljenja predstavljaju poetne korake koje je potrebno poduzeti prije nego to se pristupi procesu odreivanja umirovljenikih ciljeva. Prije konkretnih kalkulacija potrebno je uiniti prvi korak i ustanoviti trenutnu poziciju, analizirati tekuu imovinu i obveze, procijeniti trokove i prilagoditi ih utjecaju inflacije. Shodno tome osnove planiranja umirovljenja se mogu podijeliti na dva dijela: analizu tekue imovine i obveza i analizu izdataka i potreba nakon umirovljenja.

2.2.1. Analiza tekue imovne i obveza

Analiza i vrednovanje tekue imovine i obveza obavlja se u trenutku vrednovanja i komparira sa procijenjenom imovinom i obvezama u mirovini. Razliku ukupne imovine i ukupnih obveza predstavlja neto vrijednost. Permanentnim revidiranjem i vrednovanjem imovine i obveza13

Isto, p. 615 616.

- 13 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

omoguava se procjena trenutnog stanja i procjena mogunosti preusmjeravanja dijela sadanje neto vrijednosti prema potrebama u mirovini. U smislu prilagoavanja sadanje imovine i obveza financijskim potrebama u mirovini moraju se poduzimati aktivnosti revidiranja i restrukturiranja imovine posebno kad se pribliava dob umirovljenja. Zato je planiranje umirovljenja u kontekstu osobnih financija proces koji zahtijeva permanentno revidiranje i vrednovanje. Prikazani uzorak (tabela 2.1.) moe posluiti kao mogui obrazac za analizu i revidiranje imovine i obveza.

Tabela 2.1. Revidiranje tekue imovine, obveza i neto vrijednosti kao razlike imovine i

postojeih obveza sada i u mirovini Revidiranje: Imovina, obveze i neto vrijednost sada ImovinaGotovina ekovi Oroeni depoziti Obveznice ivotno osiguranje Oroeni depoziti Mirovinski raun Rentni prihodi Udjeli Dionice Kua/stan Ostale nekretnine Poslovna potraivanja Osobna imovina (auto, nakit, itd.) Ostala imovina $---------------------------------------------------------------------- ----

u mirovini$------------------------------------------------------- -------------------

----------------------------------------------------------------------------------- ----

-------------------------------------------------------------------- -------------------

--------------------------------------- ----------------- $ -------------

--------------------------------------------------------$ ------------$----------------------------

Ukupna imovina ObvezeStambeni kredit ( ostatak duga) Auto kredit Ostali krediti Porezne obveze Poslovna dugovanja Ostale obveze

$ ------------------------------

------------------------------

----------------------------

-----------------------------$ ------------$ -------------

---------------------------$ ------------$ ------------

Ukupne obvezePrebijanje ukupne obveza i ukupne imovine Ukupna imovina Ukupne obveze

------------$ -------------

-----------$ -----------

Ukupna neto vrijednost

Izvor: Kapoor J. R, , Hughes. L R. Dlabay R.J, Personal Finance, p. 618.

- 14 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2.2.2.

Analiza izdataka i potreba nakon umirovljenja

Iako nije mogue tono utvrditi iznos u novcu koji e biti potreban u mirovini, mogu se procijeniti izdaci vezani za potronju umirovljenika sukladno oekivanim promjenama u modelu potronje umirovljenika u odnosu na one koji nisu u mirovini. Rezultati istraivanja potroakih navika izmeu zaposlenih i umirovljenika pokazuju promjene koje je potrebno uvaavati prilikom analize i procjene izdataka nakon umirovljenja.Tabela 2. 2. Promjene u potroakom obrascu nakon odlaska u mirovinu

Potroake navike obitelji umirovljenika i obitelji koje nisu u miroviniUkupna bruto primanja Izdaci za potronju: Hrana Stanovanje Prijevoz Odjea Medicinske potrebe Osobne potrebe Ostalo Porezi Pokloni i donacije Osobna osiguranja RaznoIzvor: Department of Labour; Bureu of Labor Statistics

Umirovljeni 100 19 29 11 4 9 2 10 6 8 2 0

Neumirovljeni 100 14 21 14 5 4 2 11 16 4 7 2

Izvor: Kapoor J. R, , Hughes. L R. Dlabay R.J, Personal Finance, p. 620.

Istraivanje (izvor naveden u tabeli) je pokazalo da umirovljenici (tabela 2.2.) troe vie na hranu, stanovanje, medicinske potrebe, poklone i donacije, putovanja, izlete i rekreaciju. Obitelji umirovljenika manje troe za odjeu, prijevoz, osobna osiguranja, federalne poreze,14 izdatke za djecu i ostale aktivnosti kao to su izlasci i zabave. Struktura izdataka u mirovini ovisi u velikoj mjeri o ekonomskim i socioloko kulturnim aspektima i razliita je od zemlje do zemlje. Osim toga na analizu izdataka i potreba nakon

14

Isto, p 620. Smanjeni prihodi umirovljenika determiniraju smanjenje poreza na dohodak i kapitalni dobitak. Isto tako umirovljenici su osloboeni od nekih oblika poreza iz svojih mirovinskih primanja kao to je porez za socijalno osiguranje

- 15 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

umirovljenja u skladu sa oekivanim nainom ivota moe znaajno utjecati faktor inflacije i ispravnost njene procjene.

2. 3. OBLASTI PLANIRANJA UMIROVLJENJA

Oblasti planiranja umirovljenja predstavljaju domene u kojima se mogu voditi aktivni procesi planiranja umirovljenja usmjereni individualnim potrebama eljenog ivota u mirovini. Najvanije oblasti planiranja umirovljenja mogu se podijeliti u tri skupine i to: planiranje stanovanja, planiranje prihoda i planiranje trokova.

2. 3.1. Planiranje stanovanja

Stanovanje ide u red osnovnih ovjekovih potreba. Bez obzira na razvijenost drutva stan je najvea materijalna i simbolika vrijednost svakog domainstva (Beovan 1996). U SAD postoje razni modeli prilagoavanja stanovanja potrebama i nainu ivota u mirovini s ciljem oslobaanja znaajnog iznosa financijskih sredstava potrebnih za zadovoljavanje ivotnih potreba u mirovini. U.S. Department of Housing and Urban Development (HUD) je ministarstvo koje je zadueno provoditi ukupnu politiku stanovanja i stanogradnje u sklopu koje se razrauje i politika stanovanja vezana za potrebe starije populacije. Ministarstvo predlae zakone i odgovarajue propise sa svrhom pomoi stambenim potrebama ukupnog stanovnitava pa tako i umirovljenika. Odjeli pri ministarstvu prikupljaju aktualne informacije o stambenim potrebama, tritu nekretnina, rade mjerodavna istraivanja skupa sa univerzitetima i ostalim subjektima vezanim za stambenu politiku openito, a u cilju iznalaenja optimalnih rjeenja za stambene potrebe cjelokupnog stanovnitva.15 Prema rezultatima istraivanjima studije univerziteta u Harvardu iz 2005.g.16 milijuni umirovljenika ive u vlastitim kuama koje mogu iskoristiti za poboljanje financijskih uvjeta u mirovini. Kue i stanovi su iroko disperzirani po cijeloj zemlji, ali sa razliitim cijenama po pojedinim regijama. Osim toga poveava se broj umirovljenika koji imaju mala primanja, a velike i bogate kue. Autori studije sugeriraju fokusiranje na te injenice prilikom kreiranja

15 16

v. www./.hud.gov/portal/page Apgar, C.W, Zhu Cia Di (2005) Housing Welth and Retirement Savining: Enhancing Financial Security for Older Americans, Harvard,, www.jchs.harvard.edu/publications/finance/w05-8.pdf dostupno [10.prosinac 2009.]

- 16 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

aktivnosti u sklopu politike stanovanja i svih ostalih napora vlade u smjeru omoguavanja dostojnog ivota sadanjim i buduim generacijama umirovljenika.

Odluka o stanovanju u mirovini je osobna odluka koja moe znaajno utjecati na financijske potrebe u mirovini. Svatko ima svoje potrebe i preferencije vezane za standard stanovanja i lokaciju koja odgovara upravo njegovim individualnim potrebama. Neki od oblika stambenog zbrinjavanja starije populacije koji se provode u sklopu planiranja umirovljenja su: 17

prodaja kue i kupovina manje ili preseljenje u lokacije sa jeftinijim nekretninama (uz koritenje poreznih olakica za stariju populaciju vezane za porez na promet nekretnina) uzimanje u najam apartmana, manjeg stan ili sobe u hotelu preseljenje u naselja prilagoena osobama tree ivotne dobi tzv. condominium kupovina stanarskog prava na apartman ili stan u tzv. cooperative gdje se plaa stanarina alternativa stanovanje u mobilnim park kuama koje su popularne posebno u toplijim krajevima i specijalno dizajnirane za umirovljenike razmatranje mogunosti stanovanja u starakim domovima stanovanje u specijalnim hotelima prilagoenim za umirovljenike (Florida i Kalifornija) doivotno stanovanje za manje pokretne i one sa zdravstvenim potekoama sponzorirano od strane neprofitnih udruga, crkve ili civilnih udruenja, kupovina parcela i povoljna izgradnja kue pod tzv. uvjetom caveant emptor18 (New Mexico, Arizona) federalni projekti stanovanja (grupa posebnih programa pomoi koje je utemeljilo ministarstvo stanovanja, a mogu se odnositi i na renoviranje) ivot u vlastitoj kui uz koritenje obratne hipoteke kao financijskog alata za oslobaanje dodatnog financijskog izvora (dopuna ovom nizu je proizvod opisan u 3. poglavlju rada)

Za razliku od ostalih gore navedenih naina stambenog zbrinjavanja, oblik stambenog zbrinjavanja umirovljenika vezan uz kupovinu parcela i povoljnu izgradnju kue pod uvjetom tzv. caveant emptor je u velikoj mjeri izvan regulatornog nadzora i kontrole ministarstva.

17 18

Kapoor, J.R. i Dlabay, L.R. i Hughes, R.J. (1994) Personal Finance, Burr Ridge p. 620 -625. caveant emptor (wikipedia) je zakonodavna doktrina koja podrazumijeva nepostojanje kontrole u smislu zatite kupca pri kupovini zemljita i nekretnina, nego kupac moe samo naknadno traiti zatitu i obeteenje ukoliko dokae da je prevaren

- 17 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Iako je prodaja parcela unutar zemlje regulirana zakonima, zakoni se povremeno striktno ne potuju ili se ignoriraju. Specijalizirani ured Office of Interstate Land Sales Registration (OILSR) koji se bavi katastarskom problematikom i regulira prodaju zemljita unutar drave primi skoro 2.500 pritubi svake godine od ljudi koji se ale na nepoten tretman pri pogodbi prilikom ovakvog naina zbrinjavanja umirovljenika. Shodno tome je potrebna opreznost pri kupovini parcela zbog zlouporaba meetara zemljitem i s njima povezanih izvoaa radova19

2.3.2.

Planiranje trokova ivota

Nakon provedene analize izdataka i potreba u mirovini treba vrijednosno procijeniti oekivane mjesene i godinje trokove ivota u mirovini. Prvi korak je izrada tabele oekivanih trokova u mirovini po sadanjim cijenama roba i usluga, a drugi je usklaivanje tih trokova s inflacijom.

Tabela 2. 3. Utjecaj inflacijskog faktora na procijenjene trokove ivota

Koliko inflacije oekivati u budunosti?Za usklaivanje godinjeg prorauna trokova od 20.000 $ po sadanjim cijenama uz oekivanje godinje inflacije 5% u sljedeih deset godina, tabela prikazuje inflacijski faktor 1,629. To znai da bi trokovi ivota bili vei 63% za deset godina u vrijeme odlaska u mirovinu. Broj godina do mirovine 4 6 8 10 15 20 25 Godinja stopa inflacije za razdoblja do mirovine 3% 4% 5% 6% 7% 8% 1.126 1,194 1,267 1,344 1,558 1,806 2,094 1,170 1,265 1,369 1,480 1,801 2,191 2,666 1,216 1,340 1,477 1,629 2,079 2,653 3,386 1,262 1,419 1,594 1,791 2,397 3,207 4,292 1,311 1,501 1,718 1,967 2,795 3,870 5,427 1,360 1,587 1,851 2,159 3,172 4,661 6,848

Izvor: Kapoor Jack R, Hughes. L R. , Dlabay R.J. (1994) Personal Finance, p. 625.

Primjeujemo da citirani prikaz (tabela 2.3.) pokazuje da su koeficijenti usklaivanja porasta trokova ivota u stvari koeficijenti prvih financijskih tablica, a kalkulacija trokova ivota u mirovini je umnoak prorauna trokova s usklaenim koeficijentom prosjene godinje inflacije (koeficijentom prvih financijskih tablica).

19

Isto, p. 625.

- 18 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Primjer 1: Kalkulacija procijenjenih trokova ivota u mirovini To moemo dokazati ako uzmemo primjer iz tabele sa sljedeim parametrima: t - broj godina do mirovine k - stopa godinje inflacije ki - inflacijski koeficijent V0- procijenjeni trokovi u mirovini po sadanjim cijenama Vt - trokovi ivota usklaeni sa inflacijom nakon 20 g. ? Putem prvih financijskih tablica odnosno sloenim ukamaivanjem moemo izraunati trokove ivota nakon 20 g. uvaavajui inflacijski faktor:20 Vt = V0 * ki Vt = 20.000*2,191 = 43.820 Zaposlenik koji odlazi u mirovinu za 20 godina, s procjenom inflacije od 4% godinje, umjesto 20.000 novanih jedinica trebao bi imati 43.820 novanih jedinca. Nakon procjene potrebnog iznosa za podmirenje trokova u mirovini slijedi i procjena trokova tijekom mirovine i efekti inflacije ovisno godinama ranijeg ili kasnijeg umirovljenja uz pretpostavku oekivanih 80 godina ivota. U ovom sluaju izraun (tabela 2.4.) prikazuje razliite efekte istog faktora inflacije, istih oekivanih godina ivota, iste proraunske vrijednosti troka, ali razliite starosti prilikom umirovljenja.Tabela 2. 4. Utjecaj ranog umirovljenja i efekata inflacije na trokove ivota u mirovini

20 g. 4% 2,191 20.000

Efekti inflacije na rano umirovljenjeAko su trokovi ivota u trenutku umirovljenja procijenjeni na 40.000 $, a oekivani ivotni vijek 80 godina:Godine Umirovljenja Trokovi prilagoeni inflaciji

------------------------------------------------------------------------------------65 60 55 72.000$ 88.000$ 107.000$

------------------------------------------------------------------------------------------------------Pretpostavka godinje inflacije od 4%.

Izvor: Jonathan D Pond, (1993), The ABCs of Managing Your Money, p.1320

Orsag, S. i Dedi, L. (2004) Upravljanje financijama, Formule i tablice za ispit, Zagreb, dostupno na: www.efzg.hr [01.rujan 2009.]

- 19 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Efekti inflacije na trokove ivota su vei u sluaju ranijeg odlaska u mirovinu. Na isti nain, umnokom faktora inflacije odnosno koeficijenta prvih financijskih tablica s procijenjenim trokovima se dobiju iznosi prikazani u tabeli, to se moe matematiki i provjeriti na primjerima odlaska u mirovinu sa 65 godina i sa 55 godina.

Primjer 2: Kontrola ispravnosti izrauna iz tabelarnog pregleda Odlazak u mirovinu sa 65 godina kada je: t - oekivani ivot u mirovini -15 g. (oekivani vijek ivota minus godine odlaska u mirovinu) k - stopa inflacije - 4% V0-

procijenjeni trokovi ivota u trenutku odlaska u mirovinu - 40.000

Vt - trokovi ivota usklaeni s inflacijom u zadnjoj godini mirovine a) Vt = V0 ( 1+k ) 15 = 40.000 ( 1+ 0,04 ) 15 Vt=72.038

Na isti nain se moe matematiki dokazati i efekt utjecaja inflacije na primjeru ranijeg odlaska u mirovinu sa 55 godina kada je:

t - oekivani ivot u mirovini je 25 godina Vt - trokovi ivota usklaeni s inflacijom u zadnjoj godini mirovine b) Vt = V0 ( 1+k ) 25 = 40.000 ( 1+ 0,04 ) 25 Vt =106.633 U ovom primjeru osoba koja je sa 55 godina otila u mirovinu mora raunati, zbog utjecaja efekta inflacije, u zadnjoj godini ivota na godinje trokove u iznosu od 106.633, a osobi koja je otila u mirovinu sa 65 godina ivota u zadnjoj godini e trebati iznos od 72.038, odnosno 32.4% manje (isti poetni uvjeti za obje osobe: oekivane godine ivota 80, procijenjeni trokovi u trenutku odlaska u mirovinu 40.000 godinje i godinja inflacija 4%). Nakon to se izraunaju planirani oekivani ukupni trokovi ivota u mirovini uvaavajui utjecaj inflacije, potrebno je evaluirati izvore buduih prihoda u mirovini to je domena tree oblasti planiranja umirovljenja, a to je planiranje prihoda u mirovini.

- 20 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2.3.3.

Planiranje prihoda

Sljedea neophodna determinanta u planiranju umirovljenja je planiranje prihoda. U tom kontekstu je bitno realno anticipirati i vrednovati izvore buduih prihoda u mirovini. Mogui i najznaajniji izvori prihoda, osim drugih vrsta dugoronih investiranja koji donose prinose, za veinu umirovljenika su postojei mirovinski planovi. Dostupna literatura koja obrauje oblast planiranja umirovljenja u kontekstu osobnih financija povezana je samo s istraivanjem osnovnih karakteristika amerikih mirovinskih planova, najveih i najrazvijenijih mirovinskih planova u svijetu. Sukladno postavljenim hipotezama predstavljanje tih planova u nastavku rada, slui za predstavljanje sutine i razraenosti ove oblasti planiranja umirovljenja, a ne radi komparacije razlika u mirovinskim planovima raznih zapadnih zemalja. Spoznaje vezane za sutinu i temeljne osobine pojedinog mirovinskog plana u kontekstu mogu

planiranja umirovljenja, odnosno buduih koristi koje generiraju umirovljenicima,

posluiti i za komparaciju sa stupnjem razvitka mirovinskog osiguranja u Republici Hrvatskoj nakon mirovinske reforme 2002. godine (v. 4. poglavlje). Shodno tome u etvrtom poglavlju ovog rada pristupa se istraivanju mirovinskih planova s pozicije osobnih financija, odnosno pozicije mirovinskog plana kao budueg mirovinskog prihoda.

2.4. MIROVINSKI PLANOVI

Planiranje umirovljenja je iri pojam koji ukljuuje strategiju i cjelokupan proces usmjeren ostvarivanju oekivanih ciljeva umirovljenika i treba ga razlikovati od mirovinskih planova koji su samo jedan segment odnosno oblast planiranja umirovljenja, a koji se odnosi na planiranje buduih prihoda u mirovini. Mirovinski plan je aranman koji omoguava ljudima prihod u mirovini tijekom koje vie nisu u mogunosti ostvarivati stabilne prihode od zaposlenja. esto mirovinski plan zahtijeva od obje strane, poslodavca i zaposlenika, da tijekom radnog staa doprinose sredstvima u fondu koja su namijenjena ostvarivanju buduih koristi nakon umirovljenja. Stvaranje fonda moe se osigurati na razne naine: putem sindikata, vladinih agencija ili samostalno formiranih fondova. Stoga su mirovinski planovi oblik odgoenih kompenzacija21

21

http://en.wikipedia.org/wiki/Retirement_plan [10.oujak 2009.]

- 21 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2.4.1. Plan socijalnog osiguranja

Najraireniji je oblik izvora mirovinskog prihoda koji ovisi o godinama staa i plaanju socijalnog osiguranja u ovisnosti o primanjima. Pokriva sve vrste i oblike zaposlenja. Socijalno osiguranje u modernom nainu ivota pokriva samo jedan tjedan mjesenih potreba. Mjesene mirovine od socijalnog osiguranja se ne isplauju automatski nego je potrebno poslati prijavu mirovinskom zavodu Socijal Security Administration (SSA).22 Znaajna je injenica da su mjesene mirovine indeksirane s inflacijom, da se usklauju s porastom trokova ivota, imaju minimalni limit, ovise o duini radnog staa i starosti u trenutku odlaska u mirovinu, a roditelji mogu prenijeti na maloljetnu djecu i djecu redovne studente. Ova vrsta mirovinskog plana po karakteristikama je najslinija naim mirovinama iz sustava generacijske solidarnosti. Zapravo, to je meugeneracijski plan u obliku dogovora sadanjih i nekih buduih generacija zaposlenika gdje sadanji zaposlenici podravaju sadanje umirovljenike uz obeanje da neke budue generacije zaposlenika podravaju njih u vrijeme kada oni budu trebali ii u mirovinu. Termin socijalno osiguranje pokriva isto tako i osiguranje u sluaju nezaposlenosti. Ako osoba ne ispunjava uvjete za plan socijalnog osiguranja i ako nije u mogunosti osigurati financijsku potporu u mirovini ili ako je imala zdravstvenih problema zbog kojih je izdvajala svoja novana sredstva, onda ima uvjete za federalni program Supplemental Security Income (SSI) koji omoguava primanje limitiranih mjesenih iznosa onima s niim primanjima, ali oni ipak mogu zadrati kuu, auto i ostalu osobnu imovinu pod uvjetom da ta imovina zadovoljava kriterije iznosa koje drava smatra razumnim.23 Zakon o socijalnom osiguranju je inicijalno potpisan od strane predsjednika Roosvelta 1935.g. kao dio politike New Deal. U.S. Social Security je program socijalnog osiguranja koji se formira plaanjem propisanog poreza zvanog Federal Insurance Contribution Act Tax (FICA).24 Financijska sredstva se povjeravaju federalnim fondovima/trustes koji osiguravaju tzv. program RSDI (Retirement, Survivors and Disability Insurance) to znai umirovljenike, korisnike koji ih nadive i invalidne osobe. U 2004. godini za socijalno osiguranje je iz dravnog prorauna isplaeno 500 mlrd USD te je program socijalnog osiguranja najvei pojedinani vladin program na svijetu. Proraun socijalnog osiguranja (20,9%) je vei od zdravstvenog (20,4%) i vojnog

22

Pond D Jonathan, (1993) The ABCs of Managing Your Money, Planning for Financial freedom in Retirement, p.134. 23 Garman T, Forgue R, (1991) Personal finance, Boston, MA, p. 774 778. 24 v. http://www.ssa.gov/ dostupno [20.oujak 2009.]

- 22 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

prorauna (20.1%.) i procjenjuje se da osigurava 40% osoba starijih od 65 godina i osoba s invaliditetom.25

2.4.2.

Plan ostalih dravnih mirovina

Zaposlenici koji nisu pokriveni mirovinskim planom socijalnog osiguranja spadaju u ovu skupinu (other public pension plan). Tu spadaju zaposlenici federalne vlade i administracije te lokalnih i gradskih uprava. Takoer u mirovinskom planu koje pokriva vlada, a odnosi se na civilni sektor spadaju i zaposlenici u sektoru eljeznica. Railroad Retirement System je jedini program koji administrira vlada preko plana ostalih mirovina, a koji pokriva zaposlenike eljeznica koje spadaju u privatni, a ne dravni sektor.26 Osim ovih skupina zaposlenika u skupinu dravnih mirovina ukljuuju se invalidske mirovine preivjelih kao i mirovine obitelji poginulih ratnih veterana i njihovih udovica. Ova vrsta mirovinskog plana ne spada u skupinu socijalnog osiguranja koji pokriva federalni zakon (FICA) niti u skupinu privatnih mirovinskih planova poslodavca i zaposlenika koje pokriva zakon (ERISA). Mirovinska prava koja ostvaruju zaposlenici u planu ostalih dravnih mirovina ostvaruju se sukladno odredbama posebnih zakona.

U Republici Hrvatskoj se mirovine takoer isplauju i prema posebna dva zakona: Zakonu o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih slubenika i ovlatenih slubenih osoba (N.N. br.128/99) i Zakonu o pravima hrvatskih branitelja iz domovinskog rata i lanova njihovih obitelji (N.N. br.174/04). Prema ovim zakonima prava na mirovinu ostvaruju oni koji nisu pokriveni mirovinskim planovima sukladno odredbama Zakona o mirovinskom osiguranju (N.N. br.102/98).

25 26

http://en.wikipedia.org/wiki/Retirement_plan [10.03.2009.] http://www.rrb.gov/ dostupno [20.oujak 2009.]

- 23 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2.4.3. Poslovni mirovinski plan

Najznaajniji privatni mirovinski plan koji zaposlenici ostvaruju u svojim poduzeima je tzv. Employer Pension Plan ili u slobodnom prijevodu mirovinski plan poslodavca. Uobiajeni naziv za ovu vrstu plana je samo Pension Plan. Ovaj plan je ureen zakonom iz 1974 g. The Employee Retirement Income Security Act ili skraeno ERISA, koji propisuje uvjete i standarde prudencijalne kontrole i zatite zaposlenika pri ugovaranju mirovinskog plana s poslodavcem. ERISA ne obavezuje poslodavce da moraju uspostaviti mirovinski plan, ali ako ga osnuju moraju se pridravati minimalnih standarda i pravila.27 Pension plan je tip mirovinskog plana, koji je obino neoporeziv, u kojem poslodavac uplauje doprinose u korist zaposlenika na nain da na stranu odvoji sredstva u priuvama fondova za budue mirovine/beneficije zaposlenika. Ta priuva se zatim investira u ime i u interesu zaposlenika, dozvoljavajui mu da je povue u trenutku odlaska u mirovinu. 28 Postoje dva bazina modela poslovnog mirovinskog plana, a to su: Plan definiranih doprinosa Plan definiranih davanja Plan definiranih doprinosa (defined contribution) je mirovinskim plan osobnih rauna

zaposlenika u kojemu se definiraju iznosi doprinosa za mirovinsku tednju i koji ukljuuje: 29 1. uplatu u novcu (poslodavac i zaposlenici dogovaraju postotak doprinosa koje poduzee izdvaja za mirovinsku tednju) 2. vlastite dionice, (ESOP, poduzee rasporedi dio svojih dionica za zaposlenike koje e se drati u portfelju poduzea namijenjenom za mirovinu) 3. 4. uee u profitu (dio profita se raspodijeli na mirovinsku tednju zaposlenih) ostali planovi kao to je plan 401 (k)

Plan 401 k je plan u kojem je dozvoljeno da zaposlenik umanji svoju plau za neoporezivi iznos koji tedi za mirovinu, s tim da drava putem poreznih akata odreuje maksimalne limite plae koje zaposlenici mogu neoporezivo akumulirati za mirovinu. Pod odreenim uvjetima,

27 28

http://www.dol.gov/dol/topic/health-plans/erisa.htm, dostupno [22.oujka 2009.] http://www.investopedia.com/terms/p/pensionplan. dostupno [29.oujka 2009.] 29 Kapoor, J.R. i Dlabay, L.R. i Hughes, R.J. (1994) Personal Finance, Burr Ridge p. 631-633.

- 24 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

dozvoljeno je da se podigne uteevina iz 401(k) plana i prije nego se navri 59 godine bez penala odnosno odbitaka. Slian plan za bolnice, muzeje i univerzitete se zove plan 403 (b).

- Plan definiranih davanja (defined benefits) je plan osobnih rauna zaposlenika gdje se unaprijed dogovori iznos buduih mirovina odnosno mirovinskih beneficija. U planu definiranih davanja poslodavac garantira da e zaposlenik dobiti definirani iznos prilikom umirovljenja, bez obzira na uinkovitost i rezultat investiranja sredstava mirovinske priuve.30 U planu se ne specificiraju odreeni iznosi godinjih doprinosa nego se determinira zahtijevani doprinos koji e biti dostatan obeanim beneficijima/davanjima. Obzirom na aktuarski aspekt plan definiranih davanja je kompliciraniji i zahtijeva skuplju administraciju od plana definiranih doprinosa.31

S poreznog aspekta plan definiranih doprinosa i plan definiranih davanja se razlikuju. U planu definiranih doprinosa odreuje se maksimalni iznos neoporezivog doprinosa, a u planu definiranih davanja se limitira maksimalni iznos buduih mirovinskih beneficija/davanja za koji se izvravaju neoporezive uplate doprinosa. Ostale razlike u temeljnim osobinama ova dva modela mirovinskog plana prikazuje tabela 2.5.32Tabela 2. 5. Komparacija karakteristika planova definiranih doprinosa i definiranih davanja:

Plan definiranih davanjaPoslodavac osniva fond. Federalni akti odreuju nain izrauna iznosa koji poslodavac mora uplaivati u fond u nastojanju da osigura dostatnost iznosa za isplatu definiranog davanja u budunosti. Propisani su penali za nepridravanje tih zahtjeva. Generalno, zaposlenik ne sudjeluje u ueu Investiranjem upravljaju strunjaci, slubenici za plan , a poslodavci su odgovorni da osiguraju iznos koji moraju uloiti u plan koji e skupa s prinosom biti dostatan za unaprijed

Plan definiranih doprinosaNe postoje propisani zahtjevi za doprinos poslodavca* Poslodavac moe izabrati da sudjeluje u dijelu doprinosa ili da sam sudjeluje bez uea zaposlenika. U nekim planovima uee moe biti u formi dionica prenesenih u vlasnitvo zaposlenika. Mnogi planovi zahtijevaju da zaposlenik sudjeluje u ueu na raunu za te svrhe. Zaposlenici su esto odgovorni za upravljanje investiranjem sredstava na raunu putem opcija koje nudi plan. U nekim planovima plan officials tj.mjerodavni strunjaci su odgovorni

Uee poslodavca i usklaenje uea

Uee zaposlenika

Upravljanje investicijama

30 31

Isto, p. 631-633. http://www.investopedia.com/terms/p/pensionplan. dostupno [29.oujka 2009.] 32 Unitet States Department of Labor, Employee Benefits Security Administration http://www.dol.gov/ebsa/publications/wyskapr.html, dostupno [09.veljae 2009.] * izuzev izuzetaka za SIMPLE 401(k) and Safe Harbor 401(k)s, SIMPLE IRA and SEP plan ( v. 2.4.4.)

- 25 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

obeanu beneficiju/ mirovinu Obeani iznos mirovine bazira se na formuli koritenoj pri kalkulaciji, a zatim ovisi o kombinaciji godina radnog staa provedenog kod poslodavca i visini plae..

Visina iznosa mirovine nakon umirovljenja

Tipovi isplate mirovina

Tradicionalno, ovi planovi isplauju doivotne mirovinske mjesene anuitete., a mogu ponudit i druge opcije isplate.

za investiranje cjelokupne imovine mirovinskog plana Mirovine ovise o ueu u doprinosima zaposlenika i poslodavca, performansama investiranja sredstava s rauna i naknadama za voenje rauna Umirovljenik moe prenijeti bilancu rauna na individualni mirovinski raun IRA s kojeg moe povlaiti novac ili je moe primati odmah kao jednokratnu isplatu tzv. lump sum. Neki planovi nude mjesenu isplatu kroz anuitete. Nema garancija Federalne vlade Umirovljenik moe prenijeti bilancu rauna na individualni mirovinski raun IRA ili u nekim sluajevima na drugi mirovinski plan u kojemu moe nastaviti s rastom baziranim na investicijskom prinosu. Plan moe unoviti umanjene iznose prije umirovljenja

Mirovinske garancije

Federalna vlada putem Pension Benefit Guaranty Corporation (PBGC), garantira odreeni iznos mirovina Ako se poduzee napusti poslije ostvarenog vesting prava, a prije dospijea mirovine, mirovine generalno ostaju u planu do ispunjenja uvjeta za mirovinu. Neki planovi nude i opcije prijevremenog umirovljenja.

Naputanje poduzea prije umirovljenja

Izvor: Unitet States Department of Labor, Employee Benefits Security Administration

Pored ova dva temeljena modela, plana definiranih doprinosa i definiranih davanja, postoji i trei hibridni model mirovinskog plana poslodavca, a koji je kreiran u novije vrijeme u svrhu zatite interesa zaposlenika. - Hibridni mirovinski plan u svom konceptu sadrava kombinaciju oba osnovna modela: plana definiranih doprinosa i definiranih davanja. Ovisno o tome koji temeljni plan ima u osnovi mogu se razlikovati tzv. target benefit planovi, cash balance i flor offset palnovi. Cash balance plan je hibridni model koji je u osnovi plan definiranih davanja u kojem se osobni rauni vode hipotetiki i kao plan definiranih doprinosa, a dozvoljava konverziju iz plana definiranih davanja u plan definiranih doprinosa u vrijeme umirovljenja i omoguava jednokratno podizanje ukoliko se opcija koju pokazuje hipotetiki raun definiranih doprinosa pokae povoljnija za korisnika. 33 Target benefit plan je hibridni model koji u osnovi sadri oblike plana definiranih doprinosa ali se moe podesiti i kao plan definiranih davanja gdje poslodavac iznosom koji je potreban participira u ciljanoj beneficiji/davanju.

33

v. http://en.wikipedia.org/wiki/Pension dostupno [30.sijenja 2010.]

- 26 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Floor offset plan

34

u kojem se zapravo radi o planu definiranih doprinosa, ali ima opciju plana

definiranih davanja. U tom planu se definirana davanja aktiviraju samo u sluaju ako je plan definiranih doprinosa generirao umanjen ili izjednaen iznos na osobnom raunu i osnovni cilj ovog aranmana je da se unaprijed zatite zaposlenici od investicijskih gubitaka nastalih u planu definiranih doprinosa. Zaposlenici koji ostaju u svojim poduzeima do mirovine mogu izabrati bolju opciju to znai da je to ugovaranje jedne vrste opcijskog mirovinskog plana. Svi hibridni modeli mirovinskog plana poslodavca kreirani su s osnovnim ciljem omoguavanja povoljnije opcije za osiguranika odnosno povoljnija mirovinska primanja buduih umirovljenika.

Mirovinski plan individualne kapitalizirane tednje kojim zaposlenici u naoj zemlji osiguravaju svoja mirovinska prava putem definiranog doprinosa koji uplauje poslodavac na osobne raune je mirovinski plan 2. stupa. Shodno tome 2. stup bi bio jedna vrsta mirovinskog plana poslodavca iako nije kreiran dogovorom poslodavca i zaposlenika nego je kreiran kao obvezni mirovinski plan uz zakonom propisanu visinu doprinosa. Meutim, plan nije sponzoriran od strane poslodavca nego od strane drave, a ne moe se svrstati niti u individualni mirovinski raun. Individualni (personalni) planovi su planovi kod kojih ne postoji veza nekog oblika radnog odnosa i prava temeljem lanstva u planu.35 Ipak, lanak 50. stavak 1. Zakona o obveznim i dobrovoljnim mirovinskim fondovima (NN br. 49/99) precizno definira da iznos koji je na raunu lana obveznog fonda jest osobna imovina te osobe. Mirovinski plan individualne kapitalizirane tednje 2. stup je plan obveznog privatnog mirovinskog osiguranja kreiran kao plan definiranih doprinosa, no on ne odgovara u potpunosti niti tom modelu. Razlika 2. stupa od opisanih modela planova definiranih doprinosa je ta to u drugom obveznom stupu ne postoji opcija izbora prema potrebi korisnika, nego je zakonom propisan subjekt, nain distribucije kao i vrsta davanja/anuiteta tj. samo doivotni anuitet (v. poglavlje 4). S druge strane ne spada niti u model definiranih davanja obzirom na injenicu da nije kreiran kao takav jer ne postoji aktuarski aspekt kojim se od poetka odreuje iznos budueg davanja (za korisnika mirovina ili mirovinski prihod) gdje je drava duna regulirati parametre izrauna mirovina. Meutim u 2. stupu se aktuarski aspekt ukljuuje naknadno u vrijeme umirovljenja34

Pope, E. at. al. (2004) U.S. Master Pension Guide , Chicago, p. 103., www.books/google .com, dostupno [10.veljae 2010.] 35 Mihailovi Z., Osnovni modeli mirovinskih sustava kroz prizmu taksonomije OECD-a (2005), Zagreb, Svijet osiguranja 3/05, str. 46.

- 27 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

odnosno distribucije mirovinskih beneficija. U Republici Hrvatskoj regulator jo uvijek nije propisao aktima nain i jedinstvena mjerila za izraun mirovina (v. 4.3.1.). Mirovinski plan individualne kapitalizirane tednje 2.stup, takoer, se ne moe svrstati niti u opisane hibridne modele. Hibridni modeli u sklopu ugovornog aranmana poslodavca i zaposlenika podeavaju elemente plana definiranih doprinosa i definiranih davanja u interesu budueg umirovljenika. Meutim, zakonske osnove na kojima poiva 2. stup obvezne kapitalizirane mirovinske tednje na osobnim raunima, a posebno distribucija sredstava obvezne mirovinske tednje, ne doprinose interesima buduih umirovljenika, to e biti detaljnije analizirano u 4. poglavlju rada.

2.4.3.1. Vesting

Termin vesting 36 povezan je i koristi se upravo kada se radi o pravima iz mirovinskih planovima poslodavca (emloyer pension plan). Prilikom promjene poslodavca regulirano je pravo tzv vesting. Pravni termin za vesting je trenutno osiguranje na uivanje sadanjih ili buduih prava. Jedna strana tako moe osporiti drugoj da povue imovinu prema treoj strani.37 Na primjeru mirovinskih planova poslodavca, poslodavac koji ga je sponzorirao i administrirao, koristi pravo da ospori zaposleniku pravo na povlaenje cjelokupnog iznosa prema sebi ili prema treoj strani odnosno novom poslodavcu. Veina poduzea, sukladno participaciji poslodavca u

mirovinskom planu zaposlenika, izrauje vesting liste sukladno zakonodavnim okvirima koje propisuje ERISA. Na primjer ako poslodavac daruje u portfelj fonda 10.000 opcijskih dionica za dobro obavljen posao, njima se ne moe odmah raspolagati i trgovati. Opcije ne mogu biti u vlasnitvu zaposlenika dok se ne ostvari vesting pravo. Ako su opcije u vesting listi, pravo na njih se ostvaruje u neko budue vrijeme.38 Ako poslodavac zahtijeva 100% vesting za etiri godine interes zaposlenika je ostati te etiri godine kod poslodavca da bi ostvario prava na 100 % participacije u planu kojem doprinosi poslodavac. Mogu se ugovoriti i izabrati dva tipa prava vezanih za godine staa provedene kod poslodavca: graduated i cliff. 39 Graduated vesting je dogovor o postotku povlaenja sredstava s rauna mirovinskog plana poslodavca, na koji ima pravo zaposlenik, prilikom prebacivanja tih sredstava na mirovinski36 37 38 39

eng. termin vesting nema adekvatan prijevod na hrvatski jezik, ali radi se o nekoj vrsti pridrajnog prava http://en.wikipedia.org/wiki/Retirement_plan , dostupno [17. travnja 2009.] http://www.360financialliteracy.org//Retirement/FAQs/Employersponsored.htm,dostupno [08.veljae 2009.] Unitet States Department of Labor, Employee Benefits Security Administration http://www.dol.gov/ebsa/publications/wyskapr.html, dostupno [08.veljae 2009.]

- 28 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

raun kod drugog poslodavca ili na vlastiti osobni mirovinski raun. Nakon druge godine zaposlenik moe imati pravo da od ukupnog iznosa na raunu povue 20%, nakon navrene tri godine 40%, nakon etiri 60%, nakon pet 80%, dok ne stekne pravo na 100% iznos nakon navrenih 6 godina rada kod jednog poslodavca. Cliff vesting je ugovaranje 100% prava tek nakon roka od nekoliko godina npr. 3 g. provedenih kod jednog poslodavca, s tim da prije isteka tog roka pravo zaposlenika je 0%. U svakom sluaju zaposlenici se moraju informirati o vesting listama u svojim kompanijama da ne izgube dio uteevine iz mirovinskog plana, a istovremeno se i poslodavac titi od odlazaka kadrova u konkurentska poduzea. Takoer se na ovaj nain destimulira esta promjena posla zbog ostvarivanja brzih financijskih dobiti ili napretka u karijeri40 odnosno tzv. job hopping.2.4.4.

Plan osobnog mirovinskog rauna - IRA -

Najpopularniji osobni mirovinski plan je IRA (Individual Retirement Account) u kojem zaposlenici samostalno odluuju izdvojiti iz svojih plaa odreeni iznos tednje za mirovinu. Najznaajniji stimulans takvoj vrsti mirovinske tednje je porezni aspekt ostvarivanja poreznog odbitka uz tono definiranu skalu i limite na osnovu kojih se ostvaruju porezni odbici. Uplate na osobni mirovinski raun su neoporezive do odreenih iznosa bez obzira na pokrivenost ostalim porezno priznatim mirovinskim planovima. U tom sluaju se iznosi zbrajaju i odreuje se ukupni limit koji daje mogunost potpunog poreznog odbitka unutar granica limita ili partikularnog poreznog odbitka ukoliko je limit prekoraen. Putem vladinih elektronskih servisa dostupnih na internetu moe se tono informirati o poreznim skalama i promjenama limita u poreznom tretmanu IRA mirovinskog plana. 41 U osnovi se razlikuju dvije vrste IRA plana: Tradicionalna i Roth Ira 42 - Tradicionalna IRA ima tri pojavna oblika: SEP IRA (Simplifeid Employee Pension) je plan u kojem je dozvoljeno poslodavcu (tipino za male firme i obrte) da osnuje i vodi individualni raun za zaposlenike uz male trokove administracije. SIMPLE IRA je plan gdje uee imaju i poslodavac i zaposlenik, slian sa 401(k), ali ima vee limite ulaganja i jeftiniju administraciju. Self Directed IRA je plan u kojem pojedinac samostalno investira i upravlja osobnim mirovinskim raunom.

40 41

http://www.answers.com/topic/job-hopping , dostupno [20.oujak 2009.] Internal Revenue Service U.S. Department of the Treasury (IRS), http://www.irs.gov/publications, dostupno [02.oujak 2009.] 42 www.investopedia.com/features/iras.asp, dostupno [02.travanj 2009.]

- 29 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Smisao osobnog mirovinskog rauna je koritenje poreznog odbitka, slikovito izraeno kao sugar of tax deduction. 43 Najvei stimulans za osobni mirovinski plan je stimulans poreznih olakica i tono definirana skala poreznih odbitaka ovisno o visini plae i porezno priznatom doprinosu za osobni mirovinski raun. Povlaenje 100% iznosa uteenih sredstava sa osobnog rauna je mogue ostvarivati u dobi izmeu 59 godina do 70 godina.44 IRA novac se moe uloiti u skoro sve vrste investicija: depozite, fondove, dionice, anuitete, obveznice, nekretnine itd. Samo nije dozvoljeno ulaganje u premije ivotnog osiguranja, plemenite metale, collectibles (umjetnine, vrijednosne zbirke starog novca i marki, antikviteti i slino) kao i u vrijednosne papire na margini. Prije odluke o ulaganju sredstava s IRA rauna mora se preispitati rizik. Ukoliko netko ima osiguran i drugi mirovinski prihod, moe ponekad izabrati i pomalo riziniju ali potencijalno profitabilniju IRA investiciju. Meutim, ako e IRA biti znaajan udio mirovinskog prihoda onda je najbolje biti konzervativan.45

Tabela 2. 6. Pregled godinjeg limita neoporezivog ulaganja u sve vrste IRA

1998- 2001 2002-2004 2005 2006-2007 2008-2009

Starost ispod 49 godina 2.000 $ 3.000 $ 4.000 $ 4.000 $ 5.000 $

Starost iznad 49 godina 2.000$ 3.500$ 4.500$ 5.000$ 6.000$

Izvor: Wikipedia: Individual Retirement Account

Razliit porezni tretman dvije starosne skupine i vei porezni limit odbitka za one koji imaju preko 49 godina porezno stimulira za mirovinsku tednju populaciju koja se blii mirovini. Limite poreznog odbitka zakonodavac aurira svake dvije ili svake godine te revidira i poveava porezno priznata ulaganja na osobni mirovinski raun koja predstavljaju osnovicu za porezni odbitak.46 2. Roth IRA je povoljna s poreznog aspekta iako se ne ostvaruje nikakav porezni odbitak odnosno olakica prilikom uplata kao kod tradicionalnog rauna. Meutim, za razliku od tradicionalne, prilikom isplate porez se ne plaa ak niti na zarade od ulaganja sredstava s43 44

Kapoor, J.R. i Dlabay, L.R. i Hughes, R.J. (1994) Personal Finance, Burr Ridge p..633. Isto, p. 634 -638. 45 Isto, p. 634-638. 46 http://en.wikipedia.org/individual_retirement_account, dostupno[12.sijeanj 2009.]

- 30 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

osobnog rauna ako se povuku u vrijeme umirovljenja. Takoer nema niti starosnog ogranienja vezanog za vrijeme povlaenja sredstava glavnice s rauna. 47 Najvea razlika izmeu tradicionalne i Roth IRA je nain na koji vlada tretira poreze. Ako netko zaraujete do 50.000 $ godinje i uplaujete na tradicionalnu IRA tednju 2.000 $ onda e to biti porezni odbitak od porezne osnovice (znai porezna osnovica je 48.000$). S 59 godina mogu se podizati sredstva s rauna, ali se moraju u tom trenutku platiti porezi na kapitalne dobitke, dividende, kamate etc. koji su zaraeni tijekom prethodnih godina. Suprotno, ako se ulae 2.000 $ u Roth IRA nee se moi ostvariti porezni povrat pri godinjoj prijavi poreza. Sredstava s rauna se mogu podii u svako doba, ali samo glavnica (premda se moe podii i dio zarade od ulaganja uz plaanje penala). Dolaskom u umirovljeniku dob moe se podii 100% iznos osloboen poreza. Naalost, nisu svi kvalificirani za Roth IRA. Pojedinac ne moe imati u prijavi poreza primanja vea od 95.000$ godinje, brani parovi zajedno 150.000 $.48 Na taj nain drava vodi rauna da u Roth IRA ne uskoe prebogati i oni koji imaju velike plae zbog njihovog interesa da budu osloboeni plaanje poreza na kapitalnu dobit prilikom podizanja sredstava. Limiti i ogranienja vezana za visinu primanja slue da se izbjegnu

zloupotrebe poreznih osloboenja na kapitalne dobitke, odnosno da se za mirovinsku tednju porezno ne stimuliraju one skupine zaposlenika sa visokim primanjima. Roth IRA je etablirana 1997. godine. Dobila je naziv po senatoru Williamu Roth-u, a za razliku od tradicionalne ima liberalnija ulaganja u dionice, fondove, nekretnine, a ak su dozvoljena ulaganja u izvedenice. 49

Mirovinski plan dobrovolje mirovinske tednje 3. stup u Republici Hrvatskoj ne moe se, ak niti s poreznog aspekta, komparirati sa IRA planom, iako su oba planovi u kojem zaposlenici samostalno odluuju o iznosu tednje koju e izdvojiti iz svojih plaa za mirovinu. Kod tradicionalnog IRA plana radi se o limitima poreznog odbitka (deduction) od uplaenog iznosa mirovinske tednje. Uplate na IRA raun su neoporezive do odreenih limita i isto tako i isplate su neoporezive odnosno ne plaaju se porezi u vrijeme podizanja sredstava (osim na kapitalne dobitke). Upravo ta injenica navedena kao sugar of tax deduction stimulira mirovinsku tednju. Meutim u dobrovoljnom 3. stupu se radi o odgoenim (deferred) porezima, a ne o odbitku poreza. Naime, ukoliko se iskoristi porezna olakica prilikom godinje prijave poreza na dohodak (slino je i sa ivotnom osiguranjem) u vrijeme podizanja sredstava, porez na dohodak se odbija od obraunatih iznosa koji se isplauju korisniku u vrijeme distribucije. Jedino ukoliko47 48

www.investopedia.com/univesity/retirementplan/rothira/asp, dostupno [02.travanj 2009.] http://beginnersinvest.about.com/cs/iras/f/tradvsrothira.htm dostupno [10.oujka 2009.] 49 www.investopedia.com/univesity/retirementplan/rothira/asp, dostupno [02.travanj 2009.]

- 31 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

se ne iskoristi godinja porezna olakica, onda se u vrijeme podizanja sredstava ne umanjuju iznosi za poreze. (Zakon o porezu na dohodak NN br.174/04). Ali, osim poreznog aspekta 3. stup se u mnogim drugim znaajnim aspektima razlikuje od IRA plana to emo pokazati u etvrtom poglavlju rada.

2.4.4.1. Rollover strategija

U kontekstu mirovinskih planova rollover strategija se koristi s ciljem prevencije plaanja penala zbog prelaska kod drugog poslodavca ili u sluaju ranog umirovljenja kada se sredstva moraju povui prije 59 godine.50 Takoer se tzv. rollover strategija koristi i prilikom transferiranja fonda s postojeeg skrbnika na drugog skrbnika na nain da korisnik autorizira novog skrbnika i nalogom prebaci sredstva na novi IRA plan. Osnovno je da se pozicija sredstava fonda transferiranjem na drugog skrbnika ne mijenja. Ukoliko se zbog ranog umirovljenja eli izbjei plaanje penala mora se potivati propisani rok od 60 dana za transferiranje sredstava sa rauna nekog mirovinskog plana poslodavca na IRA plan. Moe se dogovoriti s poslodavcem da, umjesto na raun korisnika, cijeli iznos direktno prebaci na IRA plan i da se ista sredstva povuku tek kad se ispune zakonom definirane godine umirovljenja.51

Ukoliko netko mora vratit npr. 20% penala od 50.000 $ koliko je kapitalizirao mirovinskim planom znai da moe povui samo 40.000 $. Ali postoji mogunost putem rollover strategije osnovati IRA za cijeli iznos od 50.000$ s tim da se 10.000 $ mora osigurati iz vlastitog depa. Rok u kojem se moe odluiti za transferiranje sredstava je 60 dana. Tek nakon to se izvri uplata cjelokupnog iznosa na novi raun moe se zahtijevati refundiranje penala od 10.000$. Kako bi se izbjegao ovaj problem moe se traiti od poslodavca da direktno proslijedi sredstva na novog IRA skrbnika. U ovom sluaju cijeli iznos od 50.000$ ide na novi IRA plan. Ironino je da se ipak moe izgubiti novac ukoliko netko nije oprezan prilikom rollover transfera ako se ne pazi na definirani rok u kojem se mora obaviti transfer.52 Rollover strategija takoer stimulira zaposlenike da pored mirovinskog plana koji ostvaruju u svojim poduzeima imaju i dodatni individualni plan IRA koji im osim dugorone tednje za mirovinu moe posluiti i kao pomo za izbjegavanje penala u sluajevima prijevremenog

50 51

Kapoor, J.R. i Dlabay, L.R. i Hughes, R.J. (1994) Personal Finance, Burr Ridge, p.640. Pont D. Jonathan, (1993) The ABCs of Managing Your Money, Planning for Financial freedom in Retirement, Denver, p.143-145 52 Isto, p. 145.

- 32 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

podizanja sredstava mirovinskog plana. O novostima i promjenama u poreznim i ostalim konsekvencama rollover strategije i povlaenja sredstava prije 59 i poslije 0 moe se informirati na vladinim internet stranicama Internal Revenue Service U.S. Department of the Treasury (IRS).

2.4.5. Mirovinski plan za samostalna zanimanja - Keogh -

Etabliran je 1962. godine kroz legislativu Kongresa, a naziv je dobio po kongresmenu Eugenu Keogh. Zahtijeva vee trokove administriranja, ali su zato limiti doprinosa vei pa je popularan za mnoge gazde i vlasnike poduzea. Veina planova su planovi definiranih doprinosa, a mogu biti i planovi definiranih davanja. Doprinosi su generalno sa odgoenim (deferred) porezno priznatim odbicima do 25 % plae ili maksimum 47.000 $ u 2007.53 Tipovi Keogh plana ukljuuju uplatu veih doprinosa u novcu (koristi se za one s visokim zaradama), ukoliko se izaberu definirana davanja (visoki godinji minimumi) i plan uea u profitu (koji nudi fleksibilnu godinju bazu). Poznat i kao HR (10) moe investirati u sve kao 401(k) i IRA to ukljuuje dionice, depozite, obveznice i anuitete.54 I poslije navrene 70 godine moe se sudjelovati u Keogh planu, ali se ipak distribucija mora vezivati za oekivani ivotni vijek prema vaeim mortalitetnim tablicama. U sluaju proputanja rokova za povrat poreza moe se povrat nadoknaditi ako se uspostavi SEP IRA plan. 55 Na ovaj nain se takoer rollover strategijom stimulira otvaranje individualnog mirovinskog rauna kao dopune mirovinskom planu Keogh. Godinji maksimum ulaganja u Keogh planu je za 2009.godinu 49.000$ (45.000$ u 2008 godini). Kao i kod drugih planova doputa odgodu poreza na investicijsku zaradu do momenta povlaenja sredstava, a ukoliko se ranije povuku sredstva takoer se plaaju penali. Kao i kod ostalih planova dozvoljava ulaganja u sve vrste investicijskih instrumenta osim plemenitih metala i collectibles.56

53

Pont D. Jonathan, (1993) The ABCs of Managing Your Money, Planning for Financial freedom in Retirement, Denver, p. 127. 54 http://www.investopedia.com/terms/k/keoghplan.asp , dostupno [20.oujka 2009.] 55 Pont D. Jonathan, (1993) The ABCs of Managing Your Money, Planning for Financial freedom in Retirement, Denver, p.141. 56 http://www.newyorklife.com/cda/html, dostupno [20.oujka 2009.]

- 33 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

2.5. SNAGA I VELIINA PRIVATNIH MIROVINSKIH PLANOVA U SAD

Osim plana socijalnog osiguranja i plana ostalih dravnih mirovina svi ostali mirovinski planovi spadaju u kategoriju privatnih mirovinskih planova ija se snaga i veliina ogleda u visini sredstava kojom raspolau njihovi fondovi. ivotni vijek u zadnjih 100 godina se poveava i ljudi danas ive oko 20 godina u mirovini. Demografska predvianja su da e 2030 godine svaki peti ili 72.000.000 Amerikanaca biti starije od 65 godina. Usporedo s ovim trendom rapidno se poveava i imovina koju Amerikanci akumuliraju za mirovinu. Imovina koja se akumulira za mirovinu popela se u 2007. godini na skoro 40% ukupne financijske imovine amerikog kuanstva u odnosu na 25% udjela prije dvadeset godina. Oko dvije treine ukupne imovine ili 63,8% je u sponzoriranim planovima od strane poduzea, 26,6% u individualnim mirovinskim planovima, a 9,6% je u anuitetima.57

Slika 2.1. Imovina privatnih mirovinskih fondova od 1945-2007 ( u mlrd $)

6.000,0 5.000,0 4.000,0 3.000,0 2.000,0 1.000,0 3,8 0,0 1945 1950 1955 1960 1965 1970 1975 1980 1985 1990 1995 2000 2003 6,0 19,6 40,9 80,2 123,9 244,3 513,0 1.629,1 1.226,8 2.898,8

5.821,0 5.295,6 4.467,5 4.520,1

2005

2007

Izvor: Financial Services Fact Book 2008

Iz grafikog prikaza rasta imovine od 1945. do 2007. godine je vidljivo da trend naglog rasta poinje od 1985. godine te da se od 1990. godine imovina privatnih mirovinskih fondova rapidno poveava i u 2007. godini iznosi 5.821 mlrd $.

57

The Financial Services Fact Book (2008) www. Fianncialservicesfactbook.org , dostupno [25.oujak 2009.] Izvor: Bord of Governors of the Federal Reserve System, June 5.2008.

- 34 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Za zatitu imovinskih prava zaposlenika u privatnim mirovinskim fondovima osnovana je federalna korporacija The Pension Benefit Guaranty Corporation (PBGC), kao i zakon Pension Protection Act (PPA).

2.6. POTENCIJALNI MIROVINSKI PRIHODI

Sve vrste navedenih i ukratko opisanih mirovinskih planova su potencijalni mirovinski prihod. Planiranje prihoda je trea oblast planiranja umirovljenja. Stoga je analogno nainu planiranja potencijalnih trokova ivota potrebno izraditi tabelarni pregled potencijalnih izvora prihoda u mirovini:

Slika 2. 7. Potencijalni izvori mirovinskih prihoda

Prihodi u miroviniI z n o s i n a g o d i nj e m n i v o u

I z vorSocijalno osiguranje Ostale dravne mirovine Privatne mirovine*** IRA, Keogh Anuiteti Dividende, kamate itd Ostalo Ukupni prihod

Prihod sada $---------------------------------------------------------------------- ----

Prihod uz inflaciju $---------------------------------------------------- -----------------

----------------------------$---------------

--------------------------$-------------

Izvor: Kapoor Jack R, Hughes. L R. Dlabay R.J. Personal Finance

Mirovinski planovi su glavni izvori prihoda u mirovini ali se mogu pojaviti i ostali oblici prihoda od drugih vrsta investicija npr. najma ili prodaje nekretnina. Pored prihoda koje generira stambena ili neka druga nekretnina potencijalni prihod u mirovini moe biti osigurana svota ili anuitet od ivotnog osiguranja. Potencijalni mirovinski prihodi od prodaje vrijednosnih papira te zarada od dividendi i prinosa su takoer jedan od moguih prihoda u mirovini. Ako procijenjeni prihodi nisu dostatni podmirenju ukupnih procijenjenih izdataka temeljem eljenih potreba u mirovini ostaje mogunost planiranja honorarnog zaposlenja u mirovini, s tim da se takoer mora paziti na porezne maksimalne limite zarade koji bi mogli reducirati socijalno osiguranje. 58

58

http://www.irs.gov/retirement /index.html, dostupno [02.svibanj 2009.]

- 35 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

Pored navedenih izvora prihoda u mirovini bitno je spomenuti i jedan alternativni, potencijalno znaajan izvor prihoda u mirovini, a to je prihod ostvaren koritenjem financijskog alata obratne hipoteke koja se moe planirati i u sklopu prve oblasti planiranja umirovljenja, a to je planiranje stanovanja u mirovini. Upoznavanje s ovom vrstom potencijalnog mirovinskog prihoda e biti tema treeg poglavlja.

2.7. DEFINIRANJE I DISTRIBUCIJA MIROVINSKIH BENEFICIJA

Distribucija prihoda od mirovinskih planova znai raspodjela sredstava s rauna mirovinskih planova u trenutku kada se steknu uvjeti za mirovinu. Rok za povlaenje i poetak koritenja sredstava je nakon 59 , a starosni interval u kojem se moe poeti sa koritenjem sredstava je 59 , do 70 godina kada je zadnji rok za poetak povlaenja sredstava.59 Bez obzira radi li se o planu definiranih doprinosa ili planu definiranih davanja, forma distribucije (lump sum, anuiteti, etc) i datum dostupnosti mirovinskih sredstva ovise o odredbama koje su sadrane u dokumentu plana. Neki planovi ne doputaju distribuciju prije starosnih uvjeta, a neki prije nego proe odreeni period nakon zaposlenja. Bez obzira povlae li se sredstva mirovinskog plana odmah ili u kasnijem periodu najvaniji dokument za korisnika je Summary Plan Description (SPD) koji je opi pregled o mirovinskom prihodu i nainu njegove kalkulacije, a mora biti dostupan kod poslodavca ili plan administratora.60 Kada se radi o privatnom mirovinskom osiguranju postoje dvije osnovne mogunosti distribucije kapitaliziranih sredstava mirovinskih planova: lump sum ili jednokratna isplata anuiteti

2.7.1. Jednokratna isplata

- Jednokratna isplata se moe ugovoriti u cijelosti ili djelomina. Prilikom donoenja odluke o nainu isplate mirovine/ beneficija najvaniji korak je razmotriti sve opcije i negativne efekte jednokratne isplate, dobro prouiti zakon odnosno Pension Protection Act. Takoer je potrebno obavezno se savjetovati s iskusnim strunjacima kada se radi o razmatranju te opcije. Povlaenje sredstava jednokratno tzv. lump sum ne preporuuje se:59 60

Kapoor, J.R. i Dlabay, L.R. i Hughes, R.J.(1994) Personal Finance, Burr Ridge, p. 640-644. U.S.Department of Labor, http://www.dol.gov/cosumer_pension.html , dostupno [25. kolovoz 2009.]

- 36 -

PLANIRANJE UMIROVLJENJA I OBRATNA HIPOTEKA MA GISTARSKI RAD ----------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------------

- kod onih koji imaju ozbiljnijih dugova. Tada je anuitet bolja opcija. Jednokratna isplata e biti primamljiva da se otplate svi dugo