1

Grad Makarska

PLAN RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA GRADA MAKARSKE

Makarska, rujan 2015.

2

Nositelj projekta: Grad Makarska Radna skupina:

⋅ Lidija Vukadin Vranješ, univ.spec.oec. – Grad Makarska ⋅ Sandra Vranješ, dipl.oec. – Grad Makarska ⋅ Josip Karamatić, prof.pov. i dipl.pov.um. – Gradska galerija “Antun Gojak“ ⋅ Ana Nakić, mag.bibl. – Gradska knjižnica Makarska ⋅ Marinko Tomasović, dipl.pov.um. i dipl. arheolog – Gradski muzej Makarska ⋅ Tonči Lalić, dipl.oec. – Turistička zajednica grada Makarske ⋅ Petar Kelvišer, prof. – Građanska inicijativa "Ruke za bolju Makarsku" ⋅ Marina Josipović,struč.spec.oec. – hotel ParkMakarska ⋅ Ivana Pivac Ivandić, dipl.oec. – hotel Osejava

Vanjski suradnici:

⋅ Marino Srzić, pomoćni knjižničar – Gradska knjižnica Makarska ⋅ Veljko Barbieri ⋅ Ana Kunac, prof. arheologije – Gradski muzej Makarska ⋅ Ksenija Protrka, prof. geol. i geog. – JU Park prirode Biokovo

Vrijeme provedbe projekta: 1. veljače 2015. – 30. rujna 2015. Metodologija - sažetak:

1. jedna javna radionica 2. četiri radionice s ciljanim skupinama 3. jedno anketno istraživanje turista u gradu 4. anketni upitnik – SWOT analiza putem e-maila ciljanim skupinama: − privatni iznajmljivači − turističke agencije − hotelijeri − djelatnici u kulturi (civilni, javni i gospodarski sektor) − djelatnici u turizmu (civilni, javni i gospodarski sektor).

3

SADRŽAJ 1. UVOD 1.1. Polazišta i metodologija 1.2. Kulturni turizam 1.3. Identifikacija dionika: kulturnih i turističkih subjekata 1.4. Strateško-planska dokumentacija višeg reda

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 2.1. Opći podatci 2.2. Klimatska obilježja prostora 2.3. Obilježja turističke ponude i potražnje

3. DEFINIRANJE RESURSNE I ATRAKCIJSKE OSNOVE ZA RAZVOJ

KULTURNOG TURIZMA GRADA MAKARSKE 3.1. Postojeći atributi turističke atraktivnosti Grada Makarske 3.2. Kulturno-povijesna baština 3.3. Nematerijalna kulturna baština 3.3.1. Folklorni ansambl „TEMPET“ 3.3.2. Torta makarana 3.4. Gastronomska osnova za razvoj turizma 3.5. Kulturne manifestacije u službi turizma grada 3.6. Glazbeni festivali kao alternativna turistička ponuda 3.7. Poznate ličnosti, mitovi i legende 3.8. Resursi vezani uz kulturu života i rada 3.8.1. Ribarstvo 3.8.2. Maslinarstvo i vinogradarstvo 3.8.3. Uzgoj i prerada ljekovitog bilja 3.9. Posebno atraktivni resursi i lokacije 3.10. Resursi za razvoj novih oblika specijalizirane turističke ponude 3.11. Krajobrazni resursi grada Makarske: jedinstven spoj planine i mora 3.11.1. Biokovo

4. PRELIMINARNE ANALIZE I PROCJENE TRŽIŠNOG STANJA 4.1. Definiranje i analiza interesnih skupina za kulturni turizam 4.2. Procjena tržišnog stanja 4.3. Procjena stanja poslovnog procesa 4.4. Procjena financijskog stanja 4.5. Postojeće stanje podržavajućih resursa 4.6. Sociokulturni utjecaji 4.7. Tehnološki utjecaji

5. PREGLED GLAVNIH TRENDOVA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU S

NAGLASKOM NA KULTURNI TURIZAM 5.1. Izazovi, trendovi i konkurencija među gradovima 5.2. Tržišni trendovi kulturnog turizma 5.3. Od kulturnog prema kreativnom turizmu

4

5.4. Važnost brendiranja ili stvaranja marke grada 6. AKCIJSKI PLAN RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA GRADA MAKARSKE 6.1. SWOT analiza 6.2. Vizija, misija, strateški ciljevi razvoja kulturnog turizma grada

Makarske 6.2.1. Vizija razvoja kulturnog turizma grada Makarske 6.2.2. Misija razvoja kulturnog turizma grada Makarske 6.2.3. Strateški ciljevi kulturnog turizma grada Makarske 6.2.4. Repozicioniranje turizma grada u etabliranu kulturno-turističku

destinaciju 6.3. Prijedlozi polaznih aktivnosti upravljanja razvojem kulturnog turizma

grada 6.3.1. Aktivnosti implementacije i kontrole aktivnosti upravljanja markom

grada 6.3.2. Ljudski faktor u procesu realizacije Plana razvoja kulturnogturizma 6.4. Glavni kulturno-turistički projekti i ideje za budućnost 7. FINANCIRANJE KULTURNO-TURISTIČKIH PROGRAMA

5

1. UVOD

1.1. Polazišta i metodologija S obzirom na to da turizam u gradu Makarskoj predstavlja najvažniju gospodarsku aktivnost nužno je planski pristupiti razvoju selektivnih vrsta turizma. To se posebice odnosi na kulturni turizam budući dau Makarskoj postoji određeni broj razvojnih kulturno-turističkih projekta čija se realizacija treba planirati razvojnim dokumentom. Osnovu turističkog razvoja karakterizira raznolika turistička ponuda koja se temelji na bogatstvu prirodnih resursa kao što su čisto more, šljunkovite plaže, blaga mediteranska klima te razveden reljef s naglaskom na planini Biokovu koja je svojim velikim dijelom zaštićeno područje – Park prirode. Uz sve to, područje grada bogato je i kulturno-povijesnom baštinom što je ujedno i tema ovog dokumenta. Unatoč izuzetno bogatoj prirodnoj i kulturnoj resursnoj osnovi, problem sezonalnosti i dominacije proizvoda sunca i more iz godine u godinu sve je izraženiji. Upravo se diverzifikacijom i selektiranjem ponude te razvojem specijaliziranih autentičnih turističkih proizvoda, s ciljem zadovoljavanja potreba posebne klijentele, može postići prepoznatljivost na globalnom turističkom tržištu. Cilj ovog dokumenta je izraditi planski okvir za sustavan razvoj kulturnog turizma kroz definiranje:

• smjernica za kreiranje specijaliziranih autentičnih kulturno-turističkih proizvoda

• smjernica za kreiranje kulturno-turističkih projekata • razvojnih mjera kulturnog turizma • kulturno-turističkih projekta.

Za izradu Plana razvoja kulturnog turizma grada Makarske koristio se standardni metodološki postupak za izradu razvojnih planskih dokumenata. Za potrebe izrade ovog dokumenta imenovana je Radna skupina čiji su članovi birani na temelju svojih specifičnih znanja i iskustava, struke i dosadašnjeg zalaganja u lokalnoj zajednici. Za potrebe sekundarnog dijela istraživanja korištena je relevantna literatura, baze podataka, članci i sl. S analizom stanja započelo se konzultirajući dokumentacijsku osnovu, pravne akte, kao i pozitivne zakonske propise Grada Makarske, Splitsko-dalmatinske županije, Republike Hrvatske i Europske unije. Također je predviđeno nekoliko primarnih istraživanja o kulturnom turističkom potencijalu grada Makarske. Na temelju provedenih analiza i istraživanja pristupilo se izradi SWOT analize u koju su uključene sljedeće interesno-utjecajne skupine:

− privatni iznajmljivači − turističke agencije − hotelijeri − mjesni odbori − članovi Gradskog vijeća − djelatnici u kulturi (civilni, javni i gospodarski sektor) − djelatnici u turizmu (civilni, javni i gospodarski sektor).

6

Instrument istraživanja su upitnici za izradu SWOT analize. Na temelju obrade rezultata SWOT analize održana je radionica o viziji, misiji i ciljevima Plana, te je radna skupina izradila cjelovit pregled aktivnosti, njihove izvršitelje i rokove. Nakon završetka Plana razvoja kulturnog turizma, dokument će se prezentirati i dati na uvid široj zainteresiranoj javnosti, putem službenih internetskih stranica Grada Makarske.

Model izrade strateškog usmjerenja

1.2. Kulturni turizam Početi od definicije kulturnog turizma nije lako, jer ne postoji jedinstvena i specifična definicija ove vrste turizma koji se ovisno o resursima na kojima se baziraju ovako određeni turistički proizvodi naziva još i turizmom baštine ili čak turizmom kulturne baštine. U kontekstu razmišljanja o kulturnom turizmu za početak je potrebno kulturu definirati u odnosu na turizam. Stoga je važno upoznati i proučiti, na temelju dostupnih podataka, sociološke i kulturne aspekte turizma. Dobro bi bilo odmah na početku sagledati sve skupine sudionike koji se javljaju u turizmu općenito, pa tako i u ovom specifičnom, selektivnom obliku turizma. U kulturnom kontaktu razlikujemo lokalno stanovništvo i njegovu autohtonu kulturu, turiste i turističku kulturu (svojevrsni turistički bonton) te rezidualnu kulturu (jedinstvenu za svako turističko tržište, s posebnim naglaskom na mikro-lokaciju receptivnog turističkog tržišta grada Makarske). Posebno nam mora biti zanimljiva razina kulture kod nevelike, ali bitne skupine turističkih djelatnika, koji zapravo katalizatorski djeluju između domaće i gostujuće populacije, npr. dosezi njihove menadžerske i poslovne kulture.

7

Neophodno je u kontekstu razmatranja turizma istaknuti i miješanje kultura do kojeg neminovno dolazi, stoga kroz strategiju kulturnog turizma postavljamo temelje sinergiji turističke i lokalne kulture isključujući koliko je to moguće "poguban" utjecaj turističke na onu autohtonu kulturu, tj. kulturu receptivne destinacije. Općenito se definicija kulture u odnosu na turizam može sagledati kao ukupnost materijalnih i duhovnih vrijednosti na polju turizma te stupanj čovjekova poznavanja tih rezultata, što uključuje u sebi poglede, odnose, rizike, ponašanje ljudi, bilo turista, bilo nositelja turističkih usluga svih vrsta (Vizjak, Ana, Značenje kulture u turizmu Europe, Turizam, 46/1998., br.5-6, str. 292-295). Iz navedenoga proizlazi kako kultura vezana uz turizam ne može označavati samo obilazak materijalnih oblika kulture, već uključuje i upoznavanje načina života populacije u određenoj destinaciji. Potvrdu tome nalazimo u temeljnim dokumentima koje su na temu kulturnog turizma donijele važne i krovne kulturne organizacije svijeta. UNESCO, npr. već u svojoj Konvenciji za zaštitu svjetske kulturne i prirodne baštine iz 1972., koja je naknadno proširena na 32. sjednici Generalne konferencije UNESCO-a 2003. godine definira među ostalim i temeljne odrednice interakcije baštine i turizma, i materijalne, i one nematerijalne. ICOMOS- Međunarodno vijeće za spomenike i spomeničke cjeline donosi u svojoj Međunarodnoj povelji kulturnog turizma iz 1999. konstataciju kako je određena baština i kolektivno pamćenje svakog lokaliteta ili zajednice nezamjenjiv i važan temelj razvoja, sada i ubuduće. Iz ICOMOS-ove Povelje proizlaze i zanimljiva načela koja se mogu smatrati dobrim polazištem za uspješan menadžment svakog kulturno-turističkog lokaliteta.

• Budući da je domaći i međunarodni turizam među najsnažnijim pokretačima kulturne promjene, očuvanje baštine mora ponuditi odgovorna rješenja za članove receptivne zajednice, i za posjetitelje kojima se omogućuje da iz prve ruke iskuse i razumiju baštinu, odnosno kulturu te zajednice.

Neka od tih načela su sliedeća:

• Odnos između kulturnih lokaliteta i turizma dinamičan je i može izazvati konflikte. Stoga je potrebno primijeniti načelo održivog razvoja za sadašnje i buduće generacije.

• Turističko planiranje i očuvanje kulturnih lokaliteta moraju osigurati vrijednost, zadovoljstvo i užitak iskustva posjetitelja.

• Receptivne zajednice moraju biti uključene u planiranje očuvanja i turizma. • Turizam i aktivnosti na očuvanju moraju donijeti korist receptivnoj zajednici. • Programi promidžbe turizma moraju zaštititi i unaprijediti osobine prirodne

i kulturne baštine. Sličnu brigu za razvoj kulturnog turizma iskazuju svojim angažmanom i Vijeće Europe, i Europska unija čiji smo dio od sredine 2013. godine.

8

1.3. Identifikacija dionika: kulturnih i turističkih subjekata A. Grad Makarska – nositelj projekta Grad Makarska je jedinica lokalne (regionalne) samouprave, čije sjedište je u Makarskoj (Obala kralja Tomislava 1). Obuhvaća naselja Makarsku i Veliko Brdo, a broji 13 894 stanovnika. Dan grada Makarske obilježava se 24. listopada (toga dana 1865. godine onodobno je Općinsko vijeće donijelo Odluku o uvođenju hrvatskog jezika u službenu uporabu). Tijela Grada Makarske su Gradsko vijeće i gradonačelnik. Unutar Gradske uprave ustrojeni su sljedeći upravni odjeli: 1. Ured gradonačelnika s unutarnjim ustrojstvenim jedinicama: Odsjek za stručne poslove Gradskog vijeća i gradonačelnika, Odsjek za opće i pravne poslove, Odsjek za projekte i razvoj (nova ustrojstvena jedinica od siječnja 2015.) 2. Upravni odjel za društvene djelatnosti 3. Upravni odjel za komunalne djelatnosti s unutarnjim ustrojstvenim jedinicama: Odsjek za graditeljstvo i zaštitu okoliša, Odsjek za provedbu dokumenata prostornog uređenja i gradnja 4. Upravni odjel za komunalne djelatnosti s unutarnjim ustrojstvenim jedinicama: Odsjek komunalnog i prometnog redarstva, Odsjek za poslove izvješćivanja 5. Odjel za financije i proračun. Gradska uprava broji oko 50 zaposlenika. Projektni timovi unutar Gradske uprave sastoje se od stručnih kadrova iz svih navedenih upravnih odjela, tako da su provedbeni kapaciteti prisutni i upućeni. B. Turistička zajednica grada Makarske Turistička zajednica grada Makarske osnovana je 18. veljače 2000. godine. Kao sudionik velikog broja seminara, projekata i organizator brojnih stručnih skupova na temu razvoja turizma i poboljšanja turističke ponude, Turistička zajednica grada Makarske aktivno je uključena u oblikovanje ponude kulturnog turizma. Veliki dio svog proračuna izdvaja za organizaciju kulturno-zabavnih manifestacija te u suradnji s kulturnim udrugama sudjeluje u realizaciji istih. TZ grada Makarske također financijski potpomaže organizacije, institucije i pojedince koji produciraju kulturne sadržaje u gradu. C. Gradska galerija “Antun Gojak“ Gradska galerija „Antun Gojak“ utemeljena je 1995. kao samostalna javna ustanova u kulturi. Ova muzejska ustanova čuva preko 600 muzejskih predmeta koji su podijeljeni u dvije zbirke: Donacija Gojak i Zbirka suvremenih autora. Do kraja 2014. u Gradskoj galeriji je održano preko 220 povremenih umjetničkih izložbi. Od osnutka ove ustanove posebna se pozornost posvećuje zaštiti stručnoj obradi i prezentaciji slikarskog opusa Antuna Gojaka, prvog makarskog akademskog slikara. Galerija djeluje u zgradi u Makarskoj poznatoj pod imenom Stara škola koja predstavlja jedan od najznačajnijih graditeljskih spomenika 19.st. na cijelom Makarskom primorju. Danas je zaštićena kao kulturno dobro Republike Hrvatske.

9

D. Gradska knjižnica Makarska Grad Makarska jedan je od prvih gradova na istočnoj obali Jadrana koji je prije više od 250 godina imao svoju vlastitu knjižnicu. Gradska knjižnica Makarska kao platforma za pohranu i širenje znanja omogućuje pristup informacijskim izvorima te uspijeva održavati ulogu čuvara ljudskog znanja. Knjižnica je javna ustanova osnovana za trajno obavljanje knjižnične djelatnosti, standardizirana kao samostalna narodna knjižnica, u smislu odredbi Zakona o knjižnicama. Kao samostalna ustanova osnovana je 4. ožujka 1995. godine, a njezin vlasnik i osnivač je Grad Makarska. Sredstva za rad Knjižnice osigurava osnivač, odnosno Grad Makarske te sama knjižnica iz prihoda od obavljanja djelatnosti. Uz ravnatelja, koji organizira i vodi stručni rad knjižnice, knjižnicom upravlja Upravno vijeće knjižnice sastavljeno do tri člana. E. Gradski muzej Makarska Gradski muzej Makarska nalazi se u baroknoj palači Tonoli, podignutoj u drugoj polovici 18. st. na zapadnoj strani današnje gradske rive i luke. Izložbeni i muzejski radni prostor smješten je na prvom katu palače upisane u Registarnepokretnih spomenika kulture. Gradski muzej je osnovan 1995., kao sljednikranijih muzejskih tijela počevši od 1962. (Muzej NOB-a biokovskog područja; Muzej revolucije; Zavičajni muzej Makarskog primorja). Muzejske zbirke omogućile su koncepciju u izradi stalnog fundusa. Riječ je o sljedećem cjelinama: zbirka arheologije, etnologije i numizmatike, kulturno-povijesna zbirka, zbirka fotografija, razglednica, plakata i karata. Kulturno-povijesnu zbirku reprezentativnije predstavljaju slike, portreti makarskih građana iz 19. st., te naročito Gospe s Djetetom Ivana Skvarčine, manje ulje na drvu (vel: 15,6 x 13 cm) iz sredine istog stoljeća. Gradski muzej Makarska posjeduje bibliotečni fond od oko 7000 jedinica, uključujući prospekte i hemeroteku. Najveći dio, knjige i periodika, prispijeva zamjenom za muzejska izdanja, časopis Makarsko primorje, ali i kataloge izložbi Gradskog muzeja. F. Glazbena škola Makarska Glazbena škola Makarska osnovana je 1986. na inicijativu građana ljubitelja glazbe, tadašnje Skupštine SIZ – a za kulturu općine, a uz svesrdnu pomoć tadašnjih općinskih vlasti. Iste je godine započela s radom kao Osnovna glazbena škola Makarska. Dana 17. kolovoza 2007. Ministarstvo znanosti obrazovanja i športa Osnovnoj glazbenoj školi odobrilo je proširenje djelatnosti na srednjoškolsko glazbeno obrazovanje i izvođenje srednjoškolskog glazbenog programa. Glazbena škola Makarska je glazbeno – pedagoška institucija koja predstavlja temelj glazbene kulture i obrazovanja u ovom dijelu Makarskog primorja. Kroz nju su, kao nastavnici i učenici, prošle mnoge poznate osobe – izvođači i pedagozi koji danas djeluju u mnogim krajevima naše zemlje i svijeta. Koncertni i operni život, orkestri i komorni ansambli, druge ustanove za glazbeno obrazovanje i akademije bogatiji su radom ove ustanove. Škola nudi mogućnost posudbe određenog broja gudačkih i puhačkih instrumenata iz školske zbirke.

10

Glazbena škola Makarska je poznata po velikom broju uspješnih rezultata sa županijskih, državnim i međunarodnih natjecanja. G. Organizacije civilnog društva u kulturi

• Gradska glazba Makarska – najstarija kulturna udruga u Makarskoj s naglaskom na promidžbi puhačke orkestralne glazbe. Usko surađuje s Glazbenom školom Makarska čiji su učenici ujedno i članovi Gradske glazbe.

• Gradski zbor Makarska– ženska vokalna skupina koja promiče zborsku glazbu.

• Mješoviti zbor HKD Napredak - amaterski pjevački zbor koji promiče zborsku glazbu.

• Lutkarsko društvo Zlatousti Makarska – amaterska glumačka družina koja je tijekom godina na scenu postavila niz zapaženih dramskih ostvarenja u vlastitoj produkciji.

• Udruga MaFest – festivalska udruga koja promiče razvoj stripa umjetnosti kroz organizaciju godišnjeg međunarodnog Festivala stripa kao jednog od najznačajnijih festivala takve vrste u Europi.

• Udruga Wine Expo – radi na promidžbi vinogradarstva i enologije. • Udruga “Makarski marendin”- radi na promidžbi eno i gastro turizma • Udruga DokuMA – festivalska udruga koja promiče dokumentarno filmsko

stvaralaštvo. • Udruga Rockatansky – udruga koja promiče urbanu kulturu mladih.

Organizator je brojnih koncerata, izložbi i multimedijalnih događanja. • Udruga „Mladi talent Makarska“ – promiče rad s djecom i mladima u

području glazbeno-scenskog stvaralaštva. • Klapa Makarska – promocija autohtone klapske glazbe. • Klapa Srdela- promocija autohtone klapske glazbe. • Klapa Garbin - promocija autohtone klapske glazbe. • Udruga "Originalni dalmatinski suvenir" – promiče izradu različitih

originalnih suvenira i rukotvorina nadahnutih Dalmacijom. 1.4. Strateško-planska dokumentacija višeg reda Dokumenti na kojima se temelji Plan razvoja kulturnog turizma grada Makarske:

• Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine • Razvojna strategija Splitsko-dalmatinske županije do 2014. godine • Glavni plan razvoja turizma Splitsko-dalmatinske županije • Regionalni operativni program Splitsko-dalmatinske županije • Plan razvoja kulturnog turizma Splitsko-dalmatinske županije • Plan ukupnog razvoja Grada Makarske, MICRO projekt d.o.o., 2010. • Plan razvoja plaže u Makarskoj • Prostorni plan uređenja Grada Makarske

11

2. ANALIZA POSTOJEĆEG STANJA 2.1. Opći podatci Grad Makarska predstavlja jedno od razvojnih središta Splitsko-dalmatinske županije. Turističko je središte Makarskog primorja, a važan je i kao pojedinačna prostorna cjelina Republike Hrvatske kojoj je orijentiran prostor susjedne države Bosne i Hercegovine.1

U Makarskoj je turizam najvažnija gospodarska grana. Zemljopisnim položajem i kulturno-povijesnim značajem od svog je postanka središte hrvatske mikroregije - Makarskog primorja.

Makarska je smještena u prirodno zaštićenoj luci, zatvorenoj s jugoistoka rtom Osejavom, a sa sjeverozapada poluotokom Sv. Petrom. Prirodni okvir Makarske bogat je prirodnim ljepotama, a jedinstvenu osobnost daje joj smještaj podno planine Biokovo (1762 m). Prema posljednjem popisu stanovništva iz 2011. Makarska ima 13 894 stanovnika, a gustoća naseljenosti iznosi 360,2 stanovnika po km².

2 Tablica 1.: Opći podatci

Površina 8.857 ha Nadmorska visina N 43° 17’ 38”, E 17° 1’ 20” Broj stanovnika (2011.) 13 894 Prosječna gustoća naseljenosti 360,2 Broj naselja 2 Naziv naselja Makarska

Veliko Brdo Dan grada 24. listopada Indeks razvijenosti JLS 105,44% Zaštitnik sv. Klement Poštanski broj 21300

Izvor: Vlastita izrada prema podacima: Grad Makarska, Prostorni plan, Državni zavod za statistiku.

1Prostorni plan uređenja Grada Makarske, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pajzažnu arhitekturu, listopad 2006. 2 Izvor: http://www.makarska.hr/hr/grad-makarska/28, 21. 4. 2015.

12

2.2. Klimatska obilježja prostora Zbog velike visinske razlike uzrokovane planinom Biokovom na sjeveru i morem na jugu, na širem makarskom području javljaju se specifične klimatske prilike. Makarska ima mediteransku klimu, s vrućim ljetom i blagom zimom. Najviše oborina pada u kasnu jesen i početkom zime. Različita udaljenost od mora, nadmorska visina, nagib, ekspozicija, zatvoren ili otvoren prostor prodoru hladnog zraka – sve to na različitim lokalitetima stvara raznoliku mikroklimu.3

2.3. Obilježja turističke ponude i potražnje

Zimi se bura snažno ruši prema moru. U proljeće i jesen najčešći je vjetar jugoistočnjak koji donosi kišno, ali i toplo vrijeme. Ljeti preko dana puše zapadnjak (zmorac) koji razblažuje ljetnu sparinu. Pogodne klimatološke karakteristike odličan su preduvjet razvoja turizma u predsezoni i posezoni, pa čak i tijekom zimskog perioda.

Područje grada Makarske je jedno od najpoznatijih turističkih odredišta hrvatskog priobalja, privlačno zbog svojih i prirodnih i klimatskih karakteristika, kulturne baštine i raznolike turističke ponude. Makarska je poznata po šetnicama uz more pored kojih se nalaze različiti turistički sadržaji, udobni hoteli, ugostiteljski objekti s gastronomskim specijalitetima, te različiti zabavni sadržaji za djecu i odrasle.4

Početak razvoja turizma u Makarskoj kao i na cijelom Makarskom primorju uvjetovan je ne samo izuzetnom atraktivnošću prirode i drugih privlačnih elemenata, već i geoprometnim položajem, razvojem parobrodarskog prometa, odnosom tadašnje državne vlasti i interesom financijskih krugova. Turizmu se u to doba pridaje pretežno zdravstveni karakter, pa ga i službena statistika prati u statistici zdravstva, ne pridajući mu pri tom nikakvu ekonomsku važnost. Tek u periodu između dva svjetska rata u Makarskoj se pojavljuju hoteli, vile, svratišta, restorani i gostionice. Sve do pred Drugi svjetski rat turistički promet se povećava iz godine u godinu.

Turistička zajednica grada Makarske, kao i ostali turistički subjekti, zaduženi su za promociju Makarske u Europi i svijetu na turističkim sajmovima. Turizam je u Makarskoj prošao nekoliko različitih razvojnih faza, od pojedinačnih posjeta u drugoj polovici 19. st. preko prvih skupnih turističkih posjeta početkom 20. st., do masovnih posjeta nakon 60-ih godina, od kada postaje pretežna gospodarska djelatnost, a Makarska i Primorje suvremena i afirmirana turistička destinacija domaćih i inozemnih turista u posljednjim desetljećima 20. st. Prve skupine turista pojavljuju se 1905., a iste se godine uređuje kupalište s kabinama. Prvo svratište osnovano je 1904., koje kao pojedinačna pojava tada nema osobito gospodarsko niti društveno značenje.

5

3Prostorni plan uređenja Grada Makarske, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektornski fakultet, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pajzažnu arhitekturu, listopad 2006. 4Prostorni plan uređenja Grada Makarske, Sveučilište u Zagrebu, Arhitektonski fakultet, Zavod za urbanizam, prostorno planiranje i pajzažnu arhitekturu, listopad 2006. 5Franić, M.: Razvoj turizma u Makarskoj 1906. – 2006. Turistička zajednica grada Makarske, Makarska, 2006., str. 6.

13

Razvoj turizma u Makarskoj slijedimo kroz pet razdoblja koji se razlikuju po karakteristikama turističke inicijative, tempu razvitka, opsegu prometa, oblicima turizma i drugim specifičnim obilježjima pojedine faze, brojčanim i drugim pokazateljima gospodarskih, kulturnih i drugih promjena koje su se pod utjecajem razvoja turizma odrazile na domicilno stanovništvo i demografska kretanja. Prateći razvoj turizma u Makarskoj kroz jedno stoljeće kvantitativnim pokazateljima, uočljiv je u pravilu konstantan rast koji su prekidali samo ratovi. Najvažniji je njegov pozitivan poticaj razvoju gospodarstva, u prvom redu ugostiteljstva, hotelijerstva i domaće radinosti, ali i drugih pratećih djelatnosti, kulturnih i drugih ustanova, organizacija i društava.6 Dugogodišnji nedostatak Prostornog plana grada Makarske (usvojen tek 2006.), koji je preduvjet kontroliranog turističkog razvoja, uzrokovao je nekontroliranu i prekomjernu izgradnju koja je ugrozila nosivost kapaciteta (carring capacity) turističke aktivnosti Makarske prelazeći zasićenost prostora, degradirajući okoliš i smanjujući zadovoljstvo gostiju. Slika 1: 2006. godina, 100 godina turizma u Makarskoj - Spomenik turistu "U korak s vremenom" - rad varaždinskoga akademskog kipara Nikole Šanjeka

Izvor: Arhiva Ureda gradonačelnika Grada Makarske

6Ibid., str. 7.

14

3. DEFINIRANJE RESURSA GRADA MAKARSKE

3.1. Postojeći atributi turističke atraktivnosti grada Makarske Tablica 2: Prikaz kategorizacije i klasifikacije kulturno-turističkihresursa Kulturno-povijesna baština Pokretni spomenici (slike, skulpture, crkveni namještaj i riznice,

proizvodi umjetničkog obrta, etnografska, arhivska i bibliotečna građa) Nepokretni spomenici (arheološka nalazišta, spomeničke cjeline, memorijalna područja i građevine, pojedinačne sakralne građevine, pojedinačne svjetovne zgrade i građevine, vrtna arhitektura)

Kultura života i rada Folklor (ples, glazba, običaji, legende) Rukotvorstvo Tradicijsko građenje i uređenje vrtova (ruralna arhitektura, tradicijski vrtovi) Tradicijski obrti Suvremena kulturna produkcija

Znamenite osobe i povijesni događaji

Osobe (umjetnici, znanstvenici, sveci, vojskovođe) Obitelji (vladarske, plemićke, ugledne) Društva (crkveni i viteški redovi, udruge, klubovi) Povijesni događaji (bitke i ratovi, krunidbe i sabori, promjene vlasti)

Manifestacije Kulturne (igre, festivali, smotre, izložbe, likovne kolonije, skupovi, zabavni programi) Vjerske (posjeti crkvenih poglavara, hodočašća, proštenja)

Kulturne i vjerske ustanove Muzeji (zavičajni, gradski regionalni, arheološki, povijesni, etnografski, prirodoslovni, crkveni, biografski, komemorativni, specijalizirani, arheološki parkovi) Galerije (slika, skulptura) Izložbeni prostori Kazališta (opera, narodno, dramsko, komedija, varijete, kabaret, specijalizirana, npr. dječje, lutkarsko i sl.) Koncertne dvorane Svetišta i prošteništa (marijanska, ostala) Samostani

Turističke staze, putovi i ceste

Hodanje (poučne staze, tematski putovi) Za motorna vozila (panoramske ceste, vinske ceste, kulturni putovi)

Izvor: Kušen, 2002. 3.2. Kulturno-povijesna baština Makarske i uže okolice Tablica 3: Zaštita nepokretne povijesno-kulturne baštine (materijalna) Zaštićena nepokretna povijesno-kulturna baština (materijalna) Kategorija zaštite Naziv

(kako je navedeno u Prostornom planu)

Površina / u m² ili km²

Lokacija (kako je navedeno u Prostornom planu JLS)

Ruralno-urbana cjelina (grad, selo, naselje ili njegov dio)

Makarska, Makar, Puharići, Kotišina

162,95 10,40 ha

Urbana cjelina

Spomenik graditeljstva (građevina ili njezini dijelovi, te građevina s

PALAČA TONOLLI (Gradski muzej) KASNOBAROKNA ČESMA,

15

okolišem) MAKARSKA RIZNICA, BISKUPSKA PALAČA, CRKVE

Spomenički kompleks (područje, mjesto, spomenik i obilježje u vezi s povijesnim događajima i osobama)

CRKVA SV. MARKA, FRANJEVAČKI SAMOSTAN, CRKVA SV. FILIPA, CRKVA SV. MARTINA U KOTIŠINI, CRKVA SV. JERONIMA U V. BRDU, CRKVA SV. ANTE U KOTIŠINI, SPOMENIK REVOLUCIJE U MAKARSKOJ, SPOMENIK FRA ANDRIJI KAČIĆU MIOŠIĆU, MARMONTOV SPOMENIK, MLETAČKI ŠTANDARAC, KUĆA OCA PETRA PERICE, GRADSKO GROBLJE SV. KRIŽA, REFUGIJ NA SV. PETRU I UTVRDA „GRADAC“ NA OSEJAVI

Arheološki lokalitet (arheološko nalazište i arheološka zona, uključujući i podvodna nalazišta i zone)

ARHEOLOŠKI LOKALITET: SVETI PETAR (poluotok), ČURILO, MAKAR PODSTINE, ZARAVAN „BRDO“ (Baškovići), GRADINA SV. ANDRIJA

Područje i mjesto s etnološkim i toponimskim sadržajima

KAŠTEL U KOTIŠINI, REFUGIJ NA POLUOTOKU SV. PETRU,

KOTIŠINA, MAKARSKA

Izvor: Vlastita izrada prema podatcima iz Prostornog plana Grada Makarske i Ministarstva kulture Tablica 4: Zaštita pokretne povijesno-kulturne baštine (materijalna) Zaštićena pokretna povijesno-kulturna baština (materijalna) Kategorija zaštite Naziv

(kako je navedeno u važećim dokumentima)

Br. predmeta Lokacija

Zbirka predmeta u muzejima, galerijama, knjižnicama i drugim ustanovama, kao i u drugim pravnim osobama te državnim i upravnim tijelima uključujući i kod fizičkih osoba,

GRADSKI MUZEJ MAKARSKA, GRADSKA GALERIJA ANTUNA GOJAKA, GRADSKA KNJIŽNICA, MALAKOLOŠKI MUZEJ, BIBLIOTEKA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA BL. DJ. MARIJE

MAKARSKA

crkveni inventar i predmeti ŽUPA SV. MARKA FRANJEVAČKI SAMOSTAN BL. DJ. MARIJE

UŽA GRADSKA JEZGRA

filmovi

arheološki nalazi PEĆINA BUBNJAVAČA SVETI PETAR

VELIKO BRDO MAKARSKA

16

antologijska djela likovnih i primijenjenih umjetnosti i dizajna

etnografski predmeti GRADSKI MUZEJ MAKARSKA

stare i rijetke knjige, novac, vrijednosni papiri, poštanske marke i druge tiskovine

BIBLIOTEKA FRANJEVAČKOG SAMOSTANA, GRADSKA KNJIŽNICA MAKARSKA, GRADSKI MUZEJ MAKARSKA

MAKARSKA

dokumentacija o kulturnim dobrima

GRADSKI MUZEJ MAKARSKA

kazališni rekviziti, skice, kostimi i sl.

uporabni predmeti (namještaj, odjeća, oružje i sl.), prometna i prijevozna sredstva i uređaji, predmeti koji su značajna svjedočanstva razvitka znanosti i tehnologije.

GRADSKI MUZEJ MAKARSKA, FRANJEVAČKI SAMOSTAN BL. DJ. MARIJE.

MAKARSKA

Izvor: Vlastita izrada prema podatcima iz Prostornog plana Grada Makarske i Ministarstva kulture Tablica 5: Zaštita pokretne povijesno-kulturne baštine (nematerijalna)

Zaštićena pokretna povijesno-kulturna baština (nematerijalna) Kategorija zaštite Naziv

(kako je navedeno u važećim dokumentima)

jezik, dijalekti, govori i toponimika, te usmena književnost svih vrsta

GRADSKI MUZEJ MAKARSKA

folklorno stvaralaštvo u području glazbe, plesa, predaje, igara, obreda, običaja, kao i druge tradicionalne pučke vrednote

FOLKLORNI ANSAMBL “TEMPET“

tradicijska umijeća i obrti GRADSKI MUZEJ MAKARSKA, PRIPREMA TRADICIJSKE SLASTICE TORTE MAKARANE

Izvor: Vlastita izrada prema podatcima iz Prostornog plana Grada Makarske i Ministarstva kulture Značaj povijesnih lokaliteta, objekta i spomenika Osmišljavanje plana razvoja kulturnog turizma grada Makarske ponajprije treba polaziti od uočavanja dviju činjenica vezanih za urbanistički razvoj grada.

a) Pozitivna činjenica govori kako je Makarska i najuži prostor oko nje kontinuirano naseljen od razdoblja prapovijesti, konkretno još od mlađeg kamenog doba (6000 godina pr. Kr.), do suvremenog doba. Znanstvena potvrda leži u brojnim materijalnim ostacima iz arheoloških i drugih terenskih istraživanja te objavama u literaturi i drugim medijima iznijetih i široj javnosti. Ovo Makarsku dokazuje kao jedan od najstarijih naseobinskih jezgri na istočno-jadranskoj obali. Svojstvo grada, sagledano u strogim kriterijima, Makarska zadobiva kao i većina obalnih gradova tek u rimskom razdoblju.

17

b) Negativna činjenica vezana je uz turbulentni povijesni tijek, osobito u osmanskom razdoblju 16.-17. st. koji je rezultirao čestim razaranjem Makarske. Iz tog razloga Makarska je u današnjoj prepoznatljivoj vizuri najstarijih dijelova izgrađena od vremena vlasti Venecije početkom 18. st. Stoga je konstatacija A. Fortisa 1774. o nanovo izgrađenom gradu bez “starina” posredno zadobila posve suprotno značenje, definiravši Makarsku kao grad bez dublje povijesti. Negativnom predznaku osobito je išla na ruku i suvremena, nedovoljno artikulirana, a gdjekada i posve pogrešna kulturna politika, kojoj je baština Makarske često bila usmjerena potrebama u razini zabavno-rekreativne destinacije. Time se, čak i ne uvijek posve sretnim angažmanom kulturnih institucija, najlakše zagubilo promicanje njene povijesnosti, iznimnog bogatstva i karakteristika baštine.

Nažalost, Makarska je dugo bila posebna i po jednom, uistinu začuđujućem, shvaćanju kako se njeno povijesno ishodište nalazilo u selu Makru, unatoč bitnih dokaza u prilog naseobinske jezgre na mjestu današnjeg grada. U nastavku ističemo značaj nekoliko spomenutih povijesnih lokaliteta, objekta i spomenika:

• Kameno sječivo s Ćurila najranije je datirani nalaz. Izrađeno od neandertalca u srednjem paleolitiku(starije kameno doba), oko 40.000. g. pr. Kr. Još nije pouzdano njegovo stanište.

• Pećina Bubnjavača iznad Veprica, arheološki istražena 2008.-2010., čovjekovo je stanište u neolitiku ili mlađem kamenom dobu (oko 6000.-3300. g. pr. Kr.). Bubnjavača je nastanjena i ueneolitikuilibakrenom (oko 3300.-2200. g. pr. Kr) i ranom brončanom dobu (oko 2200.-1600. g. pr. Kr.), kada srednjoeuropski prostor obuhvaćaju migracije indoeuropskih populacija.

• Na lokalitetu Sv. Petar arheološka su istraživanja 2011-2012. i 2014. potvrdila korištenje zaravni već od oko 2500. g. pr. Kr. Riječ je o prijelaznom razdoblju iz eneolitika u rano brončano doba. Život se organizira na uzvišenjima, na kojima se podižu utvrde s jednim ili više prstenova bedema. Upravo takve karakteristike ima gradina na Sv. Petru s kojom prethodnica današnje Makarske i ulazi na povijesnu pozornicu. Tijekom mlađih razdoblja prapovijesti predstavljala je s Gradcem na Osejavi vizualnu poveznicu gradina u Velikom Brdu te Podstinju u Makru i Kotišini.

• Značaj ovog razdoblja naglašava i minijaturni keftiu ingot, sirova bronca u izgledu volovske kože. Nalaz se još od 1906. vezuje za Makarsku i kontakte s egejskim svijetom krajem 2. tisućljeća prije Krista. Historiografija iznosi mišljenje kako su u to vrijeme Feničani uzduž Makarskog primorja lovili morske puževe Murex brandaris L. i Murex trunculus L. za potrebe unosne izrade grimizne boje načinjene iz njihovih žlijezda. Stoga su svoje kolonije i zasnivali tamo gdje je ove vrste bilo u izobilju. Riječ makar na starohebrejskom označava trgovište, odnosno maqor izvor, što su nesumnjive odrednice tadašnjeg naselja na prostoru Makarske.

• U neposrednom podnožju Biokova još uvijek su vidljivi ostaci kamenih grobnih gomila iz ovog vremena. Brojnije gomile nalaze se na Brdu i

18

Budoščićima u Velikom Brdu, a među pojedinačnim ističe se Biskupov greb u Makru.

• Sukobi, ali i dodiri domorodačkih Ilira s Grcima i Rimljanima označavaju početak antičkog razdoblja. Dokaz trgovine s Grcima je i luksuzno helenističko posuđe (3.-1. st. pr. Kr.) pronađeno na Sv. Petru. U 2. st. pr. Kr. U Makarskom primorju propada ilirska država Ardijejaca.

• Rimski Muccurum, na mjestu današnje Makarske, najveće je središte ovog dijela obale. Grad je imao policentričan izgled, odnosno slobodniji raspored gradnji. Na takav zaključak upućuju otkrića ostataka arhitekture i dosta širok raspored nekropola. Osnutak biskupije Muccuruma 533. na koncilu u Saloni vrhunac je u razvoju grada. Na poluotoku Sv. Petru otkriveni su ostaci ranokršćanske crkve i prostrane utvrde iz vremena bizantsko-gotskih ratova (535.-555.). Utvrda je bila sastavnica vojnog plana cara Justinijana, branitelja pravovjernog kršćanstva nad arijanskim Gotima. U takvom sustavu položaj na Sv. Petru izvrsnim je položajem samo nastavio identičnu ulogu obrane grada u podnožju, a sakralni značaj zadobiva i gradnjom crkve u utvrdi. Međutim, na prostoru Makarske najvjerojatnije se nalazila još jedna ili dvije ranokršćanske crkve iz 5. ili 6. st. Pretpostavlja se kako su njihovi ostaci na mjestu crkve sv. Filipa i stare franjevačke crkve sv. Marije.

• Svršetak antičkog razdoblja i početak srednjeg vijeka označava rušenje Muccuruma 548. od strane Gota. Spomen Makarske, u 7. st. navodi se kao Mucru, a u 10. st. to Mokron, u djelu De administrando imperio (O upravljanjucarstvom) bizantskog cara Konstantina VII. Porfirogeneta (945.-959.), dovodi se u vezu s obnovljenim naseljem s utvrdom na Sv. Petru.

• Crkva sv. Martinana groblju u Kotišini spomenuta je prvi put 1627. u pisanom izvoru osmanskog razdoblja. Izuzetna je za arhitekturu Makarske, jer predstavlja jedinu gradnju s djelomično sačuvanim, intaktnim srednjovjekovnim dijelovima. Stoga je i jedini sačuvani arhitektonski spomenik iz predosmanskog razdoblja. Datira se u drugu polovinu 14. do početka 15. st., u pogledu njene romaničke, polukružne apside i gotičkog stila koji se najavio blagim prijelomom svoda. Crkva je produžena krajem 17. ili početkom 18. st. Na groblju ispred crkve nalaze se četiri cjelovite nadgrobne ploče iz 15. st., dvije s reljefnim polumjesecom.

• Stara franjevačka Gospina crkvapodignuta je do 1502., ali je u nekoliko navrata obnavljana, kao i tijekom 16.-20. st. dosta pregrađivani samostan. Franjevački samostan s crkvom osobito je stradao u Ciparskom ratu (1570.-1573.). Sagrađen je na prostoru kasnoantičkog groblja i, najvjerojatnijeg, ranijeg benediktinskog sklopa.

• Crkva sv. Petra podignuta je u srednjem vijeku na mjestu ranokršćanske crkve iz 6. st. Pripadala je samostanu augustinaca iz kraja 15. st. Naziva se 1615. i katedralom. Obnovljena je nakon odlaska Osmanlija, vjerojatno početkom 18. st. Kao takva porušena je u potresu 1962., te faksimilski obnovljena 1993. Crkva i zaravan uokolo imali su namjenu groblja sve do 30-ih godina 19. st., kao jedno od gradskih ukopišta. Kratko vrijeme bilo je i jedino gradsko groblje.

19

• Spomen kasnosrednjovjekovne Makarske 1417. otvara dvojbe po pitanju smještaja njene utvrda, na Sv. Petru ili se radilo o utvrđivanju u podnožju. Potonju mogućnost posredno bi podupirala činjenica osmanske utvrde iz 1568. na mjestu današnje uže gradske jezgre, vjerojatno ranije razvijene sudeći prema izgledu urbanističkog rastera istočno uz gradski središnjitrg.

• Ova osmanska utvrda s dva bedema i tri kule podignuta je u vrijeme Ciparskog rata (1570.-1573.). Djelo je Hajrudina, graditelja mosta u Mostaru, poznata u prikazu mletačkog kartografa G. F. Camocija 1572. Utvrdu, unutar koje se nalazila tadašnja Makarska, porušili su 1646. Mlečani u Kandijskom ratu (1645.-1669.) prilikom osvajanja grada. Od nje je danas sačuvano tek prizemlje južne, obalne kule na Marineti.

• I danas dobro sačuvani obrambeni zid s puškarnicama na Sv. Petru podigli su Mlečani 1647. Istom vremenskom, kulturnom i graditeljskom sloju pripada Kulicana Zelenki i Veliki kaštelu Kotišini.

• Makarska u nama znanom urbanističkom i graditeljskom obrisu nastala je od početka 18. st. pod okriljem Venecije. Gradnja njenih simbola, katedrale, biskupske i kanoničke kuće započela je pod biskupovanjem N. Bijankovića (1699.-1730.). Idejna zamisao katedrale sv. Marka potječe iz 1697., a njen je autor Giacomo di Varrenne, arhitekt venecijanske sakralne arhitekture. Zvonik je nacrt inž. Giuseppea D’Andrea 1708., iako je na današnje mjesto dospio mimo izvorne zamisli. Katedrala je dovršena 1755. učešćem inženjera Francesco i Bartolo Melchiorija, koji su 30-ih godina modificirali prve zamisli njenog izgleda.

• Nedugo po gradnji katedrale na današnjem Trgu fra Andrije Kačića Miošića se podižu barokne palače, Karalipeo-Mrkušić i Babić-Lozina, i gradnje javnog značaja. Takva je Gradska česma iz 1755., koja nosi najstariji kameni grb Makarske i providura A. Balbija. Nasuprot je stajao stup za zastavu iz 1767. s reljefnim lavom sv. Marka, grba Venecije.

• U isto vrijeme ocrtava se Kalalarga ili Široka ulica s baroknim palačama, Vukovićevim i Alačevićevom, koje su imale i gospodarski karakter.

• Na Lištunu se 1726. podiže Markovićeva, obnovljena u 19. st., te danas skrita Ivaniševićeva palača.

• Baroknim gradnjama u 18. st. otvorila se i obala. Na zapadnoj strani podiže se krajem stoljeća palača Tonoli, a u njenom središtu nad rimskim ostacima dovršena je 1758. samostanska crkvasv. Filipa Nerija. Zvonik joj je građen 1769.-1771. od strane udomaćenih graditelja Mihovila Raffanellija i Vicka Visaggija. Sa zvonicima katedrale i franjevačke crkve (1712.-1715.) i danas naznačava dominante slikovnosti baroknog grada.

• Obnovljeni Franjevački samostan 1736. dobiva Visoku bogosloviju, a velike slike iz stare crkve vrhunska su ostvarenja (Pieter de Coster, Uznesenje Marijino, 1680.; Antonio Molinari, Sudnji dan, oko 1680.).

• Župna crkva sv. Jeronima u Velikom Brdu gradi se 1716.-1745. • Crkva sv. Andrije u Kotišini podignuta je u prvoj polovini 18. st. na mjestu

stare utvrde.

20

• Crkva sv. Ivana u Makru sagrađena je 1854. na ostacima ranije iz 1584.-1612., što navodi izvorni latiničko-bosanički natpis u njenom pročelju. Natpis se uzima kao najraniji dokazknjiževnog rada na hrvatskome jeziku u Makarskom primorju.

• U vrijeme francuske vlasti (1806.-1813.) podiže se 1808. na Mandraču južno od Franjevačkog samostana spomenik u čast maršala Marmonta. Na današnje mjesto, zapadni ulaz u grad, prenijet je 1818.

• Iz vremena dugotrajnije austrijske vlasti (1813.-1918.) brojnije su gradnje javnog i profanog značaja u Makarskoj. Današnje Gradsko groblje Sv. Križa utemeljeno je 1832. Nekadašnja općinska zgrada iz druge polovine stoljeća, djelo splitskog arhitekta E. Vecchiettija, bila je neostilska gradnja. U to vrijeme je dovršena i zgrada Stare škole, izvorno namijenjena sjemeništu. Krajem stoljeća gradi se neostilska Kačić-Pekina palača te 1897. ona Ivaniševićeva na Marineti. SvjetionikSv. Petar podignut je 1884. Na trgu se 1890. podiže spomenik pjesniku fra Andriji Kačiću Miošiću, djelo kipara I. Rendića.

• Nova franjevačka crkva u Makarskoj iz 1938.-1940., prema nacrtu arhitekta S. Podhorskog, iznimno je ostvarenje.

• Vila Irena, 1930.-1940. stoji u nizu sličnih ostvarenja kao što su vile Grle, Illeana, Nemčić, Pavlinović i dr.

• Spomenik revolucijeDrugog svjetskog rata na Glavici djelo je M. Salaja iz 1974.

• U svetištu nove franjevačke crkve J. Biffel izradio je 1999. mozaik Krista Svevladara i hrvatskih svetaca.

• Prvom predsjedniku samostalne Hrvatske, dr. F. Tuđmanu, spomenik je 2004. izradio K. Hraste

• K. Kovačić autor je Spomenika hrvatskim braniteljima iz 2004. • Grad Makarska postavio je 2004. česmu 156. brigade Hrvatske vojske i onu

na Trakačama • Skulpturu Sv. Petra, na istočnoj strani poluotoka, izradio je 2009. T. Kršnjavi. • N. Šanjek i I. Šoda Cotić autori su 2006. dvaju spomenika turistu • Spomenik fra Anti Antiću P. Barišića postavljen je 2005. uz crkvu sv. Jeronima

u Velikom Brdu • U Kotišini je uređen Spomen-dom isusovca o. P. Perice • Svetište Gospe Lurdske u Vepricu, poznato hodočasničko odredište,

utemeljeno je 1909. • Malakološki muzej, utemeljen 1963., iInstitut Planina i more iz 1979.,

osnivaju se pod okriljem franjevaca, čija se djelatnost ogleda i u iznimnoj knjižnoj ostavštini, pismohrani i izdavalaštvu.

• Spomen- ploča postavljena na ulazu u zgradu Grada obilježava 24. listopada 1865., kada u Makarskoj hrvatski jezik postaje prvi put službeni. Datum obilježava i Dan grada Makarske.

21

3.3. Nematerijalna kulturna baština u Makarskoj 3.3.1. Folklorni ansambl „TEMPET“ Osnovano kao folklorno društvo 1987. ime dobiva po starom makarskom plesu. Od 2004. djeluje kao udruga građana kojoj je osnovna djelatnost poticanje, razvijanje, čuvanje i unapređenje kulturne i folklorne baštine. Jedini folklorni ansambl na području Makarskog primorja. Slika 2: Članovi FA Tempeta na manifestaciji Metno

Izvor: FA Tempet Ansambl Tempet danas Zahvaljujući napornom radu, entuzijazmu i ljubavi prema folklornoj baštini Tempetje napredovao kada je 2006. godine osnovana pjevačka skupina. Iako je u početku nastala iz potrebe obogaćenja plesa pjesmom zahvaljujući voditeljici, etnomuzikologinji prof. Željki Mikavici Vranješ vokalna skupina prerasla je u prepoznatljivu skupinu koja je nizom zapaženih samostalnih nastupa publici ponudila poseban pjevački izričaj. Pokušaj da se 2008. godine osnuje i glazbena sekcija, koja bi okupljala mlade iz Makarske glazbene škole, nažalost zbog nedovoljnog interesa nije opstala u toj formi, ali suradnja s Glazbenom školom i danas je vrlo uspješna, te ansambl uz njihovu glazbenu podršku nastupa na svim smotrama i bitnim događanjima. 2008. osnovana je i dječja skupina koju danas vodi učiteljica Maja Erceg, ujedno osnivačica Tempeta kao društva. Najmlađih folkloraša ima 20-ak. Nešto starije osnovnoškolce, njih 15-ak vodi Ivan Josipović koji je ujedno voditelj seniora, skupine A – glavnih plesača. Ansambl još uvijek dobiva pomoć na probama i od stručnog voditelja Dražana Domjanovića. Tempet izvodi razne plesne koreografije sa svih područja Hrvatske, a osim makarskih starogradskih plesova možemo izdvojiti i plesove Bilogore, ličko kolo i

22

tanac, stare splitske plesove, ražanačko žensko kolo, međimurske plesove, trogirski šotić, plesove otoka Korčule, Korduna i druge. Iako mlad ansambl i uz brojne prepreke, Tempet je postigao puno u promicanju kulturne baštine. Ansambl redovito nastupa na komercijalnim nastupima, oplemenjujući program hotelskih kuća, zatim u sklopu ribarskih večeri i ostalih lokalnih manifestacija, čime brojnim gostima i posjetiteljima približava dio domaće folklorne tradicije. Gostujući u drugim mjestima, stekao je brojne prijatelje i ostvario zanimljive suradnje i susrete. 3.3.2. Torta makarana Torta makarana tradicionalna je makarska slastica koja je uvrštena u Registar nematerijalne kulturne baštine Ministarstva kulture Republike Hrvatske. Uvrštavanjem u popis odabranih gastronomskih vrijednosti makarana je dobila mjesto koje zaslužuje jer kao malo koja delicija živi sa stanovništvom već stoljećima i jedan je od prepoznatljivih simbola grada Makarske. Sastojci za pripravljanje ove torte ukazuju na venecijanske slastičarske utjecaje, a recept obuhvaća okuse i mirise mediteranskog podneblja. Poput svih najboljih i najpoznatijih jela torta makarana nastala je od onoga što su domaćice imale pri ruci, u kući ili u vrtu. Glavni sastojak torte makarane su bademi, a limun i rožolin daju joj zavičajnu notu. Posebnost joj je ukras u obliku mreže napravljen od trakica tijesta koji upućuje na način rezanja u obliku romba. Osnovni recept svima je poznat i lako ga je saznati, ali ono što svaku tortu makaranu čini jedinstvenom je tajna svake domaćice, poneki sastojak koji se nikome ne otkriva. U Makarskoj se torta makarana oduvijek pripremala za najveće proslave i blagdane, a tako je i danas. Ovaj zaštićeni, slasni gastronomski dragulj predstavlja nas u inozemstvu na raznim promotivnim sajmovima kao turistički brend, nosi se kao poklon prijateljskim gradovima, ukrašava razne izložbe, prezentacije i manifestacije. Nekoliko gradskih restorana i slastičarnica imaju u ponudi ovu slasticu, a brojne Makarke svladale su vještinu njene izrade, najčešće prema receptu koji se prenosi s koljena na koljeno. Svi oni imaju priliku natjecati se u izradi najbolje makarane na Danu torte makarane, tradicionalnoj gastronomskoj manifestaciji. Kao pravi makarski simbol i brend, naša torta ima i svoj logo, izabran na natječaju između stotinjak ponuda. Koristi se u svim prilikama u kojima se makarana poklanja, predstavlja ili prodaje. U okviru projekta Zagrebačke banke, dokumentacija o povijesti i upotrebi torte, recepti i podaci o Danima torte makarane pohranjeni su u vremenski trezor na stogodišnje čuvanje. 3.4. Gastronomska osnova za razvoj turizma (makarska kuhinja) Hrvatski prostori i regije od početka povijesti, posebno Dalmacija, pa tako i Makarsko primorje i Makarska, bili su pozornica dodira naroda i svjetova, vjerovanja i migracija, koje su u valovima donosile svoje znanje i utjecaje, a onda ih uklapale su okvire zatečenog kulturnog i civilizacijskog nasljeđa, pa tako i

23

gastronomije. Kroz sve mijene i epohe, na makarskom području prevagnula je „kuhinja maslinovog ulja i vina“, kao ogledalo Starog Mediterana. To se prvenstveno odnosi na konzumaciju ribe, školjaka, glavonožaca i rakova svih vrsta, na raznovrsne načine, pečena, kuhana, u marinadama, u buzarama ili u glasovitim dalmatinskim brujetima. Nakon toga dolaze jela od povrća, često miješanih grahorica, pa pripravci od kupusa, janjetine i kozletine, iznutrica ili prastarih mesnih pirjanaca. Među njima se izdvaja pašticada, slavno jelo od juneće ili goveđe ruže u slatko kiselom umaku, izrazito antičkog, bizantskog i mletačkog podrijetla, ali snažnog dalmatinskog naglaska. Takva kulinarska uljuđenost uključila je Makarsku i njeno Primorje u sredozemni gastronomski kaleidoskop, u kojemu se u loncima i tanjurima slijede stari i izvorni nizovi, od morskih ježeva i sirove ribe, do mesnih pečenja ispod peke, ili jedinstvenih pogača punjenih maslinama, slanom ribom i sirom.. Čitav mali jelovnik makarske kuhinje, ispisan je u prolomima vremena na velikom stolu Sredozemlja i Europe. Na tako ponuđenom jelovniku u kojem se ogleda naše zajedničko nasljeđe, i makarska kuhinja nudi samosvojan i dragocjen slijed u stalnom prožimanju i otkrivanju. Makarska kuhinja jedan je od vodećih aduta na kojima se treba temeljiti razvoj kulturnog turizma, a sve u suradnji s makarskim ugostiteljima. 3.5. Kulturne manifestacije u službi turizma grada

Osim što privlače posjetitelje, manifestacije često nadoknađuju sezonalnost turizma, doprinose razvoju selektivnih vrsta turizma (tako i kulturnog turizma), a česta je pojava da su rezultirale stvaranju imidža grada ili turističke destinacije i na taj način ih pozicionirali kao poželjnu turističku destinaciju. Osim brojnih prirodnih i kulturnih obilježja, Makarska kao turistički grad poznata je po brojnim kulturno-zabavnim manifestacijama tijekom čitave godine. Za uspješan turizam i zadovoljenje potreba turista više nisu dovoljni samo klimatski i zemljopisni faktori. Zahtjevi suvremenog turista se mijenjaju pa čak i prema izboru različitih manifestacija koje obogaćuju turističku ponudu, bez sezonskih ograničenja. U svijetu brzih promjena i globalizacije, manifestacije postaju fenomen koji sve više dobiva na značaju kroz industriju događaja, a ovu činjenicu prepoznali su i turistički vođe grada. Tako se tijekom čitave godine u Makarskoj organiziraju različite manifestacije.

24

Tablica 6.: Pregled godišnjih manifestacija u Makarskoj za 2014.

NOĆ MUZEJA / siječanj /Pokroviteljstvo: Hrvatsko muzejsko društvo MAKARSKI ZIMSKI KARNEVAL / veljača / Organizatori: Grad Makarska i Turistička

zajednica grada Makarske INTERNACIONALNI KUP KUHARA EUROPSKIH REGIJA (IKKER) /veljača / Organizator:

Savez kuhara europskih i mediteranskih regija MaFest - MAKARSKI FESTIVAL STRIPA / ožujak / radionice u osnovnim školama na

području Makarske rivijere / Organizator: Udruga Mozaik stripa MAKARSKI MARENDIN / ožujak / Organizator: Udruga „Makarski marendin“ NOĆ KNJIGE / travanj / Organizator: Gradska knjižnica Makarska DANI VRTIĆA / travanj / Organizator: Dječji vrtić „Biokovsko zvonce“ Makarska

FESTIVAL VINA „DALMACIJA WINE EXPO“- WINE & FUN / svibanj / Organizator:

Dalmatinska vinska izložba d.o.o. MEĐUNARODNI MOTO SUSRETI / svibanj / Organizator: Moto klub „Sveti Jure“ Makarska

ITF MAKARSKA - TENIS SENIORS OPEN / svibanj /Organizator: Teniski klub „Sokol“ VESLAČKI TURNIR „MEMORIJAL TONČI SKENDER“ / svibanj / Organizator: Veslački klub

„Biokovo“ Makarska MaFest - MAKARSKI FESTIVAL STRIPA / svibanj / Organizator: Udruga „Mozaik stripa“ MACTIVE WEEKEND - BRDSKO -PLANINSKA UTRKA “MAKARSKA VOŠAC“ I SVIBANJSKI

USPON NA BIOKOVO „POZDRAV LJETU“ / svibanj - Utrka „Makarska - Vošac“/ svibanj - Svibanjski uspon na Biokovo / Organizator: Atletski klub „Sv. Marko“, Hrvatsko planinarsko društvo „Biokovo“ Makarska i Park prirode „Biokovo“

KLUPSKO PRVENSTVO U UDIČARENJU / svibanj / Organizator: PŠRD „Arbun“ Makarska TRADICIONALNI TURNIR U BUĆAMA „MAKAR“ / svibanj - lipanj BICIKLIJADA / svibanj / Organizator: Udruga Savjetovalište „Lanterna“ i Biciklistički klub

„Makarska“ FESTIVAL DOKUMENTARNOG FILMA „DokuMA“ / lipanj / Organizator: Udruga „DokuMA“ MEĐUNARODNI ODBOJKAŠKI TURNIR / lipanj / Organizator: Odbojkaški klub „Makarska“ PRVI GLAS DALMACIJE / lipanj / Organizator: Dječji klub „Dalmalino“ MEĐUNARODNI TURNIR U STANDARDNIM I LATINOAMERIČKIM PLESOVIMA / lipanj /

Organizator: ŠPK „Briljantin“ Makarska MEĐUNARODNI KAMP RUKOMETNIH VRATARA / lipanj / Organizator: Hrvatski rukometni

savez POZDRAV LJETU / lipanj / Organizator: Turistička zajednica grada Makarske FEŠTA SV. PETRA - SAJAM MAKARSKIH PROIZVODA / 29. lipnja / Organizator: Grad

Makarska MEĐUNARODNI RUKOMETNI TURNIR „Makarska“ / lipanj / Organizator: Ženski rukometni

klub „Hoteli Makarska“ FESTIVAL MEDITERANSKOG FILMA SPLIT U GOSTIMA - „KINO MEDITERAN“ / srpanj,

kolovoz, rujan / Organizator: FMFS FOTON FESTIVAL – ljetni / srpanj / Organizator: Udruga „Foton“ MEMORIJALNI TURNIR „KOBAC“ / lipanj – srpanj / Organizator: HVIDRA Makarska MAKARSKO KULTURNO LJETO / srpanj - kolovoz / Organizatori: Grad Makarska i

Turistička zajednica grada Makarske BASKET TOUR / srpanj / Organizator: Turistička zajednica grada Makarske ETNO FESTIVAL „METNO“ / srpanj / Organizator: Folklorni ansambl „Tempet“ Makarska LJETNI KARNEVAL / kolovoz / Organizator: Turistička zajednica grada Makarske FESTIVAL KLAPA UZ MANDOLINE I GITARE / kolovoz / Organizator: Grad Makarska MAKARSKI JAZZ FESTIVAL / kolovoz / Organizator: Udruga „Adria“ FESTIVAL RIBE / rujan / Organizator: Turistička zajednica grada Makarske POMORSKA BITKA - PROSLAVA DANA HRM-a / 18. rujna / Organizator: Turistička zajednica

grada Makarske

25

MaTRAVEL FEST - FESTIVAL PUTOVANJA / rujan MEMORIJALNI TURNIR „KATE ERCEG“ / rujan / Organizator: Ženski odbojkaški klub

„Osejava“ Makarska MEĐUNARODNI VATERPOLO TURNIR „MLADI GALEB“ / listopad / Organizator: Vaterpolo

klub „Galeb“ Makarska FOTON FESTIVAL – zimski / studeni, Makarska / Organizator: Udruga „Foton“ NOGOMETNI TURNIR „MALI ZMAJ“ / svibanj / listopad / Organizator: Hrvatski nogometni

klub „Zmaj“ LIKOVNA KOLONIJA / listopad /Organizator: Gradska galerija „Antun Gojak“ Makarska IZBOR NAJBOLJE TORTE MAKARANE / listopad / Organizator: Grad Makarska OBILJEŽAVANJE DANA GRADA MAKARSKE / 24. listopada / Organizator: Grad Makarska JUDO TURNIR „KUP MAKARSKE - MEMORIJALNI TURNIR TAJMIR NOLA“ / 24. listopada /

Organizator: Judo klub "Biokovo" ATLETSKI MITING i KROSS UTRKA KROZ GRAD / listopad - Atletski miting / listopad - Kross

utrka kroz grad / Organizator: Atletski klub „Sv. Marko“ MEĐUNARODNO NATJECANJE KONOBARA „PERISKA“ - Grand Gourmet / studeni /

Organizator: SKMER VETERANSKI BOŽIĆNI KOŠARKAŠKI TURNIR „OLD STARS“ / prosinac / Organizator:

Košarkaški klub „Amfora“ Makarska FESTIVAL PJEVAČA AMATERA „PRVI PLJESAK MAKARSKE RIVIJERE“ / prosinac /

Organizator: Udruga „Mladi talent“ BOŽIĆNI GRAD / prosinac / Organizatori: Grad Makarska i Turistička zajednica grada

Makarske

Izvor: Odjel za društvene djelatnosti Grada Makarske, listopad 2015. Manifestacije koje tijekom godine organizira Grad Makarska i njegove udruge pokrivaju skoro sve oblike umjetnosti. Bogati i kvalitetni programi ubrajaju npr. Festival stripa MaFest koji je već poprimio međunarodni karakter i iz dnevnog prerastao u tjedno događanje s mnoštvom radionica. Udruga 'Foton' uspješno organizira 'Dane fotografije' koji se u dva perioda u toku godine (ljetnog i zimskog) organiziraju izložbe, radionice, nagradni natječaji… Folklorni ansambl 'Tempet' već organizira zavidni festival obogaćen tradicijskim etnoi folklornim sadržajem. Udruga' MIKE' ističe humanitarni karakter koji mora imati svaki grad, a udruga 'GaleRica' kulturu predstavlja na moderan način pun projekcija i performansa. Amatersko lutkarsko kazalište više od desetljeća popunjava gledalište do zadnjega mjesta. Unatoč bogatom programskom godišnjem konceptu, svakako je potrebno raditi na kvaliteti svakog od njih na način da se iz godine u godinu razvijaju i rastu te prilagođavaju segmentu publike kojeg pokrivaju. Kako bi se to realiziralo, potrebno je poraditi na međusektorskoj suradnji javnog, civilnog i gospodarskog sektora. Osobito stoga što je gospodarski sektor minimalno uključen u organizaciju i provedbu manifestacija. Svakako je pohvalan društveni segment djelovanja tvrtke Apfel d.o.o. u društveno-socijalnom životu grada, te je odličan primjer dobre prakse.

26

3.6. Glazbeni festivali kao alternativna turistička ponuda Hrvatska se na karti svjetskog festivalskog turizma u posljednjih pet godina vrlo kvalitetno pozicionirala te je postala nezaobilazna festivalska destinacija. Festivalski turizam predstavlja ekonomiju doživljaja koja prodaje zajedničko iskustvo atraktivne lokacije, kvalitetne glazbe i bogatih turističkih sadržaja. Festivali pozitivno utječu na povećanje broja dolazaka gostiju na destinaciju, povećanje broja noćenja, povećanje turističke potrošnje, a time i učinka multiplikatora, reduciraju sezonalnost, te potiču goste da se vraćaju u destinaciju i time stvaraju lojalnost. Organizacija događaja i festivala sa sobom donosi brojne pogodnosti, i za individualne poduzetnike, i za cjelokupnu lokalnu zajednicu i turističku regiju. Festivalski turizam utječe i na razvoj lokalne infrastrukture, na izgradnju novih smještajnih kapaciteta, te potiče pokretanje raznovrsnijih ugostiteljskih, sportsko-rekreativnih sadržaja, te svih pratećih djelatnosti. Glazbeni festivali u Hrvatsku dovode više od 200 000 gostiju iz cijeloga svijeta, a njihov broj bilježi porast i preko 20% godišnje. Dob festivalskih gostiju kreće se od 18 do 38 godina, što govori o tome kako festivalsku publiku čini upravo mlada i proaktivna populacija koja stvara trendove. Kod mlade populacije izraženiji je efekt ponovnog vraćanja na destinaciju nakon doživljenog pozitivnog iskustva. Njihova su motivacija prvenstveno glazba i zabava, a zatim ljepota destinacije i uživanje u blagodatima Jadrana i ljetne klime. Prosječna potrošnja na putovanju u prosjeku iznosi oko 750€. Iz rezultata Festicket ankete vidljivo je i da je više od 80% festivalskih gostiju spremno platiti više u potrazi za smještajem veće kvalitete.

Makarska - „Grad festivala“ Posljednje dvije godine zalaganja Grada Makarske i Turističke zajednice grada Makarske kreću se u smjerupoticanja organizacije festivala s ciljem promicanja Makarske kao grada festivala i dobre zabave s čak 9 festivala (Makarsko kulturnoljeto, Jazz festival, MaFest - festival stripa, Dalmacija Wine Expo, DokuMa - festival dokumentarnog filma, Festival klapa uz mandoline i gitare, Festival putovanja, MEtno- etno festival, Festival plave ribe).

Festivali: 1. Slika 3.: Logo Makarskog kulturnog ljeta

Makarsko kulturno ljeto

Izvor: Upravni Odjel za društvene djelatnosti Grada Makarske

27

Najveća gradska kulturna manifestacija koja se odvija u razdoblju od srpnja do rujna. Klapske večeri, kulturni i jazz koncerti, večeri folklora, kazališne predstave, koncerti klasične glazbe, samo su mali dio priče kojim se može dočarati makarski ljetni ambijent. Svečano otvaranje predstavlja svojevrsnu najavu onoga što će posjetitelje očekivati u danima trajanja manifestacije. Makarsko kulturno ljeto je naša najduža, najposjećenija i najkvalitetnija manifestacija u kojoj svatko može izabrati nešto za sebe.

Program Makarskog kulturnog ljeta je ove godine prvi put podijeljen na festivalski, pridruženi i zabavni (a traje sve do 21. rujna). Programom je obuhvaćeno stotinu događanja – preko kazališnih predstava, umjetničkih izložbi, koncerata ozbiljne i zabavne glazbe, poetskih večeri, folklornih nastupa, pa do pučkih fešta, festivala, sportskih događanja – ukratko, po malo od svega i po malo za svačiji gušt. Mada je koncept naizgled vrlo sličan lanjskom, ozbiljne razlike ipak postoje, prije svega time što se osnovni tzv. festivalski program s pripadajućih 28 događanja izdvojio kao poseban ljetni kulturni festival u kojem se od strane stručnog žirija i publike bodovalo svako od uvrštenih događanja koja su na kralju ljeta konkurirala za nagradu Osmijeh Biokova (inače rad akademskog kipara Marina Marinića).

Makarsko kulturno ljeto 2015. – festivalski karakter

Među osnovnim motivima za ovaj iskorak bili su potreba i želja da manifestacija dobije jedan natjecateljski šarm, odnosno da Makarsko kulturno ljeto postane projekt u kojem će na ovaj način događaji dobiti dodatan značaj, publika važnost odlučivanja te mjesto za glasovanje, a glumci poseban osjećaj jer su u konkurenciji za nagradu. Po prvi put dodijelile su se nagrade za najbolju predstavu, najbolju žensku i mušku ulogu, i to posebno za glasove publike, a posebno za mišljenje Prosudbenog vijeća. Osmijeh Biokova dobio je i autor najbolje ljetne izložbe kao i glazbenici koje je Prosudbeno vijeće nagradilo za najbolji koncert MKLJ 2015. Najbolje pojašnjenje koncepta ovogodišnje manifestacije u samo nekoliko rečenica dao je njezin umjetnički ravnatelj Ivica Mijačika: „Kad govorimo o ovogodišnjem Makarskom kulturnom ljetu možemo reći: Sve odabrano je zaštićeno barem nacionalnom kvalitetom i potvrđeno brojnim nagradama, festivalima i kritikama. Sve provjereno i provjerljivo. A namjera je Makarsku ozbiljnije upisati na «ljetnu» nacionalnu kulturnu kartu. Koliko god je konzumiranje umjetnosti subjektivno, mora se postaviti jedna ozbiljna osnovica. I voditi računa kako može biti lijepo uspoređivati se i s onima koji su već koračali dubokom vodom”.

2. Prvo službeno izdanje MaFesta - međunarodnog festivala stripa u Makarskoj koje organizira udruga “Mozaik stripa” - dogodilo se 2006. godine kada je kao prvi specijalni gost Makarsku pohodio istinski velikan svjetske strip-scene - Belgijanac Hermann. Potom, godinu dana poslije, specijalni gosti 2. MaFesta bili su Talijani Alfredo Castelli i Lucio Filippucci, a od 2008. nadalje cijela priča oko festivala podignuta je na jednu još višu, može se reći – europsku razinu da bi danas festival prerastao u jedan od većih festivala tog tipa u Europi koji okuplja najpoznatije svjetske autore u svijetu stripa. Njihovi crteži čekaju se satima u dugim redovima. U sklopu festivala održavaju se radionice s djecom, burza stripova, autorsko crtanje i potpisivanje te prateći kulturno-zabavni program. Godine 2015. održan je deveti

MaFest (Makarski festival stripa)

28

festival po redu. MaFest je jedan od najznačajnijih kulturnih događaja u Makarskoj, osobito stoga što je u vrijeme predsezone odličan turističko-kulturni sadržaj i Makarsku promovira kao destinaciju urbane kulture i turizma.

3. U Makarskoj se već dvanaest godina, zadnju subotu u kolovozu održava Festival klapa uz mandoline i gitare. Cilj Festivala je očuvati i približiti publici još jednu vrstu klapskog izričaja koja je također dio tradicije kao i a capella pjevanje. Specifičnost je Festivala da klape koriste pratnju mandolina i gitara. Festival je u kratko vrijeme dobio na značaju, s obzirom da ga upravo ta činjenica izdvaja od ostalih klapskih festivala te kao takav svake godine iznova napuni Ljetno kino grada Makarske što je ujedno i najbolji znak da publika voli ovaj dio glazbenog kulturnog nasljeđa.

Festival klapa uz mandoline i gitare

4. Vodeći enogastro festival u Dalmaciji koji okuplja više od 150 proizvođača vina, delikatesa i maslinovih ulja, zatim predstavnike vrhunskih restorana i hotela, top kuhare, te uglednike poslovne, političke i kulturne scene.

Dalmacija Wine Expo

Veliki gubitak za Makarsku je taj što je poslovni i gospodarski dio 2014. godine „preseljen“ u Split, dok se u Makarskoj održava manifestacija „Wine and Fun“ na Kačićevu trgu, čiji je karakter isključivo prezentacijski. Dva dana se na Kačićevu trgu i Kalalargi održavaju kulturno-zabavne manifestacije uz štandove s vinima probranih vinara i autohtonih okusa Dalmacije. Dalmacija Wine Expo je manifestacija koja i službeno otvara sezonu u Makarskoj, međutim bez gospodarskog karaktera manifestacije kojoj je to osnovni cilj, njen daljnji razvoj je u smislu kvalitete i razvoja gastro, eno i kulturne ponude grada upitan. Stoga je neophodno gospodarski, sajmeni dio, vratiti u Makarsku!

5. U želji da se makarskoj publici približi etno kultura i glazba, FA Tempet na čelu s prof. Željkom Mikavicom Vranješ od 2009. godine u sklopu Makarskog kulturnog ljeta svake godine organizira jednodnevni festival na Spomeniku na Glavici pod nazivom M'Etno. Uz velike napore i entuzijazam pojedinaca ove godine priprema se sedmi po redu, a dosadašnjih godina publika je svjedočila i uživala u nastupima Tempeta i njihovih kolega gostiju (KUD Brodosplit iz Splita, KUD Mirce Acev iz Prilepa, Makedonija), te svjetski poznatih lica etno glazbene scene. Gostovali su tako prethodnih godina sastavi iz Hrvatske, Kries i Mojmir Novaković, Cinkuši, Gustafi, zatim poznata lica iz inozemstva braća Teofilović koji na jedinstven način prezentiraju tajni svijet balkanskog glazbenog nasljeđa, svestrani umjetnik i čarobnjak na gitari Miroslav Tadić, zanimljiv je bio i Makhadam izvođač koji je doputovao čak iz Kenije, te ostali. Ova vrijedna etno manifestacija bila je i pod pokroviteljstvom predsjednika Republike Hrvatske, dr. Ive Josipovića, a iz sezone u sezonu unatoč nedostatku financijske potpore, opstaje i pruža Makaranima i njihovim gostima večer kulture i glazbe s naglašenim međunarodnim štihom.

Festival M'Etno

6. DokuMA Film Festival je međunarodni festival dokumentarnog filma koji se održava u Makarskoj. DFF organizira udruga građana DokuMA iz Makarske – udruga za proizvodnju, promociju, distribuciju filmskog i audio-vizualnog stvaralaštva. Ciljevi DFF-a su promicanje multikulturalizma, promoviranja kinematografija zemalja članica EU te stvaranja platforme za razmjenu filmskih ideja i iskustava. Program se

DokuMA- festival dokumentarnog filma

29

sastoji od međunarodnog natjecateljskog programa kratkometražnih dokumentaraca ‘Mali Garmaz’, revije ‘Dugi hit film’, retrospektive Zemlje partnera, programa za mladež ‘MAteeneja’ te revije ‘Regionalni studentski film’. Festival djeluje od 2014. DokuMA Film Festival svake godine ugošćuje drugu zemlju partnera iz EU (Republika Češka 2014., Republika Poljska 2015.), a uključuje i edukacijski CrossBorder program suradnje regionalnih filmskih akademija. Udruga organizira i program projekcija 'Grad bez kina' u Vatrogasnom domu u Makarskoj. Cilj ovog programa je obnavljanje kulture gledanja filmova u kinu te poticanje dijaloga o filmskoj umjetnosti i važnim društvenim temama. U prvoj godini djelovanja udruge DokuMA, u Makarskoj je kroz DFF i GBK prikazano 45 dokumentarnih filmova koji su privukli više od 3000 gledatelja. DokuMA Film Festival je projekt koji je od samog početka ambiciozno zamišljen i odmah je ostvario odlične rezultate. Odličan je sadržaj koji promiče kulturni turizam u Makarskoj, a dodatna vrijednost mu je što se održava u vrijeme predsezone.

7. Nakon što su prošle 2014. godine pilot-izdanjem privukli veliki interes publike, organizatori Makarska jazz festivala ove su godine organizirali stepenicu više u odnosu na lani. Tri dana u kolovozu Makarska je ponovo bila centar regionalne jazz scene, s nastupima: Green House Blues Banda, Vasil Hadžimanov Banda, grupe Chewbakka 4, Big Banda Makarska te Amire Medunjanin Trija, koja je završnog festivalskog dana održala koncert na pozornici Ljetnog kina. Popratni je program također pomno pripremljen – Vasil Hadžimanov održao je radionicu jazz piana, Branko Trijić jazz gitare, dok su Dado Marinković i Vladimir Samardžić vodili radionice za bubnjare i basiste. Centar događanja bio je područje oko Kačićeva trga s obzirom na to da su se ovdje održavali gotovo svi koncerti uz izuzetak Amire Medunjanin, te Wine bar Grabovac koji je ugostio glazbene radionice.

Jazz festival

8. Makarski festival putovanja prvi put je organiziran 2013. s ciljem promicanja kulture putovanja. Festival okuplja poznate svjetske putnike i putopisce s hrvatskom putovnicom koji prenose svoje priče, fotografije i videa s putovanja diljem svijeta. Festival je gradu stvorio novu perspektivu s velikim potencijalom za daljnjim razvojem, stoga je potrebno da se lokalna zajednica uključi u samu organizaciju festivala.

Ma Travel Fest

9. Manifestacija zamišljena u dva dijela, na početku lipnja i na kraju rujna, obuhvaća prezentaciju ribarskih, gastronomskih, tradicijskih i folklornih dostignuća na temu plave ribe „hraniteljice Jadrana“, sve prilagođeno ukusu posjetitelja. Ovogodišnji festival drugi je po redu. Dan prije samog festivala lokalni ugostitelji i hotelijeri ponudili su odlične riblje menije po posebnim cijenama, a na dan održavanja festivala upriličena je ribarska fešta na rivi uz sudjelovanje profesionalnih kuhara iz emisije Master Cheff, učenika ugostiteljske škole, vlasnika restorana i hotelskih kuća. Festival plave ribe manifestacija je koja ima potencijala za razvoj u jednu od vodećih gastronomskih manifestacija i koju definitivno treba još kvalitetnije razraditi u organizacijskom, prezentacijskom i sadržajnom smislu, kako bi zauzela svoje mjesto i na regionalnoj listi gastronomskih događaja.

Festival plave ribe

30

S obzirom na to da je Hrvatska uvrštena u sam vrh svjetskih odredišta festivalskog turizma, potencijal za razvoj ovog segmenta alternativne turističke ponude je golem i neupitan. Razvoj festivalskog turizma bazira se isključivo na poduzetničkoj inicijativi, nije plod institucionalne strategije, čini ga isključivo plod domaćih i stranih privatnih poduzetnika i kao takav je dugoročno neodrživ. Poslovni model glazbeno-festivalskog turizma dokazan je i priznat u cijelom svijetu, te ga takvog pokušavaju kopirati druge turističke destinacije koje se u njemu nisu na vrijeme profilirale, no u njoj vide priliku za uspjeh. Kao nama najbliži primjer ponovno navodimo Maltu i Španjolsku koje nude visoke državne subvencije organizatorima festivala kako bi ih iz Hrvatske preselili na svoju lokaciju, odnosno u njihovu zemlju.

Povijesni događaj „Bitka kod Makarske“ Važno je istaknuti manifestaciju nastalu na temelju događaja iz 887. (18. rujna). Radi se o Bitci kod Makarske kada se mletački dužd Petar I. Kandijan zaputio brodovljem u kaznenu ekspediciju prema Neretvanima. Snage mletačkog brodovlja činilo je 12 brodova, a iskrcao se kod Makra. Prvi udarni val mletačkih postrojbi bio je uspješan, no 18. rujna Neretvani su snažno uzvratili te u potpunosti razbili mletačke snage na kopnu i moru. Sam je mletački dužd poginuo u ovoj bitci. Ovaj se datum od 1990. godine obilježava kao Dan Hrvatske ratne mornarice. Na temelju ovog zanimljivog događaja razvila se manifestacija koja obilježava Dan HRM-a: Uprizorenje pomorske bitke Hrvati – Mlečani kojom se ističe pomorska tradicija Makarske i hrvatskog naroda.

3.7. Poznate ličnosti, mitovi i legende Nedovoljna iskorištenost prezentiranja pučke usmene predaje, kao jedinstvenog i autohtonog lokalnog izričaja, učinila je Makarsku gradom bez priče. Kako bez priče nema ni „brenda“, ne treba se čuditi da originalni suvenir koji bi pratila i legenda, nikako ne uspijeva postati djelom ponude turistima. Sigurno je da plaćamo obol dugom zanemarivanju u istraživanju lokalne pučke kulture i podilaženju nekvalitetnim trendovima s kratkim učinkom. Srećom vrijeme još uvijek nije izbrisalo sva sjećanja, a entuzijazmom amatera, zaljubljenika u zavičajno, neke su legende i priče sačuvane od zaborava; zapisane, zabilježene i snimljene, od starijih, danas pokojnih sugrađana. Akter više takvih legendi makarski je biskup sluga Božji Nikola Bijanković. Osim svojih neupitnih zasluga, za grad i puk, biskup je uživao i glas izlječitelja opsjednutih, a na njegovim pohodima u Bosnu, posebno ga je cijenilo i muslimansko stanovništvo. Dan njegove smrti Sv. Lovre (10.kolovoza), postao je sajmenim danom zbog pohoda puka na odavanje počasti preminulom biskupu, pa je značaj ove fjerebio veći od danas promoviranog Sv. Petra i Pavla. Smješteni vremenski igrom

31

slučaja u dane najveće turističke špice, ova bi dva sajma morali postati centralnim događajima u tom ljetnom periodu. Ponudu i fjeru bi trebalo bolje osmisliti i vezati između ostalog za Bijankovićev lik i neke njegove atribute. Najpoznatija legenda vezana za biskupa priča je o njegovoj papuči. Kao što je to uvijek slučaj, usmenim prepričavanjem dodavali su se vremenom novi elementi i detalji, pa legenda ima više verzija. S jednog od svojih pohoda biskup umoran svlači skupocjenu papuču, na tren zaspe, pa onda probudivši se shvaća da mu je papuča ukradena. Tijek priče kasnije se prema različitim kazivačima razvija u više pravaca, no detalj papuče sasvim je dovoljan, da uz dobro izrežiran scenarij svojevrsne igre, bude motivom za zanimljivo zabavno-poučno događanje koje će zaokupiti pažnju turista. Ovo je moguće osmisliti na različite načine. Npr. „U potrazi za Bijankovićevom papučom“, ponudilo bi sudionicima podatke o ovom važnom liku iz lokalne povijesti. Vodič bi pružio stvarne informacije o životu i značaju biskupa, na polazištu ispred crkve sv. Marka, a potom ispričao i jednu od inačica priče o papuči. Turisti bi bili pozvani u potragu za papučom, dobili bi kartu plana grada s istaknutim detaljima vezanim za biskupa (kuća, česma, filipinski sklop na rivi, mjesto tobožnjeg odmora biskupa pred gubitak papuče), vođeni uputama s plana sudionici bi u igri krenuli u potragu za izgubljenom obućom, a u svakom novom događanju, ona bi bila sakrivena na drugom mjestu. Nagrada onomu tko je nađe bila bi sama papuča, njena veća i luksuznija verzija, a ostalim sudionicima, manje i jednostavnije verzije. Prethodno bi trebalo osmisliti bi izgled papuče, raspisati natječaj ili pozvati lokalne stručnjake i umjetnike za pomoć u formiranju takvog originalnog suvenira. Ovo bi mogla biti jedna od mogućih verzija, no predaja nudi dovoljno elemenata i za drugačija rješenja. Trebalo bi iskoristiti i u suradnji s crkvom prezentirati i ostale elemente iz biskupovog života. U svakom slučaju turistima prezentirati, danas sakriven i u obilasku crkvesv. Marka, nezamjetljiv Bijankovićev grob, na čijoj su se ploči, prema svjedočenjima puka, dogodila brojna izlječenja. Ozbiljnije istraživanje biskupovog lika i djela i donijelo bi i nova saznanja, sasvim dovoljna za novi sadržaj vezan za vjerski turizam. Još jedna priča iz vjerskog života grada i Primorja zaslužuje prezentaciju turistima i vjerojatno bi zaokupila njihovu pažnju. Riječ je o „picokarama“, redovnicama –trećoretkinjama, koje su isposnički živjele u kućici podno biokovske litice kraj grobne crkvice sv. Martina u Kotišini. Ime su dobile prema jednom terminu iz talijanskog narječja koji je opisivao boju njihove odjeće (sivo). Baveći se uzgojem koza i ovaca, koristile su grubo obrađenu vunu kako materijal za svoju odjeću. Nebojana crna i bijela vuna, istkana, je davala specifičnu sivu prepoznatljivu boju. Picokare su izrađivale sir i ostale proizvode od mlijeka. Svi ti elementi daju prostora za prezentaciju turistima. Predstavljanje ove zanimljive redovničke zajednice, kretalo bi izletom u Kotišinu. Središnja bi destinacija bila crkva sv. Martina, razgledanje ostatka crkve i naznake staništa trećoretkinja u blizini crkve. Priča vodiča o sestrama, prodaja sireva začinjenih biljem iz Parka prirode u Kotišini, te ponuda originalnih suvenira, primjerice ručno izrađenih ukrasnih lutki sa specifičnom odorom picokara, samo su neke od ideja za promoviranje i ove priče koja bi mogla zaokupiti pažnju posjetitelja.

32

Zanimljivo bi bilo ponuditi posjetiteljima i priliku probati i isposnički obrok, kakav su jele redovnice. Takva bi ponuda mogla biti proširena i propagiranjem zdrave i autohtone prehrane. Mogućnosti su naravno daleko veće, te bi uz dobro osmišljenu priču ostali turistima u sjećanju. Prostor Kotišine dobio bi tako priliku prezentirati još jednu od svojih zanimljivosti. Neposredna blizina grada mogla bi pretpostavljati i šetnju do odredišta, ali organizirani odlazak vozilima. Ova dva detalja iz povijesti vezani za vjerski život u prošlosti, mogla bi objediniti vjerski turizma sa zabavom i tako obogatiti turističku ponudu. Vađenje iz zaborava predaja, legendi, priča, te atipičnih i zanimljivih detalja, sigurno bi iznjedrili i druge slične projekte koji bi makarsku turističku ponudu učinile specifičnijom i atraktivnijom.

3.8. Resursi vezani uz kulturu života i rada

3.8.1. Ribarstvo Ribarstvo je i danas jedna od važnih gospodarskih djelatnosti Splitsko-dalmatinske županije, a kroz povijest je vezana za Makarsku i nekadašnji način života. Ribari, brodice i ribarske mreže i danas još dominiraju vizurom makarske rive te sa stajališta promatrača postaju "living story" muzeji na otvorenom. Makarska je jedan od rijetkih gradova u kojem se riba može kupiti na licu mjesta, na rivi odmah po dolasku kočarice u luku. Baština koja se veže u ribarstvo i način života koje ono uvjetuje atraktivni su širokim tržišnim segmentima. Priče o lokalnim ribarima, njihovim brodovima i moru, kao i teškom životu, predstavljaju tople priče s još živom tradicijom ribarstva te se mogu komercijalizirati uz lokalnu inicijativu. 3.8.2. Maslinarstvo i vinogradarstvo Maslinarstvo je ključan element identiteta dalmatinskog kraja, pa tako i Makarske. U svojim konobama mnoge obitelji rade maslinove ulje. Imajući na umu suvremene trendove zdravog života i holističkog zdravlja, maslinovo ulje postiglo je gotovo kultni status na sve većem tržištu hedonistički orijentiranih potrošača. Zbog toga interes za maslinarstvo i proizvodnju maslinova ulja tijekom putovanja raste. Istovremeno raste i potražnja za "kreativnim turizmom", pri čemu posjetitelji žele sudjelovati u proizvodnim procesima, a poslovi oko maslina i proizvodnje maslinova ulja idealni su za zadovoljenje te potražnje. Uz bolju suradnju udruge maslinara i javnih ustanova te novim proizvodom na tržištu kao što je aplikacija o aktivnim maslinarima s područja grada, ovaj proizvod još treba podići na jednu višu razinu. Vinogradarstvo je također nerazdvojiv dio dalmatinskog života i rada. Međutim, ova je kultura skoro pa u potpunosti nestala s područja koje obuhvaća grad Makarska. Postojeći vinogradi se nalaze u predjelima koje obuhvaća prostorni obuhvat Parka prirode Biokovo. Tek je nekoliko vinara s ovog područja koji su otvorili vrata posjetiteljima, a u centru grada do nedavno je bio tek jedan jedini vinski bar, s obzirom da je tek nedavno otvoren još jedan takav oblik turističke ponude.

33

3.8.3. Uzgoj i prerada ljekovitog bilja Aromatično i ljekovito bilje česta je asocijacija za Dalmaciju, a planina Biokovo prepuna je samoniklog, ljekovitog bilja. Proizvodi od ljekovitog bilja danas se masovno prodaju na štandovima za vrijeme turističke sezone, kao i u suvenirnicama od kojih je vrlo mali broj specijaliziran za proizvode na ovu temu. Uzgoj ljekovitog bilja je tek u maloj mjeri na tržištu, uglavnom se plasiraju proizvodi na bazi lavande koji su odvojeni od mjesta proizvodnje i turistificirani u prezentaciji te kao takvi gube na vjerodostojnosti. Stoga možemo reći da su uzgoj i prerada ljekovitog bilja kao turistički proizvod trenutno uglavnom nespremni za tržište. 3.9. Posebno atraktivni resursi i lokacije

• SAMOSTAN UZNESENJA BLAŽENE DJEVICE MARIJE

Samostan su osnovali franjevci Bosne Srebrene 1502. i 1518. početkom turske vladavine (1499.-1684.). Međutim, prema povjesničaru don Petru Kaeru franjevci su se u Makarskoj nastanili već 1400., odnosno stotinu godina prije turske okupacije, ali se o tome nisu sačuvala povijesna vrela. Kompleks samostana se sastoji od dva klaustra, dvije crkve (stara iz XV. i nova iz XX. stoljeća), zvonika, knjižnice i arhiva, Malakološkog muzeja, Instituta Planina i more, te zbirke slika i samostanskih starina. Stara crkva, jednobrodna bazilika sa slomljenim gotičkim svodom, građena je vjerojatno 1400. godine. Kapela sv. Ante Padovanskoga s baroknim svodom sagrađena je 1694. godine da bi se dobio veći prostor za vjernike. Crkva je početkom XVIII st. ukrašena oltarom sv. Ante i propovjedaonicom u zakašnjelom renesansnom stilu. Uza skromnu crkvu sagrađen je zvonik u baroknom stilu na četiri kata. Kroz dugih pet stoljeća samostan je redovito imao školu za odgoj svećeničkoga i redovničkog pomlatka. Za vrijeme turske vladavine, poznata je „niža škola“, zatim je 1708. godine osnovano Filozofsko učilište, 1735. Kada se Franjevačka provincija Presvetoga Otkupitelja dijeli od Bosne Srebrene, osniva se Bogoslovno učilište koje djeluje do 1935. 1936. u Makarskoj nastaje ujedinjeno Filozofsko i bogoslovno učilište u rangu fakulteta zvano Franjevačka visoka bogoslovija. God. 1969. osnovana je zajednička visoka bogoslovija franjevačkih provincija Presvetog Otkupitelja i sv. Jeronima i to u Makarskoj i u Dubrovniku. Ona je 1971. god. pripojena Katoličkom bogoslovnom fakultetu u Zagrebu. God. 1999. Makarska visoka bogoslovija sjedinjena je s bogoslovijom splitske nadbiskupije u Splitu čime je osnovan Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu. Petstogodišnji samostan posjeduje bogatu knjižnicu i arhiv koji su osnovani kao i samostan 1502. godine. Od tada je knjižni fond stalno rastao te sadrži preko 50 000 svezaka knjiga i časopisa na hrvatskom i tuđim jezicima. Prvi i najstariji dokument u arhivu nastao je prije početka gradnje samostana. To je papir s 27 rukom pisanih redaka turskim jezikom. Arhiv posjeduje 41 izvorni turski dokument o samome sebi iz prvoga stoljeća svoga postojanja (1502. -1599.). U hodniku drugoga klaustra na zidu knjižnice u staklenim vitrinama nalazi se stalna izložba knjiga i časopisa od 250 naslova koje su izdali profesori FVB-a u Makarskoj od 1945. do 1999. Među njima se ističe časopis Služba Božja, koji je fra Jure Radić pokrenuo na jesen 1960. godine.

34

Poslije razornoga potresa 1962. godine stara je crkva bila restaurirana i u njoj je 1968. otvorena zbirka slika i kipova, a u staroj sakristiji 1969. smještena je zbirka samostanskih starina, tj. numizmatika, staro oružje i prilozi iz antičkih i biskupskih grobova do liturgijskoga ruha i posuđa. Tu je i vrijedan mozaik Josipa Bifela (Pieta shrvatskimsvecima) koji je, svakako jedan od najljepših mozaika u ovom dijelu Europe. Za njegovu izradu trebalo je 7,5 milijuna komadića muranskoga stakla, a rađen je sedam godina. Među likovnim djelima su i međunarodno priznate slike Antonija Molinarija i Pietra Costera (obje iz 1680.).

• MALAKOLOŠKI MUZEJ U staroj samostanskoj konobi 30. 4. 1963. otvoren je Malakološki muzej, tj. zbirka puževa i školjaka iz svih mora svijeta. Osnovao ga je dr. fra Jure Radić, profesor teologije i prirodoslovac. Taj je muzej prvi svoje vrste u Hrvatskoj i jedan od poznatijih u svijetu. Posjetile su ga stotine tisuća ljudi sa svih strana svijeta. To svjedoči preko 50 svezaka Knjige dojmova ispisanih na različitim jezicima. Uz staru crkvu i zvonik fra Jure je podigao i zgradu, u kojoj je 8. listopada 1979. otvoren Institut Planina i more za proučavanje Božjega djela u prirodi. Pokrenuo je i znanstvene skupove i 1981. godine časopis Acta Biokovica. Uz bogatu malakološku kolekciju u muzeju se čuvaju vrijedan herbar bilja planine Biokova i manja paleontološka kolekcija. Muzej školjaka je jedinstven muzej ne samo u Hrvatskoj, nego i šire, a broji oko tri tisuće primjeraka. Danas muzej održava č.s.Edita Šolić.

• Prirodoslovni INSTITUT „PLANINA I MORE“ Institut je nikao kao središte proučavanja školjaka i bilja iz prirode ovog područja s domaćim i inozemnim znanstvenicima koji su bili voljni surađivati. Suradnja je vidljiva iz brojnih izdanja „Acta biokovica“. Sama zgrada je trebala uvijek biti „Hram molitve i znanosti“, prema ideji njegova začetnika dr. fra Jure Radića. Zgrada je otvorena 1975., a njezino središte i središte svega fra Jurina pothvata jest oltar posvećen 10. ožujka 1979.Cilj i svrha Instituta trebao je bitidoprinos suvremenom svijetu i čovjeku s kojim živimo, kao i prirodi koju koristimo. Nažalost, Institut formalno nikada nije zaživio te njegova ideja još uvijek živi.

• SVETIŠTE VEPRIC Hrvatsko svetište Vepric posvećeno je Majci Božjoj Lurdskoj, a osnovao ga je 1908. biskup dr. Juraj Carić koji je tu i pokopan. Prirodna špilja i cijeli krajolik s brežuljcima, raslinjem i potokom među njima živo podsjeća na Lurd gdje se Bernardici Soubirous 1858. godine ukazala Blažena Djevica Marija. U tom svetištu podignuta je kapela sa sakristijom, oltar na trgu, ispovjedaonice, postaje križnog puta, dom za duhovne vježbe, staze za procesije. Zbog svoje prirodne ljepote i tišine, to je svetište veoma posjećeno kroz cijelu godinu, a glavni su hodočasnički dani 11. veljače, 25. ožujka, 15. kolovoza i 7. i 8. rujna.7

7Izvor: službene stranice Grada Makarske

www.makarska.hr, 2. srpnja 2015.

35

• BOTANIČKI VRT KOTIŠINA Smješten je na primorskim obroncima planine Biokovo iznad sela Kotišine, na nadmorskoj visini od 350 do 500 metara i sastavni je dio Parka prirode Biokovo. Vrt je utemeljio dr. fra Jure Radić (1920.-1990.), franjevac i znanstvenik, sa svrhom znanstvenog istraživanja i motrenja, zaštite i očuvanja te popularizacije i upoznavanja biljnog svijeta Biokova. Biokovski botanički vrt nije botanički vrt u klasičnom smislu gdje se svaka biljka unosi prema određenim pravilima, već je zamišljen kao „ograđeni dio prirode“ gdje će se zadržati prirodni oblici vegetacije sa samorodnom florom. Na relativno maloj površini od 16,5 ha nalaze se vrlo raznolika staništa kao što su kamenjare, točila, vrletne stijene, obradive površine te kanjon Proslap s istoimenim slapom koji je veći dio godine suh, a oživi za vrijeme jakih kiša. Na površini Biokovskog botaničkog vrta Kotišina utvrđeno je oko 300 samoniklih biljnih sorti ili svojti, od tipično mediteranskih do planinskih, a na nekim područjima sađene su egzote, poljoprivredno i ljekovito bilje. Zbog svojih prirodnih i kulturnih atrakcija selo Kotišina i njezin Botanički vrt privlače turiste i posjetitelje ne samo za vrijeme ljetne sezone već tijekom cijele godine.

• ZASELAK KOTIŠINA U selu Kotišini, u neposrednoj blizini ulaza u vrt, uz samu liticu, nalaze se zidine „Velikog kaštela“ - fortifikacijskog objekta iz 17. stoljeća koji impresionira svojim izgledom. Na mjestu današnje crkvice sv. Ante u Kotišini, koja je građena u razdoblju od 1901. do 1903. godine bila je stara crkva za koju postoji podatak da je 1672. godine obnovljena, ali od nje nije ništa očuvano osim jednog natpisa koji je kao spomen-ploča uzidan na apsidi današnje crkve te govori o posvećenju crkve koje je biskup Lišnjić obavio 27. travnja 1681. U centru Kotišine se nalazi i rodna spomen-kuća svećenika isusovca i pjesnika oca Petra Perice, rođenog 1881. godine. Otac Petar Perica s mnogim istaknutim hrvatskim domoljubima mučki je ubijen 1944. godine na otočiću Daksi. Poznat je i kao autor omiljene hrvatske marijanske himne „Rajska djevo, kraljice Hrvata“ i „Do nebesa nek' se ori“. Kuća je obnovljena i uređena te je otvorena za posjetitelje.8

8Izvor: službene stranice Grada Makarske

www.makarska.hr, 2. srpnja 2015.

36

3.10. Resursi za razvoj novih oblika specijalizirane turističke ponude Tablica 7.: Prijedlozi za razvoj novih oblika specijalizirane ponude Planina Biokovo pruža mogućnost razvoja planinskog, rekreacijskog i adventure

turizma (mreža planinarskih i pješačkih staza, paragliding, speleologija, slobodno penjanje, ljekovito bilje...).

Sportski turizam pogodne klimatske karakteristike te postojeća sportsko-turistička infrastruktura Gradskog sportskog centra i gradskih hotela daju mogućnost razvoja sportskog turizma (pripreme sportaša, razvoj sportskih natjecanja i manifestacija...).

Ciklo turizam projekt razvoja biciklističkih staza Makarske rivijere i Biokova, biciklistička staza Tragom Antuna Gojaka, Makarska Tour...

Lječilišni turizam pruža Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka i postoje brojne mogućnosti, ali su bitne i spomenute klimatske karakteristike ovog podneblja (more i planina).

Ljekovito bilje Biokova

pruža vrlo zanimljivu sliku čitavog podneblja. U blagoj i toploj mediteranskoj klimi, uz sunčana žala, razvila se na podnožju Biokova tipična mediteranska flora. Što se više penje i s primorske i zagorske strane tim više osjeća se promjena, gdje se nalaze velike biljne regije. Na različitim visinama i u različitim okolnostima razvili su se različiti oblici vegetacije, a s obzirom na turističke trendove koji otkrivaju nove mogućnosti u korištenju ljekovitog bilja. U tom smislu ljekovito bilje se pojavljuje kao novi gastronomski i zdravstveni proizvod dostupan širem tržištu.9

Gastro, eno i etno turizam

brojni resursi zabiokovskih sela i Dalmatinske zagore (obiteljska poljoprivredna gospodarstva, kućne radinosti, vinske ceste, ceste maslinovog ulja, tematske ceste,...)

Planimor turizam jedna je od novijih kovanica u turističkoj literaturi, a označava spoj mora i planine za bolji odmor i kvalitetniji turizam. Teško da bi se igdje u Hrvatskoj mogla za to naći bolja kombinacija od Makarske i Biokova. Iako su planovi za razvoj zimskog turizma na Biokovu tek u početku, spoj u ljetnoj polovici godine, od travnja do listopada, idealno funkcionira. Botanička, zoološka te geomorfološka raznolikost Biokova, kao i predivni vidici s kojih je nakon kiše, kada zapuše bura moguće vidjeti i talijansku obalu, idealna su dopuna onome što nude plaže Makarske.10

Makarska bura iako stanovnici Makarske često govore o tri marčane bure, mjerenja su pokazala da su mnogo jače bure koje pušu od prosinca do veljače. Makarska bura ima razorne učinke koji ostavljaju i mnogo teže posljedice. Na meteorološkoj postaji Makarska koja je smještena na

9Radić, J.: Bilje Biokova, Institut „Planina i more“ – Malakološki muzej, Makarska, SIZ za kulturu općine, Makarska, Grafički zavod Hrvatske, Zagreb, Makarska 1976., str. 5. 10Meridijani, časopis za zemljopis, povijest, ekologiju i putovanja, broj 134., travanj 2009., str. 52.

37

rtu Osejava, zabilježeni su udari bure od čak 69, 5 m/s (250 km/h), ali kako su mjerni instrumenti osjetljivi pri velikim brzinama, takvi udari često ne mogu biti pouzdano verificirani. Posebna atrakcija za vrijeme makarske bure su prizori mora, radi čega ovaj fenomen posljednjih godina sve više privlači „lovce na oluje“, fotografe. Upravo ova posebnost treba se uzeti u obzir prilikom kreiranja budućeg modela marke grada Makarske.

Torta makarana poznata slastica koja se tradicionalno priprema u svečanim prilikama na makarskom području dobila je veliko priznanje – priznata je kao nematerijalno kulturno dobro. Rješenjem Ministarstva kulture torta makarana postala je zaštićena kulturna baština. Makarana je torta makarskih plemićkih obitelji, puna citrusnih mirisa sljubljenih s blanširanim bademima, u čijoj se pozadini osjeti aroma maraschina. Od ostalih tradicionalnih torti makarana se razlikuje i u činjenici kako se reže na rombove od kojih je svaki prava slasna energetska bomba. Glavni sastojci nadjeva su bademi, šećer i jaja, a onda se dodaju razne arome što je tajna svake domaćice. Recept za tortu makaranu star je nekoliko stotina godina, a za originalnu makarsku slasticu vežu se i legende poput one kada je saksonski kralj Friedrich August 1838. posjetio Makarsku. Domaćini su ga počastili tortom koja tada nije imala ime, a Friedrich joj je, prema legendi, dao ime prema gradu u kojem ju je probao i postala je makaranom.11

Izvor: Vlastita izrada 3.11. Krajobrazni resursi grada Makarske: jedinstveni spoj planine i mora Prirodni okvir Makarske bogat je prirodnim ljepotama, a jedinstvenu osobnost daje joj položaj podno planine Biokova, oko područja prirodne luke zaštićene s jugoistoka rtom Osejavom, a sa sjeverozapada poluotokom Sv. Petrom. Planina Biokovo (Sv. Jure 1762 m), svojom veličanstvenom snagom, volumenom i golim kršom sivih boja daje pejzažu poseban doživljaj. Biokovo grad štiti od prodora kontinentalne klime te ima bujnu mediteransku vegetaciju, blagu zimu, duga i topla ljeta s osvježavajućim maestralom. Bogatstvo prirodne baštine Parka prirode Biokovo biljni i životinjski svijet te geologija gradu Makarskoj daju veću vrijednost. Sunce Makarsku obasjava više od 2 750 sati godišnje, s temperaturom zraka višom od 20°C od lipnja do rujna, dok more od lipnja do listopada ima temperaturu iznad 20°C.Krajobrazna osnova Makarske karakteristična je po kristalno plavom moru, dugačkim, šljunčanim plažama, na koje se naslanjaju guste šume borova. Središnja plaža Makarske (još se naziva i plaža Donja luka) nalazi se u blizini gradskog središta Makarske, te je ukupne dužine oko 3 km.

11Vukadin Vranješ, L., Vranješ, S.: Torta Makarana 1. izdanje, Grad Makarska, Makarska 2011.

38

3.11.1. Biokovo

Biokovo je najveća i, po mnogima, najzanimljivija dinarska gora u Dalmaciji. Starogrčki su ga izvori nazivali Adrion (Jadranska gora), starorimski Albium (Bijela gora), a mletački Mons Slavorum (Slavenska gora), dok svoje današnje, hrvatsko ime Biokovo ova gora, s “korijenom u moru, a čelom u munjama”, najvjerojatnije duguje snježnom pokrivaču koji i po sedam mjeseci drži “u bijelo okovane” njezine vrhunce. Za razliku od primorskog stanovništva, ono u Zagori tepa mu starim, izvornim imenom: Bijakova.Pod Biokovom se u širem smislu podrazumijeva 70 km dug greben, od ušća Cetine do ušća Neretve, koji obuhvaća i omišku Dinaru na sjeverozapadu i Rilić na jugoistoku. Biokovo u užem smislu pruža se od prijevoja Dubci na sjeverozapadu do Staze na jugoistoku, dugo je 28 km, široko otprilike 11 km, a površina mu iznosi 196 km2. Mjesno stanovništvo pod Biokovom podrazumijeva samo dio od Vrulje, odnosno Dubaca do Podgore (Staza).Iznimna pejzažna raznolikost, razigranost krških oblika, bogatstvo živoga svijeta te obilje kulturno-povijesnih detalja i turističko-rekreacijskih sadržaja u ovom razmjerno malom, ali veoma dinamičnom dinarskom segmentu samo su neki od razloga zbog kojih je Biokovo proglašeno Parkom prirode, čime se nastavila skrb o biokovskim prirodnim vrijednostima oplemenjenima čovjekom i njegovim stoljetnim, osebujnim načinom življenja u surovom biokovskom okružju. Premda su Dinaridi, kojima Biokovo pripada, zajedno s Alpama nastali u sudaru Afričke ploče s Europskom prije 65 milijuna godina, neprestano pomicanje ovih ploča za 2-3 cm godišnje i dalje oblikuje složeni biokovski reljef. Njegove su mnogobrojne vrtače, škrape, kamenice, ledenice, jame i špilje nastale tijekom dugih geoloških razdoblja u stijenama topivima u vodi obogaćenoj ugljičnim dioksidom, prije svega vapnencu i dolomitu, od kojih je Biokovo poglavito izgrađeno. Površinom Biokova dominiraju ponikve ili vrtače koje ga svojom jedinstvenom morfologijom izdvajaju od ostalih krških predjela Hrvatske. Njihov zbijeni razmještaj u njegovu središnjem dijelu tvori takozvani mrežasti krš, jednu od ikona biokovskog krajobraza, sličan Mjesečevoj površini s kraterima. Kulturno-povijesna baština Biokova Kulturna baština Biokova odavno je prepoznata kao vrijednost u koju bi trebalo ulagati,zaštititi je i očuvati. Na području Parka prirode Biokovo prisutni su brojni tragovi kojiukazuju na nekadašnji suživot čovjeka s planinom. Oni danas govore o životu minulihvremena, o običajima i načinima prilagodbe stanovništva teškim uvjetima života na ovojlijepoj i surovoj planini, a prve zabilješke o kulturnim dobrima i prirodnim vrijednostimaovoga kraja donosi Alberto Fortis krajem 18. stoljeća.

39

4. PRELIMINARNE ANALIZE I PROCJENE TRŽIŠNOG STANJA 4.1. Definiranje i analiza interesnih skupina Analiza interesnih skupina temeljena je na osobnim razgovorima s dionicima tijekom terenskog rada na dokumentu, tijekom prikupljanja upitnika za SWOT analizu, individualnim radionicama i provedenim analizama i istraživanjima kao i sekundarnim bazama podataka, a s ciljem identifikacija svih grupa i pojedinaca koji imaju utjecaj na aktiviranje kulturnih resursa za turizam kao i sve one na koje će se inicijativa odraziti. Također, cilj je utvrditi ulogu, tj. interese i utjecaj pojedinog dionika u implementaciji dokumenta. Kulturni turizam ne obuhvaća samo kulturno-povijesnu baštinu, nego i suvremenu kulturnu produkciju, kulturu života i rada te cjelokupnu atmosferu destinacije pa su i procesi njegova razvoja brojni i heterogeni. To su dionici na nacionalnoj razini koji postavljaju strateški okvir, definiraju zakonsku regulativu te nameću svoju filozofiju organiziranja, upravljanja i financiranja nižim lokalnim razinama. Dalje su tu dionici na županijskoj razini te na lokalnoj razini. Tablica 8.: Analiza interesnih skupina

Interesna skupina Utjecaj Nacionalna razina:

• Ministarstvo kulture • Ministarstvo turizma • Hrvatska turistička zajednica • tijela državne uprave • Hrvatska gospodarska komora • nacionalne strukovne udruge.

Visok utjecaj: Ministarstva stvaraju uvjete za obavljanje i razvoj djelatnosti iz kulture i turizma, aktiviraju kulturne resurse za turizam, financiraju kulturno-turističke projekte, donose zakone, propise i formuliraju turističke politike, strateške razvojne planove i sl... HTZ promovira hrvatski turizam u inozemstvu, podržava razvoj kulturnog turizma, obavljaobrazovanje za kulturni turizam te sufinancira projekte kulturnog turizma...Ostala tijela državne uprave svojim strateškim odlukama utječu na kulturni turizam. HGK služio kao neovisno profesionalno i poslovno udruženje svih pravnih subjekata, u sklopu kojeg djeluje i Zajednica kulturnog turizma. - kao platforma za suradnju subjekata privatnog sektora te privatnog i javnog sektora. Strukovne udruge zastupaju interese svojih članova i štite potrošače, te tako zahtijevaju prilagođene i visokospecijalizirane programe.

Županijska razina: Splitsko-dalmatinska županija:

• Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport

• Upravni odjel za turizam SDŽ • Konzervatorski odjel MK • Turistička zajednica SDŽ.

Upravni odjel za turizam SDŽ ima zadatak podići razinu turističke ponude destinacija te poticati turistički razvoj, financira kulturno turističke projekte, promovira turizam županije, donosi strateške odluke vezane za turizam... Upravni odjel za prosvjetu, kulturu i sport financira javne potrebe u kulturi, razvija kulturne programe koji se mogu plasirati u turizmu... Konzervatorska služba nadzire provedbu Zakona o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara, preporučuje MINKULT projekte koji će se financirati, te ima presudnu ulogu u aktiviranju kulturnog turizma utemeljenog na nepokretnim kulturnim dobima.

Vjerska zajednica • Franjevački samostan • svetište Vepric • župne crkve.

Vjerska zajednica posjeduje izuzetno vrijedna umjetnička djela, bogate riznice i biblioteke te arheološke i etnografske zbirke, vrlo često izuzetno kvalitetno prezentirane. Nemali broj kulturno-povijesnih vrijednosti vjerska zajednica u suradnji s Gradom Makarskom upravo obnavlja s ciljem njihove turističke valorizacije. Zbirka Franjevačkog samostana od ove godine

40

planira se otvoriti za javnost. Lokalna razina:

• gradonačelnik i njegovi zamjenici,

• upravni odjeli Grada • Gradsko vijeće.

Visok utjecaj

Grad Makarska preko svojih odjelaupravlja imovinom i proračunom Grada, izvršava opće akte Grada, upravlja kulturnim projektima i imovinom Grada, upravlja kulturnim javnim ustanovama. O njihovom radu i odlukama ovisi daljnji razvoj i imidž grada. Gradsko vijeće predstavničko je tijelo građana i tijelo lokalne samouprave koje donosi odluke i akte u okviru prava i dužnosti Grada te obavlja i druge poslove u skladu s Ustavom, zakonom i Statutom. Ima moć u smislu donošenja važnih gradskih akata i ostalih odluka od iznimnog značaja za razvoj Grada, kontrolu rada Gradske uprave, kulturnih ustanova, upravljanje gradskom imovinom pa tako i kulturnim resursima, te Proračun Grada Makarske.

: gradonačelnik, njegovi zamjenici zastupaju Grad i nositelji su izvršne vlasti Grada te upravni odjeli za obavljanje poslova iz samoupravnog djelokruga Grada Makarske utvrđenih zakonom i Statutom Grada Makarske te obavljanje poslova državne uprave, koji su zakonom prenijeti na Grad.

Turistička zajednica grada Makarske predstavlja upravljačko tijelo makarskog turizma, na čelu s predsjednikom, koji je automatizmom sam gradonačelnik. Članice TZ-a su pravne i fizičke osobe u djelatnosti ugostiteljstva i turizma kao i u drugim djelatnostima neposredno povezanim s djelatnostima ugostiteljstva i turizma. Skupština Zajednice je najviše tijelo upravljanja u Zajednici. Skupštinu čine predstavnici fizičkih i pravnih osoba članova Zajednice grupiranih po skupinama.

Visok utjecaj na turizam grada i razvoj kulturnog turizma. S obzirom da Turistička zajednica, preko Ministarstva turizma, Turističke zajednice SDŽ, Grada Makarske i Skupštine TZG predstavlja upravljačko, kontrolno, ali i izvršno tijelo makarskog turizma utjecaj na sve dionike turističke djelatnosti je visok. Turistička zajednica raspolaže značajnim financijskim sredstvima koja se ulažu, između ostalog i u razvoj kulturnog turizma. Iako se radi o sustavu, koji razumije važnost i ulogu aktiviranja kulturnih resursa za unapređenje cjelokupne ponude destinacije, osobito u posezoni, njihov prostor djelovanja relativno je skučen jer nemaju ingerenciju nad razvojem i upravljanjem kulturnim resursima.

Javne ustanove u kulturi • Gradski muzej • Gradska galerija „Antun Gojak“ • Gradska knjižnica • Glazbena škola Makarska.

Ustanove u kulturi koje djeluju u gradu trebale bi biti nositelji razvoja kulturnog turizma jer one upravljaju ili se skrbe o kulturnim dobrima i razvijaju kulturne programe te upravljaju tržišno spremnim resursima, povoljno su locirane, s postojećom infrastrukturom mogu prihvatiti određeni broj posjetitelja te surađuju na projektima zajedničke promocije. Iako su nezadovoljni malim brojem posjetitelja u odnosu na broj turističkih dolazaka, smatraju da su za to odgovorne turističke agencije i organizatori izleta koji ih ne uključuju u svoju ponudu, kao i lokalna zajednica koja ne izdvaja dovoljno financijskih sredstava za njihov razvoj. Međutim, sami ne poduzimaju mnogo toga da bi nešto promijenili.

Kulturno-umjetničke udruge i društva U Makarskoj su rijetke udruge koje njeguju tradiciju i običaje, uz iznimku FA Tempeta. Veliki broj kulturnih udruga sudjeluje u lokalnim kulturnim događajima i proslavama, organizira različita događanja i okupljanja, a umjetničke udruge na različitim tečajevima prenose određene vještine pridonoseći tako suvenirskoj ponudi. Sudjelovanjem na raznim smotrama izvan granica grada i Splitsko-dalmatinske županije pa čak i zemlje promiču svoju kulturu i običaje. Njihove su djelatnosti relativno skromno financirane iz gradskog proračuna, međutim malo njih se i sami trude financirati alternativno svoje

41

programe. Udruge dobro surađuju s Turističkom zajednicom i Gradom. Udruge su važan i neiskorišten resurs koji bi mogle dati značajan doprinos u oživljavanju i tematiziranj Makarske kao turističke destinacije.

• hoteli • privatni iznajmljivači

Ovi dionici nemaju direktan utjecaj na upravljanje kulturnim resursima koji su uglavnom u javnom sektoru, ali indirektno utječu na razvoj kulturnog turizma. Oni bi mogli imati direktne ekonomske koristi od razvoja kulturno-turističke ponude, međutim potrebno je precizno definirati njihovu ulogu u razvojnim inicijativama, tj. što se točno od njih očekuje i kakvu će oni korist ostvariti u konačnici. Poslovni sektor cijeni profesionalizam i učinkovitost . O ovoj interesnoj skupini ovisi i kvaliteta usluge čitave destinacije kao i sam imidž destinacije.

Turističke agencije Turističke agencije nemaju velikog utjecaja u formiranju kulturno-turističkog proizvoda zasnovanog na materijalnoj kulturnoj baštini. Međutim, ključne su u stvaranju paketa usluga, osobito kreiranju tematiziranih paket aranžmana – jednodnevnih izleta. Nažalost, tematskih aranžmana u području kulturnog turizma skoro da i ne postoji na području Makarske. Agencije nemaju previše razvijenu suradnju s turističkim zajednicama niti su informirane o novim turističkim proizvodima i uslugama. To je osobito izraženo kada je u pitanju kulturna ponuda grada, gdje nemaju pravodobne informacije o događajima i manifestacijama niti atrakcijama koje je moguće posjetiti i uvjetima posjeta (primjer Malakološkog muzeja).

Mediji (lokalni, regionalni, nacionalni, inozemni)

Visok. Mediji utječu na javno mnijenje, dobar imidž u medijima reflektira se i na razvoj kulturnog turizma.

Mali i srednji poduzetnici u području kulture života i rada

Svi oni poduzetnici koji razvijaju ili imaju potencijala za razvoj proizvoda kulture života i rada (ribarstva, vinarstva , maslinarstva, ljekovitog bilja i sl...) te mogu postati snažne primarne atrakcije destinacije. Privatni poduzetnički sektor mogao bi brže reagirati na tržišne trendove i spremnije prigrliti razvojnu inicijativu kulturnog turizma za razliku od javnog sektora čiji je sustav previše kompleksan. Javni sektor bi stoga trebao uložiti određena sredstva u pripremu projekata te identificirati zainteresirane poduzetnike spremne prihvatiti poslovne izazove i uložiti u razvoj kulturnog turizma.

Izvor: Vlastita izrada na temelju preliminarnog istraživanja, veljača 2015. Iz navedenog zaključuje se kako među dionicima ne postoji dobar kanal komunikacije između privatnog i javnog sektora, kao i definiran stav o nositelju kulturnih projekata i programa. Iz analize interesnih skupina da se zaključiti i kako je potrebna dodatna edukacija i jednog i drugog sektora, kako bi se postavili dobri temelji za kvalitetan razvoj kulturnog turizma i funkcioniranje čitave destinacije. Jer, destinacija ne može funkcionirati bez kvalitetne podrške obiju sektora, niti se bez

42

njihove suradnje može razviti kvalitetan proizvod. Svi dionici se slažu oko činjenice kako nedostaje financijskih sredstava, političkog utjecaja, specifičnih znanja i vještina potrebnih za razvoj proizvoda kulturnog turizma. S jedne strane ustanove u kulturi te vjerske zajednice pod čijom je ingerencijom većina kulturno-povijesne baštine smatraju kako nemaju dovoljno financijskih sredstava i političke moći za poticanje razvoja kulturnog turizma, a s druge strane hotelijeri ne shvaćaju svoju ulogu u razvoju i distribuciji turističkih proizvoda. Ključne institucije koje bi mogle potaknuti razvoj kulturnog turizma, te uspostaviti kvalitetnu suradnju oba sektora su gradske, županijske i nacionalne službe koje prepoznaju kulturni turizam, ali mu ne pridaju veliku važnost s obzirom da su brojni "važniji" problemi u funkcioniranju destinacije. Također, dionici i kada prepoznaju zajedničke interese, nemaju iskustvo niti pojam važnosti formiranja partnerstva ili prednosti umrežavanja i udruživanja. Kako bi se navedeno premostilo, Grad treba u procesu razvoja kulturnog turizma prepoznati ovaj problem kao ograničenje te djelovati autoritativno i u kontinuitetu raditi na edukaciji i podizati razinu svijesti i poticati međusektorska partnerstva za razvoj novih kulturno-turističkih proizvoda. 4.2. Procjena tržišnog stanja Cilj procjene tržišnog stanja pomaže u odabiru strategija upravljanja destinacijom, kao nosivom elementu turističkog sustava. Analizom dosadašnje stručne literature i provedenih istraživanja uočeno je da je dosta pažnje posvećeno planiranju razvoja turističke destinacije, a malo strategiji upravljanja i konceptu marketinga destinacije. U slučaju grada Makarske, kao turističke destinacije, ne postoji suradnja javnog i privatnog. Također, u dosadašnjem funkcioniranju upravljanja destinacijom, nisu uočena značajnija tržišna istraživanja koja se koriste kao osnova pri definiranju i implementaciji marketinških strategija (posljednje provedeno u studenom 2001.: Anketa o nedostatcima i problemima u odvijanju turističkog prometa u Makarskoj i službama u funkciji turističke ponude grada, autor: Milivoj Franić). Prilikom donošenja strateških odluka za turizam grada, nije uočeno uključivanje interesnih, ključnih dionika. Osim navedenog ne pridaje se značaj razvoju identiteta i marke grada s ciljem konkurentskog pozicioniranja Makarske na turističkom tržištu. Grad Makarska svoju turističku ponudu temelji na dominantnom proizvodu sunca i mora, s nedovoljno razvijenim elementima selektivnog turizma, za što ima sve potrebne predispozicije i karakteristike; kulturno-povijesne baštine, prirodno-okolišne osnove, sportsko-rekreativnih sadržaja, vjerskih obilježja i sl... Struktura gostiju tijekom turističke sezone također nije u skladu s mogućnostima koje Makarska ima i treba iskoristiti. Cjenovna politika turističkog proizvoda u sezoni nije formirana strateški, a na istu utječu i privatni iznajmljivači – ulični presretači, što za sobom vuče niz problema u turističkoj sezoni. Problematika uličnih iznajmljivača i "sive ekonomije" je trenutno najveći problem makarskog turizma i upravljanja turizmom grada, jer upravo su ulični iznajmljivači i presretači ti koji ruše cjenovnu politiku. Strategijom razvoja turizma kao i programom kreiranja marke Makarske kao turističkog grada potrebno je educirati lokalno stanovništvo da

43

se cjenovno orijentiraju prema ciljanim emitivnim tržištima što će u konačnici rezultirati rastu turističkog prometa destinacije. Još jedan problem koji se nameće jest zajednička suradnja javnog i privatnog sektora po pitanju promidžbe destinacije kao jedinstvenog proizvoda. Ova činjenica i ne čudi s obzirom na organizacijsku strukturu upravljanja destinacijom, koja nikada nije do kraja planski utvrđena. Tablice 9. i 10.: Ostvareni dolasci i ostvarena noćenja u periodu od 1. siječnja -30. rujna 2015.

OSTVARENI DOLASCI U PERIODU 1.1. - 30.9.15.

R. br. Zemlja Broj dolazaka 2015 Broj dolazaka 2014 Indeks

1 Bosna i Hercegovina 24.331 19.818 123

2 Poljska 24.083 22.532 107

3 Njemačka 15.377 13.886 111

4 Češka 14.764 13.147 112

5 Hrvatska 14.526 12.948 112

6 Švedska 11.971 10.226 117

7 Slovačka 11.185 10.764 104

8 Norveška 9.010 9.173 98

9 Italija 6.706 6.543 102

10 Austrija 5.226 4.633 113

11 Ostali 42.718 38.792 110

UKUPNO 179.897 162.462 111

44

Izvor: Turistička zajednica Grada Makarske, listopad 2015. Promidžbene aktivnosti TZ grada Makarske

Postignuti rezultati stranog i domaćeg turističkog prometa svjedoče o pozitivnim rezultatima promidžbenih aktivnosti ostvarenih na turističkom tržištu. Sve to skupa upućuje na ulaganja dodatnih financijskih sredstava kao i racionalno korištenje u iste svrhe, a naročito promidžbenim aktivnostimana internetu, u medijima, sudjelovanjem na sajmovima, tiskanjem promidžbenih materijala, te prihvatom stranih novinara.

Za prvih 9 mjeseci ukupno je ostvareno 1.158.296 noćenja što iznosi 10 % više u odnosu na 2014.godinu (1.051.540 noćenja za 9 mjeseci 2014.). Ukupan broj posjetitelja za prvih 9 mjeseci iznosi 179.897 što je 11% više nego protekle 2014.godine (162.482 posjetitelja za 9 mjeseci 2014.) iz ovoga proizlazi da su gosti u prosjeku u prvih devet mjeseci boravili 6,43 dana što je slično kao i protekle godine kada su u prosjeku boravili 6,47 dana. Ukupno su svi makarski hoteli za prvih 9 mjeseci ostvarili 394.544 noćenja što je povećanje od 9 % u odnosu na 2014.kad su hotelske kuće ostvarile ukupno 360.768 noćenja. Privatni iznajmljivači, pansioni, turističke agencije i ostali su ostvarili rekordnih 732.277 noćenja što je za 12 % više nego u istom razdoblju protekle godine kad je za prvih devet mjeseci ostvareno 656.357 noćenja.

OSTVARENA NOĆENJA U PERIODU 1.1. - 30.9.15.

R. br. Zemlja Broj noćenja 2015 Broj noćenja 2014 Indeks

1 Poljska 183.373 169.875 108

2 Bosna i Hercegovina 123.309 102.408 120

3 Njemačka 114.360 102.340 112

4 Češka 103.090 90.960 113

5 Slovačka 81.065 76.394 106

6 Švedska 79.752 67.591 118

7 Hrvatska 75.574 66.885 113

8 Norveška 70.066 72.394 97

9 Italija 38.997 40.571 96

10 Mađarska 32.379 26.297 123

11 Ostali 256.331 235.825 109

UKUPNO 1.158.296 1.051.540 110

45

Turistička zajednica Makarska svoje promotivne aktivnosti usklađuje s Turističkom zajednicom Splitsko-dalmatinske županije, kao i s ostalim turističkim zajednicama Makarske rivijere radi smanjenja troškova, ali i povećanja učinkovitosti takvih promotivnih akcija. Promotivne aktivnosti Turističke zajednice grada Makarske usmjerene su na one akcije koje u najvećoj mjeri omogućuju što izravniji kontakt s potencijalnim potrošačima, kao što su:

− prihvaćanje i informiranje studijskih grupa, novinara, turoperatora i putničkih agenata koji putem HTZ-a, TZ Županije ili direktno posjećuju Grad Makarsku

− uspostavljanje izravnih komunikacijskih veza (informacijski servisi, web stanice, društvene mreže) s medijima i turističkim posrednicima

− oglašavanje u medijima i na temelju upita, direktno komuniciranje s potencijalnim korisnicima usluga

− sudjelovanje na specifičnim promotivnim akcijama u organizaciji TZ Splitsko- dalmatinske županije

− organizacija samostalnih prezentacija TZ grada Makarske s turističkim zajednicama susjednih općina

− sudjelovanje na turističkim sajmovima na emitivnim tržištima u suradnji s županijskom Turističkom zajednicom

− organizacija kulturnih, zabavnih i sportskih manifestacija. Aktivnost turističkih agencija Iz Makarske turisti imaju na raspolaganju 15 dnevnih izleta (Dubrovnik, Split, Mljet, Korčula, Brač, Hvar, slapovi Krke, Biokovo, Mostar, rafting na Cetini...). Ovaj vid turističke ponude treba proširiti i na područje Dalmatinske zagore i Zabiokovlja, s naglaskom na obiteljska poljoprivredna gospodarstva, lokalne sajmove, tematske staze, poljoprivredu, vinogradarstvo, maslinarstvo i naravno kulturnu ponudu čitavog područja. Kod organiziranja ovakvih specijalnih i specifičnih izleta organizacijsku funkciju trebaju preuzeti turističke agencije kao organizatori što do sada nije bio slučaj (osim Biokovo Active Hollydaysa, TIP Extrema). U budućnosti turizam grada Makarske trebao bi se usmjeriti na kreiranje strategija upravljanja destinacijom i na kreiranju marke grada, što znači podizanje razine usluge svih interesnih skupina i njihova uzajamna suradnja. Grad Makarska, kao turistički grad treba usvojiti i marketinški pristup svom poslovanju, kako bi uspješnije odgovorio izazovima i promjenama koje nameće suvremeno turističko okruženje.

46

4.3. Procjena stanja poslovnog procesa Poslovni proces turističke destinacije/grada čini skup svih proizvoda i usluga koje se nude kao turistički proizvod. Kvalitetna turistička ponuda odraz je integracije svih njenih elemenata. U konkretnom slučaju Makarske, posljedice nepovezanosti i pomanjkanja suradnje svih dionika turističke ponude očituje se i u cjenovnoj politici koju diktiraju ulični iznajmljivači, što rezultira nižim cijenama, a što za sobom vuče i goste manje platežne moći. Što se tiče provođenja turističkih poslovnih procesa (političko-pravnih, promidžbenih, komunikacijskih, informacijskih, upravljačkih, organizacijskih i ostalih procesa), isti se provode pod vodstvom Turističke zajednice grada Makarske, koji surađuje s ostalim TZ s Rivijere, Turističkom zajednicom SDŽ i Hrvatskom turističkom zajednicom. U Makarskoj dominiraju privatni smještajni turistički kapaciteti, koji čine čak preko 78 % ukupnih smještajnih kapaciteta destinacije, oko 70% hotelskih kapaciteta Makarske su kategorizirani s 3*. Procesi rezervacije smještaja, i privatnog, i hotelskog uvelike su olakšani primjenom elektroničkog poslovanja i informatizacijom. Što se tiče organizacijskog znanja i organizacijske kulture na razini destinacije, Turistička zajednica grada Makarske do sada nije ulagala u edukaciju turističkih djelatnika, a za čime se javlja sve veća potreba radi prijenosa znanja, informacija, primjene zakonskih propisa i novih trendova na globalnom turističkom tržištu. Također, nisu se vršila značajnija istraživanja i analize tržišta na razini destinacije kako bi se došlo do povratne informacije o zadovoljstvu gostiju i tržišnog stanja na temelju kojih se donose važne odluke, planovi i strategije. Kao turistički grad koji svoju ponudu temelji na proizvodu sunca i mora, s visokim udjelom privatnih smještajnih kapaciteta, što se reflektira u strukturi cjelokupne ponude destinacije te velikom pritiskom na plažu i obalni pojas, Makarska se u budućnosti treba orijentirati na razvoj turističke infrastrukture, osobito hotela veće kategorizacije kao i na nove turističke sadržaje, suočiti se s problemima nedostatka vizije i smjera razvoja te ostalim pitanjima koja povlače način upravljanja destinacijom i kreiranjem marke grada Makarske. 4.4. Procjena financijskog stanja Upravljanje financijama turizma grada organizira Grad Makarska s jedne i Turistička zajednica grada Makarske s druge strane. Turistička zajednica grada sastoji se od Skupštine (sastavljene od predstavnika hotelijera, privatnih iznajmljivača, trgovaca, turističkih agencija i prometnih djelatnosti), Turističkog vijeća, izvršnog tijela Skupštine, čiji članovi odgovaraju i koje odabire Skupština, Nadzornog odbora, koji nadzire rad Skupštine i Turističkog vijeća te predsjednika TZ-a, koji je automatizmom gradonačelnik. Radi obavljanja stručnih i administrativnih poslova Zajednice osniva se Turistički ured. Djelokrug, unutarnje ustrojstvo, organizaciju i sistematizaciju radnih mjesta Turističkog ureda utvrđuje Turističko vijeće aktom o ustrojstvu i sistematizaciji. Turistički ured ima direktora, kojeg na temelju javnog natječaja imenuje Turističko vijeće, a imenuje se na četiri godine.

47

Prijedlog programa rada i prijedlog financijskoga plana TZ-a utvrđuje Turističko vijeće i podnosi ga Skupštini Zajednice, do kraja studenog tekuće godine za sljedeću poslovnu godinu. TZ dostavlja prijedlog programa rada i prijedlog financijskoga plana za sljedeću poslovnu godinu Turističkoj zajednici Županije splitsko-dalmatinske. Za izvršenje programa rada i godišnjeg financijskoga plana odgovorno je Turističko vijeće. Turistička zajednica ostvaruje prihode iz sljedećih izvora:

• članarine i boravišne pristojbe • proračuna grada • prihoda od gospodarske djelatnosti utvrđene odredbom članka 9. stavak 1

Statuta Zajednice • dragovoljnih priloga i darova • imovine u vlasništvu Zajednice.

Na temelju članka 128., Zakona o proračunu (NN br.87/08), članka 35. Zakon izmjenama i dopunama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (NN br.33/01, 60/01, 129/05, 109/07, 125/08), te članka 36. Statuta Grada Makarske, Gradsko vijeće donosi godišnje proračune i/ili rebalanse proračuna. Godišnjim proračunom Gradsko vijeće planira prihode i rashode Grada. Proračun je akt Grada kojim se procjenjuju njegovi prihodi i primici, te utvrđuju njegovi rashodi i izdaci za jednu godinu. Proračun donosi Gradsko vijeće prije početka sljedeće kalendarske godine.Svrha proračuna je da odredi jasan, logičan plan za alokaciju resursa Grada programima pružanja esencijalnih javnih usluga, između ostalog i programe i projekte od važnosti za razvoj turizma, koji se u proračunu klasificiraju kao "programi građenja objekata i uređaja komunalne infrastrukture" i "program izgradnje kapitalnih projekata" te "program javnih potreba u kulturi Grada Makarske i program javnih potreba u sportu Grada Makarske". Grad Makarska, Ured gradonačelnika redovito sudjeluje u apliciranju različitih turističkih projekata i programa, na natječajima Splitsko-dalmatinske županije, Hrvatske turističke zajednice, Ministarstva turizma radi sufinanciranja istih. 4.5. Postojeće stanje podržavajućih resursa Iako ponuda kulturnog turizma prvenstveno ovisi o turističkoj valorizaciji kulturnih resursa, zaokružena ponuda ovisi i o podržavajućim resursima, a tu se prvenstveno valja osvrnuti na smještajne kapacitete, ugostiteljstvo i trgovinu kao sastavne dijelove zaokružene kulturno-turističke ponude.

48

Smještajni kapaciteti Slika 4.: Prikaz smještajnih kapaciteta u Makarskoj

Izvor: Vlastita izrada prema Prijedlogu plana Programa rada i financijskog plana Turističke zajednice grada Makarske za 2015. godinu, veljača 2015. Grad Makarska je u 2015. godini ponudio turističkom tržištu kategoriziranih 13.522 postelja, od čega u hotelima 2.908, u privatnom smještaju 10.614 postelja, a u kampu 90 postelja. Broj registriranih soba je 1.714 a postelja 3.652. Broj registriranih apartmana je 1.244 s ukupno 3.818 postelja. Studio apartmana ima 1.227 s ukupno 2.943 postelje. Broj registriranih kuća za odmor je 35 s 201 posteljom. Ukupan broj osoba koje su registrirane za bavljenje ugostiteljskom djelatnošću je 1.394. Ponuda privatnog smještaja u Makarskoj se može definirati kao određena količina smještajnih kapaciteta u domaćinstvima koju su iznajmljivači u određenom vremenskom trenutku i po određenim uvjetima spremni ponuditi turistima. Većina privatnih iznajmljivača ulaže u obnovu i poboljšanje svojih kapaciteta. Ipak, nekontrolirana izgradnja kapaciteta privatnog smještaja u Makarskoj, koja je posljednjih 20 godina izmakla planovima razvoja promijenila je izgled grada i uvelike utjecala na smanjenje stupnja atraktivnosti grada do te razine da se bilježi gubitak interesa turista za obalni pojas i centar grada radi problema koji se javljaju s povećanim brojem turista (gužva, buka, problematika otpada, parkirališnih mjesta) na predio koji gravitira planini Biokovu (naselje Veliko Brdo, zaseoci Makar, Kotišina, Puharići). Turisti privučeni kulturom uglavnom su nešto veće platežne moći te često u potrazi za doživljajem autentične kulture i baštine posjećene destinacije, a najčešće putuju izvan glavne turističke sezone. Stoga je za ovo tržište potreban kvalitetniji smještaj, bilo da je riječ o klasičnom hotelskom smještaju ili malim obiteljskim hotelima koji imaju uvjete za cjelogodišnje poslovanje. S obzirom na karakteristike potražnje, privatni smještaj – koji prevladava u gradu, može biti privlačan ovom tržišnom segmentu uz uvjet da je kvalitetan i da posluje cijele godine. Pritom

49

su od primarnog interesa smještajni kapaciteti u obnovljenim tradicijskim kućama koji održavaju tradiciju i životni stil Dalmacije. Problem privatnog smještaja već je prepoznat kao ograničavajući faktor cjelokupnog turističkog razvoja Županije te se nizom mjera na nacionalnoj i županijskoj razini nastoji potaknuti iznajmljivače na unapređenje smještajne ponude. S aspekta kulturnog turizma osobito su važne mjere koje se odnose na aktiviranje smještajnih kapaciteta u obnovljenim tradicijskom kućama. Hotelski smještaj nešto je kompatibilniji sa zahtjevima turista koji putuju motivirani kulturnom ponudom. Kao i u slučaju privatnog smještaja, hotelski ima slična ograničenja jer je većina hotela s tri zvjezdice, namijenjena masovnom odmorišnom ljetnom turizmu te sezonskom poslovanju. Stoga, treba ulagati u razvoj i izgradnju hotela s 4 i 5 zvjezdica kako bi se ponuda smještajnih kapaciteta digla na veću razinu, jer su upravo hoteli kao osnovni smještajni kapaciteti važan dio turističke ponude Makarske. Na području cijele Makarske, ali i Makarske rivijerene postoji niti jedan hotel s pet zvjezdica. Ljudski resursi u turizmu Kada je riječ o ljudskim resursima u turizmu, posljednjih godina očit je problem manjka školovanog ugostiteljskog kadra, osobito kuhara, konobara i slastičara. Makarska je oduvijek bila poznata po izvrsnosti jela u hotelima i privatnim restoranima. Interes učenika za ugostiteljska zanimanja iz godine u godinu sve je manji. Jedan od razloga jest i sezonski posao u turizmu, tj. nemogućnost cjelogodišnjeg zapošljavanja turističkog kadra. Upravo je ovaj kadar ključan za kvalitetnu turističku ponudu destinacije. Hoteli Makarska d.d. se, kao najveće poduzeće u gradu, koje zapošljava preko 300 turističkih djelatnika (cca 130 stalnih djelatnika, cca 175 sezonskih djelatnika12

12Podatak Kadrovske službe Hotela Makarska d. d., kolovoz 2015.

), susreće s problemom zapošljavanja prekvalificiranog kadra na ključne ugostiteljske poslove. Drugi problem je nemogućnost zapošljavanja visokoobrazovanog turističkog kadra tijekom čitave godine, ali i mali broj radnih mjesta koji zahtijevaju VŠS i VSS. Aktiviranje kulturnih resursa za posjet, odnosno za kulturni turizam podrazumijeva suradnju niza dionika projektnog područja. Jedan od najvećih izazova u razvoju i upravljanju kulturnim atrakcijama upravo je potreba za usklađivanjem interesa brojnih dionika. Turistička infrastruktura Uz mnogobrojne restorane, konobe, pizzerije, caffe barove, slastičarnice, šetnice uz more, udobne hotele i druge ugostiteljske objekte s tradicionalnim gastronomskim specijalitetima, kao najvažniji objekti turističke infrastrukture ističu se: Specijalna bolnica za medicinsku rehabilitaciju Biokovka, poznato lječilište i hotel, Teniski centar s devet terena sa zemljanom podlogom, jedan s color set podlogom, te dvije dvorane sa zemljanom podlogom i rasvjetom, Makarska zvjezdarnica, lukobran, Gradski sportski centar s višenamjenskom dvoranom, sportskom dvoranom, bazenom, teretanom, dvoranom za borilačke sportove, višenamjenskom salom, malom dvoranom s teretanom i automatskom kuglanom s 4 staze.

50

Kada se govori o ulaganjima u turističku infrastrukture u smislu izgradnje dodatnih turističkih sadržaja, važno je napomenuti da je Makarska prostorno skučena planinom Biokovom s jedne, morem s druge strane. Upravo zato, daljnja ulaganja u postojeću infrastrukturu, ali i izgradnja dodatnih sadržaja treba se strateški planirati. Turistički razvoj, kao i definiranje strateške cjenovne politike koči i činjenica kako na nivou turističkoga grada kao što je Makarska (sa znamenitim ostvarenim turističkim pokazateljima) ne postoji strateško-planski dokument koji definira daljnji smjer razvoja turizma grada, ali ni daljnji smjer razvoja grada. Rezultat toga je, između ostalog, i turistička ponuda neprilagođena podneblju, tradiciji i običajima. Radi se o jeftinoj ponudi temeljenoj na plastičnim suvenirima, brzoj hrani, plažnim rekvizitima, koji su zagušili plažu i šetnicu kao i ulaganjima isključivo u smještajne kapacitete. Manjak poduzetničke kreativnosti, s jedne strane, i pravne regulative s druge strane, kojom se isto definira dovode do nekvalitetnog turističkog proizvoda koji stvara temelje masovnih turističkih kretanja. Ugostiteljska ponuda Ugostiteljska ponuda na području grada Makarske, na prvi pogled ostavlja dojam dobre razvijenosti i organizacije, ukoliko se promatra u kontekstu kvantitete, tj. broja ugostiteljskih objekata. Međutim, u kontekstu kvalitete, osobito s aspekta turista privučenih kulturom dolazi se do zaključka kako na području grada nedostaje kvalitetnih, malih, obiteljskih restorana i ugostiteljskih objekata koji nude domaću, autohtonu hranu i ostale proizvode. Većina registriranih ugostiteljskih objekata nudi brzu hranu, što je suprotno očekivanjima "kulturnog turista". U procesu razvoja kulturnog turizma, ugostiteljsku ponudu valja promotriti u kontekstu njezine funkcije podražavajućeg proizvoda, pri čemu je ona instrumentalna u kreiranju gastronomskog doživljaja, koji, sagledavan kao sastavni dio kulture života i rada, postaje i sam kulturno-turistički proizvod. Stoga se valja usmjeriti na ugostiteljske objekte, koji poštuju kulinarsko naslijeđe i izvornost u pripremi hrane te posvećuju pažnju ambijentu i kvaliteti usluge kao važnom doprinosu ukupnom doživljaju. Da bi se znalo koliko je takvih objekata, bilo bi potrebno provesti posebno istraživanje. Na najvećem portalu posvećenom gastronomiji www.gastronaut.hr, koji je nastao s ciljem promoviranja gastronomsko-ugostiteljske ponude (i time dopune postojeće prezentacije turizma Hrvatske na internetu), ali i njegovanja baštine te širenja kulture prehrane, predstavljen je veliki broj ugostiteljskih objekata u Hrvatskoj te posebno po županijama, gradovima i općinama. Međutim, već i kratkim uvidom u popis ugostiteljskih objekata iz grada Makarske, dade se zaključiti kako se radi o uglavnom o gastronomski neprofiliranoj ponudi kojom se pokušava istovremeno zadovoljiti široka lepeza potrošačkih ukusa te o restoranskoj ponudi koja egzistira samo ljeti. Čak 36 objekata je iz Makarske registrirano na Gastronautu. Unaprjeđenje ugostiteljske ponude ovisi prvenstveno o svijesti vlasnika ugostiteljskih objekata o potrebi prilagođavanja tržišnim trendovima te istovremeno njegovanju lokalne gastronomske tradicije. Gastronomsko natjecanje Marendin pridonosi ostvarivanju ovog cilja, kao i Wine i Fun Days u sklopu

51

festivala DalmacijaWine Expo. Istovremeno potrebno je unaprijediti sustav promocije kvalitetnih ugostiteljskih objekata gastronomskim vodičem grada Makarske koji trenutno ne postoji. Veliki nedostatak gastronomske ponude grada je i činjenica kako se torta makarana, tradicionalna slastica, koja je 2012. proglašena kao nematerijalno kulturno dobro grada, ne može kušati osim na dva mjesta. Trgovina Kulturni turizam također uključuje i kupnju, osobito suvenira i lokalnih proizvoda. Uporabni suveniri – proizvodi maslinova ulja, kozmetički preparati na bazi ljekovitog bilja, vina, rakije, slastice slabo su zastupljeni u trgovinama, a i na mjestima gdje se mogu kupiti, uglavnom se prodaju uz suvenirsku neautentičnu ponudu. Specijaliziranih trgovina i suvenirnica je jako malo, kao i samih proizvođača. Njihovi proizvodi uglavnom se mogu kupiti na štandovima koji su smješteni uz štandove s "plažnom ponudom" te se tako domaći proizvode stapaju u moru standardne, plastične i jeftine suvenirske ponude te tako na određeni način i obezvređuju. Jako malo je i galerija, što je veliki nedostatak turističke ponude grada Makarske. Uz ponudu autentičnih suvenira, kulturnim turistima zanimljive su i muzejske trgovine koje bi trebale nuditi replike umjetničkih predmeta, odnosno suvenire inspirirane vlastitom muzejskom ponudom, ali nažalost takve trgovine u Makarskoj su nepoznanica. Plasman kulturno-turističke ponude Pored Turističke zajednice grada Makarske, koja bi trebala stvarati preduvjete za aktiviranje kulturnih resursa, proizvod koji se plasira na turističkom tržištu trebale bi osmišljavati receptivne turističke agencije ili tzv.destination management companies, koje bi objedinjavale postojeću ponudu te ih u tematiziranim turističkim paketima nudile tržištu. Međutim, nažalost takvih turističkih agencija u Makarskoj je jako malo. Djelatnosti agencija usmjerene su uglavnom na posredovanje pri iznajmljivanju privatnog smještaja, iznajmljivanje vozila, brodica, prodaju karata i sl. Međutim, jako malo je agencija koje u vlastitom aranžmanu organiziraju izlete, a pogotovo je malo onih koje organiziraju tematizirane i osmišljene receptivne paket-aranžmane. Ovakav vid ponude organiziraju samo Tip Extreme i BiokovoActive Holidays koje nude specijalizirane rekreativne izlete. Međutim, ne postoji lokalna turistička agencija s razvijenom ponudom bilo kakvog oblika kulturne ponude. S druge strane, tu su brodari, koji su brojni i nude izlete na otoke. 4.6. Sociokulturni utjecaji Masovnost makarskog turizma ostavlja posljedice i na sociokulturne faktore kao što su očuvanost i zaštita kulturno-povijesne i prirodne baštine, vrijednosti tradicijskih običaja, odnos lokalnog stanovništva i turizma, održivi turizam i sl. Izgradnjom turističkih objekata i pratećih sadržaja, ali i velikog broja obiteljskih kuća na obali, vizura krajolika izmijenila se.Izrazito brza

52

urbanizacija Makarske drastično je fizionomski promijenila karakteristike prostora. Turizam je kao glavni ili dopunski izvor prihoda značajno utjecao na izgradnju i izgled stambenih objekata, jer je većina stanovništva financijski, na neki način, vezana za turističku djelatnost. Jedan od najvažnijih čimbenika koji su potaknuli intenzivnu izgradnju bio je i potres koji je prisilio iseljene iz uništenih kuća da potraže trajno stambeno rješenje. Problem masovne izgradnje stambenih objekata za primarno, ali i sekundarno stanovanje, često bez kvalitetnog urbanističkog planiranja, a nerijetko i bez građevinskih dozvola, kao i velika „betonizacija“ (obale, šetnica, dvorišta…) kakav je slučaj u Makarskoj, uništava krajolik i trajno degradira prostor u cjelini, te mu smanjuje ekološku, ali i gospodarsku vrijednost.13

4.7. Tehnološki utjecaji

Veliki broj komercijalnih sadržaja i pritisak turističkih kretanja na područje plaže, dovode do nesklada između broja posjetitelja plaže i broja posjetitelja stare jezgre grada u kojoj su locirane kulturno-povijesneatrakcije. Iz toga se dolazi do zaključka kako stara jezgra grada sa svim svojim resursima nije dovoljno društveno-gospodarski iskorištena i promovirana. Radi ove činjenice može se zaključiti kako ne postoji prijetnja ugrožavanja kulturno-povijesne baštine radi posjećivanja i premašivanja kapaciteta nosivosti, kakav je slučaj na gradskoj plaži. Međutim, nužno je osmisliti kvalitetniju turističku valorizaciju stare jezgre grada i kulturno-povijesne baštine kako bi se ostvarila i društveno-gospodarska korist, tj. kako bi se povećali prihodi od ugostiteljske i turističke djelatnosti i pokrili troškovi održavanja kulturno-povijesne baštine. Turizam i njegova masovna kretanja unutar glavne sezone uvelike su utjecala i na prostorno planiranje te urbanizam grada Makarske. Ako uključimo u ovo izvor prihoda lokalnog stanovništva od turizma, osnovne gospodarske djelatnosti, očit je izravan utjecaj na pretjeranu izgrađenost grada i izgled stambenih objekata. Stoga je nužno u daljnjem razvoju turizma grada, usmjeriti se prema tradicijskoj kulturi življenja, lokalnim tradicijskim proizvodima kako bi se privuklo osviještene turiste, ali i samim tim utjecalo i na podizanje svijesti lokalnog stanovništva o očuvanju lokalnog identiteta.

Praćenjem turističkih trendova kroz primjenu novih tehnologija postiže se uspješan razvoj turizma na regionalnoj i nacionalnoj, i lokalnoj razini. Utjecaj novih tehnoloških rješenja na putovanja i turizam očituje se i na razvoju turizma grada Makarske. Primjena mobilnih aplikacija, promocija putem društvenih mreža, on-line rezervacije, informatizacija pristupa različitim uslugama destinacije uvelike unapređuju uvjete rada u turizmu, pronalaze lakši put do korisnika te približavaju usluge turistima. Za turističke destinacije, tako i za Makarsku, izazov je odgovoriti na brze tržišne promjene s inovativnim internetskim rješenjima za poboljšanje poslovanja i funkcioniranja čitave destinacije. Grad Makarska u travnju 2014. javio

13Mustapić, M., Hrstić, I.: Makarsko primorje danas – Makarsko primorje od kraja Drugog svjetskog rata do 2011., Institut društvenih znanosti Ivo Pilar i Grad Makarska, Biblioteka Zbornici – knjiga 40, Zagreb, 2012.

53

se na Javni poziv Ministarstva turizma „Hotspot Croatia“, program poticanja slobodnog pristupa internetu u turističkim destinacijama kojemu je cilj ojačati promociju hrvatskih odredišta, privući nove goste i utjecati na podizanje ukupne konkurentnosti hrvatskog turizma. Ovim programom omogućeno je 11 pristupnih točaka bežičnog besplatnog interneta, čime su pokriveni najfrekventniji dijelovi grada. Wi-fi interpretacija/instalacija kao novi turistički sadržaj, ne samo što obilježava prostor na kojem je omogućen besplatni pristup internetu, već i animira goste da snimanjem fotografija s instalacijom na kojoj piše ime destinacije, slanjem tih fotografija preko društvenih mreža promoviraju hrvatska turistička odredišta. Turistička zajednica grada Makarske, kao i ostale turističke zajednice u sustavu HTZ-a privatnim iznajmljivačima daje mogućnost besplatne on-line prijave i odjave gostiju, što uvelike olakšava proceduru prijave i plaćanja boravišne pristojbe. Osim navedenog Grad Makarska omogućio je i pristup mobilnoj aplikaciji s informacijama o kulturno-zabavnim manifestacijama za vrijeme ljetne sezone, što je uvelike pridonijelo informiranosti o manifestacijama, ali i njihovoj posjećenosti. 5. PREGLED GLAVNIH TRENDOVA NA TURISTIČKOM TRŽIŠTU S NAGLASKOM

NA KULTURNI TURIZAM 5.1. Izazovi, trendovi i konkurencija među gradovima Proces globalizacije, ubrzano rastući razvoj modernih tehnologija, ekonomske, demografske, urbanističke i socijalne promjene u posljednjem desetljeću gradovima u čitavom svijetu nameću sve važniju ulogu u upravljanju i djelovanju ne samo unutar područja svojih granica, već i u svom širem okruženju – gradovima s kojima se identificira u borbi za ekonomski, gospodarski i društveni prosperitet. Suvremeni interes da se gradovi i tržišta promatraju zajednički proizlazi u bitnome iz promjena karaktera grada, i iz promjena u stavovima vlasti, središnjih i lokalnih u odnosu na te promjene karaktera grada. Može se opravdano tvrditi da su gradovi uvijek egzistirali unutar tržišta ove ili one vrste, ne samo u smislu da konkuriraju s drugima za resurse, aktivnosti, stanovnike i pozornost autsajdera, nego isto tako i u smislu da svaka usluga nuđena unutar grada konkurira s drugima za korisnike ili potrošače. Globalizacija, koja kao proces ima cilj proširenja tržišta kao i da stvara osjećaj nesigurnosti, utječe i na lokalnu samoupravu, kao jednu od struktura koja sudjeluje u stvaranju gospodarskih, komunikacijskih i političkih uvjeta razvoja svojeg teritorija u kontekstu nacionalne privrede, ali danas i u kontekstu globalne privrede. Lokalne zajednice, gradovi i regije više ne trebaju posredovanje nacionalnih država. Neki gradovi su već sada sami po sebi veći od država kakva je Hrvatska. Upravo radi toga, potrebno je marketinško razmišljanje radi prilagodbe lokalne samouprave procesima globalizacije. 14Gradovi predstavljaju motore gospodarskoga i kulturnoga razvoja, snažni su klasteri različitih resursa, stvaraoci inovacija koji stimuliraju i tjeraju svoje države na rast i razvoj. Tehnologija i turizam igraju ključnu i dominantnu ulogu u tome. Da bi postigli konkurentsku prednost u svjetskoj borbi lokacija, gradovi moraju biti

14 Paliaga, M.: Strateški urbani marketing, vlastita naklada, Rovinj 2004., str. 8.

54

sposobni privući i zadržati najbolje organizacije, profesionalce, stručnjake i investitore. Konkurencijom gradova smatra se službena objava pojedinog grada da se natječe s ostalim konkurentima za određene,, unaprijed utvrđene impute (nova radna mjesta, sjedišta tvrtki, financijska sredstva...). Konkurentnost svakako može biti prikazana rangiranjem po kvantitativnim indikatorima po pojedinim ljestvicama.15

5.2. Tržišni trendovi kulturnog turizma

Polazeći od teorijskih postavki razvoja kulturnog turizma i kroz dijelove različitih istraživanja turizma hrvatskih destinacija, Planom će se pokazati mogući smjerovi razvoja kulturnog turizma s ciljem stvaranja nove turističke ponude. Na makarskom području kulturni turizam je nedovoljno zastupljen, pa se ovim razvojnim dokumentom predlaže mogući model razvoja destinacije, naglašavajući pozitivne, ali i negativne strane razvoja istoga.

• 40% međunarodnih putovanja sadrži komponentu kulture Na temelju analize mnogobrojnih radova u svijetu su zabilježeni sljedeći trendovi:

U svjetskim turističkim kretanjima bilježi se stalan porast interesa za putovanjima koja sadržavaju kulturnu komponentu (razgledavanje kulturnih turističkih atrakcija, posjećivanje događaja, manifestacija i dr.)

• osobe više platežne moći i obrazovaniji – presudan kulturni kapital, aktivniji u destinaciji, veća potrošnja

• brža evolucija turističkoga tržišta Proces globalizacije i tržišnoga natjecanja doveli su do serijske reprodukcije kulturnih atrakcija, događaja i komodifikacije kulturnoga turističkog proizvoda. Gradovi i regije traže rješenje ovoga problema u različitim strategijama kojima nastoje dodati vrijednost, raznolikost i animirati turiste i kulturni proizvod. Jedan od načina izbjegavanja komodifikacije i serijske reprodukcije kulturnih proizvoda je primjena kreativnosti. Kreativnost uključuje dodavanje novina na postojeće kulturne proizvode i to je bitan izvor inovacija.

1. Potražnja za smislom i svrhom, kontakt s lokalnom zajednicom - one-to-one marketing, odnosno marketing izravnih odnosa s klijentima.

Turisti su zainteresirani za upoznavanje lokalnih vrijednosti područja na kojem borave i žele upoznati tradiciju i običaje lokalnih stanovnika (npr. priprema autohtonih jela, učenje tradicijskih obrta, škola glagoljice itd.).

2. Pad popularnosti velikih, popularnih atrakcija – porast potražnje za lokalnim, autentičnim.

Želja za stjecanjem „lokalnih kulturnih iskustava“ dobivanje povjerenja među međunarodnim putnicima koji žele autentično iskustvo kada putuju u inozemstvo. To više nije samo razgledavanje ključnih elemenata kulturno-povijesne baštine, već i 15 Paliaga, M.: Branding i konkurentnost gradova, samostalna naklada, Rovinj, 2007., str. 19. i 21.

55

sudjelovanje u kulturi u cjelini. Ovaj trend imat će snažan utjecaj na međunarodnom turističkom tržištu u nadolazećim godinama... Slika 5.: Prikaz doživljaja i proizvoda

Makarska kao grad u kojoj je turizam glavni generator gospodarskog razvoja mora držati korak s nadolazećim trendovima kako bi i dalje mogla opstati na tržištu konstantno povećavajući svoju konkurentnost. Realizacija kulturne ponude destinacije uključuje sinergiju svih sudionika destinacije, menadžmenta (na kojem je odgovornost u kreiranju turističkog proizvoda destinacije, podrazumijevajući pod tim Grad i turističku zajednicu), lokalnoga stanovništva, različitih udruga, poduzetnika. Razvojem kulturnog turizma može se uz minimalna ulaganja stvoriti konkurentne prednosti destinacije temeljene na autentičnosti, a u skladu s trendovima potražnje na turističkom tržištu. Kulturna je raznolikost bogatstvo koje se mora iskoristiti jer nisu više česti turisti koji će u Provansi ili na Jadranu tražiti hamburgere, već će kušati kvalitetnu domaću hranu, začinjenu domaćom pjesmom, plesom i običajima. Ako Makarska želi slijediti prethodno navedene trendove, mora ponuditi upravo ono što je autohtono za samu destinaciju i što će je razlikovati od neke druge destinacije. 5.3. Od kulturnog prema kreativnom turizmu Pod utjecajem globalnih društvenih, ekonomskih i drugih promjena u društvu koje snažno utječu na turizam, na turističkom tržištu mogu se uočiti neki trendovi i u turističkim putovanjima potaknutim kulturom. Turisti motivirani kulturom uglavnom se nalaze na klasičnim odmorišnim putovanjima (njihov je udio 60%). Slijedi posjećivanje kulturnih atrakcija (18%), posjet rodbini i prijateljima (10%), posjećivanje kulturnog događanja (7%) i drugi razlozi (kupovina, posao, sport i sl.). Najizraženiji motivi putovanja kulturnih turista ostaju učenje i zabava. Današnji

56

kulturno potaknuti turisti više su motivirani željom da vide zanimljive stvari, a manje im je važna atmosfera. Trend je bolje obrazovanih putnika koji sudjeluju na takvim putovanjima što djelomično može biti i posljedica bolje opće obrazovanosti u društvu. Glavna prednost kulturom inspiriranih putovanja jest da se ona odvijaju cijele godine i nisu strogo vezana uz turističku sezonu. Od kulturnih sadržaja suvremeni turisti najčešće posjećuju muzeje, vjerske i povijesne lokalitete, festivale, umjetničke galerije i izložbe, razgledavaju gradove, povijesnu baštinu i arheološka nalazišta. Manje se posjećuju kazališne predstave, tradicijska događanja, kino predstave, koncerti klasične glazbe, plesna događanja, pop koncerti i koncerti popularne glazbe. Dob ima presudan utjecaj na odabir kulturnog sadržaja, pa mlađi turisti putuju uglavnom radi zabave, na festivale i karnevale, bolje obrazovani i imućniji turisti srednje životne dobi više posjećuju muzeje, galerije, balet, dok najstariji putnici više posjećuju znamenita povijesna mjesta. Veći interes za putovanja motivirana kulturom nije samo rezultat općeg rasta zanimanja za kulturnu ponudu već je izravna posljedica još naglašenije segmentiranosti turističke potražnje. Osim što stalno raste zanimanje za kulturu na strani potražnje, istovremeno se potiče i razvoj kulturne ponude. Na turističkom tržištu uočen je i trend diverzifikacije turističkih proizvoda koji sadržavaju kulturu. Među putovanjima potaknuti kulturom razlikuju16

• motivirana upoznavanjem kulturne baštine (heritage tourism) – odnose se na prošlost i obuhvaćaju kulturna događanja i atrakcije, tzv. "visoke, odnosno prave kulture" kao i tradicijske kulture (folklor). Mogu se na turističkom tržištu plasirati kao posebni turistički proizvodi.

se ona koja su:

• motivirana prisustvovanjem kulturnom događanju – odnose se na događanja koja uprizoruju neka zbivanja iz prošlosti ili su suvremenog karaktera te obuhvaćaju kulturna događanja i atrakcije viske, ali i popularne kulture. Mogu se na turističkom tržištu plasirati kao zaseban turistički proizvod, ali mogu biti i sastavni element nekog drugog proizvoda

• motivirana kreativnim kulturnim aktivnostima – odnose se na aktivnosti sačuvane iz prošlih vremena poput tradicijskih vještina, učenja glagoljice kao i na suvremenu praksu kulture života i rada te suvremenu umjetničku produkciju. Ovisno o profilu aktivnosti, mogu apelirati širokom spektru tržišta, ali i visokospecijaliziranim kulturnim turistima.

Ovaj pomak od turizma baštine preko turizma događanja do kreativnog turista odraz je potražnje za kulturnim proizvodom koji kreiraju sami potrošači prema osobnim sklonostima. Ovaj trend tek je u povoju, ali segment tzv. kreativnih turista brzo raste. Istovremeno, pada interes za proizvodima baštine i visoke kulture. Međutim, valja imati na umu da je turizam baštine, utjelovljen u kvalitetnoj zaštiti, prezentaciji i interpretaciji kulturne baštine, te suvremena kulturna produkcija u domeni tzv. visoke kulture, pored razvijenog umjetničkog i kulturnog života, preduvjet za razvoj proizvoda kreativnog turizma i njegovo tržišno pozicioniranje. 16 Yeoman I., Munro C. (2005) Tomorrow's – World, consumer, toruist, Visit Scotland, Volume 1 (1): www.fisitscotland.org/tomorrow_s_newssheet_25.4.05.pdf

57

5.4. Važnost brendiranja,tj.kreiranja marke grada Nov ambijent i nova pravila igre nameću odmak i tranziciju od klasičnoga tehničkog poimanja destinacije s aspekta njenih sadržaja i kapaciteta k pojmu destinacije kao integralnom identitetu i portfoliju doživljaja promatrane lokacije, odnosno prostora, koji u sebi sadrži potencijal obećanja i organizacijski napor da ih konceptualno i standardizirano isporuči turistima sukladno iskomuniciranome. Gradove se ne može promatrati kao uobičajene proizvode ili usluge; gradovi su složeni paket dobara, usluga, emocija svih njegovih korisnika, ali i kombinacija svega navedenog.17Svrha izgradnje marke grada kao turističke destinacije jest stvaranje atraktivnosti grada za njegove stanovnike i turiste, a na taj način ostvaruje se konkurentnost nad ostalim turističkim gradovima. Marka gradovima donosi čitav splet karakteristika i emocija; očekivanja, misli, osjećaja, ideja sadržanih u glavama pojedinaca, interesnih skupina. Grad kao proizvod definira se kao skup prirodnih elemenata (klima, pozicija,) planiranje grada i fizički elementi koji reflektiraju njegov karakter i cjelokupno nasljeđe, osnovnu i graditeljsku infrastrukturu. Tu su uključene i osnovne gradske usluge, vatrogastvo, policija, hitna služba usluge grada i školstvo, a sve to treba planirati svaki pojedini gradonačelnik. Slika 6.: - Sustav vrijednosti nove vizije hrvatskog turizma

Izvor: Strategija razvoja turizma Republike Hrvatske do 2020. godine, Vlada Republike Hrvatske, travanj 2013., Zagreb, str. 30.

17 Rainisto, S. K.: Succes Factors of Place Marketing: A Study of Place Marketing Practices in Northern Europe and the United States, Helsinki University of Technology, Institute of Strategy and International Business, Doctoral Dissertations, 2003., str. 20.

58

Gradovi, kao jedinice lokalne samouprave, danas su stavljeni u nove specifične situacije unutar kojih se njihove snage i slabosti određuju posve drugačije nego što je to ranije činjeno. Spomenute promjene i trendovi na svjetskim tržištima nisu zaobišli ni Hrvatsku. Uz te pojave, jedinice lokalne samouprave u Hrvatskoj susreću se i s nizom drugih problema, kao što su decentralizacija, česte političke promjene u ustrojstvu JLS-a, ograničenost financijskih sredstava i nedostatak poduzetničke klime, nepostojanje vizije, međugradska konkurentnost, a sve učestaliji problemi razvidni su i u unutrašnjem uređenju gradskih administracija koje su spore, neefikasne i neekonomične. Jedinice lokalne samouprave trebaju analizirati prilike i probleme u svom okruženju i području djelovanja te kreirati usluge koje se temelje na stvarnom postojećem stanju, a kako bi se poboljšali uvjeti života svih žitelja. Vodstva gradova trebaju biti svjesna novonastalih prilika i biti spremna prilagoditi im se, doslovno se trebaju natjecati za naklonost investitora, turista i ostalih interesnih skupina. Kako bi se to postiglo, gradske uprave, kao nositelji razvoja, trebaju planski pristupiti izradi strateških planova, bez kojih dobre ideje, projekti i volja za njihovom realizacijom nisu dovoljni. Temeljni strateški plan razvoja baza je za sve ostale razvojne strategije, pa tako i marketinšku. Ozbiljnim marketinškim pristupom i strateškim promišljanjem, koje se temelji na stvarnim potrebama svih korisnika, vodstvo grada može razviti nove mogućnosti za sve interesne skupine - korisnike i potrošače, stanovnike i posjetitelje. Zato je vrlo važno pristupiti i izradi plana lokalnoga gospodarskog razvoja kako bi on činio osnovni input za izradu kvalitetne strategije razvoja marke nekog grada. Samo tako definirana i razvijena marka dat će prepoznatljivost, fleksibilnost uz osiguranje konkurentnosti nekoj lokalnoj zajednici u dužem vremensom periodu na globalnom tržištu.18 Slika 7.: Kreiranje marke s aspekta gradova

Izvor: Vlastita izrada

18 Uravić, L., Paliaga, M.: Integralni pristup razvoju branda i gospodarskog razvoja gradovima u uvjetima globalne konkurentnosti, Ekonomska istraživanja, Vol. 21, No. 3., rujan 2008., str. 82.

59

Jačanje povjerenja lokalnoga gospodarstva i stanovništva u vlastite snage, vlastitu ekonomiju, njihove vlastite vještine i znanja, najveći je uspjeh stvaranja marke grada. Ovakvo povjerenje i snaga generirat će značajnu diferencijaciju i prepoznatljivost za sve ciljne grupe. Uspješno i odgovorno upravljanje nekim gradom i gradskom ekonomijom ne mjeri se isključivo veličinom gradskog proračuna i nabrajanjem projekata prije lokalnih izbora već slijedom istinskih doprinosa gradske politike osnovnim varijablama vlastitog razvoja kao što su: rast gradskog životnog standarda, porast razine kvalitete gradskih komunalnih usluga i svakako rast zaposlenosti i proizvodnje na razini grada. U tim uvjetima određeni gradovi postaju privlačni. 6. AKCIJSKI PLAN RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA GRADA MAKARSKE 6.1. SWOT analiza U prethodnim poglavljima prezentirane su analize postojeće situacije relevantne za razvoj kulturnog turizma grada Makarske temeljene na dubinskim intervjuima s interesnim skupinama, pregledu sekundarnih baza podataka, individualnim i javnim radionicama, analizi interesnih skupina, preliminarnim analizama i procjeni tržišta (prilozi). Na temelju svih nalaza zaključuje se kako Makarska ima pretpostavke za razvoj kulturnog turizma. Također, Makarska se suočava s brojnim problemima koje treba sustavno rješavati ukoliko se želi ozbiljnije pristupiti razvoju kulturnog turizma. S ciljem kvalitetne analize svih potrebnih predispozicija za razvoj kulturnog turizma Grada Makarske, proveden je sustavan pregled jakosti, slabosti, prilika i prijetnji prema sljedećim interesnim skupinama:

− privatni iznajmljivači − turističke agencije − hotelijeri − djelatnici u kulturi (civilni, javni i gospodarski sektor) − djelatnici u turizmu (civilni, javni i gospodarski sektor).

S - Strengths → snage

• privlačan geografski položaj: prekrasni otvoreni prostori u gradu i Podbiokovlju. (Sv. Petar, trgovi, podbiokovska sela)

• povoljne klimatske i reljefne karakteristike • Ribarske večeri s autohtonim proizvodima • koncerti u crkvama i oko njih • DokuMA Film Festival kao veliki kulturni potencijal • Društvo Zlatousti • kulturna baština koju njeguje Folklorni ansamblTempet • stoljetna turistička tradicija grada Makarske i njezin renomirani status u

okviru turističkog poslovanja • velik broj kulturnih udruga i institucija koje djeluju na području grada

60

• relativno visoki gradski proračun iz kojeg se izdvaja za kulturu • veliki broj gradskih zaposlenika i službenika koji surađuju na razvijanju

strategije kulturnog turizma • izvori pitke vode-odnoskulturna baština planine Biokova • dugogodišnja turistička tradicija • kulturno-povijesni resursi (Malakološki muzej, Botanički vrt Kotišina, Kaštel

Kotišina, svetište Vepric itd., stare crkve i Franjevački samostan) • nematerijalno kulturno nasljeđe • kultura života i rada (običaji, rukotvorstvo, način života domicilnog

stanovništva...) • kulturno–povijesna baština • snažno etablirane manifestacije koje se održavaju izvan glavne turističke

sezone • blizina turističkih destinacija iz kojih se mogu raditi dnevni izleti u Makarsku

(iz Splita, Dubrovnika, Hvara itd.) • fleksibilnost manjih prostora i ljudi, te blizina između galerija, muzeja i

centra grada • udruge u kulturi • Zvjezdarnica • djeca i mladost su snaga grada • razgovor među ljudima opća kultura • zapošljavanje u granama turizma • Biokovo i more • događanja: DokuMA, Wine Expo i MaFest • bogato Makarsko kulturno ljeto • brend Makarska rivijera ili grad Makarska koji je poznat u mnogo zemalja • jaki turistički brend cijelog Makarskog primorja • zadovoljni, stalni gosti • iznimni prirodni i kulturni potencijali • kulturni sadržaji • ljudi i sposobnosti u kulturi • turistički potencijal • MLADI!!! Svježe ideje uz suradnju i iskustvo starijih.

W - Weaknesses → slabosti

• nedostatak zatvorenih prostora kao što su kinodvorana, sala za koncerte i predstave

• ograničena turistička ponuda u zimskim mjesecima • nedostatak kulturne infrastrukture • Makarska je grad bez kina • dugogodišnje nepostojanje konkretne strategije razvoja kulturnog turizma u

gradu Makarskoj, te loše kreiranje i provođenje kulturnih politika • dugogodišnja devastacija kulturno-povijesne baštine na području grada

Makarske

61

• slab interes gospodarskog sektora u kulturu • nepostojanje investicija u kulturi • struktura gostiju • nedostatak smještajnih kapaciteta viših kategorija • nedovoljna iskorištenost raspoloživih kulturno-turističkih resursa • nedostatak kulturne infrastrukture potrebne za realizaciju kvalitetnih

kulturno-turističkih projekata • nepovezanost i nesuradnja kulturnih i turističkih subjekata nedovoljno

educiranih za provođenje kulturno-turističkih projekata • nezainteresiranost nositelja turističke politike • nerazvijanje proizvoda • razvojna ograničenja • neposjedovanje (neprovođenje) strategije razvoja turizma • nedostatak multifunkcionalnog prostora za predstave, koncerte, festivale,

izložbe i sl. • nedostatak prostora za najelementarnije funkcioniranje aktivnih udruga • nestandardizacija evaluacije izvršenih programa • ograničena suradnja između kulturnih ustanova i ostalih subjekata • slaba komunikacija i korištenje snaga Grada, TZ-a • neke snage još nisu ugledale mjesto u informativnom letku od TZ grada

Makarske niti ih ista institucija (TZ) podržava u mjeri u kojoj bi trebala • višegodišnje neulaganje u kulturu • obavljanje građevinskih radova u predsezoni i posezoni • nedostatak sadržaja kao što su žičara i biciklističke staze • slaba povezanost Parka prirodeBiokovo i turista u smislu prezentacija, raznih

javnih skupova od botanike, alpinizma do poljoprivrede • više pomoći Gradskoj glazbi i likovnoj udruzi, kao i ostalim udrugama koje su

voljne surađivati s TZ-om • turistička identifikacija i pozicija na tržištu • amaterski pristup događanjima • medijska promidžba u nacionalnim i inozemnim medijima • loša promidžba događanja po turističkim objektima • ulični presretači gostiju • needuciranost privatnih iznajmljivača • potrebno je izbaciti „lake note“ iz programa kulturnog ljeta • siva ekonomija na području plaže (kukuruzi, krafne…) • nedefinirano vrijeme rada noćnih klubova i područja gdje bi smjeli raditi • neiskorištenost Malakološkog muzeja • nepostojanje muzejskih prostora • nedostupnost hotela tijekom zimskog perioda ili skup smještaj u odnosu na

npr.Opatiju • sezonalnost i slaba ponuda u predsezoni i posezoni • nedovoljno razvijena komunikacija između stanovništva i uprave • razjedinjenost

62

• slaba informiranost • nedostatak volje i potrebnih znanja u institucijama Grada potrebnim za

podršku projektu • nedostatak jasne vizije razvoja Grada i turizma • loš odnos odgovornih institucija prema turizmu • sve je na hrvatskom jeziku, bez prijevoda na strane jezike • nedostatak "doživljaja" makarske povijesti • nedostatak kreativnosti i originalnosti

O - Opportunities → pr i l ike

• prostor stare Metalplastike preurediti u polivalentni kulturni centar - zadržati sadašnji industrijski oblik

• što više suradnje i radionica s međunarodnim kulturnim djelatnicima, profesorima i studentima akademija i ostalih fakulteta

• Grad može ponuditi smještaj, prekrasan ambijent preko cijele godine • susreti mladih obrazovanih ljudi uvelike mogu koristiti gradu i njegovoj

promidžbi • mladi • kulturno obrazovanje • mogućnost prijave na različite natječaje iz područja financiranja kulturno-

turističkih projekata (ministarstva, zaklade, EU fondovi) • mogućnost obnavljanja i korištenja dosad neiskorištenih gradskih prostora i

lokacija u cilju poboljšanja kulturne infrastrukture • mogućnost povezivanja i umrežavanja kulturnih udruga u cilju uspješnije

provedbe različitih projekata • mogućnost ostvarivanja međusektorske suradnje i javno-civilnog

partnerstva • izdvajanje dodatnih sredstava iz proračuna za realizaciju kulturno-turističkih

projekata • daljnji razvoj turizma temeljen na principima održivog turizma • izrada strateško-planske dokumentacije koja će diktirati daljnji turistički i

kulturni razvoj • postojanje resursa za razvoj selektivnih oblika turizma • globalni trendovi na turističkom tržištu • otvaranje novih tržišta – privlačenje novih tržišnih segmenata • razvoj proizvoda – unaprjeđenje postojećih i stvaranje novih proizvoda • autentičnost i kreativnost • brendiranje u turizmu • razvoj tematskih staza • razvoj maslinarstva • trend više kraćih odmora u godini. • blizina aerodroma i povezanost low cost letovima • mogućnost djelovanja na razini Makarske rivijere • blizina zaleđa i povezivanje s kulturnom baštinom Zagore

63

• izgradnja kulturnog centra i davanja mogućnosti udrugama da ga koriste – razvijaju se i na taj način mogu stvarati vlastiti kulturni proizvod

• Gradska glazba • žičara • biciklističke staze • razne škole i besplatni tečajevi • ulagati u događanja, a ne objekte • stara jezgra grada • pojedinci i udruge • stvaranje uvjeta za kongresni turizam • nedovoljno iskorištena predsezona i posezona • aktivirati se preko EU fondova • raditi na razmjenama, grupirati privatne iznajmljivače i ići u ponude aktivnog

turizma • postaviti nekoliko informacijskih punktova na ulazima u grad i u samom

gradu • omogućiti kružni prijevoz kako bi se smanjio promet u gradu • raditi na festivalskoj ponudi: MaFest, Jazz festival, Debeli protiv Mršavih… • mladi,obrazovani ljudi koje trebamo zadržati • prilika za razvoj nautičkog turizma • EU fondovi • sve izraženiji trend u turizmu, kulturni turizam • zainteresiranost turističkih subjekata za razvoj i ove komponente turizma u

cilju proširenja ponude • prostor Stare škole preurediti u Centar za kulturu i kulturna događanja

T - Threats → pr i jetnje

• stav da su more, sunce dovoljni za održanje turizma • betonizacija, nedostatak zelenih površina i parkova • apartmanizacija - previše kapaciteta za smještaj • glasna glazba u mnogim dijelovima grada • glazba neprimjerena za naše podneblje (narodna) • nestabilna politička situacija • gospodarska aktivnost manje izražena u zimskim mjesecima • sezonski karakter turizma • devastacija kulturne i prirodne baštine • nedostatak strateško-planske dokumentacije • neriješeni imovinsko-pravni odnosi • zakonska neusklađenost postojećih pravnih akata u sferama rješavanja

važnih problema makarskog turizma • needuciran kadar za kulturni turizam • pad kvalitete turističkog poslovanja uslijed neodrživog razvoja turizma -

neadekvatno gospodarenje komunalnim otpadom, neadekvatna regulacija

64

prometa, smanjena kvaliteta kupališta zbog nasipavanja plaža, kašnjenje s izvođenjem otvorenih građevinskih radova itd.

• nemotiviranost i nezainteresiranost kulturnih i turističkih subjekata za provođenje suradničkih projekata

• daljnja devastacija i neadekvatna zaštita kulturne baštine na području grada Makarske

• dominantnost turističkog proizvoda sunca i mora • naslijeđena orijentacija lokalnog stanovništva prema sezonskom poslovanju • nedovoljno dobar sustav strukovnog obrazovanja (ljudski potencijali) • udaljenost od Zagreba (centraliziranost državnih proračunskih sredstava i

idogađanja) • medijska izoliranost zbog ogromne udaljenosti od Zagreba, nedostatak

profesionalnog PR-a kod većine aktivnih subjekata zbog nedovoljnih financijskih sredstava

• nedostatak aktualnih tiskanih i elektroničkih promotivnih publikacija i prezentacija koje bi pod okriljem Grada i TZ-a aktivno promovirale kvalitetna izvansezonska kulturna događanja i ona unutar glavne turističke sezone

• nedovoljna podrška TZ Splitsko-dalmatinske županije • neprofesionalizam kulturnih udruga i ustanova • nerazumijevanje turizma kao nečeg što treba biti temelj sreće za sve • loša komunikacija među lokalnim stanovništvom i strankama • loša komunikacija prema turistima • masovni turizam • kupovna moć turista u privatnom smještaju • nezainteresiranost lokalnog stanovništva za promociju i sudjelovanje u

događanjima • pojačati kontrolu nad crnim tržištem • demografsko starenje stanovništva • gubitak tradicijskih običaja • konkurencija (Split) • općenito niska razina kulture i turističkog znanja turističkih subjekata • utjecaji raznih moćnika • slabost i sporost institucija u provođenju zakona • nestručnost u turističkom sektoru • nedostatak suradnje između pojedinih sektora važnih za kulturu • kratka sezona, brza zarada

65

6.2. Vizija, misija, strateški ciljevi razvoja kulturnog turizma grada Makarske

VIZIJA je cilj razvoja kulturnog turizma koji grad Makarska želi postići. Ona ukazuje na razmišljanja dionika kulturnog i turističkog razvoja i kako zamišljaju kulturno-turističku ponudu. Ostvarenje vizije kulturnog turizma grada zahtijeva da je prihvate sve interesne skupine, sva tri sektora. Vizija razvoja kulturnog turizma treba odgovoriti na sljedeća pitanja: a) što je svrha razvoja kulturnog turizma, tj. što se time želi postići, b) koje vrijednosti želimo naglasiti i ugraditi u razvojne napore; c) kako zamišljamo budućnost u smislu naše pozicije na globalnom tržištu i u odnosu na konkurenciju; d) kako se trebamo ponašati u poslovanju da bismo postigli željeni razvoj. MISIJA je izjava o svrsi i njezin je cilj realizacija zacrtane vizije te odgovara na pitanja "tko smo, što radimo i za koga to radimo". Misija sadrži ključne informacije u odgovorima na pitanja: a) prema kojim tržištima ciljamo; b) koje proizvode trebamo razviti i ponuditi; c) koje su naše snage i sposobnosti; d) što nam je jedinstveno, te e) koja su naša postignuća. Viziju i misiju formulirali su predstavnici kulturnog i turističkog sektora, radi čega je organizirana radionica te više konzultacija. 6.2.1. VIZIJA RAZVOJA KUTLURNOG TURIZMA GRADA MAKARSKE Razvojem kulturnog turizma Makarska će biti poznata u Splitsko-dalmatinskoj županiji, Republici Hrvatskoj i šire kao dalmatinski gradić s razvijenom kulturom života, atraktivnim kulturno-povijesnim sadržajima, tematskim događajima vrijednim razloga posjeta. Navedeno će osigurati konkurentnost na turističkom tržištu, privući klijentelu više platežne moći kao i produljenje turističke sezone. Razvoj kulturnog turizma grada Makarske temeljit će se na održivom razvoju, međusektorskoj suradnji, konstantnom ulaganju u znanje i praćenje tržišnih trendova. 6.2.2. MISIJA RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA Ulaganjem u znanje i suradnju s jedne strane, očuvanje, promidžbu i interpretaciju kulturne baštine i tradicije s druge strane, zajedničkim snagama privući ćemo nove, potencijalne posjetitelje iz kategorije "kulturnom privučeni". Svoj daljnji uspjeh temeljimo na kulturnim sadržajima, koji su osmišljenom interpretacijom i "pričom" međusobno povezani i turistički valorizirani. Jedinstven spoj planine i mora kao ključna snaga koja svojom vizurom u startu privlači popunit ćemo brojnim sadržajima kulture, povijesti i umjetnosti koji se ocrtavaju u svim segmentima turističke ponude i tako utjecati na daljnji rast turističke djelatnosti načelima održivog razvoja na dobrobit svih dionika.

66

6.2.3. Strateški ciljevi

Tablica 11.: Pregled strateških ciljeva sukladno viziji i misiji

STRATEŠKI CILJ OPISNO ST. CILJ: 1. UNAPRIJEDITI RAZVOJ SELEKTIVNIH VRSTA TURIZMA – KULTURNI TURIZAM – OD TRŽIŠTA SUNCA I MORA PREMA SPECIJALIZIRANIM TRŽIŠTIMA

Imidž Makarske kao turističke destinacije sunca i mora zapreka je u razvoju ostalih, selektivnih vrsta turizma. U doživljaj sunca i mora teško je uklopiti doživljaj kulture, umjetnosti i tradicije. Od tržišta sunca i mora potrebno je okrenuti se specijaliziranim tržištima, kao što je razvoj kulturnog turizma, za kojeg Makarska ima sve potrebne predispozicije. Jer, kulturni turizam se ne očituje isključivo u kulturnoj baštini – spomenicima i povijesnim ostatcima, već i u kulturi života i rada, tradiciji, nematerijalnoj baštini i sl... Dakle, razvoj kulturnog turizma, kojemu je kulturna baština temelj i u koju su uklopljeni brojni doživljaji – manifestacije, događaji, proizvodi, gastronomija kraja, tradicionalni način života i rada. Kulturni turizam je lakše razvijati tamo gdje postoji već razvijena turistička potražnja i turistička infrastruktura. Postupnim razvojem kulturno-turističkih događaja, proizvoda i usluga stvorit će se uvjeti za privlačenje specijaliziranih tržišnih niša izvan glavne sezone.

ST. CILJ: 2. RAZVITI I UNAPRIJEDITI USTANOVE U KULTURI

Razvijati kulturni turizam u gradu Makarskoj dok se ustanove u kulturi već godinama susreću s brojnim problemima, od propadanja postojećih prostorija, neulaganja u iste, nedostatkom materijalnih i ljudskih resursa, lošom promidžbom i komunikacijom s poslovnim sektorom, nije moguće. Dakle, glavni izazov je unaprjeđenje razvoja postojećih kulturnih kapaciteta ustanova u kulturi kako bi se kvalitetno osmislio daljnji

67

razvoj kulturnog turizma.

ST. CILJ: 3. VALORIZACIJA KULTURNO-POVIJESNE SPOMENIČKE BAŠTINE, PRIMARNIH KULTURNIH ATRAKCIJA

Veliki broj kulturno-povijesne spomeničke baštine je nerazvijeno, devastirano i u propadajućem stanju te kao takvi su tržišno nespremni. A i onaj dio koji je tržišno spreman, loše je interpretiran, a neki od njih čak i nemaju interpretaciju. Upravo su spomenici kulture svjedoci povijesnih činjenica i okolnosti koje su ga oblikovale te služe kao uporišta za priče koje su uvjetovale današnji kulturni identitet.

ST. CILJ: 4. UMREŽAVANJE, PARTNERSTVO DIONIKA I EDUKACIJA STANOVNIŠTVA

Veliki problem daljnjeg razvoja kulturnog turizma predstavlja nepostojanje suradnje između sva tri sektora u gradu: javnog, privatnog i civilnog. Također, prisutna je i neinformiranost o mogućnostima umrežavanja i zajedničke suradnje na ostalim područjima djelovanja pa i na području kulturnog turizma. Također, evidentan je i "način razmišljanja" lokalnog stanovništva koji, možda i nesvjesno, podupiru razvoj dominantnog proizvoda "sunca i mora", ne nudeći kvalitetne, specijalizirane proizvode, već ulažući isključivo u nadogradnju smještajnih kapaciteta ili modele poduzetništva temeljene na principu "brze zarade" (jeftina ponuda temeljena na plastičnim suvenirima, brzoj hrani, plažnim rekvizitima). Manjak poduzetničke kreativnosti, s jedne strane, i pravne regulative s druge strane, kojom se isto definira dovode do nekvalitetnog turističkog proizvoda koji stvara temelje masovnih turističkih kretanja. Upravo stoga, treba kontinuirano raditi na edukaciji lokalnog stanovništva, prezentirati primjere dobre prakse, pratiti svjetske tržišne trendove i poticati one koji žele ponuditi nešto novo.

68

ST. CILJ: 5. ANIMIRANJE LOKALNIH DIONIKA ZA PODUZETNIŠTVO U KULTURI

Provedenim analizama došlo se do zaključka kako u Makarskoj, osim ugostiteljskih objekata i trgovina ne postoje ostale poslovne djelatnosti vezane za kulturni turizam. Najprije se trebaju stvoriti preduvjeti svih nositelja ovog Plana za bavljenje kulturnim turizmom, a zatim poticati poduzetnike na kreiranje vlastitih poslovnih prilika koje uključuju kulturni turizam. Ovdje spadaju i aktivnosti kreativnih industrija – festivala, događaja, kreativnih radionica, turizam koji kreira atmosferu i sl.

ST. CILJ: 6. KVALITETNA INTERPRETACIJA SADRŽAJA I DOŽIVLJAJA KULTURNE BAŠTINE

Brojni kulturni sadržaji u Makarskoj nisu čak niti interpretirani, a i oni koji jesu, loše su interpretirani. Uspjeh kulturnog proizvoda upravo ovisi o stupnju do kojeg je u njega ugrađen doživljaj. Doživljaj nastaje kada se posjetitelji uvuku u priču, i kada od pasivnih promatrača postanu aktivni sudionici. Kvalitetna interpretacija je više od zanimljivog prezentiranja činjenica, a svi sadržaja destinacije trebaju biti sustavno osmišljeni, povezani i vizualno privlačni. Neke od sadržaja potrebno je oživjeti i kulturnim, povijesnim i umjetničkim događajima, a sve u svrhu što kvalitetnije interpretacije.

ST. CILJ: 7. STVARANJE KULTURNO-TURISTIČKIH DOŽIVLJAJA

Njegovanjem tradicijskih događaja, načina života i rada kroz različite manifestacije, kreativne radionice, kreativno pakiranje proizvoda, kvalitetnu turističku animaciju primjenom dizajnerski i tematski osmišljenom interpretacijskom sustavu svih sadržaja upotpunjuje se već postojeća turistička ponuda, a istovremeno stvara novi kulturni proizvod grada.

ST. CILJ: 8. Na temelju provedenih analiza i

69

KREIRANJE TURISTIČKE MARKE GRADA

istraživanja dolazi se do zaključka kako je nužnost kreiranja marke grada Makarske neosporna. Model kreiranja marke grada Makarske treba biti utemeljen na resursima i potencijalima kojima raspolaže grad Makarska, a koji su se obuhvatili u preliminarnim analizama. Model kreiranja marke da bi bio uspješan potrebno je inkorporirati u strateško-plansku dokumentaciju grada Makarske. Uspješnost ovog procesa uvelike ovisi i o suradnji svih dionika, tj. sva tri sektora koja su zastupljena u gradu: privatnog, javnog i gospodarskog, u čemu ulogu nositelja procesa treba imati Gradska uprava Grada Makarske i Turistička zajednica grada. Također, prije definiranja modela kreiranja marke grada Makarske, potrebno je aktivno i intenzivno provesti proces edukacije stanovništva i ostalih dionika radi razumijevanja važnosti buduće marke grada, ali i njegove provedbe. Jer bez umrežavanja i sinergijskog djelovanja svih dionika, realizacija projekta je upitna.

ST. CILJ: 9. URAVNOTEŽENA TURISTIČKA PONUDA

Uravnotežena turistička ponuda na predjelu plaže i stare jezgre grada, što znači rasterećenje plaže i šetnice uz more te kvalitetna raspodjela turističkih sadržaja s plaže na staru jezgru grada s naglaskom na tradicijske obrte, suvenirnice, autohtone proizvode, lokalne umjetnike, majstorice u pripravljanju torte makarane i ostalih gastronomskih delicija.

Izvor: Vlastita izrada (podloga: SWOT analiza, javna radionica, individualne radionice, istraživanja)

70

6.2.4. Repozicioniranje turizma grada u etabliranu kulturno-turističku destinaciju

Repozicioniranje turizma grada treba se provoditi po principu analize trenutne situacije u željeno pozicioniranje na tržištu, na temelju resursa diferencijacije grada, u ovom kontekstu prema razvoju kulturnog turizma. Slika 8.: Model repozicioniranja turizma

Izvor: Vlastita izrada Resursi diferencijacije grada Makarske:

• jedinstven spoj planine i mora - posebnosti položaja podno planine Biokova (Park prirode Biokovo), u prirodno zaštićenoj luci, smještaj grada Makarske u srcu Dalmacije, prekrasne šljunčane plaže i čisto, bistro more

• bogata kulturno-povijesna baština • kulturno-zabavne manifestacije

Kako bi se postiglo željeno repozicioniranje grada Makarske kao destinacije s dominantnim proizvodom sunca i mora prema destinaciji s razvijenim kulturno-turističkim atrakcijama, potrebno je u kontinuitetu provoditi niz aktivnosti za postizanje toga cilja. 6.3. Prijedlozi polaznih aktivnosti upravljanja razvojem kulturnog turizma

grada Razvojem kulturnog turizma grada treba oprezno upravljati što zahtijeva stalno održavanje i poboljšavanje kvalitete održavanja i upravljanja kulturno-turističkim dobrom. Razvojem kulturnog turizma potrebno je učinkovito upravljati da proizvod ne bi izgubio na vrijednosti.19

19 Kotler, P., Keller, K. L.: Upravljanje marketingom, 12. Izdanje, Mate d.o.o., Zagreb, str. 291.

Ključna polazna aktivnost razvoja kulturnog turizma grada Makarske započinje imenovanjem projektnog tima zaduženog za realizaciju projekta kao i upravljačkog tima koji će donositi strateške odluke. Na čelu upravljačkog tima je gradonačelnik, koji je automatizmom ujedno i predsjednik

71

Turističke zajednice grada Makarske te koji svojim autoritetom i ovlastima vodi kampanju i daje na važnosti. Članovi projektnog tima trebaju biti birani prema potrebnim stručnim znanjima, iskustvom, dosadašnjem zalaganju razvoja lokalne zajednice. Članovi upravljačkog tima su osobe koje imaju autoritet u donošenju strateških odluka u lokalnoj zajednici i koji uživaju povjerenje svih dionika. Nositelji projekta su Grad Makarska i Turistička zajednica grada Makarske. Nakon definiranja ključnih partnera, koji su u ovom slučaju velike hotelske kuće i strukovne udruge, donosi se financijska konstrukcija, koja je sukladna aktivnostima projekta i dinamičkom planu. Polazne aktivnosti upravljanja razvojem kulturnog turizma grada Makarske:

• Vodstvo: imenovanje upravljačkog tima • Organizacija upravljanja razvoja kulturnim turizmom: imenovanje projektnog tima odabir kvalitetnog konzultanta koji će voditi proces kreiranja i upravljanja • Implementacija, kontrola i uspješnosti realizacije: imenovanje povjerenstva za implementaciju, mjerenje uspješnosti i kontrolu aktivnosti

Bez obzira u kojoj fazi je projekt, vrlo bitan faktor uspješnosti upravljanja razvojem kulturnog turizma grada Makarske je kontinuirana edukacija svih dionika, otvoren pristup informacijama za javnost te dobra interna, ali i eksterna komunikacija. 6.3.1. Aktivnosti implementacije i kontrole aktivnosti upravljanja markom

grada Nakon usvajanja Plana razvoja kulturnog turizma grada Makarske slijedi proces njegove implementacije i sustavne kontrole adekvatne primjene ovog plana i svih popratnih aktivnosti koje se provode. Potrebno je kreirati subjekt, npr. povjerenstvo ili gradski odjel koje će se aktivno baviti implementacijom, mjeriti uspješnost i provoditi kontrolu svih poduzetih aktivnosti. Efektivna implementacija treba obuhvatiti sljedeće stavke:

1. definiranje zadataka i aktivnosti 2. definiranje nositelja aktivnosti odgovornih za njihovu realizaciju 3. definiranje procedura na temelju kojih će se provoditi aktivnosti 4. izrada financijskog plana (za svaku projektnu aktivnost) 5. definiranje rokova u kojima se određene aktivnosti trebaju provesti.

Kontrolna je funkcija jedna od najvažnijih funkcija upravljačkog sustava, njezinom se provedbom kontrolira djelovanje različitih dijelova sustava, pridržavanje propisa, ostvarivanje rezultata, uspješnost, razina djelotvornosti i učinkovitosti sustava.20

20 Meler, M.: Društveni marketing, Osijek, 1994. str. 161.

Kontrola se može definirati kao mjerenje i ispravljanje pojedinačnog i organizacijskog djelovanja kako bi se osiguralo da događaji teku prema unaprijed

72

utvrđenom planu.21

Studije praćenja redovito prikupljaju informacije od različitih interesnih skupina. Studije praćenja obično primjenjuju kvantitativna mjerenja, kako bi se pružile važeće informacije u kojoj su mjeri aktivnosti i programi uspješni. Ove studije vrše važnu funkciju u čitavom procesu jer pružaju vrijedne osnovne informacije na temelju kojih se donose odluke.

Kontrolne aktivnosti uglavnom uključuju praćenje indikatora mjerenja uspješnosti.

22

6.3.2. Ljudski faktor u procesu realizacije Plana razvoja kulturnog turizma

Ljudski faktor ključan je u procesu realizacije Plana razvoja kulturnogturizma grada te je jako važna kvalitetna organizacija, edukacija i obrazovanje svih dionika koji sudjeluju u kreiranju i provedbi. Važnu ulogu imaju i gradski odjeli i službe koji se dotiču projektnih aktivnosti vezanih za urbano planiranje, marketing, turizam, strateško planiranje, upravljanje projektima, proračun i financije, odnosi s javnošću. Vrlo važna je suradnja gradskih službi i Turističke zajednice grada s ostalim dionicima u kulturi, kao i kvalitetna komunikacija s projektnim i upravljačkim timom. Važna je koordinacija i suradnja sa županijskim službama i razvojnim agencijama, osobito u dijelu prikupljanja statističkih podataka radi kvalitetne provedbe analiza i istraživanja, ali i ostale procese koje projekt iziskuje. Ovakva organizacija iziskuje visok stupanj koordinacije, i upravo o tome ovisi uspjeh čitavog projekta. Preduvjet kvalitete i uspjeha čitavog projekta uvelike ovise i o ljudskom faktoru koji treba biti usmjeren na konstantno usavršavanje na svim razinama obavljanja projektnih aktivnosti. Iskustva i vještine izvršnih i upravljačkih funkcija svih timova koji rade na projektu trebaju se konstantno usavršavati i usmjeriti na aktualne potrebe gospodarstva i turističkog tržišta. Suradnja između sva tri sektora zastupljena u gradu: civilnog, javnog i gospodarskog, ali i u Županiji s obrazovnim institucijama kroz razmjenu dobrih praksi, novih materijala i metoda, strukturiranu i dugoročnu suradnju svih dionika, razmjenu znanja treba uključiti u sve faze projekta. Osiguravanje modernizacije obrazovnih programa te podizanja razine znanja i kompetencija zaposlenih u Gradskoj upravi i Turističkoj zajednici programima stručnog osposobljavanja i usavršavanja omogućit će njihovu veću učinkovitost.

21 Paliaga, M: Branding & konkurentnost gradova str. 134. 22 Kotler, P., Keller, K. L.: Upravljanje marketingom, 12. Izdanje, Mate d.o.o., Zagreb, str. 290.

73

6.4. Glavni kulturno-turistički projekti i ideje za budućnost

1.

Valorizacija, revitalizacija i očuvanje stare jezgre grada

Valorizirati arhitekturu i urbanizam Makarske odgovoran je i složen zadatak koji je do sada tek napola odrađen. Upravo su arhitektura grada i njegov urbanizam vrijedni resursi razvoja kulturnog turizma. U ovom postupku sudjelovalo je do sada više aktivnih dionika. Veliki broj komercijalnih sadržaja i pritisak turističkih kretanja na područje plaže dovode do nesklada između broja posjetitelja plaže i broja posjetitelja stare jezgre grada u kojoj su locirane kulturno-povijesneatrakcije. Iz toga se dolazi do zaključka kako stara jezgra grada sa svim svojim resursima nije dovoljno društveno-gospodarski iskorištena i promovirana. Također, njezin trenutni izgled devastiran je svjetlećim reklamama, klimama, plastenicima, ali i nesavjesnim gospodarenjem nekretninama privatnih vlasnika i korisnika koje su zaštićeno kulturno dobro, te je stoga nužna njena revitalizacija. Obnovom, revitalizacijom i oživljavanjem stare gradske jezgre ujedno bi se rasteretila gradska plaža od prevelikog pritiska turista, stvorili temelji za razvoj kulturnog i ostalih selektivnih vrsta turizma, produžila sezona i čitava turistička ponuda digla na veću razinu. Stoga, prvenstveno je potrebno ukloniti iz stare gradske jezgre svjetleće reklame, tende, "plastenike" i klima uređaje te u suradnji s konzervatorima odrediti konzervatorske smjernice za korištenje javnih površina i urbani izgled stare jezgre grada, tj. zaštićene zone. Javno prometne površine kao što su ulice, trgovi i riva, vanjski dijelovi zgrada, javne zelene površine, prezentacija arheoloških lokaliteta i maritimni dio obalnog pojasa. Smjernice se odnose na: A. djelatnosti B. uvjete postavljanja elemenata urbane opreme i privremenih instalacija na javne površine:

• privremenih objekata-kiosaka • montažnih objekata i kontejnera • pokretnih prodajnih mjesta – štandova • štekata – terasa ugostiteljskih objekata • reklamnih i oglasnih objekata – transparenata, zastava, naziva, panoa, tendi,

oglasnih ormarića, vitrina, stupova, jarbola, grada, putokaza, obavijesti, totema i sl., kontejnera i koševa za skupljanje otpada

• komunalnih objekata i uređaja u općoj uporabi – javne rasvjete, javnih satova, javnih zahoda, trafostanica i elektroormarića, hidranata, javnih telefonskih govornica, poštanskih sandučića

• dekorativnih i memorijalnih objekata – zdenaca, fontana, spomenika, spomen ploča, javnih skulptura, javne rasvjete.

C. prostor tržnice i ribarnice

74

2.

Revitalizacija kulturno-povijesne baštine zaseoka Kotišine

Zaseok Kotišina je djelomično naseljen, a za turizam grada Makarske je značajan kao poznato izletište. Osim što je Kotišina smještena na atraktivnoj lokaciji, obiluje bogatom prirodnom i kulturno-povijesnom baštinom. Botanički vrt je ujedno i najatraktivniji sadržaj sela Kotišine i svakako je njezin sastavni dio. Biokovski botanički vrt park je samoniklog biokovskog bilja kao i udomaćenih vrsta iz drugih područja. Vrt je utemeljio dr. fra Jure Radić (1920.-1990.), franjevac i znanstvenik. Projekt predviđa građevinsku obnovu i rekonstrukciju tri ključne povijesne građevine u Kotišini, te njihovo stavljanje u funkciju, turističku valorizaciju (organizaciju kulturnih manifestacija, izložbi, događanja, susreta, edukacijsko-obrazovnih izleta). Prostor Kaštela namjerava se pretvoriti u multifunkcionalni prostor u kojem će se primjenom audio-vizualnih sadržaja prezentirati bogata flora Botaničkog vrta Kotišina, kao i znanstveni rad njegova utemeljitelja dr. fra Jure Radića. Predmet projekta su sljedeći objekti: 1. Kaštel – obrambena građevina; (16. - 17. st.). 2. crkva sv. Martina s pripadajućim grobljem; iz srednjeg vijeka – 14. st. 3. crkva sv. Ante, 1901. do 1903., bila je stara crkva za koju postoji podatak da je iz 1672. godine obnovljena Slika 9. i 10.: 3d Model Kaštela u Kotišini nakon rekonstrukcije

75

Izvor: 3D model prema glavnom projektu ovlaštene arhitektice Vlaste Marčić, izrada: Danijel Nemčić Slika 11.:3 D model Uređenja platoa ispred Crkve sv. Ante u Kotišini u „kazalište na otvorenom“

Izvor: 3D model prema idejnom projektu ovlaštenog arhitekta Gorana Juričića, izrada: Danijel Nemčić

3.

Arheološki park na poluotoku Svetom Petru

Poluotok Sveti Petar kao arheološki teren prvi put u literaturu uvodi don Petar Kaer u svom djelu iz 1914. Posebno značajno istraživanje od svih provedenih je ubiciranje kasnoantičkog Muccruma iz 2004. Sv. Petar u povijesti se istaknuo geostrateškim položajem, jer se s njega nadzirao pozamašan akvatorij, ali i kopneni dio od Dubaca do Stupice te tako činio svojevrstan prapovijesni obrambeni sustav donjeg Makarskog primorja. Uz obnovljenu crkvu, kao posebno vrijedan arhitektonski element Sv. Petra ističe se venecijanski badem iz 1647. koji okružuje zaravan na vrhu poluotoka. Tu su i posebno vrijedni nalazi kao što je novčić iz vremena cara Maksimilijana, suvladara cara Dioklecijana. Novčić je kovan 300. godine u Sisciji. Dalje skulpturalni nalazi koji potječu iz ranokršćanske faze crkve sv. Petra, nalazi keramike, ulomka kasnoantičke afričke posude iz prve polovice 4. st. Na temelju dosadašnjih vrijednih nalaza, voditelj istraživanja i ravnatelj Gradskog

76

muzeja Makarska Marinko Tomasović izradio je idejno rješenje za formiranje arheološkog parka, čijom realizacijom bi Makarska dobila vrijednu atrakciju koja će obogatiti turističku i kulturnu ponudu grada. Slika 12.: Arheološka istraživanja na poluotoku Sv. Petru

Izvor: Gradski muzej Makarska

4.

Valorizacija Franjevačkog samostana

Franjevački samostan, kulturna je riznica makarske povijesti te ujedno i najveća i najznačajnija kulturno-povijesna institucija s velikim turističkim potencijalom. Daljnji razvoj Franjevačkog samostana od velikog je značaja za razvoj turizma grada i okolice. Jedinstvenu kulturno-povijesnu vrijednost kakvu ima Franjevački muzej potrebno je turistički valorizirati i otvoriti njegova vrata posjetiteljima. Nažalost, čitav kompleks je u jako lošem stanju, a umjetničke vrijednosti održavaju se u neprimjerenim uvjetima. U tijeku su radovi rekonstrukcije krovišta, što je ključno za daljnje planiranje bilokakvih radova. Ova temeljita sanacija krovišta podrazumijeva izmjenu krovne konstrukcije, postavljanje izolacije i novih kupa kanalica. Glavni investitor obnove krovišta Franjevačkog samostana Blažene Djevice Marije na nebo uznesene je Provincija Presvetog Otkupitelja. Sanacijom i rekonstrukcijom koja je u tijeku, samostan će ujedno dobiti tri galerije za umjetničke slike, kao i izložbu crkvenog ruha i posuđa, što je od ogromnog značaja za razvoj kulturnog turizma grada Makarske, upravo stoga jer će Makarska dobiti novi kulturno-turistički proizvod te izravno podići nivo kulturne ponude na veću razinu. Sam Malakološki muzej trenutno je unutar programa Ministarstva kulture, te je osigurano 350.000,00 kuna za trogodišnje razdoblje. Prvenstveno se planira uložiti u sanaciju vlage, ventilaciju i izložbene vitrine. S obzirom na jako loše stanje u kojem se nalazi, njegovim uređenjem Makarska će dobiti vrijedan kulturni resurs, jedinstven u čitavoj Hrvatskoj. Planovi za budućnost Franjevačkog samostana u Makarskoj odnose se na stavljanje u funkciju aneksa samostana, tj. "zgrade bivšeg Primorja", za koju postoje tri opcije: izgradnja staračkog doma, klasične gimnazije ili hostela.

77

5.

Plažna knjižnica

«Beach library» (u nastavku teksta «plažna knjižnica») naziv je projekta Grada Makarske i Gradske knjižnice Makarska, a u najširem smislu predstavlja zbirku knjižne građe smještene na za to predviđenom mjestu Gradske plaže Makarska. Osnovno obilježje i prednost plažne knjižnice je mogućnost da se knjižničnim fondom i osobljem pružaju knjižnične usluge turistima Grada Makarske. Plažna knjižnica bila bi ustrojbena jedinica Gradske knjižnice Makarska i njen sastavni dio. U Hrvatskoj trenutno ne postoji primjer narodne knjižnice koja provodi ovakav projekt, a i u svijetu je tek nekoliko sličnih primjera. Stoga ne treba naglašavati o jedinstvenosti ovog projekta.U ovom slučaju, riječ je o prostoru Gradske plaže Makarska. S obzirom da Gradska knjižnica Makarska ima jako skromnu zbirku građe na stranim jezicima, ista se planira prikupiti s hotelskim kućama, partnerima u projektu, kojima gosti često pročitanu literaturu ostavljaju u hotelu. Omogućavanjem dostupnosti literature na plaži Gradska knjižnica bi nezamjenjivo pridonijela kvaliteti turističke ponude kroz ovu knjižničnu uslugu. Eventualnom provođenju ovog projekta ide u prilog i činjenica da «sunce i more» trenutačno predstavljaju osnovni turistički proizvod koji Grad Makarska nudi svojim turistima nije dovoljan za našu konkurentnost. Slika 13: Plažna knjižnica na predjelu Donja luka

Izvor: idejno rješenje Urbanex d.o.o., Zagreb

6.

Tematska pješačko-biciklistička staza TRAGOM ANTUNA GOJAKA

Trasa staze obuhvatila bi desetak punktova na prostoru grada Makarske, a kretala bi iz središta grada, iz/ili ispred Gradske galerije Antun Gojak- smještene u najstarijoj zgradi javne civilne namjene u Makarskoj- u Staroj školi koja je zaštićeno nepokretno kulturno dobro RH. Projekt podrazumijeva oblikovanje, održavanje i prezentaciju edukativne i rekreativne pješačko-biciklističke staze pod nazivom „Tragom Antuna Gojaka“ Prvi makarski akademski slikar Antun Gojak rođen je u Makarskoj. Potječe iz stare makarske obitelji, a cijeli je stvaralački vijek proveo u Makarskoj. Makarski krajolici

78

bili su njegova trajna inspiracija, pa su na njegovim djelima ovjekovječeni makarski poluotoci Sv.Petar, Osejava i plaže Cvitačka, Nugal, Donja luka, te Biokovo- dakle upravo oni predjeli kojima bi i prolazila trasa ove edukativne i rekreativne pješačko-biciklističke staze. Infoploče na punktovima sadržavale bi odabrane informacije o lokalitetu, uz naravno, reprodukcije Gojakovih djela inspirirane tim krajolikom. Projektom se predviđa i multimedijalna on-line prezentacija proširenih sadržaja, a preko odgovarajućih QR kodova svakog punkta na stazi. Trasa staze obuhvatila bi 20 punktova na prostoru grada Makarske. Slika 14.: Vizualni identitet infrastrukture na stazi „Tragom Antuna Gojaka“

Izvor: Idejno rješenje „Studio Quadart“

7.

Stoljeća “makarskih Kačića”

Kačići, pripadnici hrvatskog praplemstva, imali su svoje posjede na prostoru između Cetine i Neretve te susjednih otoka. Kneževi moćne srednjovjekovne Neretvanske kneževine, neustrašivi borci protiv Turaka, zaslužni građani Makarske, crkveni i svjetovni uglednici, muževi i očevi hrabrih žena- sve su to bili Kačići. Svojim su življenjem duboko i neprolazno obilježili prostor i duhovni život Makarske, ali i cijelog makarskog Primorja. Sve ostale makarske plemićke obitelji nisu nikada dosegle njihovu slavu, moć i bogatstvo. Tko su bili, gdje su živjeli, zašto su nestali? Krenimo s njima kroz makarsku povijest: KAČIĆI:

• PREDVODNICI NERETVANSKIH GUSARA • UGLEDNI GRAĐANI SREDNJOVJEKOVNE MAKARSKE • OBITELJSKA GROBNICA U CRKVI SV.PETRA • NAJSTARIJI OBITELJSKI GRB KAČIĆA • VARIJANTE GRBOVA RAZLIČITIH GRANA OBITELJI

79

• BARTUL KAČIĆ ŽARKOVIĆ-BISKUP I BORAC PROTIV TURAKA • OSTALI KAČIĆI VOJNICI • KAČIĆI I FORMIRANJE MAKARSKE KONCEM 17.STOLJEĆA • UGLEDNI GRAĐANI BAROKNE MAKARSKE-BROJNI OGRANCI OBITELJI • URSULA KAČIĆ NONKOVIĆ • ANTUN KAČIĆ-SPLITSKI BISKUP, ZAČETNIK MAKARSKE JAVNE KNJIŽNICE

(1745.) • PRVE MODNO OSVIJEŠTENE MAKARKE – ŽENE IZ OBITELJI KAČIĆ /NA

POČETKU 19.ST. • PAVAO KAČIĆ MIOŠIĆ-SPLITSKO - MAKARSKI BISKUP, 1.POL.19.ST. • ANTE KAČIĆ – PEKO -MAKARSKI DUNDY S POČETKA 20.STOLJEĆA

Mogućnosti prezentacije su mnogostruke:

• kada bi bilo prostornih mogućnosti mogla bi se otvoriti multimedijalna KUĆA KAČIĆA- ovo otvara mogućnost pristupa gostu na poseban način što bi dovelo do uspostavljanja primarne kulturne atrakcije-Kačići kao autohtoni makarski povijesni i kulturno-turistički brend – MAKARSKA - GRAD KAČIĆA

• ukoliko bi se dobro koncipirali i zamislili, mogli bi se u Makarskoj u posezoni organizirati DANI KAČIĆA- kao enogastronomska turistička manifestacija

• Gradska galerija će 2016. organizirati muzejsko-edukativnu akciju za sve uzraste pod nazivom STOLJEĆA MAKARSKIH KAČIĆA -s ciljem osvješćivanja povijesne uloge Kačića u Makarskoj

• kao dio kulturne ponude grada mogao bi se kreirati itinerar koji bi povezivao točke kulturnog nasljeđa Kačića u Makarskoj

8.

Kvalitetna interpretacija sadržaja

S ciljem unapređenja i obogaćenja ukupnog doživljaja za posjetitelje potrebno je uvezati postojeću kulturno-turističku ponudu u osmišljene, kreativne i tematske programe. Ovdje se moraju istaknuti nedostaci ovog načina označavanja spomenika kulture koje je na interpretativnoj razini provedeno u skladu sa strukom. Spomenici su sažeto objašnjeni i stavljeni u određeni vremenski kontekst, ali signalizacija kojom je to provedeno ne odgovara standardima signalizacije koja je svojstvena turističkih središtima koja bi trebala držati do sebe. Naime, kod odabira načina signalizacije proveden je nerazumljiv, nesuvisao i krajnje neprepoznatljiv način obilježavanja spomenika kulture u Makarskoj. Informacijske ploče, izuzev sadržaja koji je na njima istaknut, uopće ne odgovaraju ustaljenoj praksi kakva se susreće u svim turističkim sredinama – od Umaga preko Pakoštana i Marine do Cavtata. Ploče su neprepoznatljive i treba ih hitno mijenjati kako bi se dobila osnova za razvoj kulturnog turizma, tj. za oblikovanje jednog ili više kulturnih itinerara po gradu Makarskoj i naselju Velikom Brdu. Isto tako podaci s informacijskih ploča i dosada objavljenih vodiča, koje će netko nabaviti ili ne-ovisno o vlastitim

80

mogućnostima i afinitetu, ne mogu biti jedini izvor informacija potencijalnom kulturnom turistu koji bi posjetio Makarsku. Predlaže se da se hitno na nekoliko punktova u na prostoru grada postave plakati u formi svjetlećih reklama koji bi davali suvislu, kompletnu i zanimljivu informaciju zainteresiranom posjetitelju ili pak stanovniku grada. Ovi plakati ili ploče, ovisno o dizajnerskom rješenju, u što većem formatu trebali bi sadržavati informaciju na hrvatskom, engleskom, njemačkom, češkom i kineskom jeziku. Paralelno s ovom materijalom - tiskanom formom postavljenom u javni prostor grada trebao bi biti dostupanon-line vodič-aplikacija koja bi se mogla učitati na licu. Ovi plakati – svojevrsne mega informacijske ploče trebali bi biti postavljeni na sljedećim punktovima:

− Kačićev trg-trebao bi sadržavati povijesne fotografske zapise o trgu, planove koji bi pokazivali povijesni razvoj trga, ali i značajno skupinu podataka o fra Andriji Kačiću Miošiću.Tekst s oznake za spomeničku vrijednost Kačićeva trga na kome stoji: " Kačićev trg/ Kačić Square" postavljen na zidu kod apoteke ne govori ništa.

− Riva-Veliki mul-zgrada Grada − kod sv.Filipa Nerija- niti neki upućeniji profesori povijesti nisu čuli za red

Oratorijanaca kome je osnivač naslovnik ove vrijedne makarske barokne crkve i samostana koji je više od jednog stoljeća djelovao na ovom mjestu, a kamoli gosti koji žele upoznati kulturnu povijest našeg grada.

− kod Gradskog muzeja- ustanova koja djeluje u povijesnoj zgradi palače Tonolli zaslužuje biti prezentirana na ovaj način

− na Grmi − na Sv.Petru − na početku Marinete − U "Fratarskom đardinu" - Parku fra Jure Radića / Razviti priču o

zborovanju Primoraca Pod bristovima-što bi možda bilo zanimljivo skandinavskim gostima kojih je sve više i koji su dobri potrošači, a koji i sami potječu iz društava koja imaju neke od najstarijih parlamenata na svijetu/ isto tako: i prikladno objasniti smisao spomenika hrvatskim braniteljima stranim gostima

− kod Franjevačkog samostana − kod Gradskog groblja − kod Stare škole − na Velikim vratima − na Mletačkoj česmi / Opisati nastanak česme, činjenice o prvom

makarskom vodovodu, uopće značenje vode-odnos prema održivosti i ekologiji na makarski način – kroz sustav korištenja vode na Kačićevu trgu objasniti smisao uzrečice koja je bila zapisana na česmi CHI LAVA SEI LIRE PENA. Opisati svijet makarskih vodarica-možda bi se na prigodno uređenom štandu mogao kupiti vrč biokovske vode natočene s česme - glineni vrč za vodu kakvi su se koristili do konca XIX. st. i u Makarskoj za nošenje vode)

− kod crkve sv.Marka − u Kalalargi

81

− kod crkve u Makru − kod crkve u Kotišini − kod crkve u Žlibu − kod crkve u Velikom Brdu − u Vepricu

Navedeno označivanje trebalo bi raditi u dogovoru s nadležnim Konzervatorskim odjelom koji bi istovremeno radio na purifikaciji ambijenta zaštićene makarske jezgre od neukusnih i neprikladnih reklama, samovoljno postavljenih klima uređaja i sličnoga. Isto tako kao vizualni problem u jezgri- pogotovo na rivi i Marineti ističe se šarenilo materijala i rješenja zatvaranja otvorenih štekata ugostiteljskih objekata. Ne bi ovo trebalo potpuno skidati koliko bi valjalo to isto ujednačiti i uz subvenciju lokalne zajednice učiniti dostupnim svim ugostiteljima u razumnom roku za prilagodbu. Nadalje, trebalo bi transparentno trošiti novac koji je prikupljen na osnovi davanja prema modelu spomeničke rente.

9.

Uspostava manjih informacijskih punktova u staroj gradskoj jezgri

Isto tako treba istaknuti potrebu osuvremenjivanja i dostupnosti makarskih kulturnih ustanova, Gradskog muzeja, galerije i knjižnice koji djeluju za grad profila Makarske u nerazumljivo teškim uvjetima, poglavito što se tiče prostora. Ovaj bi se problem mogao riješiti otvaranjem manjih informacijskih punktova u gradskoj jezgri koji bi turistu pružili zanimljiv, suvremen i impresivan uvid u dijelove kulturne prošlosti Makarske. Npr., u gradskom prostoru na adresi Kalalarga 4 trebao bi se uspostaviti informacijski punkt posvećen torti makarani. Ovdje bi se moglo jasno i koncepcijski razrađeno prezentirati nastanak i razvoj ovog segmenta lokalne baštine , uz mogućnost da gost sudjeluje u procesu nastanka torte makarane kroz osmišljene radionice. Ne bi trebalo zanemariti niti socijalni aspekt ovog načina prezentacije jer bi se možda moglo preko fondova socijalne kohezije povući sredstva za zapošljavanje teže zapošljivih socijalnih skupina, - mladih, žena iznad 50 godina i osoba s invaliditetom. Na ovaj bi način ovaj punkt možda mogao postati značajnim dijelom samoodrživ.

10.

Muzejski postavi naselja Velikog Brda i zaseoka Kotišine i Makra

Veliko Brdo, Makar i Kotišina kao cjeline u kojima je u prošlosti bujao život trebaju dobiti vrijedne i zanimljive muzejske postave koji bi uz izdvojene spomenike kulture trebali nositi kulturne itinerere podbiokovskim predjelima Grada Makarske. Na ovaj bise način obogatila predsezonska i posezonska kulturna ponuda.

11.

Obnova gradskih česmi kroz projekt “Od izvora do česme”

Ekološki aspekt turizma zasniva se i na očuvanju prirodnih resursa te primjeni ekoloških načela u turizmu. Ovim projektom spojio bi se segment očuvanja i valorizacije kulturnih i prirodnih resursa. U Makarskoj su to pored plaža, planina

82

Biokova i čista, pitka voda koja teče iz javne česme u centru grada s biokovskog izvora Vrutak, koje je bilo omiljeno izletište Makarana. “Mletačka česma” je izgrađena 1775. godine i njena namjena je bila samo za piće. Mletačka česma je bila dio sustava iskorištavanja vode na prostoru Kačićeva trga i to njegov prvi dio. Negdje po sredini trga, u nastavku vodotoka koji je opskrbljivao česmu nalazile su se kamenice za napajanje životinja. Reciklaža vode nastavljala se na lokalitetu Pod Kulicom – zgrada Crvenog križa - tu su se nalazile kamenice na kojima se prala roba. Dakle ista voda je prolazila Kačićevim trgom. Na najvišoj točki koristila se za piće ljudi, na srednjoj točki za napajanje životinja, a na posljednjoj, prije otjecanja u more još se jednom koristila, ovaj put za pranje. Tu su i ostale česme: u Potoku (obnovljena) u Kalalargi (kod Starog mlina), na zvoniku crkvesv. Filipa ina Velikim vratima ... Tu je i česma na trgu 156. brigade /kraj hotela Biokovo/ podignuta u 21. st., što svjedoči o nastavku tradicije makarskih česmi... Projektom se želi zaštititi i očuvati javne česme kao kulturno blago grada uz razvijanje svijesti o neprocjenjivoj vrijednosti čiste i pitke vode. Povećane temperature u ljetnom periodu povećavaju i potrebu za osvježenjem, a mogućnost korištenja vode s javne česme za piće predstavlja specifičnost. Brendiranjem proizvoda „Od izvora do česme“ postiže se kvalitetniji nastup na turističkom tržištu uz stručne informacije o Mletačkoj česmi, gradu, ostalim javnim česmama, izvoru Vrutak i njegovom putu vode od izvora do česme. Potrebna je i izrada vodiča u sklopu brošure koji će educirati turiste o načinu očuvanja prirodnih resursa destinacije te tako stvoriti pozitivan imidž novog kulturno-turističkog brenda.

12.

Muzej "Kuća torte makarane"

Tradicionalna makarska slastica torta makarana, kraljica kolača, koja je upisana u listu nematerijalne kulturne baštine Republike Hrvatske, s bogatom poviješću i tradicijom koja se među makarskim ženama prenosi već stoljećima, zaslužuje kvalitetan prezentacijsko-interpretacijski objekt koji će svjedočiti svemu navedenom i koji će pružiti mogućnost svim posjetiteljima ne samo da je kušaju već cjeloviti pregled makarske gastronomske povijesti i tradicije. Prijedlog je da se ovaj sadržaj uklopi u staroj gradskoj jezgri, u sklopu nekog od gradskih prostora, a u suradnji sa zainteresiranim gospodarskim subjektima ili po principu "zadrugarstva" žena koje čuvaju tradiciju, ili obuhvatiti "ranjive društvene skupine".

13.

Razvoj biciklističkih staza Makarske i Makarskog primorja

Projekt predviđa identificiranje, oblikovanje, definiranje, interpretaciju i promociju temeljnih biciklističkih staza na području koje u posjetiteljskom i administrativnom smislu pokriva Park prirode Biokovo i Makarska rivijera. Duž čitavih biciklističkih staza postavile bi se table uz pomoć kojih bi potencijalni posjetitelji bez ikakvih poteškoća samostalno mogli doći do početne i krajnje točke biciklističkih staza. Na početku i na kraju svake staze nalazit će se informativne table (glavne karte) koje će prikazivati kartu s obuhvatom cijelog područja na kojem se staze nalaze, duljinu svake staze, procjenu težine staze s grafičkim prikazom profila staze s jasnim visinskim razlikama te opisom staze i kulturno-povijesne baštine prostora kojim

83

se staza proteže. Na svakom skretanju postavit će se smjerokazi koji će ukazivati na pravi smjer te table kilometraže i odredišta. Slika 15:Staza „Makarska Tour“ kao dio Biciklističkih staza Makarskog primorja

Izvor: JU Park prirode Biokovo

14. Razvoj tematskih staza Makarske i Biokova (pješačke, planinarske, vinske, maslinova ulja)

Mrežom tematskih putova i staza Makarske i Biokova predstavlja se bogata kulturna i povijesna baština čitavog podneblja, stvara dodatan turistički sadržaj, približava planina i prirodne vrijednosti posjetiteljima, podiže svijest baštinjenim vrijednostima i posebnostima našega kraja. Projekt koji bi povezao sve postojeće staze (planinarske, pješačke, biciklističke, poučne) u jedinstvenu mrežu koja pokriva teritorij grada Makarske i planine Biokova, interpretirali bi se svi kulturni i prirodni resursi geografskog, baštinskog prostora. Mreža tih staza namijenjena je jednako lokalnom stanovništvu, planinarskim društvima, rekreativnim udrugama, kao i posjetiteljima koji posjećuju Makarsku. Suvremenim i kreativnim načinom komunikacijskog sustava koji valorizira i predstavlja sve kulturno-povijesne i prirodne atrakcije ovog podneblja u jedinstven kulturni, edukativni, edukacijski brend.

15.

Turizam prilagođen osobama s invaliditetom

Grad Makarska realizirao je prvu fazu projekta Prilagodba turističke infrastrukture isadržaja Gradske plaže Makarska osobama s invaliditetom, koja je obuhvaćala izgradnju rampe za ulazak u more OSI. Sporazum o realizaciji tog važnog projekta, osim Grada Makarske i Turističke zajednice grada, potpisali su i Makarski komunalac d.o.o., Udruga za OSI Sunce, Hoteli Makarska d. d., hotel Park i Povjerenstvo za OSI. Gradska plaža Makarska kao središnje mjesto u gradu na kojem je koncentriran najveći broj posjetitelja, a čiji broj raste iz godine u godinu, nužno je postojanje posebne infrastrukture za osobe s invaliditetom – prvenstveno rampe za ulazak u more.

84

Izgradnja te rampe tek je jedna od aktivnosti koje se planiraju provesti s ciljem prilagođavanja turističke infrastrukture i turističkih sadržaja osobama s invaliditetom, što se uz organizaciju škole plivanja za djecu OSI planira u drugoj fazi. Taj projekt uvelike će utjecati na kvalitetniju turističku ponudu za OSI te stvoriti temelje za razvoj socijalnog turizma. 7. FINANCIRANJE KULTURNO-TURISTIČKIH PROGRAMA Kulturni turizam potrebno je shvatiti kao osnovni dio turističke ponude grada bez koje će se teško repozicionirati turizam. Stoga, vrlo je važno osigurati dodatne izvore prihoda za razvijanje programa kulturnog-turizma. Sredstva za njihovu implementaciju moguće je osigurati iz nekoliko izvora:

- Programa sufinanciranja koja nudi Splitsko-dalmatinska županija (Program razvoja poljoprivrede i agroturizma, Programi udruga iz područja zaštite prirode, Programi iz domene lovstva, Program razvoja ribarstva, Program razvoja konkurentnosti i kvalitete poljoprivredne proizvodnje, Program potpore poljoprivredi i ruralnom razvoju, Program cjeloživotnog obrazovanja, Program razvoja malog gospodarstva, Program sufinanciranja uređenja postojećih zapuštenih poljskih putova, „Kreditom do uspjeha“, Program tematske staze, Program potpore turističkim manifestacijama i udrugama, Program eko-etno sela,

- Programa sufinanciranja koja nude relevantna ministarstva (Ministarstvo kulture – javne potrebe u kulturi, „Poduzetništvo u kulturi“, programi „UNESC-a“. Ministarstvo turizma – Konkurentnost turističkog gospodarstva, Program poticanja obrazovanja kadrova u ugostiteljstvu i turizmu "STIPENDIJE", Ulaganja u razvoj novih i inovativnih turističkih proizvoda i/ili poboljšanje postojećih, koji doprinose razvoju turističkih destinacija, Promocija I jačanje kompetencija strukovnih zanimanja za turizam, Strukovne udruge, Fond za razvoj turizma.Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost – Sufinanciranje projekata obnovnljivih izvora energije u turističkom sektoru, Sufinanciranje mjera energetske učinkovitosti u prometu (sustav javnih bicikala)…,Ministarstvo gospodarstva – Klasteri konkurentnosti, Promocija hrvatskog gospodarstva (sudjelovanje na sajmovima i manifestacijama), donacije neprofitnim organizacijama, pomoći JLS…, Ministarstvo poduzetništva – Poduzetnički impuls…,

- Programa sufinanciranja Hrvatske turističke zajednice- Europska destinacija izvrsnosti, Potpore za događanja i manifestacije, izbor kandidata za razvoj DMK te potpore za programe razvoja i uvođenja na tržište složenih turističkih proizvoda za tržište posebnih interesa, Destinacije PPS, potpore turističkim zajednicama na turistički nerazvijenim područjima, potpore za PR aktivnosti, Oglašavanja HTZ-a s javnim i privatnim sektorom, Turistički događaj godine, kulturna atrakcija godine, Inovacija godine, …

- Programa donacija različitih privatnih poduzeća i zaklada – INA, Zaklada Adris, Zaklada Kultura nova, Zaklada Kajo Dadić, Hrvatski Telekom, RBA, Zagrebačka banka…

- Fondova Europske unije – Europski strukturni i investicijski fondovi (ESI

85

fondovi): Kohezijski fond, Europski fond za regionalni razvoj, Europski socijalni fond, Europski poljoprivredni fond za ruralni razvoj, Europski fond za pomorstvo i ribarstvo.

- Prihoda koja se generiraju vlastitom aktivnošću svih dionika

Svi navedeni programi sufinanciraju različit spektar turističkih i kulturnih projekata, ovisno o njegovim sadržajima i namjeni. Međutim, većina dionika nije dobro upoznata s mogućnostima sufinanciranja svojih ulaganja i projekata, stoga je potrebno poraditi na informiranju javnosti.

Naposljetku, iako je Plan razvoja kulturnog turizma primarno usmjeren gostima u ljetnom razdoblju nužno ga je promicati tijekom cijele godine,

dijelom i aktivnijim educiranjem i uključivanjem pojedinaca ili grupa zaduženih za njegovu provedbu.

86

DINAMIČKI PLAN

Aktivnost 2015. 2016. 2017. 2018. 2019. 2020. Nositelj Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4 Q1 Q2 Q3 Q4

1. Organizacija za uspjeh Unapređenje ustanova u kulturi Grad, ustanove Umrežavanje, partnerstvo i edukacija dionika Svi dionici Unapređenje kult.-pov. spomeničke baštine Grad, TZG Animiranje dionika za poduzetništvo u kulturi Grad, TZG

2. Razvojni kulturni programi Valorizacija, revitalizacija i očuvanje stare jezgre grada Revitalizacija kult.-pov. baštine zaseoka Kotišina Arheološki park na području poluotoka Sveti Petar Valorizacija Franjevačkog samostana Grad Plažna knjižnica TZG Tematska staza TRAGOM ANTUNA GOJAKA Ustanove Stoljeća “Makarskih Kačića” Obnova gradskih česmi “Od izvora do česme” Razvoj biciklističkih staza Makarske i primorja Razvoj tematskih staza Makarske i Biokova

3. Interpretacija i prezentacija Kvalitetna interpretacija sadržaja Grad, TZG Manji info-punktova u staroj gradskoj jezgri Muzejski postavi Velikog Brda, Kotišine i Makra Muzej "Kuća Torte makarane"

4. Realizacija strateških ciljeva Unapređenje selektivnih vrsta turizma Svi dionici Tematski interpretativni okvir Kreiranje kulturno-turističkih doživljaja Kreiranje turističke marke grada Uravnoteženje turističke ponude Turizam prilagođen osobama s invaliditetom

87

PRILOG 1.

RADIONICA U SKLOPU IZRADE PLANA RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA GRADA MAKARSKE Mjesto održavanja: hotel Osejava, Makarska. Vrijeme održavanja: 17. lipnja 2015. Naziv radionice: „

Trajanje: oko 60 min.

Aktivna uloga dionika u kreiranju strategije razvoja kulturnog turizma“.

Okvirni broj sudionika: 10-20 Okvirna struktura sudionika: privatni iznajmljivači, turističke agencije,

hotelijeri, članovi vijeća mjesnih odbora, članovi Gradskog vijeća, djelatnici u kulturi (civilni, javni i gospodarski sektor), djelatnici u turizmu (civilni, javni i gospodarski sektor).

Voditelj radionice: Petar Kelvišer Ciljevi / ishodi radionice: - metodom „oluje ideja“ i vođenim razgovorom promišljati o vlastitim iskustvima unutar zadane teme - radom u skupinama osvrnuti se na rezultate prethodne SWOT analize uz prijedloge njezine implementacije u strategiju razvoja kulturnog turizma - na temelju rezultata rada u skupinama utvrditi viziju, misiju i strateške ciljeve Plana razvoja kulturnog turizma grada Makarske - potaknuti sudionike na njihov osobni angažman s naglaskom na aktivnom građanstvu i međusektorskoj suradnji. Globalna struktura i tijek radionice Uvodni dio radionice odnosio se na gledanje prigodnog audio-vizualnog materijala kako bi se individualno i interaktivno omogućio uvid u prethodno iskustvo sudionika. Komentirajući odgledani materijal sudionici su tako već na samom početku izrazili svoje viđenje uzroka problema nepostojanja strategije razvoja kulturnog turizma na makarskom području. Pokušavajući naći zajednički nazivnik spomenutoj prezentaciji, sudionici su izabirali pojmove usko povezane s rezultatima prethodno provedene SWOT analize na temelju čega su se podijelili u četiri radne skupine. Članovi prve skupine međusobno su komentirali ponuđene primjere iz dijela SWOT analize, vezan za snage, te pokušali osmisliti način osnaživanja, podizanja kvalitete ili isticanja vidljivosti odabranog primjera u okviru cjelokupne strategije razvoja kulturnog turizma. Kao najjaču snagu kulturnog turizma članovi ove skupine vide u nematerijalnom kulturnom nasljeđu i to prvenstveno zbog njegovog pozitivnog utjecaja na turizam kroz mogućnost zapošljavanja i stvaranja novih turističkih usluga i proizvoda. Način podizanja kvalitete ili isticanja kulturnog nasljeđa, prema njihovu mišljenju, odnosi se na potrebnu brendiranja etno proizvoda i manifestacija te poticanje tradicionalnih obrta u autentičnim gradskim prostorima, edukaciju turističkih djelatnika i općenito veće izdvajanje za kulturu iz gradskog proračuna.

88

Druga skupina sudionika nije odabrala nijedan poseban primjer iz SWOT analize smatrajući kako su svi u njoj navedeni nedostaci međusobno povezani i kao takvi generiraju brojne probleme u procesu razvoja kulturnog turizma. U cilju smanjivanja ili eliminiranja spomenutih slabosti, prema njihovom mišljenju, potrebno je osvijestiti građane o važnosti kulture kao sastavnog dijela turističkog poslovanja, a same turiste upoznati s kulturno-povijesnom baštinom. Također je naglašena i potreba educiranja privatnih iznajmljivača kao prenositelja informacija o kulturnim sadržajima. U trećoj skupini sudionici radionice su također komentirali ponuđene primjere iz SWOT analize, te metodom zajedničkog dogovora odabrali unapređenje postojećih i stvaranje novih kulturno-turističkih proizvoda kao primjer koji treba dodatno iskoristiti ili promovirati u okviru cjelokupne strategije razvoja kulturnog turizma. Strateške smjernice toga članovi ove skupine vide u međusektorskoj suradnji, edukaciji lokalnog stanovništva, praćenju turističkih trendova, umrežavanju, osnaživanju kapaciteta, osmišljavanju marketinških planova i ulaganju u kulturnu infrastrukturu. Članovi četvrte skupine odabirali su primjer iz dijela SWOT analize vezano za prijetnje, te kao najveću takvu naveli dominaciju turističkog proizvoda sunca i mora uz usmjerenost na sezonsko poslovanje. Kao razlog svog odabira sudionici su naveli njegov negativan utjecaj na opadanje vrijednosti destinacije kroz trošene resursa i razne vrste zagađenja, što na koncu umanjuje prepoznatljivost ostalih turističkih proizvoda. U pokušaju osmišljavanja načina uklanjanja ili odupiranja odabranom primjeru sudionici su naveli važnost pametnog planiranja i održivog gospodarenja resursima koji se moraju nametnuti kao oblici novog načina razmišljanja i životnog stila. U taj bi proces, prema njihovom mišljenje trebalo uključiti cijelu zajednicu jer se radi o općem dobru koje je ozbiljno ugroženo. Evaluacija cjelokupne radionice s naglaskom na analizi rezultata rada u skupinama pokazuje kako definiranje vizije, misije i strateških ciljevaPlana razvoja kulturnog turizma grada Makarske treba ići u smjeru informiranja, osvješćivanja i permanentne edukacije svih dionika u turizmu i kulturi, kao i potrebe strateškog planiranja, osmišljavanja novih sadržaja, te veće institucionalne podrške u daljnjem kreiranju strategije razvoja kulturnog turizma.

89

UPITNIK ZA IZRADU SWOT ANALIZE PRILOG 2.

PLANA RAZVOJA KULTURNOG TURIZMA GRADA MAKARSKE Grad Makarska u siječnju 2015. pristupio je izradi Plana razvoja kulturnog turizma grada Makarske. Radnoj skupini za izradu ovog dokumenta važno je Vaše mišljenje koje će pomoći da se sagleda stanje kulturnog turizma u gradu. Ovim upitnikom želimo doznati što mislite o prednostima, nedostacima, prilikama i prijetnjama gradu u kontekstu razvoja kulturnog turizma, ali i izazovima za naš grad. Molimo Vas da popunite ovaj upitnik. Upitnik je povjerljiv i rezultati će se upotrijebiti samo za potrebe izrade Plana razvoja kulturnog turizma Grada Makarske. 1. Snage Snage (prednosti) grada su njegovi uspjesi i postignuća. To je sve ono po čemu je grad poznat ili priznat. Molimo upišite u tablicu, što mislite koje su snage grada u kontekstu razvoja kulturnog turizma. 1.

2.

3.

4.

2. Slabosti Slabosti (nedostaci) su ono što grad ne provodi uspješno i koje ometa postignuće ciljeva. To su različiti nedostaci u obavljanju poslova i realizaciji projekata. Molimo upišite u tablicu, što mislite koje su slabosti grada u kontekstu razvoja kulturnog turizma. 1.

2.

3.

4.

3. Prilike Prilike (mogućnosti) su različite od snaga. One su uvjeti u okruženju, uključujući demografske, gospodarske, političke i društvene uvjete i sklonosti. One mogu potaknuti Grad Makarsku da na najbolji način iskoristi svoje mogućnosti. Molimo upišite u tablicu, što mislite koje su prilike grada u kontekstu razvoja kulturnog turizma. 1.

2.

3.

4.

4. Prijetnje Prijetnje (otežavajuće okolnosti) su čimbenici u okruženju, uključujući demografske, gospodarske, političke i društvene uvjete i sklonosti koji mogu posebice otežati i unazaditi grad. Mogu utjecati na nedostatke grada. U njih možemo uključiti i konkurenciju, odnosno druge gradove koji mogu privući potencijale i projektena koje smo mi usmjereni. Molimo upišite u tablicu, što mislite koje su prijetnje grada u kontekstu razvoja kulturnog turizma. 1.

2.

3.

4.

90

Anketno istraživanje turista o trenutnoj percepciji imidža u gradu PRILOG 3.

Radi utvrđivanja postojećeg imidža grada Makarske, kao dio istraživanja, sastavljen je anketni upitnik, a odnosi se na ključne faktore o kojima ovisi percepcija grada u očima turista. Cilj istraživanja je utvrđivanje trenutne percepcije imidža turista. Korištena je eksterna metoda – prikupljanje podataka putem ispitivanja e-mailom i osobnim ispitivanjem. U istraživanju je sudjelovalo 33 turista koji su valjano popunili upitnik. Upitnici namijenjeni turistima provodili su se na način da su se podijelili djelatnicima recepcija hotela: Osejava, Miramare, Park i Meteor. S obzirom na strukturu gostiju koja je u vrijeme provođenja istraživanja boravila u hotelima, upitnik se provodio na engleskom jeziku. Kako se istraživanje provodilo u posezoni, dakle od 15. listopada 2014. do 5. studenoga 2014., kada je u Makarskoj boravilo ukupno 1413 turista (podatci Turističke zajednice grada Makarske na dan 10. listopada 2014. g.), podatci se odnose na turiste koji su smješteni u navedenim hotelima, nema turista smještenih u privatnim kućanstvima. Istraživanje sadrži 33 odgovorena upitnika od 60 upućenih ili 55%, odnosno 2,34 % od ukupnog broja stranih turista koji su boravili u Makarskoj za vrijeme provođenja istraživanja. Jeste li već bili u ovom gradu?

30%33

37%

da, više puta

Koju biste ocjenu od 1 do 5 dodijelili

za:

91

Koji je Vaš glavni motiv posjeta Makarskoj?

OTVORENO PITANJE: Po čemu je za Vas Makarska najprepoznatljivija?

− Puno se toga može vidjeti i raditi. More i plaže su jako dobre, također dosta zanimljivih mjesta se može vidjeti i ima prekrasnih mjesta za pješačenje.

− Planina/pogledi na more. − Obronci planine Biokovo. − Trenutno je mirno i prekrasno. Dosta šetnica i prekrasnih pogleda. Također nam

se sviđaju stare ulice. − Impresioniran sam! Kakav prekrasan dio Hrvatske! Mislim da se vanjski bazen

ne bi trebao prazniti prije završetka sezone. − Volim Makarsku i jedino ovdje provodim praznike već godinama. − Prekrasni krajolici! Odličan hotel Meteor! Opuštajuće šetnje. Gledanje lokalnog

života na mulu. Prijateljski lokalni žitelji. − Prirodne ljepote obale, grada i luke. − Klima i zemljopisni položaj. − Možemo li imati više razglednica s prekrasnim pogledima u suvenirnicama kojih

sada nema? − More i planina. − Predivne plaže, prirodne ljepote i šetnice. − Pogled na more. − Luka i mul kada se na njima prodaje riba. − Planina Biokovo. − Obalni pojas i prekrasna boja mora koja je specifična samo za Makarsku.

92

Kako biste opisali Makarsku i njen imidž

ZAKLJUČAK: Anketno istraživanje namijenjeno turistima, provodilo se u periodu posezone, kada je većina turističkih sadržaja izvan funkcije i kada se ne organiziraju kulturno-zabavne manifestacije. Nažalost, to je pravo stanje turizma grada Makarske. Iako su hoteli u ovo vrijeme, svi odreda, bili puni; trgovine, ugostiteljski objekti, turističke agencije, suvenirnice i ostali sadržaji za turiste bili su zatvoreni i u glavama lokalnih dionika turističke ponude, sezona je već sredinom listopada gotova. Nezadovoljstvo tom stvarnošću očituje se i u rezultatima istraživanja. Tako su najslabiju ocjenu dobili gradski suveniri, uređenje i čistoća plaža koje su u to vrijeme također već neodržavane, a sve se to očituje i u nezadovoljstvu turista cjelokupnom uslugom. Također, velika je šteta kako je ugostiteljska ponuda kao i sport i rekreacija poprilično loše percipirana u očima turista, a još veća i činjenica kako se u tom periodu nisu organizirale kulturno-zabavne manifestacije. Brojka od 1413 registriranih turista u Makarskim hotelima koja je bila evidentirana nije zanemariva i definitivno zaslužuje bolju destinacijsku organiziranost i kvalitetniju ponudu. Posljednje otvoreno pitanje namijenjeno turistima dalo je uvid u resurse po kojima je Makarska, kao turistički grad, najprepoznatljivija, a to su pretežno more, planina i prekrasne šetnice te pogledi na more.