PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U NASTAVI …pedagoskapraksa.ucoz.com/_ld/0/59_planiranje_prog.pdf ·...

dr. Muriz dr. Muriz HadHadikaduniikaduni

Planiranje i programiranjePlaniranje i programiranje 11

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJEPLANIRANJE I PROGRAMIRANJEU NASTAVI TJELESNOG ODGOJAU NASTAVI TJELESNOG ODGOJA

Dr. Muriz HadDr. Muriz Hadikaduniikaduni, red.prof., red.prof.www.pedagoskapraksa.ucoz.comwww.pedagoskapraksa.ucoz.com

[email protected]@hotmail.com



1. Uvod1. Uvod

Bitna pretpostavka svakog uspjeBitna pretpostavka svakog uspjenog nastavnog nog nastavnog procesa jeste njegova prethodna osmiprocesa jeste njegova prethodna osmiljenost i ljenost i pripremljenost.pripremljenost.

Planiranje i programiranje nastavnog rada, koje Planiranje i programiranje nastavnog rada, koje podrazumijeva sveukupno pripremanje podrazumijeva sveukupno pripremanje nastavnika za realizaciju programskih zadataka nastavnika za realizaciju programskih zadataka u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja je u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja je zakonska obaveza svakog nastavnika.zakonska obaveza svakog nastavnika.

Planiranje i programiranje je dio njegove radne Planiranje i programiranje je dio njegove radne obaveze koja se i struobaveze koja se i struno i materijalno no i materijalno valorizuje.valorizuje.



Programiranje je specifiProgramiranje je specifian intelektualno an intelektualno stvaralastvaralaki ki in koji se temelji na nastavnikovim in koji se temelji na nastavnikovim teorijskim znanjima i iskustvima prethodne teorijskim znanjima i iskustvima prethodne prakse.prakse.

StruStruna osposobljenost nastavnika je znana osposobljenost nastavnika je znaajan ajan inilac uspjeinilac uspjenog planiranja.nog planiranja.

Temeljito osmiTemeljito osmiljavanje sadrljavanje sadraja (tjelesnih vjeaja (tjelesnih vjebi i bi i kretanja) i predvkretanja) i predvianje didaktiianje didaktikoko--metodimetodikih kih okvira u kojima okvira u kojima e se dati sadre se dati sadraj realizovati, aj realizovati, nununo pretpostavljaju, poznavanje ciljeva i no pretpostavljaju, poznavanje ciljeva i zadataka koji se imaju ostvariti, moguzadataka koji se imaju ostvariti, moguih sadrih sadraja aja sa obzirom na mogusa obzirom na mogunosti unosti uenika, prostornih i enika, prostornih i materijalnih mogumaterijalnih mogunosti nosti kole, metoda i oblika kole, metoda i oblika rada sa obzirom na uzrasne karakteristike rada sa obzirom na uzrasne karakteristike uuenika i lienika i line mogune mogunosti samog nastavnika.nosti samog nastavnika.



Jednom artikulisani planovi nisu nepromjenjivi. Jednom artikulisani planovi nisu nepromjenjivi. Oni se afirmiOni se afirmiu kroz praksu i mijenjaju u skladu u kroz praksu i mijenjaju u skladu sa iskustvom prakse.sa iskustvom prakse.

U svakom slijedeU svakom slijedeem planiranju nastavnik se em planiranju nastavnik se oslanja na koncepcijske osnove starog plana oslanja na koncepcijske osnove starog plana dograujudograujui ga na osnovu iskustva. Samo tako i ga na osnovu iskustva. Samo tako planiranje neplaniranje nee biti formalno i samo sebi cilj.e biti formalno i samo sebi cilj.

U pristupu oformljenja svakog novog plana U pristupu oformljenja svakog novog plana nastavnik polazi od nekih koncepcijskih osnova nastavnik polazi od nekih koncepcijskih osnova i principa planiranja.i principa planiranja.



2. Osnove i principi planiranja i programiranja u 2. Osnove i principi planiranja i programiranja u nastavi tjelesnog i zdravstvenog odgojanastavi tjelesnog i zdravstvenog odgoja

Oformljenje plana nastavnog rada uslovljeno je nizom Oformljenje plana nastavnog rada uslovljeno je nizom prethodnih pretpostavki koje prethodnih pretpostavki koje ine osnovu planiranja.ine osnovu planiranja.

Kao prvo, polazi se od nastavnog programa tjelesnog i Kao prvo, polazi se od nastavnog programa tjelesnog i zdravstvenog odgoja za odreeni razred i od cilja i zdravstvenog odgoja za odreeni razred i od cilja i zadataka utvrenih u njemuzadataka utvrenih u njemu, koji se moraju temeljito , koji se moraju temeljito prouprouiti.iti.

SlijedeSlijedea pretpostavka planiranja, programiranja jeste a pretpostavka planiranja, programiranja jeste poznavanje vremenskih okvira i materijalnih uslova za poznavanje vremenskih okvira i materijalnih uslova za realizaciju programskih zadataka.realizaciju programskih zadataka.

Planiranje, programiranje je uslovljeno ukupnim Planiranje, programiranje je uslovljeno ukupnim godigodinjim fondom njim fondom asova u predmetu redovne nastave asova u predmetu redovne nastave i drugim vidovima vannastavnog rada,i drugim vidovima vannastavnog rada, a koje odreuje a koje odreuje nastavni plan.nastavni plan.



Kod planiranja se mora uzeti u obzir i materijalna osnova Kod planiranja se mora uzeti u obzir i materijalna osnova za izvoenje nastaveza izvoenje nastave. Ona bitno uti. Ona bitno utie na mogue na mogunosti nosti planiranja nekih sadrplaniranja nekih sadraja i primjenjenih naaja i primjenjenih naina rada.ina rada.

SpecifiSpecifinosti uzrasta (uzrasne karakteristike), broj nosti uzrasta (uzrasne karakteristike), broj uuenika u odjeljenju, njihove motorienika u odjeljenju, njihove motorike sposobnosti i ke sposobnosti i prethodna uvjeprethodna uvjebanost vabanost vani su elementi planiranja, ni su elementi planiranja, programiranja.programiranja.

Da bi bi planiranje, programiranje bilo Da bi bi planiranje, programiranje bilo to uspjeto uspjenije i da nije i da bi doprinosilo efikasnosti nastavnog rada, svi oni koji se bi doprinosilo efikasnosti nastavnog rada, svi oni koji se njime bave, trebaju da se pridrnjime bave, trebaju da se pridravaju nekih opavaju nekih optih natih naela, ela, principa. Samo tako principa. Samo tako e pristup planiranju, programiranju e pristup planiranju, programiranju biti jedinstven bez obzira ko i gdje planiranje, biti jedinstven bez obzira ko i gdje planiranje, programiranje vrprogramiranje vri.i.



3. Definicija planiranja, programiranja 3. Definicija planiranja, programiranja

(J. Relji(J. Relji), Planirati zna), Planirati znai predvidjeti sredstva i i predvidjeti sredstva i metode za realizaciju odreenih zadataka u metode za realizaciju odreenih zadataka u odreenim vremenskim segmentimaodreenim vremenskim segmentima. Planiranje . Planiranje zadatka i sadrzadatka i sadraja nastave mora biti konkretno aja nastave mora biti konkretno aplicirano za svaku aplicirano za svaku kolu, razred i ukolu, razred i uenika.enika.

(Markovi(Markovi), ), Programiranje je meuzavisni skup Programiranje je meuzavisni skup metodolometodolokih i metodikih i metodikih operacija utvrivanjakih operacija utvrivanja, , cilja transformacijskih procesa, razlicilja transformacijskih procesa, razliitih stanja itih stanja subjekta, faktora ogranisubjekta, faktora ogranienja i modaliteta rada, enja i modaliteta rada, kao i nakao i naina realizacije i kontrole rada. ina realizacije i kontrole rada.



4. Struktura programiranja4. Struktura programiranja

(Findak), struktura programiranja se dijeli u (Findak), struktura programiranja se dijeli u etiri etape:etiri etape:

1.1. Eksplicitno definiranje cilja programa,Eksplicitno definiranje cilja programa,2.2. Odreivanje sadrOdreivanje sadraja programa,aja programa,3.3. Programiranje procesa vjeProgramiranje procesa vjebanja,banja,4.4. PraPraenje, provjeravanje, analiza dobijenih enje, provjeravanje, analiza dobijenih

saznanja o efikasnosti programa.saznanja o efikasnosti programa.



5. Kriterij za programiranje5. Kriterij za programiranje

1.1. Procjena inicijalnog stanja, tj. prProcjena inicijalnog stanja, tj. procjena odreenih ocjena odreenih dimenzija psihosomatskog statusa, konativnih i dimenzija psihosomatskog statusa, konativnih i kognitivnih sposobnosti ukognitivnih sposobnosti uenika, i podatci o enika, i podatci o zdravstvenom stanju uzdravstvenom stanju uenika. Procjena fonda enika. Procjena fonda motorimotorikih informacija i motorikih informacija i motorikih dostignukih dostignua.a.

2.2. Postavljanje zadataka nastave tjelesnog odgoja, Postavljanje zadataka nastave tjelesnog odgoja, tj. na osnovu procjene inicijalnog stanja, tj. na osnovu procjene inicijalnog stanja, nastavnik za svaki razred definira zadatke u nastavnik za svaki razred definira zadatke u skladu sa generalnim ciljem i zadacima nastave skladu sa generalnim ciljem i zadacima nastave tjelesnog odgoja.tjelesnog odgoja.



3.3. Izbor sadrIzbor sadraja u nastavi, tj. na osnovu definiranih aja u nastavi, tj. na osnovu definiranih zadataka biraju se sadrzadataka biraju se sadraji u nastavi i metode aji u nastavi i metode rada na osnovu fonda sati, poznavanju rada na osnovu fonda sati, poznavanju vrijednosti razlivrijednosti razliitih kinezioloitih kineziolokih aktivnosti, na kih aktivnosti, na osnovu materijlanih uslova, na osnovu klimatskih osnovu materijlanih uslova, na osnovu klimatskih uslova.uslova.

4.4. PraPraenje i provjeravanje efikasnosti nastave, tj. enje i provjeravanje efikasnosti nastave, tj. provjeravanjem finalnih efekata tjelesnog provjeravanjem finalnih efekata tjelesnog vjevjebanja putem pouzdanih mjernih banja putem pouzdanih mjernih instrumenata.instrumenata.



6. Faktori programiranja6. Faktori programiranja

Prilikom programiranja treba maksimalno poPrilikom programiranja treba maksimalno potovati tovati tz. unutratz. unutranje i vanjske faktore koji u manjoj ili venje i vanjske faktore koji u manjoj ili veoj oj mjeri utimjeri utiu na izradu i ostvarivanje programa.u na izradu i ostvarivanje programa.Kada je rijeKada je rije o unutrao unutranjim faktorima, treba voditi njim faktorima, treba voditi rarauna o zakonitostima razvoja i usvajanja una o zakonitostima razvoja i usvajanja motorimotorikih znanja.kih znanja.Pod vanjskim faktorima se podrazumijeva izrada i Pod vanjskim faktorima se podrazumijeva izrada i ostvarenje programa, koji najviostvarenje programa, koji najvie zavise od e zavise od raspoloraspoloivog vremena za vjeivog vremena za vjebanje i materijalnih banje i materijalnih uvjeta rada.uvjeta rada.



7. Principi programiranja7. Principi programiranja

1.1. Princip uspjePrincip uspjenostinosti, podrazumijeva da program , podrazumijeva da program treba izraditi tako da osigura najbolje ispunjavanje treba izraditi tako da osigura najbolje ispunjavanje ciljeva i zadataka tjelesnog i zdravstvenog odgoja.ciljeva i zadataka tjelesnog i zdravstvenog odgoja.

2.2. Princip primjerenostiPrincip primjerenosti, podrazumijeva izradu , podrazumijeva izradu programa koji poprograma koji potuje aktuelno stanje i sposobnosti tuje aktuelno stanje i sposobnosti uuenika.enika.

3.3. Princip realnostiPrincip realnosti, p, podrazumijeva izradu programa odrazumijeva izradu programa koji je usklaen sa autentikoji je usklaen sa autentinim potrebama unim potrebama uenika i enika i stvarnim materijalnim uslovima rada.stvarnim materijalnim uslovima rada.

4.4. Princip fleksibilnostiPrincip fleksibilnosti, podrazumijeva izradu , podrazumijeva izradu programa koji se tokom realizacije moprograma koji se tokom realizacije moe mijenjati e mijenjati shodno zahtjevima koji proizlaze iz rezultata shodno zahtjevima koji proizlaze iz rezultata dobijenih tranzitivnim provjeravanjem.dobijenih tranzitivnim provjeravanjem.



5.5. Princip jednostavnosti,Princip jednostavnosti, podrazumijeva izradu podrazumijeva izradu programa koji se moprograma koji se moe brzo i lako izraditi,e brzo i lako izraditi, a a takoertakoer, koji mo, koji moe da pretrpi odreene e da pretrpi odreene intervencije tokom realizacije.intervencije tokom realizacije.



8. Faze programiranja8. Faze programiranja

1.1. DijagnostiDijagnostika fazaka faza, sprovodi se na po, sprovodi se na poetku etku kolske kolske godine. U ovogodine. U ovoj fazi utvruje se dijagnoza aktuelnog j fazi utvruje se dijagnoza aktuelnog stanja antropolostanja antropolokog statusa svakog ukog statusa svakog uenika.enika.

2.2. AnalitiAnalitiko ko prognostiprognostika fazaka faza, sprovodi se sa ciljem , sprovodi se sa ciljem analize rezultata koji su dobijeni prilikom analize rezultata koji su dobijeni prilikom dijagnosticiranja stanja svakog udijagnosticiranja stanja svakog uenika radi enika radi prognoziranja daljeg rada.prognoziranja daljeg rada.

3.3. SintetiSintetiko ko programerska fazaprogramerska faza, provodi se nakon , provodi se nakon detaljne analize inicijalnog stanja svakog udetaljne analize inicijalnog stanja svakog uenika i enika i realne prognoze sa ciljem izrade programa za svakog realne prognoze sa ciljem izrade programa za svakog uuenika posebno.enika posebno.

4.4. Verifikacijsko Verifikacijsko valorizacijska faza,valorizacijska faza, provodi se tokom provodi se tokom realizacije programa. Ova faza se provodi tokom cijele realizacije programa. Ova faza se provodi tokom cijele kolske godine, s ciljem uvida u realizaciju programa i kolske godine, s ciljem uvida u realizaciju programa i da se program po potrebi dopunjava ili mijenja.da se program po potrebi dopunjava ili mijenja.



9. Prva faza programiranja9. Prva faza programiranja

Prvu fazu programiranja Prvu fazu programiranja ini eksciplitno ini eksciplitno definiranje cilja programa. Ova faza definiranje cilja programa. Ova faza programiranja je jedna od najvaprogramiranja je jedna od najvanijih operacija nijih operacija u metodologiji programiranja, jer sam program u metodologiji programiranja, jer sam program znaznai operacionalizaciju tog cilja ili tih ciljeva.i operacionalizaciju tog cilja ili tih ciljeva.Da bi smo cilj programa definirali potrebno je u Da bi smo cilj programa definirali potrebno je u obzir uzeti:obzir uzeti:

1.1. Spol uSpol uenikaenika2.2. Zdravstveno stanje uZdravstveno stanje uenikaenika3.3. Rezultate zavrRezultate zavrnog (finalnog) provjeravanjanog (finalnog) provjeravanja



10. Druga faza programiranja10. Druga faza programiranjaDrugi uslov programiranja, odnosno drugu fazu Drugi uslov programiranja, odnosno drugu fazu programiranja programiranja ini izbor sadrini izbor sadraja (nastavnih cjelina i aja (nastavnih cjelina i nastavnih tema), izbor sadrnastavnih tema), izbor sadraja, podjelu sadraja, podjelu sadraja.aja.Da bi smo to mogli odrediti potrebno je:Da bi smo to mogli odrediti potrebno je:

1.1. Utvrditi godiUtvrditi godinji fond sati nastave ( 2 sata x 35 nji fond sati nastave ( 2 sata x 35 nedjeljno = 70 sati godinedjeljno = 70 sati godinje)nje)

2.2. Obaviti inicijalno provjeravanje ( 6 sati + 6 sati na Obaviti inicijalno provjeravanje ( 6 sati + 6 sati na kraju godine, ostaje na raspolaganju 58 sati.kraju godine, ostaje na raspolaganju 58 sati.

3.3. Potom treba godiPotom treba godinji fond sati pomnonji fond sati pomnoiti sa brojem iti sa brojem nastavnih tema koje se pojavljuju u glavnom dijelu nastavnih tema koje se pojavljuju u glavnom dijelu satasata

4.4. Nakon toga, treba utvrditi koliko iznosi prosjeNakon toga, treba utvrditi koliko iznosi prosjean broj an broj ponavljanja svake nastavne teme (kada podijlimo ponavljanja svake nastavne teme (kada podijlimo ukupan broj frekvencija sa ukupnim brojem, ukupan broj frekvencija sa ukupnim brojem, programom predvienih nastavnih temaprogramom predvienih nastavnih tema..



Sastavljanje nastavnih jedinicaSastavljanje nastavnih jedinica predstavlja predstavlja visoko stvaralavisoko stvaralaki posao. Da bismo to postigli ki posao. Da bismo to postigli

moramo imati na umu slijedemoramo imati na umu slijedee:e:

Pri sastavljanju nastavnih jedinica treba voditi Pri sastavljanju nastavnih jedinica treba voditi rarauna o njihovom pozitivnom uticaju, posebno una o njihovom pozitivnom uticaju, posebno na osnovu rezultata inicijalnog provjeravanja.na osnovu rezultata inicijalnog provjeravanja.

Prilikom sastavljanja nastavnih jedinica Prilikom sastavljanja nastavnih jedinica trebamo osigurati postupnost u radutrebamo osigurati postupnost u radu..

Nastavne jedinice treba sastavljati od onih Nastavne jedinice treba sastavljati od onih nastavnih tema koje osiguravaju svestran nastavnih tema koje osiguravaju svestran uticaj tjelesnog vjeuticaj tjelesnog vjebanja na organizam banja na organizam uuenika, i to na svakom satu.enika, i to na svakom satu.



Pri sastavljanju nastavnih jedinica mora se Pri sastavljanju nastavnih jedinica mora se voditi ravoditi rauna o njihovoj raznovrsnosti, da una o njihovoj raznovrsnosti, da uuenicima budu zanimljivije i da ih motivienicima budu zanimljivije i da ih motiviu u za rad. za rad.

Pri sastavljanju nastavnih jedinica potrebno je Pri sastavljanju nastavnih jedinica potrebno je voditi ravoditi rauna o materijalnim i klimatskim una o materijalnim i klimatskim uvjetima rada u kojima se uvjetima rada u kojima se kola nalazi. kola nalazi.



11. Tre11. Trea faza programiranjaa faza programiranja

NaNa osnovuosnovu prveprve dvijedvije fazefaze programiranjaprogramiranja dobilidobilismosmo definiranedefinirane ciljeveciljeve ii zadatkezadatke programaprograma, , sistematiziranesistematizirane nastavnenastavne cjelinecjeline, , nastavnenastavnetemeteme ii nastavnenastavne jedinicejedinice, , poslijeposlije egaega momoemoemopristupitipristupiti programiranjuprogramiranju procesaprocesa tjelesnogtjelesnogvjevjebanjabanja iliili tretreuu fazufazu programiranjaprogramiranja..



OvaOva etapaetapa programiranjaprogramiranja podrazumijevapodrazumijevaodreodreivanjeivanje volumenavolumena optereoptereenjaenja ((doziranjedoziranje, , podjelupodjelu ii kontrolukontrolu optereoptereenjaenja) ) ii utvrutvrivanjeivanjeuvjetauvjeta uu kojimakojima ee sese programiraniprogramirani procesprocestjelesnogtjelesnog vjevjebanjabanja ostvarivatiostvarivati, , odnosnoodnosnoorganizacijuorganizaciju togtog procesaprocesa ((metodimetodikokoorganizacijskeorganizacijske oblikeoblike radarada, , metodemetode radarada, , metodimetodikeke postupkepostupke ii drugodrugo).).

ZaZa uspjeuspjenunu realizacijurealizaciju nastavnognastavnog procesaprocesamoramomoramo voditivoditi raraunauna oo izboruizboru primjerenihprimjerenihsadrsadrajaaja, , kaokao ii oo odreodreivanjuivanju primjerenogprimjerenogoptereoptereenjaenja. .



IzborIzbor primjerenihprimjerenih sadrsadrajaaja ii optimalnogoptimalnogoptereoptereenjaenja tokomtokom procesaprocesa tjelesnogtjelesnog vjevjebanjabanjaobezbijeobezbijeujeuje dostadosta jakjak uticajuticaj nana promjenepromjenefunkcijafunkcija organizmaorganizma kaokao ii stvaranjestvaranje uvjetauvjeta zazaadaptacioneadaptacione promjenepromjene uu organizmuorganizmu. .

SaSa kojimkojim emoemo intenzitetomintenzitetom ii volumenomvolumenomoptereoptereenjaenja popoetieti zavisizavisi odod ciljacilja kojikoji seseprogramomprogramom elieli ostvaritiostvariti, , kaokao ii oo aktualnomaktualnomstanjustanju antropoloantropolokogkog statusastatusa. .



DaDa bibi sese tokomtokom tjelesnogtjelesnog vjevjebanjabanja osiguraliosiguraliadaptacioniadaptacioni procesiprocesi, , moramomoramo osiguratiosiguratiprimjereneprimjerene podrapodraajeaje njihovimnjihovim postupnimpostupnim, , odnosnoodnosno progresivnoprogresivno -- diskontinuiranimdiskontinuiranimoptereoptereenjemenjem, , jerjer kodkod ovjekaovjeka nene postojipostoji samosamopotrebapotreba zaza radomradom veve ii zaza odmoromodmorom. .

ProgramiranoProgramirano vjevjebanjebanje trebatreba dada osiguraosigura takavtakavprocesproces vjevjebanjabanja zaza vrijemevrijeme kojegkojeg ee znaznaajaj iiveliveliinaina primjenjenihprimjenjenih optereoptereenjaenja bitibitiusaglausaglaenaena sasa stepenomstepenom adaptacionihadaptacionihsposobnostisposobnosti svakogsvakog uuenikaenika. .



ProgramiranoProgramirano vjevjebanjebanje takotakoerer trebatreba dadaosiguraosigura primjereneprimjerene sadrsadrajeaje pomopomouu kojihkojihemoemo osiguratiosigurati ii postipostiii ((uzuz primjenuprimjenuprimjerenihprimjerenih optereoptereenjaenja) ) nene samosamo eljeneeljene negonegoii potrebnepotrebne reakcijereakcije organizmaorganizma nana primjenjenaprimjenjenaoptereoptereenjaenja uu ciljucilju oouvanjauvanja iliili povepoveavanjaavanjasposobnostisposobnosti prilagoprilagoavanjaavanja nana istaista iliili slislinanaoptereoptereenjaenja..

PrimjenaPrimjena primjerenogprimjerenog volumenavolumena optereoptereenjaenjanajvinajviee zavisizavisi odod nastavnikanastavnika, , jerjer jeje onon zaduzaduenenzaza organizacijuorganizaciju nastavnognastavnog procesaprocesa. . UspjeUspjenostnostnastavnognastavnog procesaprocesa zavisizavisi ii oo kvalitetukvalitetu iikvantitetukvantitetu satasata tjelesnogtjelesnog ii zdravstvenogzdravstvenogodgojaodgoja. . AkoAko sese nana satusatu elieli doziratidozirati ii postipostiiiprimjerenoprimjereno optereoptereenjeenje, , jedanjedan odod osnovnihosnovnihuvjetauvjeta jeje dobradobra pripremapriprema ii realizacijarealizacija satasata..



ToTo optereoptereenjeenje trebatreba bitibiti usaglausaglaenoeno sasasposobnostimasposobnostima ii potrebamapotrebama svakogsvakog pojedinogpojedinoguuenikaenika, , toto jeje temeljnitemeljni uvjetuvjet zazaindividualizacijuindividualizaciju nastavnognastavnog procesaprocesa iisavremenusavremenu realizacijurealizaciju cjelokupnecjelokupne nastavenastavetjelesnogtjelesnog ii zdravstvenogzdravstvenog odgojaodgoja..

VeomaVeoma znaznaajnoajno pitanjepitanje nastavnognastavnog procesaprocesa jejekontrolakontrola oo efektimaefektima doziranjadoziranja ii distribucijedistribucijevolumenavolumena optereoptereenjaenja nana antropoloantropolokiki statusstatusuuenikaenika. . KontrolaKontrola efekataefekata jedanjedan jeje odod bitnihbitnihfaktorafaktora nene samosamo oveove fazefaze programiranjaprogramiranja negonegocjelokupnogcjelokupnog procesaprocesa programiranjaprogramiranja..



OrganizacijaOrganizacija nastavnognastavnog procesaprocesa vrlovrlo jeje vavanana djelatnostdjelatnostnastavnikanastavnika, , nene samosamo sasa stanovistanovitata doziranjadoziranja volumenavolumenaoptereoptereenjaenja, , negonego ii zaza cjelokupancjelokupan uspjehuspjeh uu raduradu. . NastavnikNastavnik jeje potpunopotpuno samostalansamostalan, , uu izboruizboru metodametodaradarada, , uu izboruizboru metodimetodikihkih postupakapostupaka. . OsnovniOsnovni kriterijkriterij zazaizborizbor metodimetodikihkih organizacijskihorganizacijskih oblikaoblika radarada, , metodametodaradarada ii metodimetodikihkih postupakapostupaka trebajutrebaju bitibiti::

1.1.CCilj programa odnosno sata za koji se ilj programa odnosno sata za koji se nastavnik priprema,nastavnik priprema,

2.2.AAktuelno stanje uktuelno stanje uenika,enika,

3.3.MMaterijalni uvjeti rada.aterijalni uvjeti rada.



1.1. Prvo treba poPrvo treba poeti od operativnog cilja eti od operativnog cilja programa, odnosno sata tjelesnog i programa, odnosno sata tjelesnog i zdravstvenog odgoja za koji se nastavnik zdravstvenog odgoja za koji se nastavnik priprema, jer pojedini metodipriprema, jer pojedini metodiki organizacijski ki organizacijski oblici rada ili metode rada nisu podjednako oblici rada ili metode rada nisu podjednako prikladni za uspjeprikladni za uspjenu realizaciju svih nu realizaciju svih sadrsadraja.aja.

2.2. Drugo, treba uzeti aktuelno stanje uDrugo, treba uzeti aktuelno stanje uenika, enika, kao daljnji vakao daljnji vaan kriterij tj. nastavnik treba da an kriterij tj. nastavnik treba da se odluse odlui za one metode rada za koje se zna i za one metode rada za koje se zna ili pretpostavlja da najviili pretpostavlja da najvie odgovaraju e odgovaraju pojedinim upojedinim uenicima ili homogeniziranim enicima ili homogeniziranim skupinama.skupinama.



3.3. TreTree, za izbor metodie, za izbor metodikih organizacijskih kih organizacijskih oblika rada, metoda rada ili metodioblika rada, metoda rada ili metodikih kih postupaka treba uzeti u obzir i materijalne postupaka treba uzeti u obzir i materijalne uvjete rada (prostor, oprema, sredstva), zatim uvjete rada (prostor, oprema, sredstva), zatim raspoloraspoloivo vrijeme i liivo vrijeme i line mogune mogunosti, tj. nosti, tj. spremnost svakog nastavnika da sve spremnost svakog nastavnika da sve materijalne uvjete iskoristi na najbolji mogumaterijalne uvjete iskoristi na najbolji mogui i nanain.in.



12. 12. etvrta faza programiranjaetvrta faza programiranja

etvrtuetvrtu fazufazu programiranjaprogramiranja iniini radrad nanaprapraenjuenju, , provjeravanjuprovjeravanju ii analiziranjuanaliziranju oo tokutoku iiefektimaefektima tjelesnogtjelesnog vjevjebanjabanja programaprograma..ZatoZato jeje potrebnopotrebno stalnostalno provoditiprovoditi prapraenjeenje((tranzitivnimtranzitivnim provjeravanjemprovjeravanjem), ), kakokako bibi seseutvrdiloutvrdilo dada lili jeje dodololo dodo promijenapromijena odreodreenihenihosobinaosobina, , sposobnostisposobnosti, , motorimotorikihkih znanjaznanja iidostignudostignuaa uu ciljucilju utvrutvrivanjaivanja ciljanihciljanih efekataefekata ii, , akoako jeje potrebnopotrebno, , izvrizvritiiti korekcijukorekciju programaprograma, , dadabibi sese programprogram realizovaorealizovao uu optimalnimoptimalnimuvjetimauvjetima..



PratitiPratiti ii provjeravatiprovjeravati efikasnostefikasnost programaprogramamomoemoemo nana osnovuosnovu uporeuporeivanjaivanja kriterijakriterija, , odnosnoodnosno norminormi kojekoje smosmo utvrdiliutvrdili zaza pojedinepojedineosobineosobine, , sposobnostisposobnosti, , motorimotorikaka znanjaznanja iimotorimotorikaka dostignudostignuaa nana popoetkuetku kolskekolskegodinegodine. . NormeNorme sese utvrutvrujuuju uu svakojsvakoj kolikoli posebnoposebno. . AkoAkosusu normenorme uu nekojnekoj kolikoli zaza nekineki razredrazred mnogomnogomanjemanje odod prosjeprosjenihnih vrijednostivrijednosti, , nprnpr. . uu opopiniini, , kantonukantonu iliili nana nivounivou drdraveave, , tadatada veveeevrijednostivrijednosti mogumogu bitibiti korektorkorektor ((veveee normenorme seseuzimajuuzimaju kaokao ciljeviciljevi kojekoje sese trebajutrebaju postupnopostupnoostvarivatiostvarivati ss uuenicimaenicima uzuz pomopomo izraizraenihenihprogramaprograma radarada).).



PraPraenjeenje stanjastanja antropoloantropolokihkih obiljeobiljejaja trebajutrebajusese provoditiprovoditi tokomtokom cijelecijele kolskekolske godinegodine putemputemperiodiperiodinihnih iliili tranzitivnihtranzitivnih provjeravanjaprovjeravanja. . TaTaprovjeravanjaprovjeravanja provodeprovode sese uu takvimtakvim vremenskimvremenskimrazmacimarazmacima zaza kojekoje sese pretpostavljapretpostavlja dada susu uunormalnimnormalnim uvjetimauvjetima dovoljnidovoljni dada ostvareostvarepromijenepromijene stanjastanja uu pojedinimpojedinim antropoloantropolokimkimdimenzijamadimenzijama..KolikoKoliko ee sese putaputa tranzitivnotranzitivno provjeravanjeprovjeravanjeizvoditiizvoditi, , odluodluujeuje samsam nastavniknastavnik. . MotoriMotorikakaznanjaznanja, , odnosnoodnosno motorimotorikaka dostignudostignuaa trebatrebatakotakoerer provjeravatiprovjeravati tokomtokom cijelecijele kolskekolskegodinegodine. . NajboljeNajbolje jeje dada ihih provjeravamoprovjeravamoperiodiperiodinono, , odnosnoodnosno nakonnakon svakesvake obraobraeneenenastavnenastavne cjelinecjeline. . TokomTokom kolskekolske godinegodinetranzitivnimtranzitivnim provjeravanjemprovjeravanjem trebalotrebalo bibiobuhvatitiobuhvatiti svesve programomprogramom predvipredvieneenenastavnenastavne cjelinecjeline..



Proces praProces praenja i provjeravanja programa enja i provjeravanja programa sastoji se u izboru, provsastoji se u izboru, provoenju i razvijanju oenju i razvijanju takvih kontrolnih postupaka pomotakvih kontrolnih postupaka pomou kojih u kojih emo provjeriti jesu li uemo provjeriti jesu li uenici ostvarili enici ostvarili postavljene ciljeve i zadatke programa, koji uz postavljene ciljeve i zadatke programa, koji uz tranzitivno i finalno provjeravanje tranzitivno i finalno provjeravanje ini sastavni ini sastavni dio ove etape programiranja.dio ove etape programiranja.Naime, rezultati finalnog provjeravanja nisu Naime, rezultati finalnog provjeravanja nisu nam potrebni i korisni samo za objektivno nam potrebni i korisni samo za objektivno sagledavanje ukupnih efekata rada u tekusagledavanje ukupnih efekata rada u tekuoj oj kolskoj godini vekolskoj godini ve i kao orijentacijske i kao orijentacijske vrijednosti u odreivanju cilja programiranja u vrijednosti u odreivanju cilja programiranja u iduiduoj oj kolskoj godini. Stalno prakolskoj godini. Stalno praenje i enje i provjeravanje programa potrebno je u cilju provjeravanje programa potrebno je u cilju dobivanja bitnih informacija, ne samo o dobivanja bitnih informacija, ne samo o efektima programa, nego i o njihovim ciljevima. efektima programa, nego i o njihovim ciljevima. O efektima programa potrebno je obavijestiti O efektima programa potrebno je obavijestiti sve sudionike nastavnog procesa.sve sudionike nastavnog procesa.



PrednostiPrednosti ovogovog nanainaina programiranjaprogramiranja proizlazeproizlazezbogzbog togatoga toto ovajovaj nanainin programiranjaprogramiranjaomoguomoguavaava dada sese globalniglobalni, , operativnioperativni iiizvedbeniizvedbeni programiprogrami mogumogu modeliratimodelirati nana razlirazliiteitenanaineine ((ss obziromobzirom nana stvarnestvarne potrebepotrebe svakogsvakoguuenikaenika uu procesuprocesu uvjeuvjebavanjabavanja, , ss obziromobzirom nanastvarnestvarne materijalnematerijalne uvjeteuvjete radarada, , stepenstepenobrazovanjaobrazovanja ii nivoanivoa znanjaznanja strustrunihnih kadrovakadrova). ). On On istovremenoistovremeno omoguomoguavaava kontinuitetkontinuitet u u raduradu, , sistematskosistematsko rasporeivanjerasporeivanje programskihprogramskihsadrsadrajaaja tokomtokom cijelecijele kolskekolske godinegodine, , sprespreavaavaimprovizacijuimprovizaciju u u nastavinastavi, , stvaranjestvaranje uvjetauvjeta zazastvaralastvaralakiki radrad i i pedagopedagokoko djelovanjedjelovanjenastavnikanastavnika, , kaokao i i nizniz drugihdrugih prednostiprednosti..



PRIMJER GLOBALNOG PLANA I PROGRAMAPRIMJER GLOBALNOG PLANA I PROGRAMA

Broj nastavnih cjelina

Opis sadraja Broj nastavnih sati

1.1. Upoznavanje sa godinjim programom rada 1

2.2. Inicijalno stanje: tjelesni razvoj, motorike sposobnosti 6

3.3. Rad na poboljanju opeg zdravstvenog stanja i razvoju motorikih sposobnosti

8

4.4. Atletika 9

5.5. Sportska gimnastika 9

6.6. Ritmiko-sportska, korektivna gimnastika 9

7.7. Odbojka 9

8.8. Koarka 9

9.9. Snimanje stanja tjelesnog razvoja, sposobnosti i usvojenosti motorikog znanja

6

10.10. Rad u homogeniziranim skupinama 4

Ukupno sati 70



Globalni plan tjelesnog i zdravstvenog Globalni plan tjelesnog i zdravstvenog odgoja (model za IV razred)odgoja (model za IV razred)

Sedmini fond sati 2

Fond sati za godinu 70

Ukupan broj nastavnih cjelina 10

Ukupan broj nastavnih tema 70

Broj frekvencija nastavnih tema 159

Broj frekvencija za homogenizirane skupine 20

Ukupan broj frekvencija 179



PLAN I PROGRAM TJELESNOG I PLAN I PROGRAM TJELESNOG I ZDRAVSTVENOG ODGOJA PO CIKLUSIMA ZDRAVSTVENOG ODGOJA PO CIKLUSIMA

MODEL ZA IV RAZREDMODEL ZA IV RAZREDNastavna

cjelinaBroj

nastavnih tema

Sadraj nastavnih jedinica za glavni "A" dio sata Broj frekven

cija

1 1 Upoznavanje sa godinjim programom rada redovne nastave, vannastavnih aktivnosti, takmienjima, obavezama,

dunostima, ciljevima i zadacima

1

2 234567

Inicijalno stanje: tjelesnog razvoja i motorikih sposobnostiBaterija eurofit testova

1



3

8

9

10

11

12

13

14

15

Rad na ope zdravstvenom stanju i razvoju motorikih sposobnosti

Kompleksi aerobnih vjebi sa i bez rekvizita

Razvoj motorikih sposobnosti fleksibilnost

Razvoj motorikih sposobnosti snaga, brzina

Razvoj motorikih sposobnosti spretnost

Razvoj motorikih sposobnosti ravnotea

Razvoj motorikih sposobnosti-preciznost

Razvoj motorikih sposobnosti- izdrljivost

Poligon razvoja motorikih sposobnosti

4

3

3

3

3

3

3

1



4

16

17

18

19

20

21

22

23

24

AtletikaTehnika tranja

Niski start

Skok u dalj iz zaleta

Skok u vis: kare stredl

Niske prepone

Tehnika bacanja kugle:sa lopticom

Atletski poligon

Provjeravanje usvojenosti motorikih znanja

Provjeravanje motorikih sposobnosti

3

3

2

2

2

2

1

1

1



5

25

26

27

28

29

30

31

32

33

Sportska gimnastika

Akrobatika - kolut naprijed

Akrobatika kolut nazad

Stav o akama stoj na rukama

Premet strance premet sa uporom

Preskok zgrka

Preskok raznoka

Osnovni elementi na gredi

Gimnastiki poligon provjera

Gimnastiki poligon provjera

4

3

4

4

4

4

4

1

1



6

34

35

36

37

38

39

40

41

42

Ritmiko sportska i korektivna gimnastika

A Tehnika rada sa loptom djevojiceB Kompleksi vjebi sa medicinkama- djeaci

A Tehnika rada sa obruem djevojiceB Kompleks vjebi na ripstolu djeaci

A Tehnika rada sa vijaom djevojiceB Razvoj eksplozivne snage sa vijaama dje.

A Tehnika rada sa unjevima djevojiceB Preciznost kuglanje djeaci

A Tehnika rada sa trakom djevojiceB Poligon spretnosti 1 djeaci

A Kratki sastavi sa loptom uz muziku djevoj.B Tehnika vodjenja lopte nogomet dje.

A Kratki sastavi sa obruem uz muziku djevoj.B Tehnika dodavanja nogomet djeaci

A Kratki sastavi sa trakom uz muziku djevoj.B Poligon spretnosti 2. djeaci

A Kratki sastavi sa vijaom uz muzikudjevoj.B poligon spretnosti 3 djeaci

4

4

4

4

4

3

3

3

3



7434445464748495051

OdbojkaGornje odbijanje lopte u mjestu prstimaDonje odbijanje lopte eki- u mjestuOdbijanje lopte sa valjanjemDonji kolski servisKombinacija gornje. donje odbijanje u kretanjuKombinacija donje, gornje odbijanje u kretanjuProvjeravanje usvojenosti motorikog znanjaProvjeravanje usvojenosti motorikog znanja iz ciklusa odbojka Provjeravanje usvojenosti motorikog znanja iz ciklusa odbojka

442344111

8525354555657585960

KoarkaKoarkako vodjenje lopte u mjestuDodavanje lopte u koarci u mjestu u visini grudi, o tlo, iznad glaveDodavanje lopte u koarci u kretanjuTehnika ut skoka iz mjestaKombinacija voenja i dodavanja u koarciKombinacija dodavanja voenja i ut skoka u koarciKoarkaki poligon 1Koarkaki poligon 2Provjeravanje usvojenosti motorikog znanja u koarci

333233111



9

616263646566

Snimanje stanja tjelesnog razvoja i motorikih sposobnosti

Baterija eurofit testovaBaterija eurofit testovaBaterija eurofit testovaBaterija eurofit testovaBaterija eurofit testovaBaterija eurofit testova

222211

10 67686970

Rad u homogeniziranim grupamaRad u homogeniziranim grupamaRad u homogeniziranim grupamaRad u homogeniziranim grupama

2211

PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U NASTAVI …pedagoskapraksa.ucoz.com/_ld/0/59_planiranje_prog.pdf ·...

Documents

Transcript of PLANIRANJE I PROGRAMIRANJE U NASTAVI …pedagoskapraksa.ucoz.com/_ld/0/59_planiranje_prog.pdf ·...