PLAN RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE U …...Općina Sveti Ilija, Općina Trnovec...

PLAN RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE U GRADOVIMA/OPĆINAMA BERETINEC, GORNJI

KNEGINEC, JALŽABET, SRAČINEC, SVETI ILIJA, TRNOVEC BARTOLOVEČKI, VARAŽDIN, VIDOVEC

Studeni 2015.

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture za područje gradova/općina Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Varaždin, Vidovec

2

Naziv dokumenta: Plan razvoja širokopojasne infrastrukture

za područje gradova/općina Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Varaždin, Vidovec

Verzija: Prijedlog Naručitelj: Varaždinska županija

Franjevački trg 7, Varaždin OIB 15877210917

Izvršitelj: Eurocon d.o.o., Ljubljana Datum: 25.11.2015.


3

SADRŽAJ

1. Svrha izrade plana ..................................................................................... 8

1.1 Uvod ........................................................................................................... 8

1.2 Polazišta ...................................................................................................... 8

1.3 Ciljevi plana razvoja .....................................................................................11

1.4 Referentni dokumenti ...................................................................................12

2. Općenito o telekomunikacijama i širokopojasnim mrežama .................... 14

2.1 Elektroničke komunikacije .............................................................................14

2.2 Širokopojasna infrastruktura i usluge..............................................................15

2.3 Otvorena širokopojasna mreža ......................................................................18

2.4 Investicijski modeli i tehnologije ....................................................................19

3. Analiza postojećeg stanja u pojedinim općinama/gradovima projekta .... 21

3.1 Demografsko, socijalno i gospodarsko stanje na području projekta ....................21

3.1.1 Opći opis općine Beretinec .......................................................................21

3.1.2 Opći opis Općine Gornji Kneginec .............................................................27

3.1.3 Opći opis Općine Jalžabet ........................................................................33

3.1.4 Opći opis Općine Sračinec .......................................................................37

3.1.5 Opći opis općine Sveti Ilija ......................................................................40

3.1.6 Opći opis općine Trnovec Bartolovečki.......................................................45

3.1.7 Opći opis Grada Varaždin ........................................................................48

3.1.8 Opći opis Općine Vidovec ........................................................................54

3.2 Sažetak stanja na obuhvaćenom području.......................................................60

3.3 Postojeći korisnici telekomunikacijskih usluga i njihove potrebe korištenja usluga

širokopojasne mreže ..........................................................................................65

3.4 Postojeće stanje javne infrastrukture ..............................................................68

3.4.1 Telekomunikacije ...................................................................................68

3.4.2 Energetske mreže ..................................................................................76

3.4.3 Vodnogospodarski sustav ........................................................................82

3.4.4 Prometni sustav .....................................................................................88

3.5 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture te dostupnosti na

obuhvaćenom području ......................................................................................93

3.5.1 Općina Beretinec ....................................................................................97

3.5.2 Općina Gornji Kneginec ...........................................................................97

3.5.3 Općina Jalžabet ......................................................................................98

3.5.4 Općina Sračinec .....................................................................................99

3.5.5 Općina Sveti Ilija ....................................................................................99


4

3.5.6 Općina Trnovec Bartolovečki .................................................................. 100

3.5.7 Grad Varaždin ...................................................................................... 101

3.5.8 Općina Vidovec .................................................................................... 102

3.6 Tržišni neuspjeh u kontekstu širokopojasnog pristupa ..................................... 103

4. Plan razvoja širokopojasne mreže na obuhvaćenom području .............. 104

4.1 Područje obuhvata projekta ......................................................................... 104

4.2 Rezultati inicijalnog postupka određivanja boja (mapiranje) ............................ 104

4.3 Ciljano područje provedbe projekta i ostvarenje značajnog iskoraka ................. 105

4.4 Potrebe krajnjih korisnika ........................................................................... 108

4.5 Idejno rješenje širokopojasne mreže ............................................................ 110

4.6 Demarkacijske točke prema agregacijskoj mreži ............................................ 112

4.7 Mehanizam povrata potpora ........................................................................ 112

5. Zahtjevi, kriteriji i uvjeti projekta gradnje otvorene širokopojasne mreže ..

.............................................................................................................. 113

5.1 Tehničke karakteristike širokopojasne mreže ................................................. 113

5.2 Kriteriji i uvjeti izgradnje i eksploatacije širokopojasne infrastrukture ............... 119

5.3 Zahtjevi projekta izgradnje širokopojasne mreže ........................................... 119

5.4 Uvjeti upravljanja otvorenom širokopojasnom mrežom ................................... 121

5.5 Minimalna razina pružanih maloprodajnih usluga ........................................... 122

5.6 Specifikacija minimalnog skupa podržanih veleprodajnih usluga ....................... 122

6. Definiran investicijski model ................................................................. 124

7. Specifikacija postupka i kriterija javne nabave ..................................... 125

8. Okvirni financijski plan provedbe projekta ............................................ 137

8.1 Analiza troškova implementacije pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških rješenja,

te, kod modela B i C, detaljnu financijsku analizu isplativosti projekta .................... 140

9. Komparator troškova javnog sektora .................................................... 143

10. Plan provedbe projekta ......................................................................... 155

10.1 Nositelj projekta ...................................................................................... 155

10.2 Organizacijski plan ................................................................................... 156

10.3 Okvirni vremenski plan provedbe projekta ................................................... 158

11. Okvirna analiza svih rizika koji mogu utjecati na uspješnu provedbu

projekata ............................................................................................... 160

12. Zaključak ............................................................................................... 163

Skraćenice ...................................................................................................... 165

Prilog 1 – Anketni upitnik ............................................................................... 167

Prilog 2 – Metodologija analize anketnog upitnika na obuhvaćenom području 170

Prilog 3 – Ukupna analiza anketnog upitnika .................................................. 172


5

SADRŽAJ TABLICA

Tablica 1: Trenutno stanje tehnologija prema razini pristupa ......................................18 Tablica 2: Prikladnost investicijskih modela u pojedinim skupinama područja ...............20 Tablica 3: Broj stanovnika i kućanstva ....................................................................24 Tablica 4: Broj stanovnika i broj kućanstva ..............................................................29 Tablica 5: Broj poduzetnika i obrtnika u Općini Gornji Kneginec ..................................31 Tablica 6: Broj stanovnika i kućanstva ....................................................................34 Tablica 7: Broj stanovnika i kućanstva ....................................................................37 Tablica 8: Broj stanovnika i kućanstva ....................................................................41 Tablica 9: Financijski rezultati poslovanja ................................................................43 Tablica 10: Broj stanovnika i kućanstva ...................................................................46 Tablica 11: Broj stanovnika i kućanstva ...................................................................50 Tablica 12: Broj stanovnika i kućanstva ...................................................................56 Tablica 13: Ukupni broj stanovnika i broj kućanstava u obuhvaćenom području 2001. i 2011. ..................................................................................................................60 Tablica 14: Dobna struktura stanovništva u obuhvaćenom području i u Varaždinskoj županiji ...............................................................................................................61 Tablica 15: Obrazovna struktura stanovništva u obuhvaćenom području i u Varaždinskoj županiji ...............................................................................................................62 Tablica 16: Broj poduzetnika i broj zaposlenih prema djelatnosti u Varaždinskoj županiji ..........................................................................................................................64 Tablica 17: Broj poduzetnika i broj zaposlenih na obuhvaćenom području prema svim djelatnostima ukupno ............................................................................................65 Tablica 18: Privatna kućanstva prema korištenju interneta i posjedovanju računala ......66 Tablica 19: Udio korisnika usluga nepokretnog širokopojasnog pristupa.......................93 Tablica 20: Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup ................................. 104 Tablica 21: Bijela područja................................................................................... 105 Tablica 22: Minimalne karakteristike širokopojasnog pristupa u projektima s obzirom na boje područja ..................................................................................................... 107 Tablica 23: Udjeli stanovništva po skupinama područja za obuhvaćeno područje ........ 108 Tablica 24: Popis kriterija odabira ekonomski najpovoljnije ponude ........................... 135 Tablica 25: Ukupna dinamika izgradnje ................................................................. 138 Tablica 26: Izračun planirane investicije u raznim tehnološkim mogućnostima u EUR .. 140 Tablica 27: Pozicije za izračune ekonomske opravdanosti ........................................ 141 Tablica 28: Pretpostavke osnovnih financijskih kategorija ........................................ 145 Tablica 29: Projekcija LCC s uključenim prihodima od komercijalizacije po tradicionalnom modelu .............................................................................................................. 146 Tablica 30: Izračun ekvivalentne naknade po tradicionalnom modelu ........................ 148 Tablica 31: Projekcija LCC s uključenim prihodima od komercijalizacije po JPP modelu 149 Tablica 32: Izračun naknade po JPP ...................................................................... 150 Tablica 33: Izračun troškova konkurentske neutralnosti .......................................... 152 Tablica 34: Komparator troškova javnog sektora .................................................... 153 Tablica 35: Organizacijski plan ............................................................................. 156 Tablica 36: Okvirni vremenski plan ....................................................................... 159 Tablica 37: Procjena vjerojatnosti i ozbiljnosti posljedica rizika ................................. 160 Tablica 38: Procjena rizika ................................................................................... 161


6

SADRŽAJ SLIKA

Slika 1: Obuhvaćeno područje ................................................................................21 Slika 2: Položaj Općine Beretinec u Varaždinskoj županiji ..........................................22 Slika 3: Općina Beretinec po naseljima ....................................................................24 Slika 4: Položaj Općine Gornji Kneginec u Varaždinskoj županiji .................................28 Slika 5: Položaj Općine Jalžabet u Varaždinskoj županiji ............................................33 Slika 6: Položaj Općine Sračinec u Varaždinskoj županiji............................................37 Slika 7: Položaj Općine Sveti Ilija u Varaždinskoj županiji ..........................................41 Slika 8: Položaj Općine Trnovec Bartolovečki u Varaždinskoj županiji ..........................45 Slika 9: Položaj Grada Varaždin u Varaždinskoj županiji ............................................49 Slika 10: Položaj Općine Vidovec u Varaždinskoj županiji ...........................................55 Slika 11: Općina Vidovec po naseljima ....................................................................56 Slika 12: Telekomunikacije u Općini Beretinec ..........................................................69 Slika 13: Telekomunikacije u Općini Gornji Kneginec .................................................70 Slika 14: Telekomunikacija u Općini Jalžabet ...........................................................71 Slika 15: Telekomunikacije u Općini Sračinec ...........................................................72 Slika 16: Telekomunikacije u Općini Sveti Ilija .........................................................73 Slika 17: Telekomunikacije u Općini Trnovec Bartolovečki ..........................................73 Slika 18: Telekomunikacije u Gradu Varaždin ...........................................................74 Slika 19: Telekomunikacije u Općini Vidovec ............................................................75 Slika 20: Energetski sustav u Općini Beretinec .........................................................76 Slika 21: Energetski sustav u Općini Gornji Kneginec ................................................77 Slika 22: Energetski sustav u Općini Jalžabet ...........................................................78 Slika 23: Energetski sustav u Općini Sračinec ..........................................................78 Slika 24: Energetski sustav u Općini Sveti Ilija .........................................................79 Slika 25: Energetski sustav u Općini Trnovec Bartolovečki .........................................79 Slika 26: Energetski sustav-elektroenergetika u Gradu Varaždin .................................80 Slika 27: Energetski sustav-plin u Gradu Varaždin ....................................................80 Slika 28: Energetski sustav-elektroenergetika u Općini Vidovec ..................................81 Slika 29: Energetski sustav-plinoopskrba u Općini Vidovec ........................................81 Slika 30: Vodnogospodarski sustav u Općini Beretinec ..............................................82 Slika 31: Vodnogospodarski sustav u Općini Gornji Kneginec .....................................83 Slika 32: Vodnogospodarski sustav u Općini Jalžabet ................................................83 Slika 33: Vodnogospodarski sustav u Općini Sračinec ................................................84 Slika 34: Vodnogospodarski sustav u Općini Sveti Ilija ..............................................85 Slika 35: Vodnogospodarski sustav u Općini Trnovec Bartolovečki ..............................85 Slika 36: Vodnogospodarski sustav u Gradu Varaždin ................................................86 Slika 37: Vodnogospodarski sustav u Općini Vidovec .................................................87 Slika 38: Prometni sustav u Općini Beretinec ...........................................................88 Slika 39: Prometni sustav u Općini Gornji Kneginec ..................................................89 Slika 40: Prometni sustav u Općini Jalžabet .............................................................89 Slika 41: Prometni sustav u Općini Sračinec .............................................................90 Slika 42: Prometni sustav u Općini Sveti Ilija ...........................................................91 Slika 43: Prometni sustav u Općini Trnovec Bartolovečki ...........................................91 Slika 44: Prometni sustav u Gradu Varaždin ............................................................92 Slika 45: Prometni sustav u Općini Vidovec ..............................................................92 Slika 46: Podaci o dostupnosti nepokretnog širokopojasnog pristupa na obuhvaćenom području ..............................................................................................................95 Slika 47: Podaci o dostupnosti pokretnog širokopojasnog pristupa s brzinama od 2 do 30 Mbit/s i od 30 do 100 Mbit/s ..................................................................................96


7

SADRŽAJ GRAFIKONA

Grafikon 1: Glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga .................67 Grafikon 2: Napredne usluge koje bi željeli koristiti ...................................................68 Grafikon 3: Kategorije korisnika ........................................................................... 109


8

1. Svrha izrade plana 1.1 Uvod

Ulaskom Republike Hrvatske u EU otvorile su se nove mogućnosti za pribavljanje sredstava

iz europskih fondova za izgradnju širokopojasne infrastrukture u područjima u kojima ne

postoji dostatan komercijalni interes. U skladu sa strateškim usmjerenjem Varaždinske

županije Općina Beretinec, Općina Gornji Kneginec, Općina Jalžabet, Općina Sračinec,

Općina Sveti Ilija, Općina Trnovec Bartolovečki, Grad Varaždin i Općina Vidovec odlučili su

se da zajedno pristupe projektu Razvoja infrastrukture širokopojasnog pristupa u

područjima Varaždinske županije u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za

ulaganja. U svrhu korištenja evropskih fondova općine/gradovi moraju pripremiti različite

dokumente, a jedan od tih dokumenata je i Plan razvoja širokopojasne infrastrukture (u

nastavku skraćeno PRŠI).

PRŠI osnovni je razvojni dokument na temelju kojeg nositelj projekta planira razvoj

širokopojasne infrastrukture. Realizacija ciljeva može početi tek nakon donošenja Plana

razvoja od strane Općinskog vijeća u pojedinoj općini/gradu.

PRŠI u općinama/gradovima Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Sračinec, Sveti Ilija,

Trnovec Bartolovečki, Varaždin i Vidovec svojom je strukturom i namjenom prilagođen

zahtjevima Okvirnog nacionalnog programa za razvoj infrastrukture širokopojasnog

pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja (u

nastavku skraćeno samo Okvirni nacionalni program – ONP), kao programa državnih

potpora za razvoj pristupne širokopojasne infrastrukture u jedinicama lokalne samouprave

(JLS). PRŠI ujedno je i formalna osnova za provođenje postupka javne rasprave u skladu

s poglavljem 4.4 ONP-a.

1.2 Polazišta

Europska komisija je u ožujku 2010 primila novu gospodarsku strategiju EU, pod nazivom

„EUROPA 20201 – strategija za pametan, održiv i uključiv rast“ .

Da bi obuzdala krizu i oživjela gospodarski rast u Europskoj uniji Europska je komisija u

ožujku 2010. donijela novu gospodarsku strategiju EU pod nazivom »EUROPA 2020.

Europska strategija za pametan, održiv i uključiv rast«1 Glavni je cilj te strategije

osiguravanje pametnog, održivog i uključivog rasta. To bi se trebalo postići efikasnijim

1 Europe 2020. – a strategy for smart, sustainable and inclusive growth, European Commission, COM (2010) 2020 final


9

ulaganjem u obrazovanje, istraživanja i inovacije s prijelazom na niskougljično

gospodarstvo, osiguravanjem novih radnih mjesta i smanjenjem siromaštva.

Jedna od sedam strateških inicijativa jest Digitalna agenda za Europu2 (u daljnjem tekstu

skraćeno DAE). Njen je cilj osigurati ekonomsku i socijalnu korist od jedinstvenog

digitalnog tržišta temeljenog na brzom i ultrabrzom internetu te interoperabilnim

aplikacijama. Do 2020. godine svi bi trebali imati pristup znatno većim brzinama interneta

(30 Mbit/s i više), a 50 % ili više europskih kućanstava trebalo bi biti pretplaćeno na

internetsku vezu brzine veće od 100 Mbit/s.

Da bi dosegnule postavljene ciljeve države će članice na nacionalnoj razini morati pripremiti

operativne strategije. Hrvatska je u ovoj fazi pripremila više dokumenata koji uključuju i

područje širokopojasne infrastrukture i značenje IKT.

DAE obuhvaća šire područje digitalnih tehnologija unutar kojih se nalazi i širokopojasni

pristup, s infrastrukturom širokopojasnog pristupa te širokopojasnim uslugama.

Kao jedna od ključnih prepreka za uspješan razvoj digitalne ekonomije unutar DAE-a

navodi se i nedostatna razina investicija u širokopojasnu infrastrukturu, odnosno

širokopojasne mreže. Slijedom toga DAE nalaže provođenje mjera usmjerenih poticanju

privatnih investicija u mreže koje će biti praćene odgovarajućim javnim investicijama.

Konkretni ciljevi DAE-a vezani uz dostupnost širokopojasnog pristupa u razdoblju do kraja

2020. mogu se sažeti u dva osnovna segmenta:

• ostvarenje opće pokrivenosti širokopojasnim pristupom minimalne brzine 30 Mbit/s

(brzi pristup);

• barem 50% kućanstava koristi širokopojasni pristup minimalne brzine 100 Mbit/s

(ultrabrzi pristup)3.

Jedan od glavnih identificiranih problema Hrvatske u sektoru IKT-a jest širokopojasni

pristup i pokrivenost mrežom sljedeće generacije od kojih oba zaostaju za prosjekom

Europske unije. Prema podacima DAE Scoreboard-a4 krajem 2013. u Hrvatskoj je brzi

širokopojasni pristup bio dostupan za 33% stanovništva, što je Hrvatsku pozicioniralo

daleko iza prosječne pokrivenosti u EU, koja iznosi 62 %. Sadašnja razina pokrivenosti

pristupnom mrežom sljedeće generacije koncentrirana je na nekoliko gusto naseljenih

područja u Hrvatskoj. S obzirom na to, značajan broj kućanstava, lokacija javne uprave,

obrazovnih institucija i ustanova zdravstvene skrbi, kao i malih i srednjih poduzeća, nisu u

mogućnosti pristupiti brzoj širokopojasnoj mreži i koristiti napredne IT usluge, čime se koči

2 Digital agenda for Europe; http://ec.europa.eu/digital-agenda/en/digital-agenda-europe-2020-strategy 3 Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja, Zagreb, ožujak 2014. 4 DAE Scoreboard, Progress Report Digital Agenda Targets 2014.


10

ujednačen regionalni razvoj u Hrvatskoj i eksploatiranje socioekonomske koristi vezane uz

raspoloživost širokopojasnih pristupnih mreža sljedeće generacije.

U Operativnom programu Konkurentnost i kohezija 2014. – 2020. u okviru prioritetne osi

2 - Korištenje informacijskih i komunikacijskih tehnologija, se predviđa podrška ulaganjima

u izgradnju širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije. Investicijski prioritet 2a

unutar prioritetne osi 2 predviđa daljnji razvoj širokopojasnog pristupa i iskorak prema

mrežama velikih brzina i podrška prihvaćanju novih tehnologija i mreža za digitalno

gospodarstvo5.

Specifični cilj koji se želi postići kroz implementaciju ovog investicijskog prioriteta jest

razvoj širokopojasne infrastrukture sljedeće generacije u područjima bez zadovoljavajućeg

komercijalnog interesa za investicije u takvu infrastrukturu za maksimalno povećanje

socijalne i gospodarske koristi.

Cilj će se postići aktivnostima usmjerenim na razvoj pristupnih mreža sljedeće generacije

(s brzinama od najmanje 30 Mbit/s – 100 Mbit/s) u bijelim područjima (potpuni tržišni

neuspjeh) za kućanstva, poduzeća i javne ustanove. OPKK-om je planirano da se kroz

investicijski prioritet 2a do kraja 2023. potakne izgradnja barem 315.000 NGA

širokopojasnih priključaka s brzinom pristupa od najmanje 30 Mbit/s.

Glavni očekivani rezultat koji će se postići korištenjem financiranja iz Europskog fonda za

regionalni razvoj (EFRR) i nacionalnog financiranja (javnog i privatnog) unutar ovog

specifičnog cilja jest povećanje nacionalne pokrivenosti širokopojasnom mrežom sljedeće

generacije (NGN) do 2023. godine kroz tri ključne komponente:

• Ostvarenjem pokrivenosti agregacijskim mrežama sljedeće generacije barem 350

središnjih naselja u jedinicama lokalne samouprave u bijelim i sivim područjima

mreža sljedeće generacije što je preduvjet daljnjeg razvoja pristupnih mreža

sljedeće generacije;

• Osiguranjem priključaka do svih ciljanih javnih ustanova u bijelim i sivim područjima

mreža sljedeće generacije;

• Povećanjem nacionalne pokrivenosti pristupnom mrežom sljedeće generacije za

dodatnih 20 % stanovništva, podrškom širenju priključaka pristupne mreže sljedeće

generacije za kućanstva, poslovne zone, poduzetničke potporne institucije i

poduzeća (s barem 30 Mbit/s – 100 Mbit/s) u naseljima koja se nalaze u bijelim

područjima mreža sljedeće generacije, s najvećim učinkom na poslovne aktivnosti

u ovim naseljima.

Pristupanjem EU-u 2013. godine Hrvatska prati i europske strateške okvire vezane uz

širokopojasni pristup. Trenutno važećom nacionalnom širokopojasnom strategijom u

Hrvatskoj (za razdoblje 2012.-2015.) također se potiče razvoj NGA (Next Generation

5 Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. -2020., prosinac 2014.


11

Access) mreža te, konkretno, cilja na dostizanje 50%6 populacijske dostupnosti brzog

širokopojasnog pristupa do kraja 2015.

Glavni cilj Strategije za razvoj širokopojasnog pristupa internetu u Republici Hrvatskoj za

razdoblje 2012. - 2015. i nove Strategije za 2016. - 2020. jest podrška razvoju nacionalne

infrastrukture za brzi širokopojasni pristup internetu (najmanje 30 Mbit/s) i uslugama koje

zahtijevaju visoku brzinu pristupa, omogućujući razvoj i raspoloživost digitalnog društva

svim građanima. Mjere za postizanje tih ciljeva navedene su u Operativnom programu

Konkurentnost i kohezija, (OPKK)7 koji je osnova korištenja europskih fondova u

financijskom razdoblju 2014.-2020.

1.3 Ciljevi plana razvoja

Plan razvoja u općinama/gradovima Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Sračinec, Sveti

Ilija, Trnovec Bartolovečki, Varaždin i Vidovec identificira područja na kojima je krajnjim

korisnicima potrebno omogućiti pristup do otvorene širokopojasne infrastrukture.

Na području općina/gradova Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Sračinec, Sveti Ilija,

Trnovec Bartolovečki, Varaždin i Vidovec postoje naselja u kojima nije moguć pristup

krajnjih korisnika, to su kućanstva, javne institucije i poslovni subjekti do širokopojasnih

povezivanja odnosno time je pristup samo djelomično omogućen.

Na temelju anketiranja na terenu i razgovora s lokalnim stanovništvom utvrđeno je da

postoji velik interes i potrebe krajnjih korisnika, posebice stanovnika u ruralnim područjima

za izgradnjom širokopojasne infrastrukture, čime bi im se omogućilo korištenje prednosti

suvremenih informacijsko komunikacijskih tehnologija.

Cilj izgradnje otvorene širokopojasne pristupne infrastrukture u

općinama/gradovima Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Sračinec, Sveti Ilija,

Trnovec Bartolovečki, Varaždin i Vidovec jest da se posebno u područjima gdje

ne postoji širokopojasna mreža putem izgradnje otvorene širokopojasne mreže s

brzinama u skladu s ciljevima DAE (svim korisnicima najmanje 30 Mbit/s i 50%

najmanje 100 Mbit/s) omogući povezivanje svih naselja i zainteresiranih krajnjih

korisnika u općinama i gradovima te da se nova mreža po istim uvjetima ponudi

svim zainteresiranim operatorima i davateljima usluga. Brzine najmanje 100

Mbit/s potrebno je omogućiti svim pravnim subjektima (poduzeća, javne

ustanove i sl.). Privatni partner mora iskazati da je odabrano tehnološko rješenje

najefikasnije i najpovoljnije u ukupnom trošku ((OPEX + CAPEX) prema pravilima

o izračunu Komparatora troškova javnog sektora po nacionalnim propisima.)

6 Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju 2012.-2015. 7 Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014. -2020., prosinac 2014.


12

Ciljevi otvorene širokopojasne pristupne infrastrukture usklađeni su sa razvojnim

strategijama na regionalnoj i lokalnoj razini i sa Strategijom razvoja širokopojasnog

pristupa u Republici Hrvatskoj.

Dostupnost do brzog širokopojasnog pristupa internetu (najmanje 30 Mbit/s) i usluga koje

zahtijevaju visoku brzinu pristupa, omogućit će razvoj i raspoloživost digitalnog društva

svim građanima.

1.4 Referentni dokumenti

Podatke za pripremu Plana razvoja preuzeli smo iz različitih dokumenata, strategija,

zakona i pravilnika na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i evropskoj razini:

- Strategija razvoja Općine Beretinec 2014. – 2020., listopad 2014.;

- Prostorni plana uređenja Općine Beretinec, izmjene i dopune, prosinac 2014.;

- Prostorni plana uređenja Općine Gornji Kneginec, 4. izmjena i dopuna, rujan 2013.;

- Prostorni plan uređenja Općine Jalžabet, 2. izmjena i dopuna, rujan 2012.; - Prostorni plana uređenja Općine Sračinec, izmjene i dopune, ožujak 2012.;

- Prostorni plana uređenja Općine Sveti Ilija, svibanj 2009.;

- Program ukupnog razvoja Općine Sveti Ilija, Varaždin, rujan 2013.;

- Prostorni plana uređenja Općine Trnovec Bartolovečki, 3. izmjene i dopune, Srpanj

2012. godine;

- Prostorni plana uređenja Grada Varaždina, ožujak 2005.;

- Generalni urbanistički plan uređenja Grada Varaždina, prosinac 2006.;

- Program ukupnog razvoja Općine Vidovec, ožujak 2009.;

- Prostorni plana uređenja Općine Vidovec, 2005.;

- Strategija razvoja ruralnog turizma Vidovec 2014-2020, Varaždin, travanj 2014.;

- Županijska razvojna strategija Varaždinske županije 2011. - 2013., koja vrijedi do

kraja 2015.;

- Državni zavod za statistiku Republike Hrvatske, Popis stanovništva 2011.;

- Okvirni nacionalni program za razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa u

područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja

Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, ožujak 2014.;

- Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od

2012. do 2015. godine, Vlada Republike Hrvatske, NN 144/2011.;

- Operativni program Konkurentnost i kohezija 2014.-2020., Ministarstvo regionalnog

razvoja i fondova Europske unije, prosinac 2014.;

- Zakon o elektroničkim komunikacijama (NN 73/08, N 90/11, NN 133/12, NN 81/13,

NN 71/14);


13

- Studija „Odabir najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u

infrastrukturu širokopojasnog pristupa“, Ministarstvo pomorstva, prometa i

infrastrukture, studeni 2012.;

- Digitalna agenda za Europu (A Digital agenda for Europe, European Commission,

COM(2010) 245 final/2, 2010);

- Europe 2020. – a strategy for smart, sustainable and inclusive growth, European

Commission, COM (2010) 2020 final.


14

2. Općenito o telekomunikacijama i širokopojasnim mrežama

Širokopojasne mreže okosnica su vizije informacijskog društva koje proizlaze iz DAE i

predstavljaju strateški okvir za razvoj digitalnih tehnologija unutar kojih se nalazi i

širokopojasni pristup, s infrastrukturom i uslugama. Okvirni je cilj DAE ostvarenje održivih

ekonomskih i socijalnih koristi na jedinstvenom digitalnom tržištu koje se temelji na brzom

i ultrabrzom pristupu internetu i interoperabilnim aplikacijama.

Važnost širokopojasne mreže danas je usporediva s važnošću prometne infrastrukture,

željezničke i električne mreže i značajna je komponenta razvoja suvremenog društva.

2.1 Elektroničke komunikacije

Informacijska i komunikacijska tehnologija i na njoj zasnovano tržište

elektroničkih komunikacija jedan su od najpropulzivnijih gospodarskih sektora. Zbog

rasprostranjenog korištenja i usluge koje omogućava života si danas bez njih nije moguće

ni zamisliti.

Kao što je prije stotinu godine revolucionarni učinak imao razvoj prometne i

elektroenergetske mreže danas jednak učinak ima razvoj brzih i ultra brzih pristupnih

mreža. Primjena i prihvaćanje brzih i ultra brzih komunikacijskih mreža u praksi zauzvrat

otvara put novim inovativnim uslugama i sadržajima koji se koriste većim pristupnim

brzinama. Usluge koje konvergiraju prema digitalnom svijetu univerzalno su dostupne na

bilo kojem uređaju, bilo da se radi o osobnim računalima i tabletima, pametnim telefonima,

digitalnom radiju ili televiziji visoke i ultravisoke kakvoće. Isto tako raspoloživost usluga

mora biti sukladna potrebama i mogućnostima građana, gospodarstva i društva u cijelosti.

Uvođenje širokopojasnih usluga u različite segmente društva pridonosi većoj učinkovitosti,

povećanju konkurentnosti, razvoju društva znanja a sve to pridonosi gospodarskom rastu

i razvoju tako jedinica lokalnih samouprava kao i Republike Hrvatske u cijelosti.

S obzirom na svjetsku gospodarsku krizu, vlade mnogih država, kao i Europska unija,

vodeći računa o pozitivnim učincima koje uporaba infrastrukture širokopojasnog pristupa

ima na gospodarstvo u cjelini, utemeljili su posebne fondove ili omogućili posebna sredstva

za razvoj ove infrastrukture, osobito izgradnjom žičnih i bežičnih mreža nove generacije u

područjima u kojima nema pristupa internetu, ili na područjima gdje takva izgradnja nije

isplativa na tržišnoj osnovi.

Ulaganja u razvoj širokopojasnih pristupa imaju značajan utjecaj na povećanje bruto

domaćeg proizvoda (BDP), na otvaranje novih radnih mjesta i smanjenje stope

nezaposlenosti.


15

Koristi koje donosi širokopojasni pristup analizirane su kroz brojna praktična istraživanja i

studije, čiji su rezultati zbirno prikazani unutar DAE. Između ostalog, navedene koristi

rezultiraju pozitivnim promjenama slijedećih ključnih pokazatelja:

- povećanje BDP-a – procjene stopa rasta BDP-a variraju od 0,47% do 1,38% u

razdoblju od nekoliko godina u kojem dolazi do značajnog povećanja broja korisnika

širokopojasnog pristupa;

- otvaranje novih radnih mjesta vezanih uz izgradnju širokopojasne infrastrukture –

za Hrvatsku procjene govore o novih 40.000 radnih mjesta u razdoblju ostvarenja

ciljeva DAE-a do kraja 2020.;

- povećanje udjela populacije s najvišim dosegnutim stupnjem obrazovanja u

prosjeku za 4,5%, kao dugoročna posljedica dostupnosti naprednih širokopojasnih

usluga povezanih s obrazovanjem.

Između 1996. – 2007. godine Czernich et al8. U mnogim su zemljama OECD-a promatrali

učinak širokopojasne infrastrukture na gospodarski rast i ustanovili da 10-postotno

povećanje penetracije doprinosi 0,9-1,5 % povećanja godišnjeg gospodarskog rasta po

stanovniku.

I više od toga; za svako, tradicionalno izgubljeno radno mjesto internet »otvara« 2,6 novih

radnih mjesta9.

2.2 Širokopojasna infrastruktura i usluge

Glavni cilj Strategije razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj jest stvaranje

preduvjeta za ubrzani razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa internetu i usluga za

koje su potrebne velike brzine pristupa, kao temelja koji će omogućiti daljnji razvoj

informacijskog društva i društva znanja, uz osiguranje dostupnosti usluga širokopojasnog

pristupa pod jednakim uvjetima na cijelom području Republike Hrvatske.

Pod pojmom osnovne širokopojasne infrastrukture smatra se odgovarajuća elektronička

komunikacijska infrastruktura koja podržava pružanje širokopojasnih usluga s najmanjom

brzinom od 2 Mbit/s. Širokopojasni priključci predstavljaju priključne točke mreže putem

kojih su korisnici spojeni na širokopojasnu mrežu. Nadalje, pod pojmom širokopojasnih

usluga smatraju se sve elektroničke komunikacijske usluge za čije je pružanje potrebno

osigurati širokopojasnu infrastrukturu.

S obzirom na najveće podržane brzine na širokopojasnim priključcima, a temeljem podjele

koja je formalizirana unutar DAE-a, širokopojasni priključci podijeljeni su u tri skupine:

8 Czernich et al. - CESIFO WORKING PAPER NO. 2861, IFO Institute for Economic Research, 2009.) 9 McKinsey, 2011., SME survey.


16

- osnovni (često nazivan i tradicionalnim širokopojasnim priključkom) (najveća

podržana brzina manja od 30 Mbit/s),

- brzi (podržana brzina između 30-100 Mbit/s),

- ultrabrzi (podržana brzina iznad 100 Mbit/s).

Brze i ultrabrze priključke podržavaju samo pristupne mreže sljedeće (nove) generacije

(engl. Next Generation Access network - NGA)10. Ova infrastruktura osigurava dobre

temelje za razvoj elektroničkih komunikacijskih usluga.

Svrha izgradnje širokopojasne mreže povezana je s korištenjem suvremenih informacijsko

komunikacijskih usluga te svih usluga koje su ponuđene preko elektroničkih mreža.

Različite vrste usluga jesu:

- govorne i multimedijske komunikacije za potrebe osobnog, poslovnog i socijalnog

povezivanja (e-pošta, društvene mreže, forumi, videokonferencije itd.),

- pristup informacijama na internetu, uključujući i javne medije (vrijeme, prometne

informacije, zabava, šport, lokalne informacije itd.)

- internetska televizija, video i audio na zahtjev itd.

- e-usluge kao e-uprava, e-bankarstvo, e-poslovanje, e-obrazovanje, e-trgovina, e-

zdravstvo,

- zabava (on-line igre, lutrija i druge igre na sreću),

- sigurnosne aplikacije (daljinski nadzor doma ili ulice, nadzor škola)

- rad na daljinu.

Usluge širokopojasnog pristupa mogu se pružati putem različitih elektroničkih

komunikacijskih mreža među kojima su najznačajnije:

a) žične mreže:

- postojeće telefonske mreže (XDSL – bakrene mreže),

- mreže nove generacije (FTTX – svjetlovodne mreže),

- mreže kabelskih operatora (koaksijalne mreže),

- hibridne svjetlovodno-koaksijalne mreže (HFC).

b) bežične mreže:

- GSM/GPRS/EDGE – pokretni sustavi druge generacije,

- UMTS/HSDPA/HSPA+ – pokretni sustavi treće generacije,

- LTE – pokretni sustav četvrte generacije,

- Wi-Fi – bežične lokalne mreže,

- WiMAX – bežični pristup,

- satelitski širokopojasni pristup.

10 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, ožujak 2014.


17

Širokopojasni pristup za samostalne male urede/kućne urede u osnovi se osigurava putem

tehnologija XDSL i kabelskih tehnologija, kao i nekih alternativnih tehnologija (Wi-Fi,

WiMAX, itd.). Za poslovne korisnike u pravilu se koriste svjetlovodne pristupne mreže.

Nove pristupne mreže u načelu se grade kao svjetlovodne mreže, bez obzira na vrstu

krajnjih korisnika11.

U skladu s ONP brzi se i ultrabrzi pristup zajednički smatraju NGA pristupom. Smjernice za

primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi razvoj širokopojasnih mreža

trebaju pobliže identificirati osnovne širokopojasne tehnologije i dati okvirne zahtjeve za

NGA mreže uz navođenje nekih NGA tehnologija kao što slijedi:

o osnovnim širokopojasnim tehnologijama smatraju se, između ostalih, ADSL

(ADSL2+), kabelske mreže s DOCSIS 2.0 standardom, UMTS (3G) pokretne mreže

te pristup putem satelita;

o NGA mrežama smatraju se sve mreže koje se djelomično ili u potpunosti temelje

na svjetlovodnim vlaknima te mogu pružiti značajno bolju kvalitetu usluga u odnosu

na postojeće mreže temeljene na osnovnim širokopojasnim tehnologijama;

o NGA mreže moraju pružiti značajno bolju propusnost u odlaznom smjeru

(upstream, uplink) u odnosu na osnovne širokopojasne tehnologije;

o NGA mrežama mogu se smatrati svjetlovodne mreže do kuće (eng. fiber-to-the-

home – FTTH) ili do ruba (eng. Fiber-to-the-curb - FTTC), napredne kabelske mreže

(minimalno s DOCSIS 3.0 standardom) te određene napredne bežične mreže putem

kojih je moguće pouzdano osigurati velike brzine;

o NGA mrežama za ultrabrzi pristup putem kojih je moguće pouzdano osigurati brzine

>od 100Mbit/s, po današnjem stanju tehnike mogu se smatrati:

o svjetlovodne mreže do kuće (eng. Fiber-to-the-home – FTTH);

o svjetlovodne mreže do ruba (eng. fiber-to-the-curb - FTTC) u kombinaciji s

naprednim kabelskim mrežama (minimalno s DOCSIS 3.0 standardom) ili

VDSL, s ograničenjem udaljenosti od kabineta (eng. curb) do krajnjeg

korisnika maksimalno 1km i dovoljno malim brojem krajnjih korisnika na

ukupnom vodu;

o određene napredne bežične mreže s ograničenjem udaljenosti od bazne

stanice (eng. distance to the pole) do krajnjeg korisnika maksimalno 1km i

dovoljno malim brojem krajnjih korisnika na ukupnom vodu (eng. shared

media).

11 Strategija razvoja širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj u razdoblju od 2012. do 2015. godine, prijedlog v.3.5. (Radna skupina za izradu prijedloga Strategije širokopojasnog pristupa u Republici Hrvatskoj, listopad 2011.)


18

Tablica 1: Trenutno stanje tehnologija prema razini pristupa

Tehnologija (tržišni nazivi) Standard

Prosječne brzine (dolazni/silazni smjer, downstream, downlink)

Prosječne brzine (odlazni/uzlazni smjer, upstream, uplink) O

SN

OV

NI

BR

ZI

ULTR

AB

RZ

I

ADSL (DSL) ITU-T G.992 2-20 Mbit/s 256-768 kbit/s

*

VDSL (FTTC) ITU-T G.993 40-80 Mbit/s12 16-40 Mbit/s *

VDSL-2 (FTTC) sa vectoringom13 ITU-T G.993.5 100 Mbit/s 40 Mbit/s

*

GPON (FTTH P2MP)14 ITU-T G.984

2488 Mbit/s dijeljeno (do 64 korisnika)


*

10G-PON (XG-PON) ITU-T G.987



*

FTTH P2P15 IEEE 802.3 ah 1000 Mbit/s 1000 Mbit/s *

Kabelski pristup (DOCSIS, HFC)

DOCSIS 2.0 (ITU-T J.122)

56-445 Mbit/s dijeljeno (100-200 korisnika)


*

Kabelski pristup (DOCSIS, HFC)16

DOCSIS 3.0 (ITU-T J.222)

1.029 Mbit/s dijeljeno (100-200 korisnika)


*

UMTS/HSPA (3G) IMT-2000

14-21 Mbit/s dijeljeno (po baznoj stanici)

1,4-5,7 Mbit/s dijeljeno (po baznoj stanici)

*

LTE (4G) IMT Advanced 100 Mbit/s dijeljeno (po baznoj stanici)

50 Mbit/s dijeljeno (po baznoj stanici)

*

WiMAX IEEE 802.16 21 Mbit/s dijeljeno (po baznoj stanici)

7 Mbit/s dijeljeno (po baznoj stanici)

*

Satelitski pristup17

S-DOCSIS, vlast. standardi proizvođača

1-40 Mbit/s dijeljeno (100-4.000 korisnika)

1-6 Mbit/s dijeljeno (100-4.000 korisnika)

*

U tablici su navedene bruto brzine (raw speed). Izvor: Autor

2.3 Otvorena širokopojasna mreža Otvorenost elektroničkih komunikacijskih mreža znači da svi operatori i davatelji usluga

elektroničkih komunikacija imaju omogućen dostup u mrežu i da mogu ponuditi svoje

usluge svim krajnjim korisnicima ove mreže. U skladu s odredbama Zakona o elektroničkim

komunikacijama, Pravilnicima i direktivama od strane EU moraju za sve biti osigurani

12 http://en.wikipedia.org/wiki/Gigabit_Ethernet 13 http://de.wikipedia.org/wiki/VDSL2-Vectoring 14http://www.google.si/url?sa=t&rct=j&q=&esrc=s&source=web&cd=1&ved=0CB0QFjAA&url=http%3A%2F%2Fwww.ericsson.com%2Fil%2Fres%2Fthecompany%2Fdocs%2Fpublications%2Fericsson_review%2F2008%2F3_PON.pdf&ei=PKL6U67ZAYzpaJHtgbgM&usg=AFQjCNHMPxsxDzOiYJGZpezLrfqJNzsgcA&bvm=bv.73612305,d.d2s&cad=rja 15 http://en.wikipedia.org/wiki/Gigabit_Ethernet 16 http://en.wikipedia.org/wiki/DOCSIS 17 http://www.ses-broadband.com/10338323/about-astra-connect, http://www.dish.com/entertainment/internet-phone/satellite-internet/


19

jednaki uvjeti. S obzirom na oblik financiranja otvorenih širokopojasnih mreža elektroničkih

komunikacija razlikujemo tržišne mreže i javnim sredstvima izgrađene mreže. Tržišne

mreže grade operatori vlastitim sredstvima. Kapacitete na svojim mrežama nude na

komercijalnoj osnovi, pri čemu mogu ostvariti profit. Javnim sredstvima građene mreže

grade operatori pomoću općinskih, državnih i sredstava EU fondova. Na tako izgrađenim

mrežama ne smije se ostvarivati profit. Javna sredstva za izgradnju dozvoljeno je

upotrijebiti samo na područjima gdje je dokazano da nema tržišnog interesa.

2.4 Investicijski modeli i tehnologije

Projekti poticane izgradnje širokopojasne infrastrukture mogu biti izvedeni kroz nekoliko

investicijskih modela koji su definirani prema odnosima tijela javnih vlasti i privatnih

poduzetnika u projektu. Prema Okvirnom programu i Studiji odabira najpovoljnijih modela

financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa moguća

su tri investicijska modela njene izgradnje uz sredstva državnih potpora. Ti odnosi

obuhvaćaju investicijske udjele, odgovornosti za izgradnju i upravljanje infrastrukturom,

te stjecanje i zadržavanje vlasništva nad izgrađenom infrastrukturom18.

a. Model A – privatni DBO model

Model privatnog planiranja, izgradnje i upravljanja (engl. private design, build and operate

– DBO, u nastavku skraćeno privatni DBO model) – u ovom modelu određeni privatni

operator ima pravo i obvezu projektiranja i izgradnje širokopojasne infrastrukture na

ciljanim područjima sredstvima državnih potpora (pri čemu, u većini slučajeva, sredstva

državnih potpora nikad ne pokrivaju puni iznos potrebnih investicija, odnosno privatni

operator sudjeluje u investiciji djelomično s vlastitim sredstvima). Pri tome izgrađena

infrastruktura ostaje u trajnom vlasništvu operatora koji njome i upravlja.

b. Model B – javni DBO model

Model javnog planiranja, izgradnje i upravljanja (engl. public design, build and operate –

DBO, u nastavku skraćeno javni DBO model) - svi poslovi vezani uz projektiranje, izgradnju

i upravljanje širokopojasnom infrastrukturom u ovom modelu vođeni su od strane tijela

javne vlasti (JLS-ova, odnosno komunalnih ili drugih tvrtki u vlasništvu JLS-ova). JLS-ovi

u pravilu nisu uključeni u pružanje usluga krajnjim korisnicima, već se kapaciteti

infrastrukture izgrađene po modelu javnog DBO-a iznajmljuju na veleprodajnom tržištu

svim ostalim operatorima koji su onda pružatelji usluga krajnjim korisnicima.

18 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, ožujak 2014. i Studija odabira najpovoljnijih modela financiranja i poticajnih mjera za ulaganja u infrastrukturu širokopojasnog pristupa, Lator d.o.o. za potrebe Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, studeni 2012.


20

Infrastruktura građena po modelu javnog DBO-a ostaje u trajnom javnom vlasništvu,

odnosno vlasništvu JLS-ova.

c. Model C – javno-privatno partnerstvo

Kombinirani javno-privatni model – zajednički naziv za sve investicijske modele koji

uključuju podjelu odgovornosti za izgradnju i/ili upravljanje širokopojasnom

infrastrukturom između tijela javne vlasti (JLS-ova) i privatnih partnera (operatora).

Unutar ovog modela postoji veći broj praktičnih načina provedbe projekata, uključujući

javno-privatno partnerstvo – JPP-a (engl. Public-Private Partnership – PPP) te koncesiju.

Pitanja vlasništva i prava korištenja infrastrukture u kombiniranim modelima reguliraju se

ugovorima između javnog i privatnog partnera. Nakon isteka određenog razdoblja

korištenja infrastrukture od strane privatnog partnera, u slučajevima u kojima je pravo

vlasništva nad infrastrukturom inicijalno pripadalo ili je bilo preneseno na nju, ona se vraća

u javno vlasništvo.

U tablici 2 nalazi se pregled prikladnosti primjene prethodno navedenih investicijskih

modela po skupinama područja I-V.

Tablica 2: Prikladnost investicijskih modela u pojedinim skupinama područja Oznaka investicijskog modela

Investicijski model

Prikladnost za skupine područja1

Prikladnost za infrastrukturna / tehnološka rješenja1

Nositelji projekta (NP-ovi)

A Privatni DBO I, II, III I - ADSL, UMTS/3G, satelit II, III - VDSL/FTTC, LTE/4G

JLS-ovi, više JLS-ova3 JRS-ovi nacionalna razina

B Javni DBO III, IV, V FTTH2 JLS-ovi, više JLS-ova3

C Javno-privatno partnerstvo (JPP)

III, IV, V FTTH2 JLS-ovi, više JLS-ova3

1 „Prikladnost“ na ovom mjestu treba shvatiti prije svega kao preporuku, odnosno takva preporuka ne predstavlja strukturno pravilo niti nikakvo ograničenje za implementaciju pojedinog investicijskog modela te infrastrukturnog ili tehnološkog rješenja izvan okvira navedenih preporuka. 2 Uključujući i eventualnu izgradnju sustava kabelske kanalizacije za razvod FTTH mreža. 3 Obuhvaća mogućnost provedbe projekta u više JLS-ova, zajednički od strane više susjednih JLS-ova (neovisno o tome da li će pojedinačni JLS biti formalni nositelj projekta ispred više JLS-ova).

Izvor: ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, ožujak 2014.


21

3. Analiza postojećeg stanja u pojedinim općinama/gradovima projekta

Projektom je obuhvaćeno područje općina/gradova Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet,

Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Varaždin i Vidovec u Varaždinskoj županiji.

Obuhvaćeno područje ima površinu od 243,66 km2, na kojoj živi 78.748 stanovnika u

26.440 kućanstava.

Slika 1: Obuhvaćeno područje

Izvor: Prostorni plan Varaždinske županije, obrada autora

3.1 Demografsko, socijalno i gospodarsko stanje na području projekta

3.1.1 Opći opis općine Beretinec Općina Beretinec jedna je od 28 jedinica lokalne samouprave u sastavu Varaždinske

županije. Varaždinska županija nalazi se na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske

i graniči s Republikom Slovenijom na sjeverozapadu, Međimurskom županijom na

sjeveroistoku, Koprivniško-križevačkom županijom na jugoistoku, Zagrebačkom županijom

na jugu te Krapinsko-zagorskom županijom na jugozapadu. Područje općine Beretinec

prostire se na središnjem dijelu Varaždinske županije i graniči sa sjeverne strane s gradom

Varaždin i Općinom Vidovec, s istočne strane s Općinom Sveti Ilija, a s južne strane s

gradovima Novim Marofom i Ivancom. Površina općine iznosi površinu od 12,40 km2, te je


22

po veličini najmanja općina Varaždinske županije (cca 0,98 % udjela u ukupnoj površini

Županije).19

Slika 2: Položaj Općine Beretinec u Varaždinskoj županiji

Izvor: Općina Beretinec, http://beretinec.hr/hr/?page_id=7

Sjeverni dio Općine je nizinsko područje, a karakterizira ga poljoprivredno zemljište

(zemljište za isključivo osnovnu namjenu – ostalo obradivo poljoprivredno tlo i

mozaik/ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumsko zemljište) u kombinaciji s manjim

šumarcima i uz postojanje zatečenih izgrađenih struktura izvan građevinskog područja –

valionica i peradarska farma, te izdvojenih građevinskih područja kompleksa peradarskih

farmi, gospodarskih zona, te zone zelenila, sporta i rekreacije.

Krajnji sjeverni dio karakteriziraju planirani koridori brzih cesta, Podravske i Zagorske brze

ceste. Na tom području nema druge izgradnje. Središnji dio Općine je prijelazni dio iz

nizinskog područja u brežno, a obuhvaća prostor uz županijske ceste ŽC 2063 i ŽC 2050 i

dio južno od tih cesta. Ovaj dio prostora zahvaćen je urbanizacijom – koncentracijom

građevinskog područja, tj. tu je smještena glavnina naselja (Beretinec i Črešnjevo) sa

centralnim sadržajima (sadržaji javne namjene), a uz važnije prometne tokove ide i

značajnija infrastruktura. U ovom dijelu se planira i nadalje koncentracija izgradnje, kako

19 Strategija razvoja Općine Beretinec 2014. – 2020.


23

u smislu rezerviranih zona za određene namjene, tako i u smislu mješovite – pretežito

stambene namjene.

Južni dio Općine je brežuljkasto područje koje karakterizira kombinacija šumica i

šumaraka, proplanaka i poljoprivrednog zemljišta, vinograda i voćnjaka, te građevinskih

područja vikend i hobi izgradnje (klijeti i vikendice) u kontinuiranim nizovima duž

postojećih cesta i putova, kao i rijetkom i sporadičnom izgradnjom ruralnog karaktera

(uglavnom napuštenom)20.

Udaljenosti općine Beretinec do okolnih gradova su sljedeće:

• Varaždin 9 km

• Čakovec 25 km

• Zagreb 86 km

• Mursko Središće 38 km

• Ptuj 50 km

• Gornji Macelj 49 km

Stanovništvo i naselja

Na području općine nalaze se 4 naselja: Beretinec, Črešnjevo, Ledinec i Ledinec Gornji.

20 Općina Beretinec, http://beretinec.hr/hr/?page_id=7


24

Slika 3: Općina Beretinec po naseljima

Izvor: Općina Beretinec, http://beretinec.hr/hr/?page_id=7 Tablica 3: Broj stanovnika i kućanstva

Broj Naselje Broj stanovnika Broj kućanstva

1 Beretinec 1.040 314

2 Črešnjevo 765 213

3 Ledinec 175 50

4 Ledinec Gornji 196 55

UKUPNO 2.176 632 Izvor: Strategija razvoja Općine Beretinec 2014. – 2020.

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Beretinec ima 2.176

stanovnika (632 kućanstva, prosječna veličina kućanstva 3,44 člana) što predstavlja

1,24% od ukupnog broja stanovništva u Varaždinskoj županiji. Od ukupnog broja

stanovništva 1.098 (50,46%) osoba muškoga je, a 1.078 (49,54%) ženskoga spola.

Gustoća naseljenosti iznosi 175 st/km2 što je znatno više nego u Varaždinskoj županiji

(139,50 st/km2).


25

Najveći broj stanovnika ima naselje Beretinec (1.040), dok je najslabije naseljeno naselje

Ledinec sa samo 175 stanovnika. U odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine, bilježi

se pad broja stanovnika (ukupno -4,9%, 2001. godine općina je imala 2.288). Najveći pad

broja življa bilježi se u gradu Ledinec (-57,3%), najmanji u gradu Ledinec Gornji (-%). Ovo

nije realni pad, razlog je u tome, što Ledinec Gornji, kao samostalno naseljeno mjesto

postoji od popisa 2011. godine. Nastalo je izdvajanjem dijela naselja Ledinec.

U dobnoj strukturi u Općini Beretinec najviše je stanovnika između 15 i 64 godine (1.509),

slijede mlađi od 0 do 14 godina (344), dok je onih s više od 65 godina najmanje (323). U

općini je veći dio mladog stanovništva od starog stanovništva. Najstarije stanovništvo, više

od 65 godina, ima naselje Ledinec Gornji (16,3%). Najviše aktivnog stanovništva između

15 i 64 godine ima naselje Črešnjevo (71,2%). Najmlađe stanovništvo između 0 i 14 godina

u općini ima naselje Ledinec (15,6%)21.

Kad je riječ o obrazovnoj strukturi u Općini Beretinec najviše je onih koji imaju završenu

srednju i osnovnu školu, ukupno 82,7%, a samo osnovno školu ima završeno 28,1%.

Nasuprot tome, relativno velik je dio onih koji nemaju završenu ni osnovnu školu (11,7%),

a 5,6% je onih koju imaju završenu visoko obrazovanje (viša škola, fakultet, magisterij ili

doktorat)22.

Gospodarsko stanje

Općenito govoreći blizina Općine Beretinec središtu Županije rezultirala je manjom

gospodarskom aktivnošću zbog koncentracije industrije u gradu Varaždinu – na području

općine Beretinec nisu registrirani ni jedan veliki poduzetnik ili poduzeće. Velike tvrtke

registrirane u Varaždinu, koje zbog nedostatka prostora ili nemogućnosti nisu bile u

mogućnosti stvoriti preduvjete za izgradnju ili proširenje djelatnosti u gradu, dio svojih

proizvodnih kapaciteta izgradile su na području Općine Beretinec. Tako se od gospodarskih

subjekata, odnosno značajnijih industrijskih objekata na prostoru Općine Beretinec mogu

izdvojiti Valionica peradi u Beretincu (Vindija d.d.), Farma rasplodnih nesilica u Črešnjevu

(Vindija d.d.) i Farma za tov brojlera u Beretincu (Bini d.o.o.).

Malo i srednje poduzetništvo u vrlo je maloj mjeri prisutno na području općine. Manji

poduzetničko-poslovni sadržaji nalaze se u pojedinim naseljima u mješovitoj- pretežito

stambenoj zoni. Mogu se izdvojiti sljedeće djelatnosti koje trenutno čine stup malog i

srednjeg poduzetništva u Opčini: cestovni prijevoz robe, održavanje o popravak motornih

vozila i poljoprivrednih strojeva, proizvodnja ostale građevne stolarije i elemenata,

21 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog C, ožujak 2014. 22 DZS, Popis stanovništva 2011.


26

trgovina na malo (ne)specijaliziranim prodavaonicama, uzgoj povrća, cvijeća, ukrasnoga

bilja i sadnoga materijala. Blizina gradova predstavlja relativno veliku prijetnju za razvoj

malog i srednjeg poduzetništva. Prvenstveno treba formirati zone, namijenjene malom i

srednjem poduzetništvu gdje bi se omogućilo otvaranje novih tvrtki te preseljenje

postojećih iz okolnih gradova i općina u zonu, zbog manjih operativnih troškova u Općini

Beretinec. Problemi vezani uz realizaciju poduzetničkih zona dijelom su vezani za otkup

zemljišta, a dijelom za komunalno opremanje. Osnovna dokumentacija za zone već je

izrađena, područje je sad spremno za komunalno i infrastrukturno opremanje. U strategiji

razvoja je zapisano, što je najvažniji strateški cilj Razvijanje konkurentnog mikro, malog i

srednjeg poduzetništva u općini23.

Prema podacima u ONP-u, Prilog B u 2011. godini u Općini Beretinec bilo je 7 mikro i 2

mali tvrtki te 27 obrtnika24. Velikih i srednje velikih tvrtka nije bilo registriranih.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u srpnju 2015. godine nezaposlenih

bilo je 80 osoba (44 muškaraca i 36 žena)25.

Poljoprivreda

Prema katastarskim podacima poljoprivredne površine (poljoprivredno zemljište)

obuhvaćaju 887 ha ili 72,06% ukupne površine općine, od čega je obradivih površina

(oranica, vrtova, voćnjaka, vinograda) 595 ha ili 67,08% od ukupnih poljoprivrednih

površina. Razliku od obradivih površina do ukupnog poljoprivrednog zemljišta pokrivaju

livade i pašnjaci u površini od 292 ha ili 32,92% ukupnog poljoprivrednog zemljišta. Na

području Općine prisutna je poljoprivredna proizvodnja uobičajenih ratarskih kultura za

ovo područje – kukuruza i žita te krumpira i raznog povrća. Na području Općine znatno je

zastupljeno vinogradarstvo i voćarstvo, ali uglavnom je ekstenzivnog karaktera. Od

značajnijih objekata, vezanih uz sektor poljoprivrede mogu se izdvojiti: Valionica peradi u

Beretincu (Vindija d.d.), Farma rasplodnih nesilica u Črešnjevu (Vindija d.d.) i Farma za

tov brojlera u Beretincu (Bini d.o.o.).

Oko 3,58% stanovništva se vodi kao poljoprivredno, odnosno samo 2,49% kao aktivno

poljoprivredno, ipak na području općine 87,98% domaćinstva ima neki poljoprivredni

posjed. U općini postoje mogućnosti za intenzivniji razvoj poljoprivredne proizvodnje i

značajan prostor za unapređivanje vinogradarstva, vinarstva i voćarstva, povrtlarstva

(također ekološke proizvodnje), cvjećarstva i ljekovitog bilja te uzgoja divljači i u funkciji

23 Strategija razvoja Općine Beretinec 2014. – 2020. 24 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog B, ožujak 2014. 25 http://www.hzz.hr/UserDocsImages/VZ_stat_bilten_07_2015.pdf


27

razvoja lovstva i u proširenju ponude novim vrstama mesnih proizvoda i prerađevina od

mesa26.

Turizam

Općina Beretinec nema za sada značajnije razvijenu turističku ponudu ni kapacitete. Na

području Općine postoji nekoliko ugostiteljskih sadržaja koji su uglavnom lokalnog značaja.

Drugim riječima, dosadašnjim razvojem turizma i ugostiteljstva na području Općine nije

dostignuta značajnija gospodarska razina prometa, iako se može govoriti o određenim

prirodnim i drugim (stvorenim) datostima koje su potencijal za razvoj kontinentalnog

turizma, poglavito za lovni, izletnički i seoski turizam. Neki su od značajnijih potencijala za

razvoj turizma: vinogradi, šume, vodotoci, lovna područja, graditeljska i prirodna baština,

nezagađeni okoliš, blizina gradova i drugih općina (poglavito blizina Varaždina, Ivanca,

Lepoglave i Varaždinskih, Toplica) koji nude komplementarne turističke sadržaje, a Općina

ima veliki potencijal u smislu razvoja smještajnih kapaciteta kojima bi se popunila turistička

potražnja. Svi ovi potencijali još su uvijek prilično slabo iskorišteni pa treba osmisliti

specifični turistički proizvod Općine na temelju kojeg će se u nadolazećem razdoblju

razvijati turizam i prateće djelatnosti. Pri tome na Općinu Beretinec ne smijemo gledati

izdvojeno od okruženja, već je moramo promatrati kao cjelinu s okolnim područjima i

općinama Varaždinske županije (osobito susjednih općina) u kojoj se mjesta, gradovi i

općine međusobno nadopunjuju sadržajima koje nude. Od turističkih sadržaja koji relativno

dobro funkcioniraju, može se izdvojiti ponuda u vidu seoskog turizma sa sportskom

rekreacijom i ugostiteljskom ponudom domaćih specijaliteta. Važan resurs u tom

nastojanju te mogućnost za daljnji razvoj turizma, predstavlja i dvorac Šaulovec, unatoč

činjenici da je promjenom vlasništva cijeli kompleks oko dvorca, a i sam dvorac izgubio

turističko-ugostiteljsku namjenu27.

3.1.2 Opći opis Općine Gornji Kneginec Općina Gornji Kneginec nalazi se u sastavu Varaždinske županije (jedna od 22 općina i 6

gradova). Smještena je u središnjem dijelu Županije, južno od Grada Varaždina. S istočne

strane graniči s Općinom Jalžabet, s jugoistočne s Gradom Varaždinske Toplice, s

jugozapadne s Gradom Novim Marofom, a sa zapadne s Općinom Sveti Ilija. Površina

općine iznosi 22,34 km2 (što je 1,77 % od ukupnog prostora Županije). Prometni položaj

Općine Gornji Kneginec vrlo je povoljan u makro geografskom, topografskom ili mikro

geografskom smislu.

U širem euro prometnom kontekstu, gornja hrvatska Podravina i varaždinsko polje

predstavljaju sjeverna prometna vrata Hrvatske. Naime, taj se kraj nalazi na najvažnijem

26 Strategija razvoja Općine Beretinec 2014. – 2020. 27 Strategija razvoja Općine Beretinec 2014. – 2020.


28

hrvatskom transverzalnom prometnom smjeru, koji povezuje šire panonsko područje sa

sjevernim Jadranom. Taj transverzalni smjer, koji je ujedno i dio europskog koridora br.

5, danas je bez sumnje žila kucavica ukupnog razvoja Hrvatske28.

Slika 4: Položaj Općine Gornji Kneginec u Varaždinskoj županiji

Izvor: PPUO Gornji Kneginec, obrada autora


Na području je Općine Gornji Kneginec prema podacima posljednjeg popisa stanovništva

2011. godine živjelo 5.349 stanovnika, što je, u odnosu na prostor Varaždinske županije,

činilo udio od 3% stanovništva Županije.

Stanovništvo Općine Gornji Kneginec raspoređeno je u ukupno 5 naselja: Donji Kneginec,

Gornji Kneginec, Lužan Biškupecki, Turčin i Varaždin Breg koja imaju povoljan geoprometni

položaj uz cestovne prometne pravce županijskog značaja.

28 Web stranica Općine Gornji Kneginec: http://www.kneginec.hr/index.php/o-opcini/opcenito-o-opcini


29

Tablica 4: Broj stanovnika i broj kućanstva

Naselje Broj stanovnika

Broj kućanstva

Donji Kneginec 743

Gornji Kneginec 1.637

Lužan Biškupečki 398

Turčin 931

Varaždin Breg 1.640

UKUPNO 5.349 1.722 Izvor: DZS, Popis stanovništva, 2011.

S obzirom na broj stanovnika (5.349) i broj kućanstava (1.722) proizlazi da je prosječna

veličina kućanstva u Općini Gornji Kneginec 3,10 člana.

Gustoća naseljenosti u Općini Gornji Kneginec iznosi 239,44 st/km2, što je znatno više

nego u Varaždinskoj županiji (139,50 st/km2). Najveći broj stanovnika ima naselje Gornji

Kneginec (1.637), dok je najslabije naseljeno naselje Lužan Biškupečki sa 398 stanovnika.

Četiri od naselja u Općini Gornji Kneginec zabilježilo je upad broja stanovnika na svom

području u rasponu od 1,2% do 7,2%. Samo u naselju Varaždin Breg došlo je do znatnog

povećanja broja stanovnika (192), inače 13,3%.

Ukupno se broj stanovnika na području Općine Gornji Kneginec, prema popisu stanovništva

iz 2011. (5.349), povećao se za 90 stanovnika, odnosno 1,7%, u odnosu na broj

stanovnika 2001. godine kad je iznosio 5.259 stanovnika29.

U dobni strukturi u općini Gornji Kneginec ima 3.682 stanovnika između 15-64 godina,

slijede stariji više od 65 godina inače 854 stanovnika. A onih koji su mladi između 0-14

godina ima 81330.

U strukturi obrazovanja kaže se da je u Općini Gornji Kneginec najviše onih koji imaju

završenu osnovnu školu 30,69 %, srednju školi ima završeno 56,42 %, višu školu ili

fakultet ima završeno 9,31 % stanovnika, ali samo još 3,33 % ima onih koji nemaju

završenu niti osnovnu školu31.

Gospodarsko stanje

Značaj smještaja

Općina Gornji Kneginec nalazi se u središnjem dijelu Varaždinske županije, južno od grada

Varaždina. Pripada u red srednje velikih općina u županiji, a po gospodarsko-demografskim

29 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog C, ožujak 2014. 30 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog C, ožujak 2014. 31 DZS, Popis stanovništva 2011.


30

značajkama među najrazvijenije. Gospodarstvo je na visokom stupnju razvoja čemu

svjedoči uspješno poslovanje Poduzetničke zone Kneginec. Općina velike napore ulaže u

razvoj turizma, sporta, stambene izgradnje i gospodarstva32.

Industrija, malo i srednje poduzetništvo

Od značajnijih industrijskih postrojenja na području općine postoji ciglana u Turčinu,

smještena uz državnu cestu Varaždin – Zagreb.

I u drugim dijelovima općine, interpolirano u mješovitu, pretežito stambenu izgradnju

postupno se razvija malo i srednje poduzetništvo – privatna inicijativa novijeg datuma:

građevinski obrti, metaloprerađivački, drvni, tekstilni, prehrambeni, razni servisi,

radionice, trgovine i slično.

Na razini Županije ulažu se posebni napori u oživljavanje malog i srednjeg poduzetništva.

Donesen je Program poticanja poduzetništva u Varaždinskoj županiji kao temeljni

dokument za dugoročno i sustavno poticanje gospodarstva. Program se razvija u suradnji

s Gospodarskom komorom Županije i Ministarstvom gospodarstva.

Općina Gornji Kneginec donijela je 1997. g. svoj Program poticanja razvoja poduzetništva

Općine, kojim se osim obrtničko-industrijskih djelatnosti potiče razvoj i poduzetništva u

poljoprivrednoj proizvodnji kao i u uslužnim djelatnostima, osobito u sferi turizma33.

Poduzetnička zona Kneginec

Zona, čiji počeci sežu u 1997. godinu, smještena je u Općini Gornji Kneginec, na južnom

ulazu u grad Varaždin. Uz odličnu komunalnu infrastrukturu prednost zone je i blizina

željeznice i autoceste, te zračna luka u Varaždinu. Zona se prostire na čak 170 hektara

prostora, a zahvaljujući odličnoj prometnoj lokaciji posebno je zanimljiva investitorima

uslužne i trgovačke djelatnosti.

Poduzetničkom zonom Kneginec upravlja istoimeno trgovačko društvo. 2007 godine. na

11. nacionalnom savjetovanju o gospodarstvu i poduzetništvu održanom u Šibeniku,

poduzetnička zona Kneginec proglašena je najboljom poduzetničkom zonom u Republici

Hrvatskoj. Poduzetnička zona Kneginec temelj je strategije budućnosti Općine34.

Prema podacima iz ONP-a u 2011. bilo je u Općini Gornji Kneginec 70 poduzetnika i 70

obrtnika.

32 Web stranica Općine Gornji Kneginec, http://www.kneginec.hr/index.php/gospodarstvo-i-komunal/opcenito 33 Web stranica Općine Gornji Kneginec, http://www.kneginec.hr/index.php/gospodarstvo-i-komunal/poslovni-subjekti 34 Web stranica Općine Gornji Kneginec: http://www.kneginec.hr/index.php/gospodarstvo-i-komunal/opcenito


31

Tablica 5: Broj poduzetnika i obrtnika u Općini Gornji Kneginec Općina Gornji Kneginec

Mikro Tvrtke

Male tvrtke

Srednje tvrtke

Obrti Ukupno

Broj tvrtki/obrti 63 6 1 70 140

Izvor: ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog C, ožujak 2014.

Poljoprivreda

Poljoprivredne površine u Općini Gornji Kneginec obuhvaćaju 1463ha (63,6%), a obradive

površine 1427 ha (62% ukupnog teritorija Općine Gornji Kneginec).

U strukturi sjetve, najveći udio imaju žitarice, dok je manje zastupljeno industrijsko i

stočno bilje.

Poljoprivredno zemljište, koje je ranije imalo status društvenog vlasništva, prešlo je u

vlasništvo države.

Područje Općine Gornji Kneginec relativno je dobro zastupljeno šumskim pokrovom, a isti

se tijekom vremena neznatno smanjuje. Površina šumskog pokova je 596,6 ha.

Većina šuma u Općini nalazi se pod državnom upravom. Veći kompleksi državnih šuma i

šumskog zemljišta nalaze se u naselju Varaždinbreg i to u zapadnom dijelu (Cukavec)

54ha, u istočnom dijelu (Banjšćina) 57 ha, te u južnom dijelu površine 410 ha.

Gospodarenje šumama i šumskim zemljištem u nadležnosti je Uprave šuma Koprivnica.

Na području Općine Gornji Kneginec nalaze se državne šume pod upravom Hrvatskih šuma.

Šumarstvo

Područje Općine Gornji Kneginec relativno je dobro zastupljeno šumskim pokrovom, a isti

se tijekom vremena neznatno smanjuje. Većina šuma u ovoj Općini nalazi se pod državnom

upravom. Veći kompleksi državnih šuma i šumskog zemljišta nalaze se u naselju Varaždin

Breg i to u zapadnom dijelu (Cukovec) 54 ha, u istočnom dijelu (Banjšćina) 57 ha, te u

južnom dijelu (šuma koja je dijelom u naselju Varaždin Breg, a većim dijelom u naselju

Lužan Biškupečki), površine 410 ha.

Od šumskih zajednica u ovoj Općini se nalaze:

1. šuma hrasta kitnjaka i običnog graba, tipična i s bukvom

2. šuma hrasta lužnjaka i običnog graba

3. šuma crne johe s drhtavim šašem

4. brdska šuma bukve

5. šuma hrasta kitnjaka s bekicama

6. ostale šumske kulture


32

Na području Općine nalaze se i introducirane alohtone četinjače, koje su se više ili manje

prilagodile novim staništima. To su ariš (Larix decidua), obična smreka (Picea abies),

američki borovac (Pinus strobus), obični bor (Pinus sylvestris) i duglazija (Pseudotsuga

menziesii).

Turizam

Prema Pravilniku o proglašenju i razvrstavanju turističkih mjesta u razrede, Općina Gornji

Kneginec uvrštena je u “D” razred.

Turistička zajednica Općine Gornji Kneginec članica je Turističke zajednice Varaždinske

županije.

Postojeći turistički resursi na području ove općine su:

- prometno-geografski, odnosno tranzitni položaj,

- reljef (vidikovac, panoramski pogledi),

- prisutnost voda tekućica i bajera (prikladni za ribolov, šport i rekreaciju),

- šume, lovna područja sa raznom divljači,

- vinogradarstvo, vinarstvo, vinske ceste,

- objekti graditeljske baštine (Kula Kehne, kurije, vinogradske kuće),

- manifestacije (proštenja, blagdani, posebni dani).

Dosadašnji razvoj ugostiteljsko-turističke djelatnosti lokalnog je značaja i vezan je uz

tranzitne goste (privatni ugostiteljski objekti uglavnom su locirani uz državne ceste: hotel

“La’Gus”, gostionica “Varaždinbreg”, restoran „Kneginečka hiža“, izletište „Zlatne gorice“).


33

3.1.3 Opći opis Općine Jalžabet

Općina Jalžabet smještena je u jugoistočnom dijelu Varaždinske županije, na pola puta što

od Varaždina preko Kneginca vodi do Ludbrega. Riječ je o jednoj od manjih općina u

Varaždinskoj županiji, a dobila je naziv po istoimenom mjestu. U osam naselja trenutačno

živi nešto manje od četiri tisuće žitelja.

Područje Općine Jalžabet, sa 38 četvornih kilometara, ima vrlo povoljan prostorno-

prometni položaj koji mu omogućuje brz i kvalitetan razvoj. Naselja su smještena na

obroncima vinorodnih brežuljaka Topličkog gorja s kojih se pruža prekrasan pogled prema

Varaždinu, te rijekama Plitvici i Dravi. Naselja su međusobno, te sa županijskim središtem

Varaždinom, cestovno dobro povezana, a blizina željezničke pruge Varaždin-Zagreb-

Rijeka, te posebno gradnja autoceste Zagreb-Goričan-Budimpešta, Općinu Jalžabet na

prometnoj su karti stavili na istaknuto mjesto35.

Slika 5: Položaj Općine Jalžabet u Varaždinskoj županiji

Izvor: PPUO Jalžabet, obrada autora

35 http://www.jalzabet.hr/o-opini


34


Područje Općine Jalžabet obuhvaća 8 naselja: Jalžabet, Imbriovec Jalžabetski, Jakopovec,

Kaštelanec, Kelemen, Leštakovec, Novakovec i Pihovec.

Tablica 6: Broj stanovnika i kućanstva


Broj kućanstva

Imbriovec Jalžabetski 329 104

Jakopovec 485 147

Jalžabet 1.066 240

Kaštelanec 411 132

Kelemen 584 166

Leštakovec 263 85

Novakovec 456 149

Pihovec 21 11

UKUPNO 3.615 1.034 Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Jalžabet ima ukupno 3.615

stanovnika što predstavlja 2,1% od ukupnog broja stanovništva u Varaždinskoj županiji

(175.951). Od ukupnog broja stanovništva 1.722 (47,63%) osoba muškoga je, a 1.893

(52,36%) ženskoga spola. Gustoća naseljenosti u Općini Jalžabet iznosi 95,13st/km2, što

je znatno manje nego u Varaždinskoj županiji (139,42 st/km2).

Najveći broj stanovnika ima naselje Jalžabet (1.066), dok je najslabije naseljeno naselje

Pihovec sa 21 stanovnika. Zbog migracije stanovnika uvjetovane ekonomskim razlozima

bilježi se pad broja življa u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine. Godine 2001.

Općina Jalžabet imala je ukupno 3.732 stanovnika, što je 3,1% stanovnika manje nego

2011. godine36.

U dobnoj strukturi u Općini Jalžabet najviše je stanovnika između 15 i 64 godina (2.422),

slijede stariji od 65 godina (656) i mlađih od 0 do 14 godina (537) ima najmanje. Najstarije

stanovništvo, više od 65 godina, ima naselje Jalžabet (22,6%) i naselje Pihovec (19%).

Najviše aktivnog stanovništva između 15 i 64 godine ima naselje Leštakovec (73%) i

Pihovec (71,4%). Najmlađe stanovništvo između 0 i 14 godina u općini ima naselje

Kelemen (17,5%)37.

36 DZS, Popis stanovništva 2011. 37 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog C, ožujak 2014.


35

Kad je riječ o obrazovnoj strukturi u Općini Jalžabet najviše je onih koji imaju završenu



i samo je 5,4% onih koju imaju završenu višu školu ili fakultet38.

Gospodarsko stanje

Prema podacima u ONP-u, Prilog B u 2011. godini u Općini Jalžabet bilo je 27 mikro, 3

male, 1 srednje velika tvrtka i 36 obrtnika39.

Prema podacima iz 2011. godine u Općini Jalžabet bilo je zaposlenih 1.136 osoba u starosti

15 i više godina. Najviše je zaposlenih u prerađivačkoj industriji (ukupno 448)40.

Poslovna zona Jalžabet

Zona se nalazi uz izlaz na autocestu A4 Zagreb-Goričan; i samo je 400m udaljena od pruge

Varaždin-Koprivnica; 7 km od zračne luke Varaždin i 60 km od zračne luke Pleso i 5 km od

Grada Varaždin. Ukupna površina zone je 140 ha od čega je slobodno za investiranje 60

ha i je u potpunosti komunalno opremljena (kvalitetna komunalna, prometna i energetska

infrastruktura)41.

Budući da je kvalitetno vođenje i realizacija projekta poduzetniče zone od samog početka

zahtijevalo poseban pristup i veliko znanje, općina je osnovala tvrtku Inovativni centar

Jalžabet d.o.o. Općina Jalžabet veliki projekt komunalnog opremanja zone nije mogla sama

podnijeti, ali uz 7.1 milijuna kuna, koliko su osigurala resorna ministarstva, te 18 milijuna

kuna iz proračuna jalžabetske općine, koji su namaknuti prodajom zemljišta u

poduzetničkoj zoni, posao komunalnog opremanja zone privodi se kraju. Poduzetnička

zona omogućit će gospodarski preporod Općini Jalžabet. Za sada je kupilo zemljište 18

poduzetnika, a zanimanje za kupnju zemljišta u toj zoni svakim je danom sve veće. Sa

gradnju hale već su počeli iz tvrtke Ladić-Werner d.o.o. i logističko – distribucijskog

centra firme DUCAL d.o.o.

Investitori u zoni: His d.o.o., David-trans–beton d.o.o., Transport i trgovina Biškup, Obrt

za proiz. i usluge "GALDI", DIS internacional d.o.o., AC Jasenović, Coneco d.o.o., Okovi

d.o.o., Olpran d.o.o., Bomark d.o.o., Ladić Werner d.o.o., Coning ecogradnja d.d.,

Prehrambena Industrija "VINDIJA" d.d., TRI d.o.o., Hidroing d.d., Ducal d.o.o., Wollsdorf

Components d.o.o. , Press glass d.o.o.

38 DZS, Popis stanovništva 2011. 39 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog B, ožujak 2014. 40 DZS, Popis stanovništva 2011. 41 http://onestopshop.d-management.com/index.php?content=Jalzabet


36

Poljoprivreda

U Općini se mnogo radi na razvoju vinogradarstva i seoskog turizma, te su u tu svrhu do

danas asfaltirane sve prometnice Jalžabetske vinske ceste. 2008. godine otvorena je

Jalžabetska vinska cesta, na kojom se danas nalazi 8. poslovnih subjekata koji se bave

vinogradarstvom, vinarstvom, seoskim turizmom, pčelarstvom, voćarstvom i

uzgojem povrća. U tom se periodu snažno podupire poljoprivreda, koja je oduvijek bila

glavna djelatnost ovog područja, i to uvođenjem subvencija za proljetnu sjetvu, za

podizanje novih nasada, te uzgoj stoke42.

Udruga poljoprivrednih proizvođača voća i povrća „RE-PRO“, kao najmlađa udruga građana

koja djeluje u Općini Jalžabet, imala je i tijekom godine 2013 puno aktivnosti usmjerenih

prvenstveno ka što boljem stručnom usavršavanju u proizvodnji te plasmanu svojih

proizvoda43.

Turizam

Općina Jalžabet ima dugu i bogatu prošlost. Brojni su arheološki, neki čak i europske

vrijednosti, koji govore o životu na tom području još u 5. i 6. stoljeću prije Krista. Svoj su

trag na jalžabetskom području ostavili Kelti, Iliri, Japodi, Rimljani, a brojni povijesni

dokumenti i spisi iz srednjeg vijeka, te kasnijih stoljeća, otkrivaju ljepotu i težinu života

ljudi s toga područja, strahove od prodora Turaka, nemilosrdne feudalce, bogat vjerski

život, narodne običaje i gospodarski razvoj.

U selu Jalžabet nalazi se najveći tumul u ovome dijelu Europe kojeg su sagradili Skiti prije

2.600. godine. Tik do sela Martijanca, na južnom rubu naselja, stoji veliki tumulus 'Gomila',

a blizu njega je 'Gamulica'. Zapadno od sela, blizu Vrbanovca, stoji još jedna 'Gomila', a u

polju prema Jalžabetu strši 'Veliki tumulus', drugi po veličini u srednjoj Europi. Do sada je

stručno otvorena i istražena samo grobna komora 'Gamulice'. Grob je bio bogato

opremljen: pronađene su urne i žare, dijelovi kositrenog lima sa zakovicama, i dr. Grobne

ploče bile su razbijene, a oružja i nakita nije bilo. Grob nepoznatog velikaša je bio

opljačkan. Susjedni tumulus 'Gomila' isto krije svoje tajne.

Nezaobilazno mjesto u životu žitelja Jalžabeta ima župa sv. Elizabete. Riječ je o jednoj

od najstarijih župa u varaždinskom kraju, a prvi je put 1334. na popisu župa Zagrebačke

biskupije. U Hrvatskoj postoji samo jedna župa i crkva posvećena sv. Elizabeti Ugarskoj44.

42 Glasilo Općine Jalžabet, broj 13, prosinac 2013. 43 Glasilo Općine Jalžabet, broj 13, prosinac 2013. 44 http://www.kulturni-turizam.com/hrv/sadrzaj/jalzabet/


37

3.1.4 Opći opis Općine Sračinec Općina je smještena sjeverozapadno od Grada Varaždina, središta Varaždinske Županije i

jedna je od najmanjih općina u Županiji (površina 23,41 km2).

Cijelo područje općine je nizinsko, a proteže se uz rijeku Dravu na sjeveru, gdje manjim

dijelom graniči s Republikom Slovenijom, pa je tome i pogranična općina. Područjem općine

prelazi Državna cesta Varaždin - Maribor (Republika Slovenija) i odvodni kanal

hidroelektrane "Varaždin", koja se i nalazi u samoj općini.

Slika 6: Položaj Općine Sračinec u Varaždinskoj županiji

Izvor: PPUO Sračinec, obrada autora


Općinu Sračinec čine dva mjesta: Sračinec i Svibovec Podravski. Tablica 7: Broj stanovnika i kućanstva


Broj kućanstva

Sračinec 3.897 1.173

Svibovec Podravski 945 268



38

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Sračinec ima ukupno 4.842



(50,5%) ženskoga spola. Najveći broj stanovnika ima naselje Sračinec (3.897), dok je

mnogo slabije naseljeno naselje Svibovec Podravski (945). Godine 2001. Općina Sračinec

imala je ukupno 4.714 stanovnika, što znači da je u 2011. godini za 2,7% više stanovnika

nego 2001. godine45.Gustoća naseljenosti u Općini Sračinec iznosi 206,8 st/km2, što je

znatno više nego u Varaždinskoj županiji (139,42 st/km2).

U dobnoj strukturi u Općini Sračinec najviše je stanovnika između 15 i 64 godina (3.318),

slijede mladi od 0 do 14 godina (853) i starijih od 65 godina (671) ima najmanje46.

Kad je riječ o obrazovnoj strukturi u Općini Sračinec najviše je onih koji imaju završenu




doktorat)47.

Gospodarsko stanje

Većina stanovništva je zaposlena u Varaždinu te u samoj općini, gdje postoje brojna

privatna građevinarska, obrtnička, trgovačka, ugostiteljska i servisna poduzeća, a jedan

manji dio bavi se i poljoprivredom.

Prema podacima iz 2011. godine u Općini Sračinec je bilo zaposlenih 1.877 osoba u starosti

15 i više godina. Najviše je zaposlenih u prerađivačkoj industriji, i u trgovini na veliko i

malo (ukupno 1.018) što znači 54,2% od svih zaposlenih osoba48.

Na području Općine Sračinec registrirana su 106 poslovna subjekta. Prema podacima FINA-

a u 2014. godini prosječno su ostvarivala prihod od 340.663 EUR-a, dobit u iznosu od

9.137 EUR-a te su prosječno zapošljavala 5 osoba. Međutim, samo 5 poslovnih subjekta

zapošljava preko 10 zaposlenih osoba, dok svi ostali poslovni subjekti zapošljavaju od 1

do 3 osobe.

45 DZS, Popis stanovništva 2011. 46 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog C, ožujak 2014. 47 DZS, Popis stanovništva 2011. 48 DZS, Popis stanovništva 2011.


39

Najveći broj poduzetnika djeluje u području trgovine na veliko i malo, a slijede

prerađivačka industrija i građevinarstvo. Isto tako, najveći broj zaposlenih je u

prerađivačkoj industriji, a slijede trgovina, građevinarstvo i poljoprivreda.

Na području Općine Sračinec nalazi se Zona proizvodne namjene u kojoj trenutno djeluju

4 poslovna subjekta koja ukupno zapošljavaju oko 100 djelatnika, dok su još četiri poslovna

subjekta kupila parcele, a na raspolaganju za kupnju je još 6ha zemljišta.

Poljoprivreda

Ukupna površina općine Sračinec iznosi 23,38 km2, pri tome su osnovne kategorije

korištenja zemljišta utvrđene kao građevinsko zemljište koje zauzima 3,41 km2,

poljoprivredno zemljište koje zauzima 8,95 km2, šume koje zauzimaju 5,22 km2 i vode

koje zauzimaju 0,53 km2.

Najveći dio poljoprivrednih površina nalazi se u privatnom vlasništvu, dok se preostali dio

nalazi u vlasništvu RH, a zajednička osobina je rascjepkanost, odnosno usitnjenost

posjeda. Od poljoprivrednih kultura najviše se uzgaja kukuruz, pšenica i ječam, a slijede

ih bundeve, te šećerna i uljana repica.

Karakteristika poljoprivrednog tla u općini je velika usitnjenost i rascjepkanost posjeda,

što onemogućava obradu suvremenim strojevima. Zone zaštite vodocrpilišta ne

dozvoljavaju primjenu umjetnih gnojiva i sredstava za zaštitu bilja u količinama potrebnim

za intenzivnu poljoprivrednu proizvodnju. Prostornim planom uređenja općine maksimalno

se zaštitilo postojeće poljoprivredno zemljište.

Poljoprivredne površine općine Sračinec iznose 8,95 km2, međutim od toga na korišteno

poljoprivredno zemljište otpada 7,43 km2. Osnovno obilježje poljoprivrednog zemljišta je

rascjepkanost, odnosno usitnjenost posjeda.

Na području općine Sračinec smještena su dva obiteljska gospodarstva koja se bave

uzgojem cvijeća i sadnica u plastenicima, jedno obiteljsko gospodarstvo koje se bavi

uzgojem povrća, te nekoliko obiteljskih gospodarstva koja se bave proizvodnjom voća,

prije svega jabuka, jagoda i lješnjaka.

Turizam

Na području općine trenutno nije razvijen turizam iako postoje mogućnosti za razvoj lovnog

i ribolovnog turizma. Područje općine u sklopu je lovnog područja lovačkih društava

Zelendvor i Varaždin, a isto tako područjem općine prolazi stari tok rijeke Drave uz dravsku


40

šumu te derivacioni odvodni kanal HE Varaždin što omogućava razvoj ribolovnog turizma.

Isto tako, područje Općine Sračinec obuhvaćeno je Regionalnim parkom Mura-Drava, u

sklopu kojega su izgrađene i biciklističke staze.

3.1.5 Opći opis općine Sveti Ilija Općina Sveti Ilija jedna je od 22 općine i 6 gradova u sastavu Varaždinske županije.

Smještena je u njenom središnjem dijelu. Na zapadu graniči s Općinom Beretinec, na

sjeveru s gradom Varaždinom, na istoku s Općinom Kneginec, a s južne strane s Gradom

Novi Marof. Površina općine iznosi 17,221 km2. Područje Općine Sveti Ilija

zauzima 1,37% ukupne površine Varaždinske županije. Prema površini najveće naselje je

Beletinec s 5,04 km2, odnosno 29,27% od ukupne površine općine. Najmanje po veličini je

naselje Križanec 0,92 km2.

Općina Sveti Ilija smještena je dijelom u nizinskom, a dijelom u brežuljkastom području.

Sjeverni nizinski dio općine čini dravska ravnica izgrađena od aluvijalnih naslaga rijeka

Drave i Plitvice, središnji dio općine smjestio se na padinama Varaždinsko – topličkog gorja,

a južni u aluvijalnoj dolini rijeke Bednje.

Prometno – zemljopisni položaj općine je povoljan jer se nalazi u neposrednoj blizini grada

Varaždina koji je središte Županije i s kojim je povezana relativno dobrim prometnim

vezama (cestovnim i željezničkim)49.

49 http://opcina-sveti-ilija.hr/opcenito-o-opcini/


41

Slika 7: Položaj Općine Sveti Ilija u Varaždinskoj županiji

Izvor: PPUO Sveti Ilija, obrada autora


Područje Općine Sveti Ilija obuhvaća 8 naselja: Beletinec, Doljan, Križanec, Krušljevec,

Seketin, Sveti Ilija, Tomaševec Biškupečki, Žigrovec.



Broj kućanstva

Beletinec 956 271

Doljan 409 128

Križanec 324 94

Krušljevec 230 80

Seketin 387 111

Sveti Ilija 615 171

Tomaševec Biškupečki 379 115

Žigrovec 211 60


Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Sveti Ilija ima ukupno 3.511

stanovnika što predstavlja 2% od ukupnog broja stanovništva u Varaždinskoj županiji



42

(51,1%) ženskoga spola. Gustoća naseljenosti u Općini Sveti Ilija iznosi 203,8 st/km2, što

je znatno više nego u Varaždinskoj županiji (139,42 st/km2).

Najveći broj stanovnika ima naselje Beletinec (956), dok je najslabije naseljeno naselje

Žigrovec sa 211 stanovnika. Godine 2001. Općina Sveti Ilija imala je ukupno 3.532

stanovnika, što je 0,6% stanovnika manje nego 2011. godine50.

U dobnoj strukturi u Općini Sveti Ilija najviše je stanovnika između 15 i 64 godina (2.386),

slijede mladi od 0 do 14 godina (571) i starijih od 65 godina (554) ima najmanje. Najstarije

stanovništvo, više od 65 godina, ima naselje Krušljevec (22,2%) i naselje Beletinec

(18,4%). Najviše aktivnog stanovništva između 15 i 64 godine ima naselje Doljan (72,9%)

i Seketin (70,5%). Najmlađe stanovništvo između 0 i 14 godina u općini ima naselje Sveti

Ilija (20,2%)51.

Kad je riječ o obrazovnoj strukturi u Općini Sveti Ilija najviše je onih koji imaju završenu

srednju i osnovnu školu, ukupno 83%, a samo osnovno školu ima završeno 27%. Nasuprot

tome, relativno velik je dio onih koji nemaju završenu ni osnovnu školu (9%), a 8% je onih

koju imaju završenu visoko obrazovanje (viša škola, fakultet, magisterij ili doktorat)52.

Prema podacima iz 2011. godine u Općini Sveti Ilija je bilo zaposlenih 1.326 osoba u

starosti 15 i više godina. Najviše je zaposlenih u prerađivačkoj industriji, i u trgovini na

veliko i malo (ukupno 685) što znači 51,6% od svih zaposlenih osoba53.

Gospodarsko stanje

Na temelju izračuna Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnog gospodarstva u

2010. godini, općina Sveti Ilija nalazi se u III. skupini s indeksom razvijenosti od 85,88%.

Varaždinska županija prema klasifikaciji županija nalazi se u II. skupini s indeksom

razvijenosti koji iznosi 96,3%.

U Općini Sveti Ilija 2011. godine poslovalo je ukupno 29 poduzetnika sa 175 zaposlenih

osoba. Ostvaren je ukupni prihod od 82,4 milijuna kuna, dok je dobit razdoblja iznosila

2,01 milijun kuna. Broj zaposlenih se u odnosu na 2010. godinu povećao za 12,9%, ukupni

prihodi povećali su se za 15,93%, rashodi za 17,84%, dobit smanjila za 10,86% a gubitak

povećao za 71,52%. Prosječna neto plaća za 2011. godinu iznosila je 3.422,00 kuna što je

50 DZS, Popis stanovništva 2011. 51 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog C, ožujak 2014. 52 DZS, Popis stanovništva 2011. 53 DZS, Popis stanovništva 2011.


43

za 0,85% više nego u 2010. godini ali isto tako i za 8,77% manja od prosječne mjesečne

plaće na razini Varaždinske županije (ostali podaci prikazani su u tablici 2).

Tablica 9: Financijski rezultati poslovanja

2010. 2011.

Uvoz 26.272.000,00 KN 32.944.000,00 KN

Izvoz 8.266.000,00 KN 10.324.000,00 KN

Broj zaposlenih 155 175

Ukupni prihodi 71.070.000,00 KN 82.394.000,00 KN

Ukupni rashodi 68.370.000,00 KN 80.564.000,00 KN

Dobit 2.255.000,00 KN 2.010.000,00 KN

Gubitak 225.000,00 KN 790.000,00 KN

Izvor: Općina Sveti Ilija, Program ukupnog razvoja

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u Općini Sveti Ilija je u 2013. godini

bilo ukupno 216 nezaposlenih osoba (124 muškarca i 92 žene) od čega čak 48,1% spada

u skupinu osoba starijih od 45 godina. Prema kvalifikacijama najveći broj nezaposlenih

(93) ima završenu srednju školu u trajanju od 3 godine dok najmanji broj nezaposlenih

otpada (16) na osobe sa završenim fakultetom (viša škola, fakultet, magisterij, doktorat i

sl.).

Ukupno gledajući, Općina Sveti Ilija imala je 2,1% nezaposlenih u odnosu na ukupno

nezaposlene osobe u Varaždinskoj županiji54.

Poljoprivreda

Prostor Općine pruža polazne mogućnosti za intenzivniji razvoj ratarstva i stočarstva kroz

poljoprivredna gospodarstva i poduzetništvo. Mikroklimatske prilike u nizinskom dijelu

Općine pogoduju uzgoju žitarica i kvalitetnog povrća, dok je u manjoj mjeri zastupljeno

industrijsko i stočno krmno bilje. Brežni dio Općine tradicionalno je voćarski i vinogradarski

kraj, isprepleten s livadama i pašnjacima. Stočarstvo na području Općine zasad nema

osobit značaj. Osnovno obilježje poljoprivrednog zemljišta je rascjepkanost, tj. usitnjenost

posjeda. Nosioci poljoprivredne proizvodnje su obiteljska poljoprivredna gospodarstva

(OPG). U Upisnik poljoprivrednih proizvođača ukupno je upisano 152 poljoprivredna

proizvođača, od čega su 147 obiteljska gospodarstva55.

54 http://opcina-sveti-ilija.hr/opcenito/ 55 Općina Sveti Ilija, Program ukupnog razvoja, Varaždin, rujan 2013.


44

Prema podacima APPRRR56, na području Općine Sveti Ilija najveći dio biljne poljoprivredne

proizvodnje otpada na žitarice 66,84 ha, odnosno 51.89% površine te na livade 32,71 ha,

odnosno 25,39% ukupne površine pod kulturama (128,82 ha). Od žitarica najviše se

uzgaja kukuruz koji zauzima 51,67 ha, odnosno 77,30% ukupne površine pod žitaricama.

Od ostalih žitarica uzgaja se ječam, pšenica, zob i tritikale.

Na području općine nalaze se dvije privatne farme (farma pilića u Seketinu i farma krava

u Beletincu). Veliki broj individualnih seoskih domaćinstava tradicionalno se bavi

peradarstvom, svinjogojstvom i govedarstvom57.

Turizam

Općina Sveti Ilija ima brojne preduvjete za razvoj turizma:

- prisutnost voda tekućica (ribolov, šport i rekreacija),

- interesantna lovna područja s raznovrsnom divljači (lovni ribolov, streljaštvo),

- prirodna baština: šumski predio Vučenica u zapadnom dijeli Općine,

- povijesni spomenici, tradicionalna arhitektura, stari obrti,

- manifestacije (proštenja, blagdani, posebni dani) i dr.

Međutim, svi su ti uvjeti još prilično slabo iskorišteni, ali ih je potrebno sagledati kao

potencijalne respektabilne elemente u planiranju budućeg razvoja. Dosadašnji razvoj

ugostiteljsko-turističke ponude lokalnog je značaja (manji privatni ugostiteljski objekti) te

time nije dostignuta razina prometa koja bi bila od većeg gospodarskog značaja. Područje

općine Sveti Ilija ima predispozicije za razvoj selektivnih oblika turizma (izletnički,

športsko-rekreacijski, seoski i lovni turizam). Razvijeno vinogradarstvo, vinske ceste i

vinogradarske udruge osnova su za razvoj seoskog turizma; područje korita rijeke Bednje

može predstavljati značajnu ulogu u razvoju izletničkog turizma; specifična turistička

ponuda moguća je i uz dječji rekreativni centar – DRC koji je predviđen za rekreaciju,

održavanje nastave u prirodi, jednodnevne ekskurzije, višednevno kampiranje izviđača,

posjet domaćinstvima koja pružaju usluge seoskog turizma, posjete dvorcu Patačić i sl58.

56 Agencija za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. 57 Općina Sveti Ilija, Program ukupnog razvoja, Varaždin, rujan 2013. 58 Općina Sveti Ilija, Program ukupnog razvoja, Varaždin, rujan 2013.


45

3.1.6 Opći opis općine Trnovec Bartolovečki Općina Trnovec Bartolovečki smještena je u sjevernom središnjem dijelu Varaždinske

županije. Na istoku graniči s Općinom Martijanec, na zapadu sa Gradom Varaždinom, na

jugu s Općinom Jalžabet te na sjeveru s Međimurskom županijom. Prostor općine je

značajan zbog svog geografskog i geoprometnog položaja jer područjem prolazi autocesta

A4 Zagreb – Goričan koja povezuje središnju Europu sa sjeverom i jugom Hrvatske, kao i

državna cesta D2 koja povezuje zapadnu Europu sa sjeverom i istokom Hrvatske. Uz

zapadni dio granice općine nalazi se aerodrom Varaždin. Područje općine prostire se na

38,74 m2, što predstavlja 3,1 % ukupne površine Varaždinske županije.

Demografsku sliku općine, u proteklih deset godina, karakterizira blagi porast broja

stanovnika. U razdoblju od 2001. godine, kada je u općini živjelo 6.852 stanovnika, do

2011. godine, ukupni broj stanovnika se povećao za 32 osobe, odnosno 0,5 %. Taj porast

je najviše zabilježen u naselju Trnovec.

Slika 8: Položaj Općine Trnovec Bartolovečki u Varaždinskoj županiji

Izvor: PPUO Trnovec Bartolovečki, obrada autora


Područje Općine Trnovec Bartolovečki obuhvaća 6 naselja: Bartolovec, Šemovec, Štefanec,

Trnovec, Zamlaka, Žabnik.


46



Broj kućanstva

Bartolovec 749 239

Šemovec 916 268

Štefanec 412 122

Trnovec 4.185 1.289

Zamlaka 445 121

Žabnik 177 53

UKUPNO 6.884 2.092

Izvor: DZS, Popis stanovništva, 2011.

Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Trnovec Bartolovečki ima

ukupno 6.884 stanovnika što predstavlja 4% od ukupnog broja stanovništva u

Varaždinskoj županiji (175.951). Od ukupnog broja stanovništva 3.316 (48,17%) osoba

muškoga je, a 3.568 (51,83%) ženskoga spola. Gustoća naseljenosti u Općini Trnovec

Bartolovečki iznosi 177,7 st/km2, što je više nego u Varaždinskoj županiji (139,42 st/km2).

Najveći broj stanovnika ima naselje Trnovec (4.185), dok je najslabije naseljeno naselje

Žabnik sa 53 stanovnika. Općina Trnovec Bartolovečki je lokalna zajednica u kojoj je

očigledno ugodno živjeti i raditi pošto broj stanovnika kontinuirano raste. U odnosu na

popis stanovništva iz 2001. godine općina je imala ukupno 6.852 stanovnika, što je 0,5%

stanovnika više59.

U dobnoj strukturi u Općini Trnovec Bartlovečki najviše je stanovnika između 15 i 64 godina

(4.649), slijede mlađi od 0 do 14 godina (1.183) i starijih od 65 godina (1.052) koji ima

najmanje. Najstarije stanovništvo, više od 65 godina, ima naselje Žabnik (18,1%) i naselje

Štefanec (17%). Najviše aktivnog stanovništva između 15 i 64 godine ima naselje

Bartolovec (69,4%) i Šemovec (67,7%). Najmlađe stanovništvo između 0 i 14 godina u

općini ima naselje Trnovec i Žabnik (svak po 17,5%)60.

Kad je riječ o obrazovnoj strukturi u Općini Trnovec Bartolovečki najviše je onih koji imaju

završenu srednju i osnovnu školu, ukupno 91%, a samo osnovno školu ima završeno

35,2%. Nezavršenu osnovnu školu ima 1,44%, a 7,5% je onih koju imaju završenu visoko

obrazovanje (viša škola, fakultet, magisterij ili doktorat)61.

59 DZS, Popis stanovništva 2011. 60 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog C, ožujak 2014. 61 DZS, Popis stanovništva 2011.


47

Prema podacima iz 2011. godine u Općini Trnovec Bartolovečki je bilo zaposlenih 2.806

osoba u starosti 15 i više godina. Najviše je zaposlenih u prerađivačkoj industriji (ukupno

1.211)62.

Gospodarsko stanje

Prema podacima o poslovanju za 2010. iz predanih financijskih izvješća obveznika poreza

na dobit, a koje obrađuje Financijska agencija (FINA), a koji su tokom druge polovice ove

godine javno prezentirani, potvrđuje se značajno mjesto i utjecaj poslovanja poduzetnika

koji posluju na području Općine Trnovec Bartolovečki u ukupnim gospodarskim kretanjima

kako Varaždinske županije, tako i Republike Hrvatske. Prema podacima FINE u 2010.

godini na bazi predanih i obrađenih godišnjih financijskih izvješća u Republici Hrvatskoj

poslovalo je 96.758 (u 2009. godini 91.320) poslovnih subjekata u koji broji nisu uključene

banke i osiguravajuća društva, a u kojima je bilo zaposleno 859.808 radnika (u 2009.

evidentirano je 889.396 zaposlenih). Osnovni podaci o poslovanju poduzetnika prema ovim

izvješćima, sistematizirani su kroz prikaz njihovog poslovanja vezano na sadašnji

teritorijalni ustroj Republike Hrvatske, pa su tako kroz ovo izvješće prikazani podaci kroz

ukupno 577 jedinica teritorijalnog ustroja od kojih se 127 odnosi na gradove, a 429 na

općine. U tako iskazanim podacima o poslovanju poduzetnika, potvrđuje se značajno

mjesto i utjecaj poslovanja gospodarstva ove općine na poslovanje ukupnog gospodarstva

kako na nivou države, tako još značajnije na nivou Varaždinske županije.

Promatrano u razmjerima Varaždinske županije, potvrđuje se i u poslovanju za 2010.

godinu epitet Općine Trnovec Bartolovečki kao drugog gospodarskog središta u

Varaždinskoj županiji, a takav epitet Općini Trnovec Bartolovečki osigurali su

gospodarstvenici koji posluju sa sjedištem na području ove Općine63.

Na području općine nalazi se Slobodna zona Varaždin - najveće proizvodno, izvozno

orijentirane green-field investicije u Hrvatskoj koja je s radom počela 2005. godine.

Godišnji izvoz korisnika Slobodne zone do kraja bi ulagačkog ciklusa trebao premašiti 500

milijuna eura. Slobodna zona Varaždin d.o.o. posluje na području površine 544.283 m2, a

koje je od 2010. godine u cijelosti zauzeto. Slobodna zona Varaždin u potpunosti je

infrastrukturno opremljena. U njoj je danas zaposleno preko 3000 ljudi a 92.3% proizvoda

se izvozi64.

Poljoprivreda

Prema popisu poljoprivrede iz 2003. godine, od ukupne površine općine (3.886,57 ha) na

62 DZS, Popis stanovništva 2011. 63 List Općine Trnovec Bartolovečki, Naše Novine, Br. 28, 21. Prosinca 2011. 64 https://hr.wikipedia.org/wiki/Trnovec_Bartolove%C4%8Dki


48

ukupnu površinu poljoprivrednog zemljišta otpada 1.581,14 ha odnosno 40,68 %. Najviše

površine zauzimaju oranice i vrtovi 83,8% ukupnog poljoprivrednog zemljišta i livade s

10,3%. Osnovno obilježje poljoprivrednog zemljišta je rascjepkanost tj. usitnjenost

posjeda.

Moguće je formiranje posjeda (temeljem kojeg se može formirati biljna farma i dozvoliti

odgovarajuća izgradnja na njoj) na način da se isti sastoji od više pojedinih parcela od

kojih je jedna osnovna, a ostale se mogu nalaziti u radijusu do 3 km od osnovne parcele.

Ova mogućnost vrijedi samo za posjede veće od 3 ha, dok posjedi manji od 3 ha moraju

biti u funkcionalnoj cjelini.

Posjed na kojem se izgrađuje farma mora imati osiguran pristup s javne prometne

površine, mora biti priključen na sustav komunalne infrastrukture ukoliko takav postoji, te

mora imati riješen način zbrinjavanja otpada. U slučaju da na prostoru na kojem se gradi

farma nema sustava komunalne infrastrukture, vodoopskrba, odvodnja i snabdijevanje

energijom, može se riješiti individualno, uz poštivanje sanitarnih i građevinsko tehničkih

propisa. Osim klasičnih izvora energije moguće je korištenje i primjena alternativnih izvora.

Izgradnja na farmi mora zadovoljavati kriterije i uvjete definirane posebnim propisima u

smislu zaštite od buke, te zaštite zraka, vode i tla.

Turizam

Od ukupno sedam naselja s područja općine, sama općina i naselje Trnovec kategorizirani

su u turističke razrede (D,C). Od značajnijih turističkih objekata, na području općine nalazi

se nekoliko ugostiteljskih objekata (7) te u samoj blizini sportsko-rekreacijski centar

Aquacity tzv. Varaždinsko more. Aquacity nudi brojne sportsko-rekreacijske, zabavne i

ugostiteljske sadržaje. Očuvanje tradicije i običaja te njihova prezentacija zainteresiranoj

publici aktivno se odvijaju na području općine te čine značajan potencijal za stvaranje

atraktivne turističke ponude.

3.1.7 Opći opis Grada Varaždin Varaždin se nalazi na 16°20'33" istočne zemljopisne dužine i 46°18'29" sjeverne

zemljopisne širine. Razvio se na rubnim dijelovima Panonske nizine alpskog sustava.

Nadmorska visina varira između 169 i 173 m. Grad se nalazi u sjeverozapadnoj Hrvatskoj

uz rijeku Dravu, u plodnoj aluvijalnoj ravnici koja se spušta prema Dravi u smjeru

jugozapad - sjeveroistok. Prema jugu ravnica se lagano uzdiže u Haloze i Varaždinsko -

topličku goru. Grad Varaždin se sa svojom prirodnom regijom nalazi na sjeveru Hrvatske.

Grad se nalazi na vrlo važnom zemljopisnom području te se s pravom naziva

"sjeverozapadnim vratima Hrvatske". Tu se nalazi još uvijek nedovoljno iskorišten

"hrvatski koridor" Budimpešta - Zagreb - Rijeka, s prometnicama koje se odvajaju od

istočnog alpskog puta i priključuju se na važnu europsku transverzalu.


49

Grad Varaždin je središte i sjedište Varaždinske županije koja na sjeverozapadu graniči s

Republikom Slovenijom, na sjeveru je omeđena s Međimurskom županijom, istočno s

Koprivničko-križevačkom županijom, na jugu se dotiče s Zagrebačkom županijom, a na

jugoistoku s Krapinsko-zagorskom županijom. Površina grada iznosi 59,45 km2 što

predstavlja 5% površine županije. Udaljenost krajnjih točaka u smjeru sjever-jug iznosi 11

km, a u smjeru zapad-istok 12,3 km.

Izvrstan prometni položaj velika je prednost Varaždina: od Zagreba je udaljen 80 km, od

Graza (Austrija) 140 km, od Ljubljane (Slovenija) 180 km, od glavne hrvatske luke – Rijeke

250 km, od Budimpešte (Mađarska) i Trsta (glavne talijanske luke) 280 km, a od Beča

(Austrija) 330 km.

S 46.946 stanovnika Varaždin je po broju stanovnika 11. grad u Hrvatskoj, a sa 6.300 eura

po glavi stanovnika 3. grad po BDP-u u Hrvatskoj (iza Rovinja i Zagreba)65.

Slika 9: Položaj Grada Varaždin u Varaždinskoj županiji

Izvor: PPUG Varaždin, obrada autora


Područje Grada Varaždin obuhvaća 10 naselja: Črnec Biškupečki, Donji Kućan, Gojanec,

Gornji Kućan, Hrašćica, Jalkovec, Kućan Marof, Poljana Biškupečka, Varaždin, Zbelava.

65 http://www.varazdin.hr/hr/o-varazdinu


50



Broj kućanstva

Črnec Biškupečki 696 205

Donji Kućan 716 203

Gojanec 620 170

Gornji Kućan 1.139 390

Hrašćica 1.283 383

Jalkovec 1.309 378

Kućan Marof 1.388 427 Poljana Biškupečka 452 123

Varaždin 38.839 14.624

Zbelava 504 153


Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, grad Varaždin ima ukupno 46.946



(52,84%) ženskoga spola. Gustoća naseljenosti u Gradu Varaždin iznosi 825 st/km2, što je

znatno više nego u Varaždinskoj županiji (139,42 st/km2).

Najveći broj stanovnika ima naselje Varaždin (38.839), dok je najslabije naseljeno naselje

Poljana Biškupečka sa 452 stanovnika. Zbog migracije stanovnika uvjetovane ekonomskim

razlozima bilježi se pad broja življa u odnosu na popis stanovništva iz 2001. godine. Godine

2001. Grad Varaždin imao je ukupno 49.075 stanovnika, što je 4,3% stanovnika manje

nego 2011. godine66.

U dobnoj strukturi u Gradu Varaždin najviše je stanovnika između 15 i 64 godina (31.593),

slijede stariji od 65 godina (8.815) i mlađi od 0 do 14 godina (6.538) ima najmanje.

Najstarije stanovništvo, više od 65 godina, ima naselje Varaždin (19,5%) i naselje Zbelava

(19%). Najviše aktivnog stanovništva između 15 i 64 godine ima naselje Gojanec (71,1%)

i Donji Kućan (70,8%). Najmlađe stanovništvo između 0 i 14 godina u gradu ima naselje

Hrašćica (20,6%)67.

Kad je riječ o obrazovnoj strukturi u Gradu Varaždin najviše je onih koji imaju završenu

srednju i osnovnu školu, ukupno 72%, a samo osnovno školu ima završeno 15,5%.


66 DZS, Popis stanovništva 2011. 67 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog C, ožujak 2014.


51

a 23,48% je onih koju imaju završenu visoko obrazovanje (viša škola, fakultet, magisterij

ili doktorat)68.

Prema podacima iz 2011. godine u gradu je Varaždin bilo zaposlenih 18.525 osoba u

starosti 15 i više godina. Najviše je zaposlenih u prerađivačkoj industriji, i u trgovini na

veliko i malo (ukupno 7041)69.

Gospodarsko stanje

Varaždin, kao kulturno, prometno, upravno, ali i industrijsko središte sjeverozapadne

Hrvatske spada u gospodarski natprosječno aktivne i izvozno orijentirane dijelove

Hrvatske. Grad Varaždin ima indeks razvijenosti 116,19% prema metodologiji Ministarstva

regionalnog razvoja i fondova Europske unije. Strukturno, u gradu i regiji dominira

trgovačka djelatnost te radno intenzivne industrijske grane prije svega prehrambena,

tekstilna, kožarska i metalurška. U znatnoj mjeri je prisutan i građevinski sektor, a raste

udio i IT sektora te uslužne djelatnosti.

Varaždin je iznimno povoljno geografski smješten na tzv. sjeverozapadnim vratima

Hrvatske te je dobro prometno povezan s ostatkom Hrvatske te važnim prometnim

čvorištima u inozemstvu. Udaljenost do Zagreba je samo 80 km, a do Republike Slovenije

i Republike Mađarske dvadesetak odnosno četrdesetak kilometara.

Prema podacima iz 2013. godine Varaždin je na nacionalnoj razini zauzimao 5. mjesto po

broju poduzetnika te 8. mjesto po njihovim ukupnim prihodima. Kao što je to slučaj i u

ostalim hrvatskim regijama, Varaždin kao najveći grad, zauzima dominantan položaj u

gospodarstvu Varaždinske županije. Varaždinski poduzetnici čine 53,6% ukupnog broja

poduzetnika Varaždinske županije, zapošljavaju 51,2% ukupno zaposlenih u

Županiji, ostvaruju 24,9% ukupnog izvoza, a njihova neto dobit sačinjava 29% ukupne

neto dobiti u županiji.

Povoljan geografski položaj, kvalitetna obrazovna struktura stanovništva, poduzetnička

tradicija te postojanje kvalitetne prometne infrastrukture snažan su doprinos potencijalu

razvoja gospodarskih aktivnosti u Varaždinu.

Grad Varaždin svojim programima potpore poduzetnicima i obrtnicima te raznim

projektima i aktivnostima potiče daljnji razvoj poduzetništva, a važan doprinos daju

gradske tvrtke i potporne institucije: Razvojna agencija Sjever – DAN d.o.o., Tehnološki

68 DZS, Popis stanovništva 2011. 69 DZS, Popis stanovništva 2011.


52

park Varaždin d.o.o., Regionalna energetska agencija Sjever, Gradska tržnica d.o.o.,

Centar kompetencije za obnovljive izvore energije d.o.o., Slobodna zona Varaždin d.o.o.70.

Rangiranje Grada Varaždina u Republici Hrvatskoj (podaci iz 2013.):

• po kriteriju ukupnog prihoda, Grad Varaždin pozicioniran je na 8. mjestu liste 10

najvećih gradova Republike Hrvatske (11.866.137 kuna tj. 1.561.333 €),

• po kriteriju neto dobiti po zaposlenom, Grad Varaždin je na 4. mjestu,

• po kriteriju broja poduzetnika, Grad Varaždin je na 5. mjestu (1.581),

• po kriteriju broja zaposlenih, Grad Varaždin pozicioniran je na 5. mjestu, (stopa

nezaposlenosti oko 5%) po kriteriju ukupne dobiti, Grad Varaždin pozicioniran je na

6. Mjestu,

• indeks razvijenosti Varaždina je 116,19% (u odnosu na hrvatski prosjek).

Pregled djelatnosti 1.581 poduzetnika s područja grada Varaždina:

• 412 s ukupno 2.455 zaposlenih bavi se trgovinom na veliko i malo,

• 300 poduzetnika stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti s 1.068 zaposlenih,

• 193 poduzetnika u prerađivačkoj industriji sa 7.192 zaposlenih,

• 137 građevinskih poduzetnika s 2.067 zaposlenih.

Varaždinski poduzetnici čine71:

• 53,6% ukupnog broja poduzetnika Varaždinske županije,

• 1,6% ukupnog hrvatskog poduzetništva. Varaždinski poduzetnici zapošljavaju

18.467 zaposlenih,

• 51,2% ukupno zaposlenih u Varaždinskoj županiji,

• 2,2% zaposlenih u Republici Hrvatskoj,

• 40% zaposlenih na području grada Varaždina radi u prerađivačkoj industriji

Ukupni prihodi – poduzetnici s područja grada Varaždina iskazali su ukupne prihode

u iznosu od 11,86 milijardi kuna što je 0,1% manje u odnosu na 2012. godinu, a ti

prihodi čine,

• 57,5% ukupnih prihoda Varaždinske županije,

• 1,9% ukupnih prihoda hrvatskog poduzetništva.

Prema podacima u ONP-u, Prilog B u 2011. godini u Gradu Varaždin bilo je 1.706 mikro,

208 malih, 51 srednjih tvrtki i 963 obrtnika72.

70 http://www.varazdin.hr/hr/gospodarstvo 71 http://www.varazdin.hr/hr/gospodarstvo 72 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog B, ožujak 2014.


53

Poljoprivreda

Udio poljoprivrednog stanovništva je na području Grada manji od 1% (378 stanovnika).

Najveći postotak je u Poljani Biškupečkoj (8,8%, a najmanji u Varaždinu i Črnecu

Biškupečkom (0,56%). Manje od 1% poljoprivrednog stanovništva je i u Donjem Kućanu i

Kućan Marofu.

Poljoprivredne površine na tlu viših boniteta se planom predlaže zaštititi od prenamjene u

druge svrhe, te ih usmjeravati gdje god je to moguće na proizvodnju zdrave hrane. To je

posebno važno zbog zaštite vodonosnika od zagađenja.

Poljoprivredna će se proizvodnja razvijati uređenjem poljoprivrednih površina, pri čemu će

se voditi računa o očuvanju prirodnog okoliša, npr. pojedinačnih i grupnih stabala. To će

se provoditi zbog očuvanja biocenoze kao podloge proizvodnje zdrave hrane i zbog

krajobraznih vrijednosti.

Na poljoprivrednim površinama u za to određenim zonama će se moći izgrađivati i nove

farme uz primjenu zaštitnih mjera u odnosu na naselja (udaljenost ili korištenje zelenila

kao barijera), te odabirom tehnologije proizvodnje koja će se kompatibilno uključiti u

proizvodnju zdrave hrane (korištenje gnojiva i slično). Za tu proizvodnju će se moći graditi

odgovarajuće građevine.

Na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskih područja nije dozvoljena gradnja

vikendica. Na posjedima primjerene veličine je moguća gradnja gospodarskih zgrada.

Prema vrsti poljoprivredne djelatnosti pored primjerene veličine posjed treba imati sljedeće

minimalne površine: za ratarstvo 15 ha, za uzgoj voća ili voća i povrća 5 ha, za uzgoj

povrća 3 ha, za vinograd 4 ha, za uzgoj cvijeća 1 ha73.

Turizam

Upravni odjel za gospodarstvo, turizam i međunarodnu suradnju Grada Varaždina obavlja,

između ostalih, i poslove vezane za poticanje razvoja turističke djelatnosti predlaganjem i

provođenjem dokumenata za razvoj turističke djelatnosti na razini Grada i to kroz suradnju

s Turističkom zajednicom grada Varaždina, ugostiteljsko - hotelijerskim i drugim

subjektima.

Stvaranje podloge za razvitak turističkih djelatnosti, ispitivanje interesa za pojedine

turističke aktivnosti, izrada dokumenata za korištenje sredstava iz državnog proračuna i

strukturne fondova EU, suradnja s Razvojnom agencijom Sjever - DAN d.o.o. oko

usklađivanja interesa potencijalnih investitora, osiguravanje inicijalnih sredstava za razvoj

73 Prostorni plan uređenja Grada Varaždina, ožujak 2005.


54

turizma te osiguranje pomoći subjektima za realizaciju pojedinih programa od interesa za

Grad redoviti su poslovi Odjela.

Grad Varaždin poznat je u hrvatskim okvirima ali i na području regije, kao grad koji je u

stalnom uspješnom promišljanju i nalaženju mogućih putova svog gospodarskog razvoja.

Jedan od prepoznatih strateških razvojnih pravaca grada je i turizam.

Zbog svoga povijesnoga razvitka i geografskog položaja, ali i gospodarskog razvoja te

njime uvjetovanih društvenih i socijalnih trendova, Varaždin je bazično destinacija –

kulturnog (urbanog) turizma.

Varaždin je jedna od najposjećenijih turističkih destinacija kontinentalne Hrvatske, a trajna

ulaganja u razvoj gospodarstva, komunalnu infrastrukturu i društveni standard čine ga iz

godine u godinu sve kvalitetnijom turističkom destinacijom.

The New York Times uvrstio je Varaždin u 52 svjetske destinacije koje vrijedi posjetiti u

2014. godini dok je Hrvatska turistička zajednica Festival Špancirfest 2014. godine uvrstila

u top 10 hrvatskih turističkih događanja i nominirala ga – uz umaški Red Bull Air Race i

splitski festival Ultra – za turistički događaj godine čime je Špancirfest još jednom potvrdio

svoju kvalitetu i značajan doprinos rezultatima hrvatske turističke industrije.

Tijekom 2014. Varaždin je posjetilo 9,15% više gostiju nego u 2013. godini i ostvareno je

12,19% više noćenja. Uz domaće goste Varaždin su najviše posjećivali gosti iz Njemačke,

Italije i Austrije. Taj je značajan pomak nesumnjivo rezultat dugogodišnjeg

intenzivnog rada Turističke zajednice grada Varaždina kroz promociju, kreiranje kvalitetnih

kulturno turističkih sadržaja te obradu tržišta.

Sagledavajući mogućnosti razvoja turizma u Gradu Varaždinu, Grad Varaždin i Turistička

zajednica grada, proteklih su godina pristupili izradi nekoliko temeljnih dokumenata

strateškog karaktera od kojih je najvažniji Strateški plan razvoja turizma Grada Varaždina

do 2020. godine koji postavlja načela, viziju, ciljeve i koncepciju daljnjeg razvoja turizma

Varaždina te predlaže skup perspektivnih razvojnih projekata kojima se postavljena

strateška usmjerenja materijaliziraju74.

3.1.8 Opći opis Općine Vidovec Općina Vidovec jedna je od 28 JLS-ova u sastavu Varaždinske županije. Varaždinska

županija nalazi se na krajnjem sjevernom dijelu Republike Hrvatske i graniči s Republikom

Slovenijom na sjeverozapadu, Međimurskom županijom na sjeveroistoku, Koprivniško-

križevačkom županijom na jugoistoku, Zagrebačkom županijom na jugu te Krapinsko-

74 http://www.varazdin.hr/hr/turizam


55

zagorskom županijom na jugozapadu. Područje općine Vidovec prostire se na središnjem

dijelu Varaždinske županije. Na zapadu graniči s Općinom Maruševec, na sjeveru s

općinama Petrijanec i Sračinec, na istoku s Gradom Varaždinom, a s južne strane s

Općinom Beretinec i Gradom Ivancem. Površina općine iznosi površinu od 32,1 km2 i

predstavlja cca 2,54% u ukupnoj površini Županije75.

Slika 10: Položaj Općine Vidovec u Varaždinskoj županiji

Izvor: Općina Vidovec, http://www.vidovec.hr/o-opcini/naselja/

Gotovo čitavo područje Općine Vidovec je nizinsko, s blagim padom prema sjeveroistoku,

u smjeru toka rijeke Plitvice. Apsolutne visinske kote u nizinskom dijelu se kreću od cca

170 - 180 m/nm. Samo je mali južni dio Općine brežni, nadmorske visine do 250 m/nm.

Državna cesta D-35 se proteže od raskrižja Jugozapadne obilaznice (Varaždin) – Gojanec

pa sve do završetka mjesta Vidovec. Područje Općine Vidovec nalazi se između dva jaka

europska cestovna pravca, Zagreb – Varaždin – Budimpešta i Zagreb – Krapina – Maribor

– Graz. Ova dva pravca su preko Vidovca spojeni magistralnim cestovnim pravcem

Varaždin – Vidovec – Sv. Križ Začretje.

Udaljenosti Općine Vidovec do okolnih gradova su sljedeće:

• Varaždin 8 km

• Čakovec 23 km

• Zagreb 93 km

75 Općina Vidovec, http://www.vidovec.hr


56

• Ptuj 40 km

• Gornji Macelj 46 km


U sastavu Općine nalazi se 11 naselja: Nedeljanec, Cargovec, Papinec, Šijanec, Vidovec

(sjedište Općine), Budislavec, Domitrovec, Krkanec, Zamlača, Prekno i Tužno.

Slika 11: Općina Vidovec po naseljima

Izvor: Općina Vidovec, http://www.vidovec.hr


Broj Naselje Broj stanovnika

Broj kućanstva

1 Budislavec 220

2 Cargovec 410

3 Domitrovec 272

4 Krkanec 305

5 Nedeljanec 1.485

6 Papinec 110

7 Prekno 172

8 Šijanec 213

9 Tužno 1.015

10 Vidovec 851


57

11 Zamlača 372


Prema zadnjem popisu stanovništva iz 2011. godine, Općina Vidovec ima 5.425 stanovnika

što predstavlja 3,08% od ukupnog broja stanovništva u Varaždinskoj županiji. Od ukupnog

broja stanovništva 2.670 (49,22%) osoba muškoga je, a 2.755 (50,78%) ženskoga spola.

Gustoća naseljenosti jest 170 stanovnika na km2 što je znatno više nego u Varaždinskoj

županiji (139,50 st/km2).

Prema podacima Općine Vidovec s njihove statistike na internetnoj stranici, broj stanova

1.612, broj kućanstva 1.433.

Najveći broj stanovnika ima najveće naselje u Općini Nedeljanec (1.485), dok je najslabije

naseljeno naselje Papinec sa samo 110 stanovnika. U odnosu na popis stanovništva iz

2001. godine, bilježi se pad broja stanovnika (ukupno -2,1% - 2001. godine općina je

imala 5.539 stanovnika). Najveći pad broja življa bilježi se u Gradu Prekno (-14,4%) a

najmanji u Gradu Nedeljanec (-1,1%). Značajni porast bilježi se u Gradu Krkanec (8,5%),

najmanji u Gradu Tužno (0,4%).

U dobnoj strukturi u Općini Vidovec najviše je stanovnika između 15 i 64 godine (3.694),

slijede mlađi od 0 do 14 godina (906), dok je onih s više od 65 godina najmanje (825). U

općini je veći dio mladog stanovništva od starog stanovništva. Najstarije stanovništvo, više

od 65 godina, ima naselje Prekno (19,2%), najviše aktivnog stanovništva između 15 i 64

godine ima naselje Nedeljanec (70,2%), najmlađe stanovništvo između 0 i 14 godina u

općini ima naselje Papinec (21,8%), koje je najmanje naselje u općini.76

Kad je riječ o obrazovnoj strukturi u Općini Vidovec najviše je onih koji imaju završenu

srednju i osnovnu školu, ukupno 90%, a samo osnovno školu ima završeno 38,8%.



doktorat)77.

Gospodarsko stanje

U Općini Vidovec provode se aktivnosti kojima se potiče razvoj obrtništva, obiteljskog

poduzetništva i malih privatnih tvrtki na području poljoprivrede, proizvodnje, industrije i

uslužnih djelatnosti. Općina to potiče putem subvencija koje daje poljoprivrednicima,

76 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog C, ožujak 2014. i www.vidovec.hr 77 DZS, Popis stanovništva 2011.


58

obrtnicima, malim i srednjim poduzetnicima, a sve sa ciljem intenziviranja ukupnog

gospodarskog razvoja Općine. Veći naglasak se stavlja na razvoj djelatnosti za koje postoje

prirodne pogodnosti i tradicija. Broj poduzetnika na području općine je 58 i oni zapošljavaju

ukupno 227 osoba te godišnje ostvaruju 1.478.000,00 kuna neto dobiti78.

Prema podacima u OPN-u, Prilog B u 2011. godini u Općini Vidovec bilo je 61 mikro, 5

malih, 1 srednje velika tvrtka i 96 obrtnika79.

Prema podacima Hrvatskog zavoda za zapošljavanje u srpnju 2015. godine nezaposlenih

je bilo 198 osoba (118 muškaraca i 80 žena)80.

Prema dostupnima podacima Registara poslovnih subjekata, najznačajnija tvrtka u Općini

je FOTEX društvo s ograničenom odgovornošću za proizvodnju tekstila i trgovinu, koja

zapošljava 30 osoba. Glavna djelatnost je proizvodnja odjeće za dojenčad i malu djecu, te

sportske odjeće. Dalje su Mako-Trans d.o.o. (cestovni prijevoz robe) koji zapošljavaju 9

osoba i Planex Radio d.o.o. (djelatnosti radija i televizije) koji zapošljavaju 9 osoba81.

S obzirom na lokaciju poslovnoga prostora, Općina Vidovec je podijeljena na dvije zone.

Prvu zonu čini naselje Vidovec, a druga zona obuhvaća sva ostala naselja na području

Općine Vidovec.

Poljoprivreda

Općina Vidovec se pretežito nalazi na izrazito ravničarskom poljoprivrednom zemljištu

bogatom podzemnim vodama, a tek manji južni dio općine (10 %) zahvaća prve obronke

ivanečkog gorja. Kroz obradivo zemljište cijelog južnog dijela općine u dužini od 7 km teče

rijeka Plitvica čije je korito regulirano. Najvažniji proizvod je svakako poznato varaždinsko

zelje po čijoj tradicionalnoj proizvodnji je lokalna zajednica poznata i izvan nacionalnih

okvira. Tako je zelje kao simbol općine ugrađeno u njen grb. Proizvodnja i prerada zelja

najvažnija je djelatnost. Razvijena je i poljoprivredna proizvodnja krumpira i ostalog povrća

te cvijeća. Posebno je važna tradicija proizvodnje bućinog ulja duža od 70 godina, a koja

se danas odvija u dvije obiteljske uljare i jednom obiteljskom poljoprivrednom

gospodarstvu. Na području općine djeluje ukupno 124 gospodarskih subjekata, uglavnom

uslužnih djelatnosti. Analiza okruženja područja Općine Vidovec (Strategija razvoja

ruralnog turizma Vidovec, 2014-2020, travanj 2014. godine), kao veliku snagu navaja:

ekološki čisti prostor s kvalitetnim poljoprivrednim površinama, povoljni uvjeti za razvoj

78 Općina Vidovec, http://www.vidovec.hr/o-opcini/statistike/ 79 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog B, ožujak 2014. 80 http://www.hzz.hr/UserDocsImages/VZ_stat_bilten_07_2015.pdf 81 http://www1.biznet.hr/HgkWeb/do/extlogon


59

ekološke proizvodnje, tradicija i prepoznatljivost osobite poljoprivredne proizvodnje i

prerade varaždinskog zelje, tradicija proizvodnje bućinog ulja i razvijena proizvodnja

povrća i cvijeća. Na tom mjestu jedna od glavnih prijetnji su nedovoljni poduzetnički

poticaji i izostanak suradnje sa okolnim područjima82. U općini postoji Udruga proizvođača

povrća i voća "Zeljari" Vidovec i Udruga vinogradara i voćara "Sv. Antun".

Podaci o veličini poljoprivrednih površina dostupni su samo iz Programa ukupnog razvoja

Općine Vidovec 2009. godine. Tada su poljoprivredne površine zauzimale 90 % teritorija

(68% oranice, 2% voćnjaka i vinogradari, ostalo su livade, pašnjaci i povrtnjaci). Velika

većina ovog poljoprivrednog zemljišta je u privatnom vlasništvu, a osnovno obilježje

zemljišta je rascjepkanost, tj. usitnjenost posjeda. Udio poljoprivrednog stanovništva u

ukupnom stanovništvu općine je 17,1%83.

Turizam

U strukturi gospodarske djelatnosti Općine Vidovec, turizam nije značajna aktivnost. Na

području općine djeluje 12 ugostiteljskih objekta čija je ponuda bazirana na ugostiteljskim

uslugama jednostavnijeg tipa. Područje općine nema, osim kurije Patačić u Krkancu i

dvorca Jordis-Lohausen s perivojem smještenog u samom središtu Vidovca značajnijih,

odnosno atraktivnijih objekata kulturno-povijesne baštine. Isto tako neznatan je i broj

sačuvanih tradicionalnih kuća koje spadaju u graditeljsku baštinu. Jedan od svakako

najvažnijih aspekata kulturne baštine Općine Vidovec je nematerijalna kulturna baština

koja obuhvaća govor, običaje, prakse, znanja i vještine ljudi u lokalnoj zajednici, ali i

predmete te rukotvorine. Pri tom tradicionalne djelatnosti predstavljaju svakako najvažniji

dio nematerijalne kulturne baštine. Značajna vrijednosti su zbirke etno baštine obitelji

Flajšman, Kulturno umjetničkog društva Vidovec i Osnovne škole Tužno, koje su

pohranjene u neodgovarajućim uvjetima i nisu dostupne posjetiteljima. Centralno

kulturno-umjetničko, gospodarsko i zabavno-gastronomsko događanje u općini je

tradicionalna manifestacija „Zeljarijada“.

U općini inače nema tradicije bavljenja turizmom, nema turističke organizacije ni udruge

koja bi se javila razvojem turizma, nema objekata restorantskog ili izletničkog tipa ni

smještajnih kapaciteta. To su glavne slabosti. Ali postoje i snage- mreža cesta i dobra

prometna povezanost, te blizina grada Varaždin, su vrlo važne za razvoj turizma Općine

Vidovec. Ekološka kvaliteta prostora i zdrava hrana su ujedno osnove za razvoj ruralnog

turizma, značajnog hrvatskog turističkog proizvoda84.

82 Strategija razvoja ruralnog turizma Vidovec 2014-2020, Varaždin, travanj 2014. 83 Program ukupnog razvoja Općine Vidovec, ožujak 2009. 84 Strategija razvoja ruralnog turizma Vidovec 2014-2020, Varaždin, travanj 2014.


60

3.2 Sažetak stanja na obuhvaćenom području

Općenito se može reći da su na obuhvaćenom području u posljednjih 15 godina prisutni

ukupni negativni populacijski trendovi što je u skladu s populacijskim kretanjima na razini

Varaždinske županije i Republike Hrvatske. U razdoblju između posljednja dva popisa

stanovništva (2001. i 2011. godine) ukupan se broj stanovništva smanjio za 2,8%, a

broj kućanstava se povećao za 2,8%. Podaci su prikazani u tablici 13.

Tablica 13: Ukupni broj stanovnika i broj kućanstava u obuhvaćenom području 2001. i 2011.

Administrativna jedinica

Broj stanovnika Broj kućanstava

2001. 2011.

Pro

mje

na

20

11

./2

00

1. 2001. 2011.

Pro

mje

na

20

11

./2

00

1.

Općina Beretinec 2.288 2.176 -4,9% 624 632 1,3%

Općina Gornji Kneginec 5.259 5.349 1,7% 1.614 1.722 6,7%

Općina Jalžabet 3.732 3.615 -3,1% 967 1.034 6,9%

Općina Sračinec 4.714 4.842 2,7% 1.365 1.441 5,6%

Općina Sveti Ilija 3.532 3.511 -0,6% 987 1.030 4,4%

Općina Trnovec

Bartolovečki

6.852 6.884 0,5% 2.006 2.092 4,3%

Grad Varaždin 49.075 46.946 -4,3% 16.733 17.056 1,9%

Općina Vidovec 5.539 5.425 -2,1% 1.425 1.433 0,5%

Ukupno obuhvaćene općine/gradovi

80.991 78.748 -2,8% 25.721 26.440 2,8%

Varaždinska županija 184.769 175.951 -4,8% 56.095 55.483 -1,1%

Republika Hrvatska 4.437.460 4.284.889 -3,4% 1.477.377 1.519.038 2,8%

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2001. i 2011.


61

Tablica 14: Dobna struktura stanovništva u obuhvaćenom području i u Varaždinskoj županiji Dobni razred

Općine/Gradovi 0-14 15-64 65+ Ukupno

Beretinec broj 344 1.509 323 2.176 % 15,8% 69,3% 14,9% 100%

Gornji Kneginec broj 813 3.682 854 5.349 % 15,2% 68,8% 16,0% 100%

Jalžabet broj 537 2.422 656 3.615 % 14,9% 67,0% 18,1% 100%

Sračinec broj 853 3.318 671 4.842 % 17,6% 68,5% 13,9% 100%

Sveti Ilija broj 571 2.386 554 3.511 % 16,2% 68,0% 15,8% 100%

Trnovec Bartolovečki

broj 1.183 4.649 1.052 6.884 % 17,2% 67,5% 15,3% 100%

Varaždin broj 6.538 31.593 8.815 46.946 % 13,9% 67,3% 18,8% 100%

Vidovec broj 906 3.694 825 5.425 % 16,7% 68,1% 15,2% 100%

Ukupno obuhvaćeno područje

broj 11.745 53.253 13.750 78.748 % 14,9% 67,6% 17,5% 100%

Varaždinska županija

broj 27.117 119.212 29.622 175.951 % 15,4% 67,8% 16,8% 100%

Izvor: ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog C, ožujak 2014.

Analiza dobne strukture stanovništva u obuhvaćenom području pokazuje da je sve više starije populacije i sve manje djece zbog

negativnog prirasta uz smanjenje nataliteta; slični su podaci vidljivi i u odnosu na Varaždinsku županiju. Prisutan je, kao i na razini države,

proces starenja stanovništva.


62

Tablica 15: Obrazovna struktura stanovništva u obuhvaćenom području i u Varaždinskoj županiji Općina/ Grad

Ukupno Bez škole

1-3 razreda osnovne škole

4-7 razreda osnovne škole

Osnovna škola

Srednja škola

Visoko obrazovanje Nepoznato

Svega Stručni studij

Sveučilišni studij

Magisterij i doktorat znanosti

Beretinec 1.832 5 5 204 514 1.000 104 49 55 - -

Gornji Kneginec

4.536 40 24 87 1.392 2.559 422 175 237 10 12

Jalžabet 3.078 65 11 411 1.039 1.347 166 66 93 7 39

Sračinec 3.989 25 12 55 1.372 2.278 232 124 105 3 15

Sveti Ilija 2.940 16 13 234 796 1.645 236 107 126 3 -


5.701 40 18 24 2.007 3.183 427 184 231 12 2

Varaždin 40.408 260 148 1.104 6.560 22.825 9.488 3.459 5.594 435 23

Vidovec 4.519 26 41 94 1.753 2.313 291 147 140 4 1

Ukupno obuhvaćeno područje

67.003 477 272 2.213 15.433 37.150 11.366 4.311 6.581 474 92

Varaždinska županija

148.834 1.319 1.274 10.491 38.418 79.414 17.742 7.497 10.086 159 176

Izvor: DZS, Popis stanovništva 2011.


63

Iz tablice 15 vidi se da je na obuhvaćenom području prilično povoljna obrazovna struktura

jer je 16,9% stanovništva obuhvaćenog područja starijeg od 15 godina visokoobrazovano

(stručni, sveučilišni studij, magisterij ili doktorat znanosti), dok je udio u Varaždinskoj

županiji znatno niži - 11,9%. Najveći udio stanovništva kako na razini obuhvaćenog

područja (55,5%) tako i na razini Varaždinske županije (53,4%) ima završenu srednju

školu.

Iz ovih podataka slijedi da na obuhvaćenom području postoje negativni demografski

trendovi, prisutan je proces starenja stanovništva ali se povećao udio visokoobrazovanog

stanovništva, koji u suvremenim uvjetima predstavlja temelj općeg razvoja u pojedinoj

općini/gradu.

Zato nositelji općeg razvoja trebaju poduzeti sve potrebne mjere kako bi zaustavili

negativne trendovi i ubrzali gospodarski i društveni napredak. Jedna od vrlo značajnih

mjera jest izgradnja širokopojasne infrastrukture koja može biti poticaj zadržavanju

mlađeg, radno sposobnog stanovništva, olakšanje pružanja povećanog opsega javnih

usluga (e-zdravlje, e-obrazovanje, e-uprava, rad od kuće, itd.) i posljedično otvaranje

novih radnih mjesta. Na taj način povećava se kvaliteta društvenog života u cijeloj regiji.

Gospodarsko stanje na obuhvaćenom području

Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova Europske unije provodi postupak ocjenjivanja i

razvrstavanja svih jedinica lokalne i regionalne samouprave Republike Hrvatske prema

indeksu razvijenosti85.

Temeljem izračuna Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije krajem 2013.

godine općine Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec

Bartolovečki i Vidovec nalaze se u III. skupini jedinica lokalne samouprave s indeksom

razvijenosti (83,99% - Beretinec, 93,96% - Gornji Kneginec, 77,75% - Jalžabet, 84,76%

- Sračinec, 84,40% - Sveti Ilija, 92,83% - Trnovec Bartolovečki i 79,53% - Vidovec. Grad

Varaždin, koji je najrazvijeniji u obuhvaćenom području nalazi se u IV. skupini jedinica

lokalne samouprave s indeksom razvijenosti 116,13%. Varaždinska županija se nalazi u

II. skupini jedinica područne (regionalne) samouprave s indeksom razvijenosti koji iznosi

86,3%.

Okosnicu industrijske proizvodnje u Varaždinskoj županiji predstavlja prerađivačka

industrija i građevinarstvo. U tercijarnom sektoru najvažnija je trgovina na veliko i malo,

85 Više o indeksu razvijenosti: https://razvoj.gov.hr/o-ministarstvu/regionalni-razvoj/indeks-razvijenosti/112


64

popravak motornih vozila, prijevoz i skladištenje te stručne, znanstvene i tehničke

djelatnosti.

Tablica 16: Broj poduzetnika i broj zaposlenih prema djelatnosti u Varaždinskoj županiji Oznaka Djelatnost po NKD

Broj poduzetnika

Broj zaposlenih

A Poljoprivreda, šumarstvo i ribarstvo

90 1.916

B Rudarstvo i vađenje

19 249

C Prerađivačka industrija

488 19.685

D Opskrba električnom energijom, plinom, parom i klimat

42 162

E Opskrba vodom i gospodarenjem otpadom i sanacija okoliša

26 819

F Građevinarstvo

324 3.033

G Trgovina na veliko i malo; popravak motornih vozila

792 4.645

H Prijevoz i skladištenje

168 1.825

I Djelatnosti pružanja smještaja i usluživanja hrane

141 805

J Informacije i komunikacije

139 568

K Financijske djelatnosti i djelatnosti osiguranja 34 73

L Poslovanje nekretninama

72 56

M Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti

416 1.353

N Administrativne i pomoćne uslužene djelat.

72 431

Q Djelatnosti zdravstvene zaštiti i socijalne skrbi

38 401

R Umjetnost, zabava i rekreacija

22 57

S Ostale uslužne djelatnosti

94 166

Ukupno

3.033 36.666

Izvor: FINA, podaci 2014.

Najviše ostvaruje prerađivačka industrija (11.037,4 milijuna kuna), a na sljedećem je

mjestu trgovina na veliko i malo i popravak motornih vozila (4.183,8 milijuna kuna). Podaci

se odnose na cijelo područje, odnosno sve JLS-e Varaždinske županije ukupno86.

Slično je stanje i u općinama/gradovima na obuhvaćenom području. Najrazvijenije su

djelatnosti u sekundarnom (prerađivačka industrija i građevinarstvo) i u tercijarnom

sektoru (trgovina na veliko i malo), u kojima je i najviše zaposlenih.

86 FINA, podaci 2014.


65

Tablica 17: Broj poduzetnika i broj zaposlenih na obuhvaćenom području prema svim djelatnostima ukupno

Općina/Grad Broj poduzetnika Broj zaposlenih

Beretinec 10 78

Gornji Kneginec 74 1.330

Jalžabet 36 676

Sračinec 42 229

Sveti Ilija 31 177

Trnovec Bartolovečki 101 6.361

Varaždin 1.634 18.689

Vidovec 67 230

UKUPNO 1.995 25.770

Izvor: FINA, podaci 2014.

Da bi se osigurali preduvjeti za kontinuiran razvoj gospodarstva, privukli novi investitori i

svježi kapital, omogućilo dodatno zapošljavanje i strateški razvoja u svrhu poticanja

ulaganja i pružanja potpore gospodarstvenicima u pokretanju i širenju poslovanja u nekim

općinama/gradovima počele su se razvijati poslovne i industrijske zone a u nekim općinama

i u gradu Varaždin već djeluju (Gornji Kneginec, Jalžabet).

Tome bi ne samo ovdje, već na cjelokupnom obuhvaćenom području bitno pripomogla

izgradnja napredne širokopojasne infrastrukture. Širokopojasni pristup internetu

doprinosit će povećanju konkurentnosti postojećih i razvoju potencijalnih novih

inovativnih gospodarskih subjekata koji stvaraju veliku dodanu vrijednost,

posebice u okviru djelatnosti „Informacije i komunikacije“ i „Stručne, znanstvene

i tehničke djelatnosti“ koje su ovdje već u porastu.

Kroz mogućnost korištenja elektroničkih usluga e-zdravstvo, e uprava, e-

obrazovanje itd. povećat će se kvaliteta života za sve građane.

3.3 Postojeći korisnici telekomunikacijskih usluga i njihove potrebe korištenja usluga širokopojasne mreže U svrhu utvrđivanja trenutnog stanja potražnje za širokopojasnim uslugama u ovom dijelu

izvršena je procjena potencijalnih korisnika tih usluga. Korisnici širokopojasnih usluga

podijeljeni su u tri osnovne skupine, to su kućanstva (privatni korisnici), poslovni subjekti

i javne institucije. Procjena broja privatnih korisnika temelji se na broju stanovništva,

kućanstava i broju onih koji koriste internet i posjeduju računalo.


66

Tablica 18: Privatna kućanstva prema korištenju interneta i posjedovanju računala Administrativna jedinica

Broj stanovnika

Broj privatnih kućanstva

Broj kućanstva koja koriste internet*

Broj kućanstva koja posjeduju računalo*

Općina Beretinec 2.176 632 290 351

Općina Gornji Kneginec 5.349 1.722 846 954

Općina Jalžabet 3.615 1.024 430 498

Općina Sračinec 4.842 1.414 680 793

Općina Sveti Ilija 3.511 1.031 481 552

Općina Trnovec Bartolovečki

6.884 2.037 1.076 1.190

Grad Varaždin 46.946 17.021 9.754 10.575

Općina Vidovec 5.425 1.433 805 893

Ukupno obuhvaćene općine/gradovi

78.748 26.314 14.362 15.806

Varaždinska županija 175.951 55.483 27.542 31.010

Izvor: DZS, *Popis stanovništva 2011.

Iz podataka u tablici 18 možemo izdvojiti da postoji značajan potencijal rasta potražnje za

korištenjem naprednog širokopojasnog pristupa internetu. U usporedbi s podacima u

Varaždinskoj županiji na obuhvaćenom području 60,07% kućanstava posjeduje računalo i

54,58% od ukupnog broja kućanstava koristi internet, dok je taj udio na razini županije

niži. Navedeno ukazuje na slabiju razvijenost obuhvaćenog područja i nerazvijenost tržišta

usluga zasnovanih na širokopojasnom pristupu internetu. To bi se s razvojem

širokopojasne infrastrukture bitno promijenilo i omogućilo dostupnost usluga pod jednakim

uvjetima i prihvatljivim cijenama za sve privatne korisnike. Isto to vrijedi i za poslovne

subjekte koji pri svom poslovanju koriste informacijsko komunikacijske tehnologije i usluge

koje IKT omogućava. Prema podacima Varaždinske županije iz 2013. godine na

obuhvaćenom su području djelovala 1.995 poduzetnika. Razvijaju se poslovne i

industrijske zone gdje se već koncentriraju poslovne jedinice koje predstavljaju potencijal

za korištenje širokopojasnih usluga. U porastu su poslovni subjekti u djelatnosti

Informacije i komunikacije i stručne, tehničke i znanstvene djelatnosti, koji već prepoznaju

poslovne koristi koje donosi širokopojasni pristup internetu.

Da bismo potkrijepili potencijal korištenja širokopojasnih usluga na obuhvaćenom je

području izvedena anketa u kojoj je sudjelovalo 12,2% kućanstava.

Rezultati ankete ukazuju na visoku prihvaćenost klasičnih telekomunikacijskih usluga -

telefonija (putem fiksne telefonske linije), pristup internetu i televizija (IPTV ili kabelska).

Kroz odgovore je utvrđeno da 57,1% ispitanika izražava velik interes za izgradnju

širokopojasne infrastrukture koja bi omogućila veće brzine. Pri tome potrebno je istaknuti

da 35 % ispitanika još ne zna dali su zainteresirani ili ne i predstavljaju potencijal. Sama


67

infrastruktura bila bi otvorenoga tipa i korisnicima bi omogućavala da sami odaberu

pružatelja usluga te ga na brz i jednostavan način i promijene. Glavni problemi koje vide

ispitanici oko korištenja ugovorenih usluga prikazani su u grafikonu 1.

Grafikon 1: Glavni problemi ispitanika oko korištenja širokopojasnih usluga

Izvor: Obrada autora prema Anketnom upitniku o postojećoj širokopojasnoj infrastrukturi i uslugama

Spor pristup internetu, značajan utjecaj vremenskih neprilika na kvalitetu usluga i

neisporuka ugovorene brzine pristupa internetu najčešći su odgovori ispitanika što ukazuje

na ograničene tehnološke mogućnosti postojeće elektroničke komunikacijske

infrastrukture koja ne omogućava ni razvoj ponude novih informacijskih usluga.

No, treba istaći da su trenutni korisnici već sada zainteresirani za korištenje različitih

naprednih širokopojasnih usluga što je vidljivo i u grafikonu 2.

13,9%

40,6%

15,8%21,1%

13,8%

34,3%

16,2%

0,0%

5,0%

10,0%

15,0%

20,0%

25,0%

30,0%

35,0%

40,0%

45,0%

Loš ilinedostupantelefonski

signal

Spor pristupinternetu(brzina,

kašnjenje)

Neisporukaugovorene

brzine pristupainternetu

Slika nakabelskoj ili

IPTV se"zamrzava"

Isporučenaoprema

(modem,router) se kvari

odnosno nijeočekivanekvalitete

Značajanutjecaj

vremenskihneprilika na

kvalitetu usluga

Loš odziv naprijavu

odnosnootklanjanje

kvara

Navedite probleme u korištenju telekomunikacijskih usluga (zaokružiti sve relevantno)?


68

Grafikon 2: Napredne usluge koje bi željeli koristiti

Izvor: Obrada autora prema Anketnom upitniku o postojećoj širokopojasnoj infrastrukturi i uslugama Te usluge željeli bi već sada koristiti što se može zaključiti na osnovi toga da većina

ispitanika ima jedan od uređaja (računalo, prijenosno računalo, pametni telefon, tablet)

koji te usluge omogućava.

Ovdje svakako valja istaći i podatak da je 57,1% anketiranih korisnika zainteresirano za

priključak na širokopojasnu mrežu s brzinama većim od 100 Mbit/s.

3.4 Postojeće stanje javne infrastrukture

U ovom poglavlju prikazano je postojeće stanje javne infrastrukture na obuhvaćenom

području, što znači u općinama /gradovima Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Sračinec,

Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Varaždin i Vidovec. Podaci se temelje na aktualnim

Prostornim planovima uređenja unutar pojedinih općina/gradova. Iskorištavanje postojeće

infrastrukture pri izgradnji širokopojasne infrastrukture može biti od velike koristi kako u

pogledu manjih troškova izgradnje nove mreže tako i u pogledu brže provedbe projekata.

3.4.1 Telekomunikacije

S obzirom da se telekomunikacijska infrastruktura može koristiti i za gradnju širokopojasne

infrastrukture u ovom je poglavlju prikazan pregled telekomunikacijskih mreža u pojedinoj

općini/gradu.

33,9%18,2%

44,0% 49,9%

25,0% 34,6%11,6% 13,6%

41,8% 48,4%

19,4%0,0%

10,0%20,0%30,0%40,0%50,0%60,0%

Koje biste napredne usluge koje omogućava suvremena širokopojasna infrastruktura željeli koristili odnosno smatrate

za vas najvažnijim (zaokružiti sve relevantno)?


69

Općina Beretinec

Slika 12: Telekomunikacije u Općini Beretinec

Izvor: PPUO Beretinec


70

Općina Gornji Kneginec

Slika 13: Telekomunikacije u Općini Gornji Kneginec

Izvor: PPUO Gornji Kneginec


71

Općina Jalžabet

Slika 14: Telekomunikacija u Općini Jalžabet

Izvor: PPUO Jalžabet


72

Općina Sračinec

Slika 15: Telekomunikacije u Općini Sračinec

Izvor: PPUO Sračinec


73

Općina Sveti Ilija

Slika 16: Telekomunikacije u Općini Sveti Ilija

Izvor: PPUO Sveti Ilija


Slika 17: Telekomunikacije u Općini Trnovec Bartolovečki

Izvor: PPUO Trnovec Bartolovečki


74

Grad Varaždin

Slika 18: Telekomunikacije u Gradu Varaždin

Izvor: PPUG Varaždin


75

Općina Vidovec

Slika 19: Telekomunikacije u Općini Vidovec

Izvor: PPUO Vidovec


76

3.4.2 Energetske mreže

S obzirom da se energetska infrastruktura može koristiti i za gradnju širokopojasne

infrastrukture u ovom je poglavlju prikazan pregled energetskih mreža u pojedinoj

općini/gradu.

Općina Beretinec

Slika 20: Energetski sustav u Općini Beretinec



77


Slika 21: Energetski sustav u Općini Gornji Kneginec



78

Općina Jalžabet Slika 22: Energetski sustav u Općini Jalžabet


Općina Sračinec Slika 23: Energetski sustav u Općini Sračinec



79

Općina Sveti Ilija

Slika 24: Energetski sustav u Općini Sveti Ilija



Slika 25: Energetski sustav u Općini Trnovec Bartolovečki

Izvor: PPUO Trnovec Bartolovećki


80

Grad Varaždin

Slika 26: Energetski sustav-elektroenergetika u Gradu Varaždin

Izvor: PPUG Varaždin87 Slika 27: Energetski sustav-plin u Gradu Varaždin

Izvor: PPUG Varaždin88 87 http://www.varazdin.hr/dokumenti/prostorni-planovi-i-karte/prostorni-plan-uredenja-grada-varazdina 88 http://www.varazdin.hr/dokumenti/prostorni-planovi-i-karte/prostorni-plan-uredenja-grada-varazdina


81

Općina Vidovec

Slika 28: Energetski sustav-elektroenergetika u Općini Vidovec

Izvor: PPUO Vidovec Slika 29: Energetski sustav-plinoopskrba u Općini Vidovec

Izvor: PPUO Vidovec


82

3.4.3 Vodnogospodarski sustav

S obzirom da se vodnogospodarska infrastruktura može koristiti i za gradnju širokopojasne

infrastrukture u ovom je poglavlju prikazan pregled vodnogospodarskog sustava u

pojedinoj općini/gradu.

Općina Beretinec

Slika 30: Vodnogospodarski sustav u Općini Beretinec



83


Slika 31: Vodnogospodarski sustav u Općini Gornji Kneginec

Izvor: PPUO Gornji Kneginec Općina Jalžabet

Slika 32: Vodnogospodarski sustav u Općini Jalžabet



84

Općina Sračinec

Slika 33: Vodnogospodarski sustav u Općini Sračinec



85

Općina Sveti Ilija

Slika 34: Vodnogospodarski sustav u Općini Sveti Ilija



Slika 35: Vodnogospodarski sustav u Općini Trnovec Bartolovečki



86

Grad Varaždin

Slika 36: Vodnogospodarski sustav u Gradu Varaždin

Izvor: PPUG Varaždin


87

Općina Vidovec

Slika 37: Vodnogospodarski sustav u Općini Vidovec

Izvor: PPUO Vidovec


88

3.4.4 Prometni sustav

S obzirom da se prometna infrastruktura može koristiti i za gradnju širokopojasne

infrastrukture u ovom je poglavlju prikazan pregled prometnih sustava u pojedinoj

općini/gradu.

Općina Beretinec

Slika 38: Prometni sustav u Općini Beretinec



89


Slika 39: Prometni sustav u Općini Gornji Kneginec


Općina Jalžabet

Slika 40: Prometni sustav u Općini Jalžabet



90

Općina Sračinec

Slika 41: Prometni sustav u Općini Sračinec



91

Općina Sveti Ilija

Slika 42: Prometni sustav u Općini Sveti Ilija



Slika 43: Prometni sustav u Općini Trnovec Bartolovečki



92

Grad Varaždin Slika 44: Prometni sustav u Gradu Varaždin

Izvor: PPUG Varaždin Općina Vidovec

Slika 45: Prometni sustav u Općini Vidovec

Izvor: PPUO Vidovec


93

3.5 Analiza stanja postojeće širokopojasne infrastrukture te dostupnosti na obuhvaćenom području

Na obuhvaćenom području napravljen je opis postojećeg stanja širokopojasnih mreža za

osnovni širokopojasni pristup s brzinama od 2Mbit/s do 30 Mbit/s te za pristup velikih

brzina od 30 Mbit/s do 100 Mbit/s u smjeru prema korisniku. U analizi postojećeg stanja

širokopojasnih mreža korišteni su podaci iz HAKOM-ovog interaktivnog preglednika

područja dostupnosti širokopojasnog pristupa (u nastavku skraćeno PPDŠP) u kombinaciji

sa podacima koji su bili dostupni na mrežnim stranicama operatora koji nude širokopojasne

usluge. Isto tako su korišteni i rezultati anketnog ispitivanja privatnih i poslovnih subjekata

na obuhvaćenom području. Anketa je bila provedena tijekom mjeseca rujna 2015.

Stanje postojećih nepokretnih širokopojasnih mreža

Rezultati anketnog ispitivanja korisnika pokazuju da 45,6% korisnika koji koriste usluge

nepokretnog širokopojasnog pristupa imaju ugovorene brzine koje su manje od 30Mbit/s.

Tablica 19: Udio korisnika usluga nepokretnog širokopojasnog pristupa Udio u ukupnom

broju anketiranih korisnika

Koriste usluge nepokretnog širokopojasnog pristupa s brzinama između 2 i 30 Mbit/s

45,6%

Koriste usluge širokopojasnog pristupa velikih brzina (iznad 30 Mbit/s)

14,6%


57,1 % ispitanika zainteresiran je za priključak na širokopojasnu mrežu s brzinama većim

od 100 Mbit/s i za korištenje naprednih usluga koje te brzine omogućavaju. A to unatoč

slabom poznavanju mogućnosti širokopojasnih mreža i usluga, što se očituje iz anketnih

odgovora da čak 39,8% ispitanika ne zna koju brzinu pristupa internetu ostvaruje.

Dominantnu poziciju u pružanju širokopojasnih usluga prema nepokretnoj širokopojasnoj

mreži ostvaruju HT i povezane tvrtke Iskon, Optima Telekom i T-com, preko 84,7%.

Prema dostupnim podacima iz PPDŠP preuzetim 7. rujna 2015. na obuhvaćenom području

na slici 46 prikazana je razina dostupnosti nepokretnog širokopojasnog pristupa.

Crvenom bojom označeno je područje na kojem je osiguran nepokretni širokopojasni

pristup brzinama od 2Mbit/s do 30Mbit/s. Usluge na tom području pruža samo jedan

operator.


94

Plavom bojom označeno je područje na kojem je osiguran nepokretni širokopojasni pristup

brzinama od 30 Mbit/s do 100 Mbit/s. Usluge na tom području pruža samo jedan operator.

Zelenom bojom označeno je područje na kojem je osiguran nepokretni širokopojasni

pristup brzinama više od 100Mbit/s. Usluge na tom području pruža samo jedan operator.


95

Slika 46: Podaci o dostupnosti nepokretnog širokopojasnog pristupa na obuhvaćenom području

Izvor: PPDŠP, HAKOM


96

Stanje postojećih pokretnih širokopojasnih mreža

Slika 47: Podaci o dostupnosti pokretnog širokopojasnog pristupa s brzinama od 2 do 30 Mbit/s i od 30 do 100 Mbit/s

Izvor: PPDŠP, HAKOM

Prema dostupnim podacima iz PPDŠP, preuzetim 07. rujna 2015., na obuhvaćenom području na slici 47 prikazana je razina dostupnosti

pokretnog širokopojasnog pristupa.


97

Zelenom bojom označeno je područje na kojem je osiguran pokretni širokopojasni pristup

brzinama od 2Mbit/s do 30Mbit/s. Usluge na tom području pruža jedan ili više operatora.

Crvenom bojom označeno je područje na kojem je osiguran pokretni širokopojasni pristup

brzinama od 30Mbit/s do 100Mbit/s. Usluge na tom području pruža jedan ili više operatora.

3.5.1 Općina Beretinec Na području Općine Beretinec telekomunikacijski promet organizira i obavlja T-Com d.d.,

Telekomunikacijski centar Varaždin. Naselja u Općini Beretinec vezana su na tri telefonske

centrale (od kojih su dvije izvan teritorija Općine) i to u naseljima Beretinec, Sveti Ilija i

Radovan. Općina je opremljena sljedećom telekomunikacijskom infrastrukturom: spojnim

svjetlovodnim kablovima i kablovima pristupnih mreža i telefonskom centralom u naselju

Beretinec. Na području Općine nalaze se dva RTV odašiljača, Beretinec za dopunsko

pokrivanje naselja Beretinec, te Ledinec za dopunsko pokrivanje naselja Ledinec i

Črešnjevo.

Jedna od mjera zapisana u Strategiji razvoja je omogućiti svim stanovnicima Općine

spajanje na internet potpuno otvorenog tipa, bez autorizacije – u prvoj fazi mrežama

takozvanih hot-spotova na nekoliko lokacija u Općini, a u drugoj za sve objekte i kućanstva

– kako bi se podigla kvaliteta života i dostupnost informacija za lokalno stanovništvo i za

turiste tj. posjetitelje Općine. Jedna od zapisanih prilika je sve intenzivniji trend izgradnje

širokopojasne otvorene mreže polaganjem optičkih kablova za pristup širokopojasnom

internetu omogućuje korištenje najnovijih tehnologija (brzog interneta, TV-a, IPTV-a,

VOIP-a, KTV-a itd.)89.

Krajem lipnja, zamjenik varaždinskog župana Alan Košić, objasnio je drugi veliki projekt

na kojem surađuju Županija i Općina, to je uvođenje mreže širokopojasnog interneta

sredstvima Ministarstva gospodarstva i fondova EU-a. Cijela općina bit će obuhvaćena

mrežom širokopojasnog interneta brzine 30 Mbit/s, a u budućnosti 100 Mbit/s. Općina

Beretinec tako će imati iste uvjete kao i velike urbane sredine90.

3.5.2 Općina Gornji Kneginec Iako kapacitet postojeće izgrađene elektroničke komunikacijske infrastrukture omogućava

dovoljan broj telefonskih priključaka svim kategorijama korisnika, u 4. izmjena i dopuna

prostornog plana predviđena je njena rekonstrukcija uz manja proširenja, te postizanje

veće iskorištenosti i iskoristivosti mreže. Izuzetak je eventualno Poduzetnička zona

Kneginec za koju će, ovisno o njenim potrebama, trebati izgraditi novu mjesnu centralu

89 Strategija razvoja Općine Beretinec 2014. – 2020. 90 http://aktualno.hr/novosti/50337_Opcina+Beretinec+kao+primjer+drugima.html#.Vd2fe5fbZrk


98

(RSS) u zoni i do nje spojne vodove. U prostornom planu su načelno određene lokacije i

trasa. Utvrđivanje stvarne potrebe za novim RSS-om, točna lokacija i trasa vodova će se

definirati kroz izradu planova užeg područja ili urbanističko-arhitektonskih rješenja.

Moguća je varijanta da se planirani RSS “Poduzetnička zona” izgradi na području općine

Jalžabet u kojoj se paralelno u kontaktnom području također formira ista takva zona. O

pristupanju samoj izgradnji novog čvorišta (RSS-a) i njegovoj lokaciji će odlučiti

telekomunikacijski operater u trenutku kad budu poznate potrebe obiju zona i dinamika

njihove izgradnje. U slučaju manjih potreba za TK uslugama u gospodarskim zonama sve

potrebe će se “pokriti” iz postojećih RSS-ova. Točna razmeđa “pokrivanja” pojedinih TK

mreža i ostali elementi će se definirati planovima užeg područja, urbanističko-

arhitektonskih rješenjima i projektima. Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze

(mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima

postojećih, odnosno planiranih prometnica, u načelu poštujući raspored prema članku 92.,

s time da je u slučaju izgradnje DTK infrastrukture/kabelske kanalizacije moguće graditi i

obostrano. Nakon izgradnje DTK infrastrukture/kabelske kanalizacije potrebno je postojeće

kapacitete izmjestiti u novoizgrađenu infrastrukturu. Mrežu potrebne DTK infrastrukture

/kabelske kanalizacije bilo bi svrhovito razraditi za ukupno građevinsko područje u

obuhvatu plana, a kapacitete i trase prilagoditi planiranoj koncentraciji stambene i

poslovne namjene. Na rubnim dijelovima može se predvidjeti postava montažnih

komutacijsko-distributivnih čvorova kao i zračne distributivne mreže. Prilikom postave

javnih govornica potrebno je poštivati odredbe Pravilnika o prostornim standardima,

urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja arhitektonsko-

urbanističkih barijera. Postupak ishođenja propisane dokumentacije za lociranje i

postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na postojećim

građevinama (antenski prihvati) i na samostojećim antenskim stupovima, te za lociranje i

građenje samostojećih antenskih stupova na prostoru Općine provodi se prema planu višeg

reda, tj. Prostornom planu Varaždinske županije i smjernicama propisanim u Odredbama

za provođenje prostornog plana. Lokacije planiranih zona elektroničke telekomunikacijske

infrastrukture unutar kojih je moguće smjestiti antenski stup (prema Prostornom planu

Varaždinske županije) ucrtane su kao informacija na kartografskom prikazu 2.

Infrastrukturni sustavi. Planiranje dodatnih zona elektroničke telekomunikacijske

infrastrukture moguće je odrediti samo planom višeg reda91.

3.5.3 Općina Jalžabet Na području Općine ne planiraju se bitni zahvati na telekomunikacijskoj infrastrukturi, a

prema potrebi je moguća rekonstrukcija postojeće mreže i njeno proširenje za novu

izgradnju. Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze (mrežni kabeli, svjetlovodni

91 Prostorni plan uređenja Općine Gornji Kneginec, 4. izmjena i dopuna, rujan 2013.


99

i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima postojećih, odnosno

planiranih prometnica. Javne telefonske govornice smještavaju se prvenstveno uz sadržaje

društvenih djelatnosti i glavna prometna raskrižja u naseljima.

Na području Općine planira se izgradnja osnovne postaje pokretne komunikacijske mreže

(HT mobile-a) s antenskim stupom, na lokaciji u naselju Jakopovec. S obzirom da se planira

uvođenje novih mreža i sustava pokretnih komunikacija slijedeće generacije moguće je,

ukoliko se na području Općine za to ukaže potreba, postavljanje i izgradnja dodatnih

osnovnih postaja - smještajem antena na antenske stupove i na krovne prihvate na

postojećim objektima (za potrebe HT mobile-a i VIP-Net GSM-a). Osnovne postaje se mogu

locirati na područjima koja nisu osobite prirodne i krajobrazne vrijednosti, niti na vizualno

eksponiranim područjima (sljeme ili vrh brežuljka, eksponirane visoravni i sl.). Ukoliko

nema drugih mogućnosti, lokacija se može odabrati i na području osobito vrijednog

predjela, uz obvezu postave na lokaciji koja je najpogodnija u smislu uklapanja u prostor

i određena na temelju predložene minimalno tri lokacije92.

Formiranjem Poduzetničko - gospodarske zone Općine Jalžabet planira se proširenje

telekomunikacijske infrastrukture, a trasa postojećeg svjetlovodnog kabela (SVK) i dalje

treba ostati u zoni cestovnog pojasa uz prometnice.

3.5.4 Općina Sračinec Izgrađenu telekomunikacijsku infrastrukturu moguće je dograditi odnosno rekonstruirati

postojeću i/ili izgraditi zamjensku. Sve mjesne i međumjesne telekomunikacijske veze

(mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati u koridorima

postojećih, odnosno planiranih prometnica. Postupak ishođenja propisane dokumentacije

za lociranje i građenje (postavljanje) elektroničke telekomunikacijske infrastrukture na

prostoru Općine Sračinec provodi se prema planu višeg reda, tj. Prostornom planu

Varaždinske županije i smjernicama propisanim u Odredbama za provođenje tog Plana.

Potrebne planirane zone elektroničke telekomunikacijske infrastrukture, kao lokacije

samostojećih antenskih stupova pokretne elektroničke komunikacijske infrastrukture,

ucrtane su kao informacija na kartografskom prikazu93.

3.5.5 Općina Sveti Ilija U dijelu telekomunikacija osnovna mreža je u potpunosti realizirana za cijelo područje

Općine, putem TK mreža: Sveti Ilija, Lužan Biškupečki, Turčin (u Općini Gornji Kneginec)

i Filipići (u Gradu Novom Marofu). Za južno područje Općine (naselja Beletinec i

Krušljevec), koje je danas obuhvaćeno TK mrežom Filipići, planirana je osnovnim Planom

zasebna mreža, s novim pristupnim čvorom u Beletincu. U Plan je uvedena novina da

organizaciju i obavljanje telekomunikacijskog prometa provodi više operatera, za razliku

92 Prostorni plan uređenja Općine Jalžabet (" Službeni vjesnik Varaždinske županije", broj 41/04.,9/06. i 34/12.) 93 PPUO Sračinec, izmjene i dopune


100

od ranijeg sustava u kojem je te poslove obavljao jedan operater. Na području Općine

Sveti Ilija operater sa najjačom tržišnom snagom je "HT – Hrvatski telekom", ali isti danas

nije isključivi operater koji organizira i obavlja telekomunikacijski promet.

Sukladno planovima razvoja javnih sustava pokretnih komunikacija cilj je poboljšanje

pokrivanja, povećanje kapaciteta mreža i uvođenje novih usluga i tehnologija (UMTS i

sustavi slijedećih generacija), te vezano uz to omogućiti izgradnju i postavljanje osnovnih

postaja – smještanjem antena na antenske stupove ili na krovne prihvate na postojećim

objektima. Od strane pojedinih operatera utvrđena je potreba bolje pokrivenosti područja

Općine signalima pokretnih telekomunikacijskih mreža, te su slijedom toga predložene

lokacije baznih stanica, koje uglavnom nisu prihvatljive Općini (koja temeljem Ustava RH

upravlja svojim područjem). Danas, T-Mobile Hrvatska d.o.o. izgrađuje i upravlja

telekomunikacijskim mrežama više sustava pokretnih komunikacija. Drugi operateri u GSM

sustavu koji pokrivaju, ili planiraju pokrivati područje Općine su "VIP-Net" d.o.o. i Tele 2

d.o.o.94.

3.5.6 Općina Trnovec Bartolovečki Sa Prostornim planom predviđena je decentralizacija postojećeg sustava elektroničke

komunikacijske infrastrukture (izgradnja nove mjesne centrale i novog spojnog voda), kao

i rekonstrukcija postojeće mreže elektroničkih komunikacija uz potrebna proširenja, te

postizanje veće iskorištenosti i iskoristivosti mreže vršit će se u skladu s propisima i

tehničkim uvjetima nadležnog distributera. Sve mjesne i međumjesne elektroničke

komunikacije (mrežni kabeli, svjetlovodni i koaksijalni kabeli) u pravilu se trebaju polagati

u koridorima postojećih, odnosno planiranih prometnica, s time da je u slučaju izgradnje

DTK infrastrukture / kabelske kanalizacije moguće graditi i obostrano. Nakon izgradnje

DTK infrastrukture / kabelske kanalizacije potrebno je postojeće kapacitete izmjestiti u

novoizgrađenu infrastrukturu.

Mrežu potrebne DTK infrastrukture / kabelske kanalizacije bilo bi svrhovito razraditi za

ukupno građevinsko područje u obuhvata Plana, a kapacitete i trase prilagoditi planiranoj

koncentraciji stambene i poslovne namjene. Na rubnim dijelovima može se predvidjeti

postava montažnih komutacijsko-distributivnih čvorova kao i zračne distributivne mreže.

Prilikom postave javnih govornica potrebno je poštivati odredbe Pravilnika o prostornim

standardima, urbanističko-tehničkim uvjetima i normativima za sprječavanje stvaranja

arhitektonsko-urbanističkih barijera. Postupak ishođenja propisane dokumentacije za

lociranje i postavljanje elektroničke komunikacijske infrastrukture i povezane opreme na

postojećim građevinama (antenski prihvati) i na samostojećim antenskim stupovima, te za

lociranje i građenje samostojećih antenskih stupova na prostoru Općine provodi se prema

94 Prostorni plan uređenja Općine Sveti Ilija, svibanj 2009.


101

planu višeg reda, tj. Prostornom planu Varaždinske županije i smjernicama propisanim u

Odredbama za provođenje tog Plana. Lokacije planiranih zona elektroničke

telekomunikacijske infrastrukture unutar kojih je moguće smjestiti antenski stup (prema

Prostornom planu Varaždinske županije) ucrtane su kao informacija na kartografskom

prikazu. Planiranje dodatnih zona elektroničke telekomunikacijske infrastrukture moguće

je odrediti samo planom višeg reda95. i

3.5.7 Grad Varaždin Grad Varaždin s prigradskim naseljima obuhvaćen je s 15 pristupnih telekomunikacijskih

mreža s pripadajućim udaljenim pretplatničkim stupnjevima (UPS-ovi). Samo područje

grada pokriva sljedećih 9 UPS-ova: CENTAR, BANFICA, ŠENOINA, ISTOK, ZAPAD,

OPTUJSKA, BREZJE, BAUMAX I ZAGREBAČKA.

UPS DONJI KUĆAN pokriva prostor Kućan Marofa, Donjeg Kućana, Gornjeg Kućana i

Zbelave. UPS JALKOVEC pokriva prostor Jalkovca.

Četiri UPS-a: SRAČINEC, NEDELJANEC, TURČIN i BERETINEC koji su locirani izvan područja

Grada Varaždina svojim pristupnim mrežama pokrivaju i neka prigradska naselja. Tako

UPS SRAČINEC pokriva područje Hrašćice, UPS BERETINEC područje Poljane Biškupečke,

UPS NEDELJANEC područje Gojanca a UPS TURČIN područje Črnca Biškupečkog.

U samome Varaždinu montirane su dvije kombinirane pristupno/tranzitne centrale AXE 10

na koje su preko svjetlovodnih kabela vezani svi ranije navedeni UPS-ovi.

Područjem grada prolaze međunarodni svjetlovodni kabeli koji povezuju Hrvatsku s

Mađarskom i Slovenijom. Pored ovih međunarodnih svjetlovodnih kabela područjem grada

Varaždina prolazi i nekoliko spojnih svjetlovodnih kabela koji osiguravaju priključak

postojećih UPS-ova na tranzitnim centralama u Varaždinu.

Pristupne mreže svih UPS-ova izgrađene su od UPS-ova do mjesta koncentracije odnosno

izvoda podzemno. Na čitavom području šireg područja grada Varaždina i razvodna mreža

(priključci) izvedena je podzemno, osim u Gojancu, Poljani Biškupečkoj i Črncu

Biškupečkom gdje je razvodna mreža zračna odnosno izgrađena sa samonosivim kabelima.

U ova tri naselja kao i u Hrašćici telekomunikacijski kabeli zakopani su direktno u zemlju i

nije uz njih građena distributivna kabelska kanalizacija, što je slučaj na čitavom ostalom

području grada.

Instalirani kapaciteti UPS-ova na području grada Varaždina iznose 23.326

telekomunikacijskih priključaka i 1.144 ISDN PRA priključaka. Osim toga instalirano je i

840 kanala ISDN BRA priključaka od čega je 480 kanala iskorišteno. Kapacitet pristupnih

mreža iznosi 62.340 bakrenih parica.

95 Odluka o donošenju 3. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Trnovec Bartolovečki


102

Broj instaliranih priključaka na 100 stanovnika na području grada Varaždina iznosi 47,66

priključaka, a gustoća je 392,36 instaliranih priključaka na km2. Županijski prosjek je 40,7

instaliranih priključaka na 100 stanovnika a gustoća je 60,5 instaliranih priključaka na km2.

Popunjenost (iskorištenost) instaliranih komutacijskih kapaciteta telefonskih priključaka

iznosi 82,66% dok iskorištenost ISDN BRA priključaka iznosi 81,12%. Prema navedenome

vidljivo je da na području grada Varaždina instalirani telekomunikacijski kapaciteti

zadovoljavaju sve potrebe stanovništva, gospodarstva te lokalne, županijske i državne

uprave.

Svi zahtjevi za telekomunikacijske priključke rješavaju se u kratkom roku tako da za

područje Grada nema neriješenih zahtjeva za telekomunikacijske priključke.

Područje Grada pokriveno je mobilnim telekomunikacijskim mrežama dvaju operatera HT-

a i VIP-a. Na području grada postoji 6 baznih stanica HT-a i 3 VIP-a s kojima je područje

Grada relativno dobro pokriveno signalima mobilnih mreža. Njihov položaj je vidljiv na

karti96.

3.5.8 Općina Vidovec Područje Općine Vidovec je pokriveno i dobro opskrbljeno infrastrukturom elektroopskrbe.

Što se tiće plinoopskrbe, južnim dijelom Općine (sjeverno od naselja Tužno) položen je

magistralni plinovod Varaždin I – Cerje Tužno DN 150, koji prolazi kroz građevinsko

područje naselja Tužno u njegovom krajnjem sjeverno-zapadnom dijelu.

U nepokretnoj mreži na području Općine postoje dvije mjesne centrale, RSS Nedeljanec i

RSS Vidovec. Iz smjera Varaždina do RSS Vidovec izveden je međumjesni

svjetlovodni/korisnički kabel, a južnim dijelom Općine prolazi međunarodni svjetlovodni

kabl, od kojeg prema jugu kroz naselje Tužno, ide međumjesni svjetlovodni/korisnički kabl

u smjeru RSS Radovan. Na području Općine postoji jedna aktivna lokacija elektroničke

pokretne komunikacijske infrastrukture u naselju Vidovec. U naselju Cargovec izveden je

radio odašiljač, za potrebe lokalne radio stanice Megaton. Bazna stanica pokretne

komunikacijske mreže smještena je u Krkancu.

Planira se izvedba RSS Tužno te od iste u smjeru istoka (u smjeru Općine Beretinec)

izvedba međumjesnog svjetlovodnog/korisničkog kabela, kao i od RSS Vidovec, u smjeru

zapada (prema Općini Maruševec). Planirana je i mreža samostojećih antenskih stupova97.

96 PPUG Varaždin 97 PPUO Vidovec – izmjene i dopune, sažetak za javnost, http://www.vidovec.hr/media/1617/obrazlo%C5%BEenje-sa%C5%BEetak.pdf


103

Prema podacima Programa ukupnog razvoja Općine Vidovec 2009. godine,

telekomunikacijski promet organizira i obavlja HT – Hrvatske telekomunikacije d.d., Regija

1 – sjever Varaždin98.

U odnosu na navedene podatke i odgovore anketiranih korisnika postoji značajan interes

za primjenom najnovijih tehnologija širokopojasnog pristupa.

3.6 Tržišni neuspjeh u kontekstu širokopojasnog pristupa

Temeljem rezultata analize stanja postojeće širokopojasne infrastrukture iz prethodnih

poglavlja može se zaključiti da je na obuhvaćenom području prisutan tržišni neuspjeh

(engl. market failure) u pogledu ponude usluga zbog neadekvatne širokopojasne

infrastrukture. Tržišni neuspjeh uvjetovan je značajnim raskorakom između traženih

usluga širokopojasnog pristupa od strane krajnjih korisnika i povezanih usluga koje

operatori nude na tržištu. A to znači da već po stanju sadašnje pokrivenosti širokopojasnom

infrastrukturom možemo zaključiti da dosad nije postojao dovoljan interes komercijalnih

operatera da bi izgradili NGA infrastrukturu. Stoga je jasno da je za postizanje ciljeva DAE

potrebno investiranje javnih sredstava.

98 Program ukupnog razvoja Općine Vidovec, ožujak 2009.


104

4. Plan razvoja širokopojasne mreže na obuhvaćenom području

4.1 Područje obuhvata projekta

Projektom je obuhvaćeno nastanjeno područje općina Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet,

Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki i Vidovec te grada Varaždin u Varaždinskoj

županiji. Projektom je obuhvaćena površina od 243,66 km2.

4.2 Rezultati inicijalnog postupka određivanja boja (mapiranje)

Prema podacima dostupnim u PPDŠP–u HAKOM-a koje je prilagodila i izvukla Agencija za

razvoj AZRA na adresnoj razini i prema podacima u Prilogu E i usmjerenjem u ONP-u

obuhvaćeno područje ovoga Plana razvoja spada u bijelo/Bnga i sivo/S1nga područje.

Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup opisana su u tablici 20.

Tablica 20: Pravila određivanja boja s obzirom na NGA pristup Boja

područja/

oznaka

Obuhvaćena područja Najmanji prostorni obuhvat kod

određivanja boja (granulacija)

Bijela / Bnga

- bez NGA širokopojasnih

mreža

- privatni operatori ne

planiraju izgradnju NGA

širokopojasnih mreža u iduće

tri godine

- adresa (ulica i kućni broj)

- naselje (u slučaju da su podaci na

razini adrese nedostupni ili nedovoljno

pouzdani, vrijedi samo kod naselja s

manje od 500 stanovnika**) – boja

područja utvrđuje se prema dostupnosti

infrastrukture koja vrijedi za većinu

područja naselja

Siva /

S1nga

- s jednom NGA mrežom

- niti jedan drugi operator ne

planira izgradnju NGA mreže u

iduće tri godine

- nezadovoljavajući uvjeti ponude

NGA usluga (kvaliteta, cijena,

kompetitivnost operatora) –

problematično NGA sivo

područje*

- adresa (ulica i kućni broj)

- naselje (u slučaju da su podaci na

razini adrese nedostupni ili nedovoljno

pouzdani, vrijedi samo kod naselja s

manje od 500 stanovnika**) – boja

područja utvrđuje se prema dostupnosti

usluga koje vrijedi za većinu područja

naselja

*Kriteriji za određivanje uvjeta ponude NGA usluga u sivim područjima odnosno

problematičnosti NGA sivih područja, detaljno su objašnjeni u tekstu dokumenta.


105

** Prag od 500 stanovnika po naselju postavljen je temeljem pretpostavke da će podaci

na adresnoj razini biti dostupni za sva naselja s više od 500 stanovnika. U slučaju da

podaci na adresnoj razini neće biti dostupni ili dovoljno pouzdani u naseljima s više od

500 stanovnika, NP-ovi moraju dokazati da podaci nisu dostupni ili dovoljno pouzdani, te

obrazložiti postupak kojim su odredili boju naselja.


U svim izračunima ovog Plana razvoja uzeti su najnoviji podaci dobiveni od HAKOM-a i

prikazuju dostupnost širokopojasne infrastrukture po kućnom broju. Svjesni činjenice da

postoje moguće razlike između broja kućnih brojeva i broja kućanstava iz statističkog

popisa 2011. godine, radi razvojnog smo efekta odlučili da se u analizu uključe i podaci

HAKOM-a po kućnim brojevima gdje danas ne postoje registrirana kućanstva. Ne

osiguramo li mogućnost širokopojasnog priključka i za takve zgrade, oduzet ćemo im

mogućnost da se normalan život ikad vrati u nje.

Tablica 21: Bijela područja

Broj Općine/gradovi Područje (km2)

Broj naselja

Broj kućanstva

Broj bijelih područja

Dužina županijskih i lokalnih cesta (m)

1 BERETINEC 12,40 4 632 1.309 13.663

2 GORNJI KNEGINEC 22,34 5 1.722 2.961 89.352

3 JALŽABET 38,00 8 1.034 2.290 40.885

4 SRAČINEC 23,41 2 1.441 1.580 83.372

5 SVETI ILIJA 17,22 8 1.030 1.713 63.490

6 TRNOVEC BARTOLOVEČKI 38,74 6 2.037 2.227 138.831

7 VIDOVEC 32,1 11 1.433 1.617 123.507

8 VARAŽDIN 59,45 10 17.056 9.720 18.646

Ukupno 243,66 54 26.385 23.417 571.745 Izvor: Izračun autora

Pretpostavlja se da je duljina primarne distribucije jednaka duljini klasificiranih županijskih

i lokalnih cesta (uključivo s nerazvrstanim cestama prve i druge kategorije).

4.3 Ciljano područje provedbe projekta i ostvarenje značajnog iskoraka

Definirana ciljana područja provedbe projekta prema analizi stanja, po definiciji ONP,

definiraju se kao “Skupina područja II” i/ili Skupina područja III”.


106

Skupina područja II

U ovoj skupini područja nalaze se NGA bijela područja koja istovremeno pripadaju

osnovnim skupinama B2osn (bijela naselja s više od 50 stanovnika) i S1osn (naselja u kojima,

osim ADSL usluga HT-a, nisu dostupne ADSL usluge alternativnih operatora putem

izdvojenog pristupa lokalnim petljama). U projektima u skupini područja II potrebno je

implementirati NGA pristup (minimalnih brzina od 30 Mbit/s), jer se time osigurava

značajni iskorak u odnosu na postojeće stanje u pogledu kvalitete dostupnih usluga, dok

je s druge strane izgledno da će, zbog osiguranja NGA pristupa, biti poduzete značajne

investicije u širokopojasnu mrežu, jer NGA razinu usluga nije moguće osigurati putem

postojeće ADSL infrastrukture.

Također i u slučaju skupine područja II, kao i kod skupine I, ne postoje posebni uvjeti u

pogledu veleprodajnog pristupa ili poslovnog modela. Budući da u skupini područja II ostali

operatori ne ostvaruju pristup izdvojenim lokalnim petljama (konkretno u S1osn

područjima), izgledno je da za takvim pristupom neće biti interesa niti kod NGA mreža,

odnosno značajni iskorak u projektima državnih potpora moguće je postići, uz same

investicije operatora u NGA mreže, i kroz osiguranje veleprodajnih točaka pristupa samo

na aktivnom mrežnom sloju (vidi također poglavlje 4.5.1 za detaljniji prikaz).

Ipak, u slučaju implementacije FTTH rješenja u skupini područja II, potrebno je voditi

računa o zadovoljenju važećih odredbi o otvorenom pristupu FTTH mrežama, kojim se

reguliraju i obveze pristupa pasivnoj mrežnoj infrastrukturi99.

Skupina područja III

U bijelim NGA područjima, koja su istovremeno i S2osn ili Cosn s obzirom na osnovni pristup

(ostali operatori ostvaruju pristup izdvojenim lokalnim petljama ili postoje barem dvije

osnovne mreže), unutar projekata iz Okvirnog programa potrebno je osigurati

širokopojasni pristup minimalnih brzina od 30 Mbit/s uz zadržavanje, odnosno

unaprjeđenje dosegnute razine kompetitivnosti operatora na tržištu, što se svodi na

osiguranje fizičkog pristupa novoizgrađenoj NGA infrastrukturi. Fizički pristup NGA

infrastrukturi obuhvaća, ovisno o implementiranim tehnologijama, pristup izdvojenim

lokalnim (pot)petljama, pristup kabelskoj kanalizaciji ili nadzemnim stupovima te pristup

neaktivnim svjetlovodnim vlaknima (dark fiber)100.

99ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, ožujak 2014. 100ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, ožujak 2014.


107

U tablici 22 prikazane su zadane minimalne karakteristike širokopojasnog pristupa koje

moraju biti ispunjene u projektima po skupinama područja s obzirom na određene

kombinacije boja osnovnog i NGA pristupa.

Tablica 22: Minimalne karakteristike širokopojasnog pristupa u projektima s obzirom na boje područja Skupina područja

Oznaka područja (NGA pristup)

Oznaka područja (osnovni pristup)

Minimalna brzina širokopojasnog pristupa1

Ostali uvjeti (infrastrukturni, veleprodajni, poslovni model)

I Bnga B1osn 10 Mbit/s -

II Bnga B2osn, S1osn 30 Mbit/s -

III Bnga S2osn, Cosn 30 Mbit/s pristup pasivnoj infrastrukturi2, veleprodajni poslovni model (samo kod invest. modela B i C)4, 5

IV S1nga Nije bitno 30 Mbit/s FTTH mreža, pristup pasivnoj infrastrukturi2, veleprodajni poslovni model5

V3 S2nga, Cnga Nije bitno 100 Mbit/s FTTH mreža, pristup pasivnoj infrastrukturi2, veleprodajni poslovni model5

1 Odnosi se na minimalnu brzinu u smjeru prema korisniku (silaznom, engl. downstream, downlink). Minimalna brzina pristupa u suprotnom smjeru, od korisnika prema mreži, ne definira se Okvirnim programom, već se ostavlja NP-ovima da je, prema potrebi, specificiraju u projektima, vodeći računa o potrebama krajnjih korisnika i usluga. 2 Pristup pasivnoj infrastrukturi obuhvaća pristup izdvojenim lokalnim (pot)petljama te pristup kabelskoj kanalizaciji, stupovima, neaktivnim svjetlovodnim vlaknima i prostoru za smještaj opreme, uključujući i vanjske kabinete. 3 Provedba projekta državnih potpora u ovoj skupini područja (S2nga i Cnga) dopuštena je iznimno, uz zadovoljenje kriterija navedenih u poglavlju 3.3; u svim ostalim slučajevima primjena državnih potpora u ovim područjima nije opravdana. 4 Vidi iduće poglavlje 4.2 za detaljnije objašnjenje u pogledu investicijskih modela. 5 Izuzetak od veleprodajnog poslovnog modela moguć je samo za javne korisnike.


U prilogu F ONP-a prikazani su udjeli stanovništva na obuhvaćenom području po skupinama

područja i razvrstani su u četiri projekte unutar Varaždinske županije, inače P84, P87, P88

i P89.


108

Tablica 23: Udjeli stanovništva po skupinama područja za obuhvaćeno područje Redni broj projekta

Grad ili općina

Broj stanovnik

a

Broj naselja

Udjeli stanovništva po skupinama područja

I II III IV V

P84 Varaždin 47.055 10 0,0% 3,8% 96,2%

P87 Jalžabet 3.606 8 0,0% 100,0% 0,0%

Ljubešćica 1.859 5 0,0% 100,0% 0,0%


6.889 6 0,0% 39,2% 60,8%

Varaždinske Toplice

6.399 23 0,0% 100,0% 0,0%

Ukupno 18.753 42 0,0% 77,6% 22,4%

P88 Beretinec 2.179 4 0,0% 100,0% 0,0%

Gornji Kneginec

5.359 5 0,0% 82,9% 17,1%

Sveti Ilija 3.495 8 0,0% 80,1% 19,9%

Vidovec 5.423 11 0,0% 18.7% 81,3%

Ukupno 16.456 28 0,0% 63,4% 36,6%

P89 Cestica 5.811 20 0,0% 100,0% 0,0%

Petrijanec 4.825 7 0,0% 84,3% 15,7%

Sračinec 4.835 2 0,0% 19,5% 80,5%

Vinica 3.396 7 0,0% 100,0% 0,0%

Ukupno 0,0% 75,4% 24,6%

Izvor: ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, Prilog F, ožujak 2014.

Analiza potreba krajnjih korisnika (detaljnije opisanih u poglavlju 4.4) pokazala je da

zahtijevaju minimalne brzine koje su u skladu s ciljevima DAE.

Značajni iskorak u konkretnom se projektu osigurava izgradnjom FTTH infrastrukture

(FTTH P2MP, računsko iskazane kao najpovoljnije rješenje u studiji izvodljivosti) koja

osigurava kapacitete od 100Mbit/s i više. Rješenje će obuhvatiti 99% kućanstva, poslovne

korisnike i javne institucije na obuhvaćenom području.

4.4 Potrebe krajnjih korisnika

Identifikacija potreba krajnjih korisnika ključna je kod odluke kakvu širokopojasnu

infrastrukturu izgraditi.

Širokopojasna infrastruktura postaje jednako važna kao cestovna ili električna

infrastruktura, jer je ključni element svakodnevnog života kako pojedinaca tako i poslovnih

subjekata. Širokopojasne usluge nezamjenljiv su element suvremenog gospodarstva i

društva koje stanovnicima ne donose samo konkurentne prednosti, nego su i nužna

komponenta bilo kakvoj konkurenciji na trgu. Današnje je društvo informacijsko društvo


109

na putu prema budućem društvu znanja. Takvom je društvu potreban pristup do otvorene

širokopojasne mreže s većom prijenosnom brzinom.

Potrebe krajnjih korisnika bile su identificirane kroz anketni upitnik koji bio je distribuiran

među građane. Kroz anketni upitnik željeli smo provjeriti interes građana, poslovnih

subjekta, javnih institucija i ostalih udruga za korištenje širokopojasnih usluga.

Dobili smo 3.370 odgovora, od toga 95,6 % od strane kućanstva, 3,9% od strane poslovnih

subjekata, 0,4 % od strane javnih institucija i 0,1% od strane ostalih udruga. Veliki odaziv

kućanstava samo potvrđuje interes i potrebe za korištenjem širokopojasnih usluga.

Grafikon 3: Kategorije korisnika


Napredne usluge koje omogućava širokopojasna infrastruktura jesu:

- Rad na daljinu (teleworking),

- Telemedicina (dijagnostika na daljinu),

- Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje u vašem domu,

- Sigurnosne aplikacije (daljinski nadzor doma ili ulice, nadzor škole i sl.),

- Usluge za građane treće životne dobi i građane sa posebnim potrebama,

- Napredne usluge e-uprave (referendum, glasovanje, i sl.),

- Mogućnost izravne komunikacije i sudjelovanja u radu lokalne JLS,

- Videokonferencija s više sudionika u visokoj rezoluciji,

- TV visoke rezolucije,

95,6%

3,9%

0,4%0,1%

U koju kategoriju korisnika spadate?

Fizičke osobe (kućanstvo, građani),

Pravne osobe (poslovni subjekti,tvrtke, itd.)

Javne institucije (JLS, JRS, javne tvrtkei ustanove, škole, fakulteti, instituti,itd.)

Udruge građana, sportske i druge(nevladine) organizacije


110

- Internet televizija: prikaz sadržaja s video/glazbenih/novostima, servis YouTube,

Vimeo itd.,

- Zabava (on-line igre, lutrija i druge igre na sreću).

Krajnje korisnike podijelili smo u tri glavne kategorije:

- Kućanstva,

- Poslovni korisnici,

- Javne institucije.

Analiza anketa po kućanstvima pokazuje da većina stanovnika traži napredne

širokopojasne usluge koje zahtijevaju brzine više od 30 Mbit/s. Najviše (49,9 %) ispitanika

koristilo bi usluge Sigurnosne aplikacije (daljinski nadzor doma ili ulice, nadzor škole i sl.),

Internet televizije (48,4 %) i 44,0 % Cijelo životno obrazovanje i usavršavanje u vašem

domu. Vrlo važan sklop usluga na koje su upozorili krajnji korisnici jesu TV visoke

rezolucije, napredne usluge e-uprave, rad na daljinu i usluge za građane treće životne dobi

i građane sa posebnim potrebama.

Poslovni korisnici istaknuli su rad na daljinu, napredne usluge e-Uprave i videokonferenciju.

Najznačajnije usluge koje su navele javne institucije jesu napredne usluge e-uprave,

cjeloživotno obrazovanje, rade na daljinu.

S obzirom na rezultate ankete na obuhvaćenom području očito je da je interes za

priključenje na širokopojasnu mrežu s visokom prijenosnom brzinom velik. Budu li potrebe

stanovnika uzete u obzir, oni će se naručiti na širokopojasne usluge, što znači i veću

penetraciju, a time i optimalnu iskorištenost širokopojasne mreže.

4.5 Idejno rješenje širokopojasne mreže

Po stanju sadašnje pokrivenosti širokopojasnom infrastrukturom na obuhvaćenom

području i zbog toga što dosad nije postojao dovoljan interes komercijalnih operatora da

bi izgradili NGA infrastrukturu koju traže krajnji korisnici moguće su različite tehnološke

opcije, nezavisno od odabranog modela financiranja.

Detaljnija analiza odnosi se na četiri različite opcije, i to:

- izgradnju FTTC u kombinaciji za VDSL tehnologijom (s vectoringom ili naprednijim

tehnikama tipa G.fast ili slične);

- izgradnju 4G (LTE mreže s optikom do stupa;

- izgradnju FTTH point-to-point mreže (active ethernet) i


111

- izgradnju FTTH point-to-multipoint mreže (GPON).

Pretpostavlja se da je duljina primarne distribucije jednaka duljini klasificiranih županijskih

i lokalnih cesta (uključivo s nerazvrstanim cestama prve i druge kategorije).

Tehnološke se opcije razlikuju u:

- opsegu investicijskih radova zbog manje ili veće količine potrebnih zemaljskih

radova, različitog broja i dužine potrebnih novih optičkih niti, različite količine i tipa

aktivne opreme kod svakog rješenja;

- opsegu troškova za redovno održavanje mreže zbog različitih troškova

iznajmljivanja postojeće infrastrukture, energetske potrošnje i različite količine

terenskih intervencija za održavanje;

- opsegu troškova za investicijsko održavanje koji u velikoj mjeri odražavaju

potrebne investicije u periodičnu (po ovoj studiji 7 godišnju) zamjenu aktivne

opreme mreže.

Konkretno, u Planu razvoja uzeto je da uz usporedivi kapacitet:

- FTTC + VDSL rješenje ima manju početnu investiciju zbog korištenja postojeće

bakrene infrastrukture za pristupni dio mreže, ali su s njim povezani troškovi za

izgradnju i elektro postrojenje uličnih kabineta osjetno veći; veća je energetska

potrošnja od npr. optičkih rješenja do kuće (FTTH), kao i operativni troškovi vezani

na najam postojeće bakrene mreže i zamjenu aktivne opreme;

- FWA – LTE rješenje ima manju početnu investiciju zbog gradnje fizičke mreže samo

do stupova za odašiljanje, ali su s njim povezani troškovi za izgradnju i elektro

postrojenje točke odašiljanja (stup, kabinet ili kontejner, itd.), i najveća energetska

potrošnja po krajnjem korisniku od svih analiziranih rješenja. Trošak periodične

zamjene aktivne opreme kod ovog je rješenja razmjerno najveći. Kod ove opcije

nisu kalkulirani dodatni troškovi eventualnih tendera za korištenje frekventnog

prostora za LTE;

FTTH-P2P i FTTH-P2MP razlikuju se u investiciji po broju optičkih niti na primarnom

razvodu, koje su potrebne za izgradnju mreže (u slučaju FTTH-P2MP kalkulirano je da je

do svakog naselja potreban isti broj niti kao za FTTC-VDSL rješenje) i po trošku aktivne

opreme (P2MP aktivna oprema iznosi manje). U operativnim troškovima ova se dva

rješenja razlikuju po potrošnji energije (P2MP troši manje) i po iznosu periodične investicije

za zamjenu aktivne opreme (P2MP iznosi manje).


112

4.6 Demarkacijske točke prema agregacijskoj mreži

Predviđena su dva tipa demarkacijskih točaka, prva kod spajanja drugih mreža na

novoizgrađenu širokopojasnu mrežu (network-to-network-interface, NNI), a druga kod

spajanja širokopojasnih usluga kod krajnjih korisnika (user-to-network-interface, UNI).

NNI se dodatno dijeli na pasivni NNI koji se može nalaziti na bilo kojoj optičkoj niti na

primarnoj mreži nove infrastrukture (pasivan priključak davatelja usluge na mrežu je

moguć bilo kuda) i aktivni NNI koji se nalazi u jednom od najmanje četiri čvora nove mreže.

S gledišta prometa nije bitno na kojem od čvora se prima ulazni i predaje izlazni promet

davatelja usluga. Korištenje postojeće telekomunikacijske infrastrukture je obvezno ako

se isplati.

Konačni izvedbeni projekt pripremljen će biti nakon odabranog investicijskog modela i

investitora te nakon provedenog javnog natječaja.

4.7 Mehanizam povrata potpora

ONP u 5.8 poglavlju oko povrata potpora (claw-back mehanizam) predviđa sljedeće:

Strukturna pravila Okvirnog programa, odnosno obveze operatora mreže vezane uz

naknadni postupak provjere potpora, specificirane u ovom poglavlju, potrebno je na

odgovarajući način formalizirati kroz ugovore s privatnim partnerima u modelima A i C (vidi

detaljnije poglavlje 6.3.2). Pri tome je potrebno, u slučaju provedbe naknadnog postupka

provjere potpora unutar ugovora specificirati i odgovarajuće referentne vrijednosti iz

poslovnog plana operatora priloženog tijekom javne nabave (vidi poglavlje 4.6.1), jer su

tako definirane vrijednosti referentne za provedbu samog postupka naknadne provjere

potpora101.

Iz toga slijedi da će se mehanizam povrata potpora definirati tek nakon javne rasprave

(kada će se vidjeti koji je model najpovoljniji) i dovršiti nakon postupka javne nabave.

101 ONP, Ministarstvo pomorstva, prometa i infrastrukture, ožujak 2014.


113

5. Zahtjevi, kriteriji i uvjeti projekta gradnje otvorene širokopojasne mreže

5.1 Tehničke karakteristike širokopojasne mreže

Izvođač radova otvorene širokopojasne mreže treba uzeti u obzir slijedeće:

• Iskoristiti mora postojeću infrastrukturu koja obuhvaća:

- kabelsku kanalizaciju - mrežu podzemnih kanala i kabelskih zdenaca;

- antenske stupove u bežičnim mrežama;

- sve ostale zatvorene prostore koji mogu poslužiti kao lokalni čvorovi

novoizgrađenih mreža.

• Širokopojasna mreža predviđena za izgradnju s državnim i europskim sredstvima

može se graditi na bilo kojoj tehnologiji koja zadovoljava postavljene tehnološke

uvjete.

• Vrsta tehnologije koju će privatni partner predvidjeti u projektu mora odgovarati

zahtjevima i ciljevima iz ovog Plana razvoja.

• S obzirom na postojeće stanje infrastrukture, potrebe krajnjih korisnika i

konfiguraciju terena izgradnje privatni partner mora odabrati optimalnu

tehnologiju.

• Projektom se mora osigurati dostupnost širokopojasne mreže za 99% stanovništva,

a u skladu s Planom razvoja širokopojasne infrastrukture na obuhvaćenom

području.

• Privatni partner mora zainteresiranim krajnjim korisnicima (kućanstva, poslovni

subjekti i javne institucije) osigurati prijenosne kapacitete u skladu s Planom

razvoja širokopojasne infrastrukture na obuhvaćenom području.

• Privatni partner mora transportne veze između naselja i do mreže okosnice

predvidjeti u skladu s Planom razvoja agregacijske infrastrukture.

• Privatni partner mora u slučaju velikih udaljenosti između naselja u kojima će se

graditi širokopojasna mreža planirati lokalne distribucijske čvorove i njihovo

povezivanje s centralnom lokacijom koja će biti spojena na mrežu okosnice.

• Ponuđač mora ponuditi mogućnost korištenja najmanje 4 VLAN po korisniku.

• Ponuđač mora ponuditi mogućnost izvedbe VPN mreža.

• Ponuđač mora omogućiti sposobnost mreže za prijenos triple play usluga.

• Ponuđač mora implementirati najmanje 3 prijenosna prioriteta na korisnika.

• Ponuđač mora osigurati otvorenost mreže (open access) više od četvorici

operatora bez ograničavanja broja usluga (VLAN u VLAN).


114

BEŽIČNA MREŽA:

• U slučaju planiranja i izgradnje otvorene širokopojasne mreže s bežičnom

tehnologijom potrebno je osigurati pokrivanje ukupnih potreba za prijenos podataka

svim zainteresiranim krajnjim korisnicima na tom području i mogućnost povećanja

potrebne prijenosne propusnosti do tri puta od ukupne propusnosti svih

zainteresiranih korisnika na području uz osiguranje garantiranih brzina i kvalitete

usluga.

• U slučaju radijskog povezivanja centralne točke sa širokopojasnom mrežom

okosnicom radijska veza točka-točka mora osiguravati barem pojasnu širinu koja

predstavlja svotu svih agregiranih potreba za tom širinom svih zainteresiranih

korisnika područja koje se iz te veze pokriva; veza mora biti nadgradiva.

• U slučaju izgradnje bežične otvorene širokopojasne mreže potrebno je predvidjeti

lokacije baznih stanica (infrastruktura, napajanje, smještaj u okolišu, itd.) te njihov

način povezivanja s mrežom okosnicom. Potrebno je osigurati terminalnu,

prijenosnu i podatkovnu opremu.

• Bežična mreža mora omogućiti dijeljenje mreže različitim operatorima pod istim

uvjetima.

MREŽA S BAKRENIM VODOVIMA:

• Otvorena širokopojasna mreža može se izgraditi sa svim vrstama bakrenih vodova.

U pravilu se upotrebljavaju već položeni bakreni vodovi.

• U slučaju planiranja i izgradnje otvorene širokopojasne mreže s bakrenim

vodovima, potrebno je predvidjeti pokrivanje trenutnih potreba za prijenos

podataka svih zainteresiranih krajnjih korisnika na tom prostoru i mogućnost

povećanja potrebne prijenosne propusnosti do tri puta od ukupnih potreba za

prijenos.

SVJETLOVODNA MREŽA

• U slučaju svjetlovodnog povezivanja krajnjih korisnika sa središnjom točkom do

objekata treba voditi kabele sa sljedećim brojem svjetlovodnih niti:

- do objekata samo s kućanstvima: barem 1 par svjetlovodnih niti, odnosno

barem 2 niti po domaćinstvu, u skladu sa pravilnikom o svjetlovodnim

distribucijskim mrežama;

- do objekata s tvrtkama ili javnim institucijama: najmanje 2 para svjetlovodnih

niti po tvrtki ili javni instituciji.

• U slučaju svjetlovodnog povezivanja centralne točke na širokopojasnu mrežu

okosnicu, ta veza mora biti izvedena s kabelom, koji sadrži najmanje 48 vlakana


115

(odnosi se na slučajeve u kojima centralna točka nije istovremeno i točka ulaska u

širokopojasnu mrežu okosnicu).

• Pri izradi svjetlovodne trase upotrebljavaju se kablovi u skladu s pravilnikom o

svjetlovodnim distribucijskim mrežama.

- Vlakna u cijevima kabela moraju biti montirana labavo.

- Kabel ne smije provoditi električnu energiju.

- Konstrukcija kabela mora imati odgovarajuću zaštitu od prodiranja vode u kabel

(u ovisnosti od zahtjeva terena).

- Konstrukcija kabela mora imati odgovarajuću zaštitu od glodavaca (npr.

korištenjem staklenih vlakana ).

- Konstrukcija i materijali kabela (plašt i nosivi dijelovi) moraju osigurati njegovu

stabilnost prilikom vučenja i /ili upuhivanja (u ovisnosti o načinu izvedbe

kabliranja) i otpornost na kidanje zaštite kod lokalnog opterećenja (oštar rub

cijevi ili kanala). Kabel mora također biti primjereno otporan na udarce.

• Prilikom polaganja svjetlovodnih kabela treba voditi računa o sljedećem:

- izvođač mora poštovati upute proizvođača kabela o načinu polaganja i

maksimalnom dozvoljenom opterećenju tijekom instalacije i nakon završetka

(uvijanje kabela, opterećenje),

- jednostavno lociranje i uklanjanje štete te popravak bez umetanja dodatnih

dijelova kabela mora biti osigurano upotrebom dovoljnog broja petlji razvučenog

kabela u zdencima na svim trasama kabela,

- kabel mora biti u svakom zdencu označen vodootpornom natpisnom pločicom s

oznakom trase, vrstom kabela, najbližom početnom i zaključnom točkom te

vlasnikom kabela.

• Kod izgradnje svjetlovodne distribucijske mreže moraju se koristiti jednomodna

svjetlovodna vlakna (single-mode fiber SMF). Vlakna moraju zadovoljiti

karakteristike preporuke ITU G.657 te biti u skladu sa standardom IEC 60793. Na

svjetlovodnim trasama gdje se polažu novi kablovi moraju se koristiti svjetlovodna

vlakna istog tipa.

• Svjetlovodna vlakna moraju odgovarati značajkama iz pravilnika o svjetlovodnim

distribucijskim mrežama.

• Svjetlovodna vlakna koja se koriste za povezivanje krajnjih korisnika trebaju biti na

svakoj krajnjoj točki i u centralnoj točki završena u optičkom razdjelniku. Vlakna

koja su višak moraju biti zaštićena u kazetama. Vlakna za krajnje korisnike na

lokaciji krajnjeg korisnika moraju biti zaključena u komunikacijskom ormaru.

Potrebne su sljedeće značajke zaključenja vlakana:


116

- kabeli moraju biti zaključeni konektorom ili zavareni zaključnim kabelom

(pigtail) na optičko vlakno,

- zaključni konektor mora biti FC, SC ili LC konektor s APC brušenjem,

svjetlovodno povratno gušenje barem 55 dB ili više,

- na konektorskom spoju (eng. each-to-each) maksimalno gušenje treba biti

manje od 0,4 dB,

- vlakna u svjetlovodnom razdjelniku kod krajnjih korisnika trebaju biti završena

s gore navedenim konektorima,

- svjetlovodni razdjelnik u koncentracijskim točkama treba imati prostor za

zaključenje 12 odnosno 24 vlakna,

- u centralnoj točki vlakna će biti zaključena u optičkom razdjelniku s gore

navedenim konektorima. Optički razdjelnici s priključcima trebaju imati

kapacitet za najmanje 48 portova.

• Za zaključna vlakna potrebno je predložiti sljedeća mjerenja:

- dvostrani OTDR na 1310nm i 1550nm,

- mjerenje optičkog gubitka na 1310nm i 1550nm,

- mjerenja ostalih položenih vlakana s obzirom na svrhu (za G.655 vlakna).

• Vlakna moraju biti pri kraju na razdjelniku označena na jasan i nedvosmislen način.

• U svakom ormaru na vidljivom mjestu mora biti plastificirana shema iz koje mora

biti jasno vidljivo gdje svako vlakno završava na drugoj strani (lokacija, prostor,

ormar, razdjelnik, konektor).

• Dobavljač će na sav materijal i rad osigurati jamstvo za razdoblje od 10 godina.

KABELSKA KANALIZACIJA:

- Za sve svjetlovodne veze gradi se ili koristiti postojeća kabelska kanalizacija

(izgradnja zračnih optičkih linija moguća je samo u iznimnim slučajevima kada

ne postoji mogućnost realizacije izgradnje kabelske kanalizacije) u kojoj mora

biti položena jedna cijev takvog promjera koji omogućuje umetanje optičkog

kabela i jednog dodatnog kabela jednakih dimenzija (mogućnost naknadne

ugradnje dodatnog kabela) i još jedna cijev (rezerva) istih dimenzija. Polagane

nove cijevi mogu biti od polietilena visoke gustoće (PEHD ili HDPE) ili polivinil

klorida (PVC) ili drugih materijala, koji pružaju iste ili bolje uvjete za uvlačenje

i postojanost optičkih kabela.

- Novoizgrađena kabelska kanalizacija na rutama između lokalnih pristupnih

točaka i centralne točke te mreže okosnice mora imati prazne cijevi za daljnje

proširenje mreže s kapacitetom barem do tri puta trenutnih uvjeta.

- Na trasi kabelske kanalizacije revizijska mjesta i čvorišta cjevovoda trebaju biti

izvedena u oknima.


117

- Okna trebaju biti izvedena na tehnološki prihvatljiv način, a u skladu s

propisima. Izvedba okna treba odgovarati vrsti i nosivosti terena.

- Veličina zdenca mora odgovarati zahtjevima kabelske kanalizacije. Prolazni

zdenci (sa dva ulaza za cijevi) trebaju imati promjer od najmanje 60 cm, a

zdenci s više ulaza toliko veći.

- Zdenci u kojima se predviđa spoj kablova (kabelska spojka s optičkim varovima)

moraju biti dimenzionirani tako da se na spojkama može izvoditi održavanje.

- Zdenci moraju biti poklopljeni lito željeznim poklopcem bez rešetaka (siva

slitina) preko kojega se može voziti. Nosivost poklopca zdenca mora odgovarati

nosivosti terena; sam poklopac u dostatnoj mjeri mora štititi od prodiranja vode

i prljavštine tako da nije ometan pristup kanalizaciji i da nije ugrožena trajnost

optičkih kabela.

- Preporučuje se da poklopac zdenca ima neutralne oznake (oznaka proizvođača,

veličina i- tip zdenca). Dodatni napisi na zdencu trebaju biti usklađeni s

naručiteljem i s ostalim investitorima.

- Prazne cijevi trebaju biti začepljene. Cijevi s kabelima moraju biti zaštićene od

ulaska glodavaca i vode.

CENTRALNE TOČKE:

• Pri planiranju izgradnje širokopojasnih mreža potrebno je predvidjeti lokacije

centralnih točaka (eng. Central office – CO) prema Zakonu o elektroničkim

komunikacijama. U slučaju većih udaljenosti između naselja, u kojima će se graditi

širokopojasna mreža, mogu se planirati lokalne pristupne točke u tim naseljima te

njihovo povezivanje s centralnom točkom lokalne zajednice, iz koje će teći

povezivanje na mrežu okosnicu ili izravno spajanje lokalnih pristupnih točki na

mrežnu okosnicu, na način na koji će to ekonomski biti isplativije.

• Privatni partner brine o projektiranju, nabavci i instaliranju prijenose i podatkovne

opreme u centralnim točkama određenog područja.

• Za terminalnu opremu zainteresiranih krajnjih korisnika brine davatelj usluge ili

sam krajnji korisnik.

• Centralne točke moraju zadovoljiti sljedeće uvjete:

- prostor mora biti dovoljno velik za kabinet za komunikacijsku opremu,

- do prostora mora biti dovedeno napajanje 220V preko zasebnog 16A osigurača

i uređeno adekvatno uzemljenje,

- 24 sata dnevno, 365 dana u godini moraju biti osigurani odgovarajući uvjeti za

rad računalne i komunikacijske opreme,

- 24 sata dnevno, 365 dana u godini mora biti omogućen pristup u slučaju hitne

intervencije ili po najavi u prostorije osoblju upravitelja i ovlaštenim osobama


118

od strane upravitelja mreže te davatelja usluga, koji imaju svoju opremu na

lokacijama centralnih točaka,

- prostori moraju biti tehnički zaštićeni i ne smiju biti dostupni neovlaštenim

osobama,

- vlasnici lokacija na kojima su centralne točke moraju omogućiti izvođačima

gradnje širokopojasnih mreža provod komunikacijskih vodova do središnje

točke,

- vlasnici lokacija privatnom partneru i vlasnicima širokopojasnih mreža ne

naplaćuju najamninu,

- vlasnici lokacija će privatnom partneru naplaćivati mjesečne operativne

troškove temeljem troškovnika,

- vlasnici otvorenih širokopojasnih mreža reguliraju sve ugovorne odnose s

vlasnicima lokacija na kojima će se nalaziti centralne točke.

POVEZIVANJE NA MREŽU OKOSNICU:

• Pri planiranju izgradnje otvorenih širokopojasnih mreža potrebno je predvidjeti

mjesta kolokacija za ulazne točke u mrežu okosnicu. Privatni partner prikuplja

dozvole vlasnika prostora u kojem će biti osiguran i implementiran ulaz u mrežu

okosnicu.

• Mreža okosnica na koju će se povezati širokopojasna mreža bit će izabrana u skladu

s lakoćom pristupa (udaljenost, konfiguracija terena i tehnološka održivost), prema

ekonomskoj učinkovitosti i raspoloživosti kapaciteta mreže okosnice. Svi pružatelji

mreža okosnica na području nastupaju pod istim uvjetima. Ako je na području više

naselja u kojima je potrebno izgraditi širokopojasnu mrežu i učinkovitije je

povezivanje s različitim mrežama okosnica, za povezivanje različitih mreža s

mrežnom okosnicom može se odabrati različite operatore takvih mreža.

• Ulazak u širokopojasnu mrežu okosnicu mora omogućiti pristup svim korisnicima na

području od strane svih davateljima usluga i to pod jednakim tržišnim uvjetima.

AKTIVNI UREĐAJI:

Privatni partner treba osigurati sve aktivne uređaje koji su neophodni za nesmetano

funkcioniranje mreže s potrebnom pouzdanošću i sigurnošću za pristup do krajnjih

korisnika od strane raznih davatelja usluga.


119

5.2 Kriteriji i uvjeti izgradnje i eksploatacije širokopojasne infrastrukture

Općine/gradovi na obuhvaćenom području za izgradnju, upravljanje i održavanje

širokopojasne mreže izabrat će privatnog partnera koji će predložiti optimalno rješenje u

skladu s uvjetima iz budućeg natječaja.

Kriteriji za odabir će biti:

- Cijena izgradnje dijela mreže u bijelim područjima izgrađene sredstvima

državnog proračuna za kohezijsku politiku

- Udio mreže u bijelim područjima koji planira izgraditi privatni partner vlastitim

sredstvima.

- Broj novih korisnika na obuhvaćenom području u bijelim područjima kojima će

projektom biti omogućen širokopojasni pristup.

- Ukupni trošak mreže u čitavom životnom razdoblju.

- Omjer brzih i ultrabrzih priključaka na obuhvaćenom području.

Ponderiranje se radi u fazi 2 kad se priprema postupak izbora privatnog partnera.

5.3 Zahtjevi projekta izgradnje širokopojasne mreže

- Projekt izgradnje mora osigurati 100% pokrivenost svih javnih ustanova u

općinama/gradovima s potrebnim kapacitetom prijenosa koje zahtjeva ustanova ili

kao što je definirano Planom razvoja.

- Tip tehnologije, koji će privatni partner predvidjeti u projektu, mora ispunjavati

uvjete iz Plana razvoja (izgradnja širokopojasne mreže s brzinama najmanje 30

Mbit/s svima zainteresiranima korisnicima i 50% zainteresiranim korisnicima

najmanje 100 Mbit/s, poduzećima i javnim ustanovama najmanje 100 Mbit/s). U

slučaju da privatni partner gradi širokopojasnu infrastrukturu djelomično na

brzinama manjim od 100 Mbit/s mora u projektu izgradnje osigurati mogućnost

nadgradnje infrastrukture na brzine najmanje 100 Mbit/s. Izvedba planiranih mreža

tehnološki je neutralna. S obzirom na postojeće stanje infrastrukture, predstavljene

potrebe i konfiguraciju terena područja gradnje, privatni partner mora izabrati

optimalnu tehnologiju.

- Privatni partner mora u slučaju izgradnje kabelske otvorene širokopojasne mreže

navesti lokacije lokalnih pristupnih točaka i centralne točke.


120

- Privatni partner mora u slučaju izgradnje otvorene širokopojasne mreže, izgrađene

djelomično ili u cijelosti bežičnom tehnologijom, navesti predviđene lokacije baznih

stanica i vrstu tehnologije za pristupnu i prijenosnu mrežu.

- Privatni partner mora za predviđene centralne točke ishoditi suglasnosti vlasnika

zemljišta ili zgrada u kojima će biti smještene centralne točke, osim ako se nalaze

u prostorijama ili na zemlji općina/gradova.

- Privatni partner mora za predviđene lokalne točke ishoditi suglasnosti vlasnika

zemljišta ili zgrada u kojima će biti smještene lokalne točke, osim ako se nalaze u

prostorijama ili na zemlji općina/gradova.

- U slučaju velikih udaljenosti između naselja u kojima će se graditi otvorena

širokopojasna mreža privatni partner mora planirati lokalne distribucijske čvorove i

njihovo povezivanje s centralnom lokacijom koja će biti spojena na mrežu okosnice.

Moguće je i izravno spajanje distribucijskog čvora na mrežu okosnice, ako je to

ekonomski povoljnije.

- Projekt mora uključivati vremenski plan radova koji mora biti izvediv unutar 24

mjeseca.

- U projektu mora biti definirana topologija mreže. Mora biti nacrtan plan povezivanja

do predviđenih krajnjih korisnika. U slučaju izgradnje lokalne kabelske otvorene

širokopojasne mreže projekt mora uključivati plan kabelske kanalizacije iz kojega

će biti jasno gdje će biti nova, a gdje će se iskoristiti postojeća kanalizacija.

Novoizgrađena kabelska kanalizacija mora sadržavati dovoljno kapaciteta za

moguća proširenja u budućnosti.

- U predloženom projektu privatni se partner mora obvezati da će na danom području

zajamčen pristup lokalnoj otvorenoj širokopojasnoj mreži imati svi zainteresirani

korisnici, svi zainteresirani mrežni operatori i davateljima usluga pod istim

komercijalnim uvjetima.

- Projekt koji predloži privatni partner mora sadržavati financijski plan s utvrđenim

financijskim sredstvima, svim troškovima projekta (prihvatljivim i neprihvatljivim

za subvencioniranje) i indikatorima.

- Projekt mora biti predložen u obliku pogodnom za izgradnju po principu „ključ u

ruke“.

- Kalkulacije u financijskom planu trebaju obuhvatiti sve prihode i sve troškove u

čitavom životnom razdoblju projekta (gradnja, upravljanje i održavanje),

specificirati sve dodatne investicije od strane privatnog i javnog partnera te

predviđene izvore financiranja za te investicije.

- Privatni partner mora podnijeti financijske izračune u skladu sa smjernicama o

metodologiji za provođenje analize troškova koji dokazuju da izgradnja, upravljanje

i održavanje s ciljem ostvarivanja dobiti po cijenama koje se za takve mreže mogu


121

postići na tržištu, nije moguća. Iz izračuna mora biti razvidno da s izgradnjom i

upravljanjem mrežom nije moguće ostvariti ni minimalnu dobit.

- Privatni partner mora predvidjeti realne prihode mreže s obzirom na cijenu koja se

s takvom mrežom može postići na tržištu.

- Privatni partner je dužan omogućiti lokalnoj zajednici, Nositelju projekta, ONP-u,

HAKOM-u i suradnicima uključenim u provedbu Operativnog programa praćenje

korištenja dodijeljenih sredstava i provjere postizanja očekivanih rezultata. Privatni

partner je dužan omogućiti kontrolu izvršenja rada i uvid u kompletnu

dokumentaciju o radu i nakon isteka trajanja ugovora do roka definiranog propisima

vezanim na izvore financiranja i mehanizmima kontrole subvencija. Jednaka prava

imaju također predstavnici Europske komisije, Europskog revizorskog suda i

nadležni sud u Republici Hrvatskoj.

- Svakom korisniku, koji će se u fazi gradnje izjasniti da želi priključak na NGA mrežu

potrebno je osigurati provod na kuću ili stan ili poslovni ili javni objekt. Za ostale

korisnike koji ne žele priključak na NGA mrežu u trenutku gradnje potrebno je

omogućiti naknadno povezivanje. Smatra se da je korisniku omogućeno naknadno

povezivanje na širokopojasnu mrežu kada je korisnik u dometu bežične NGA mreže

ili u neposrednoj blizini kabelske NGA mreže i ne opstoje ograničenja (suglasnosti)

za njegovu izgradnju.

- Iz predložene dokumentacije moraju biti vidljivi predviđeni troškovi upravljanja,

održavanja, amortizacije te eventualni drugi troškovi. Troškovi amortizacije se

moraju prikazati u cijelosti; posebno za dio mreže financiran javnim sredstvima i

dio mreže financiran privatnim sredstvima. Aktivna oprema i sva oprema s

amortizacijskim vijekom manjim od 5 godina mora biti financirana isključivo iz

privatnih sredstava.

- Privatni partner u projektu može predvidjeti bežičnu tehnologiju za koju je potrebna

dozvola, čak i ako još nema dozvolu regulatorne agencije o dodjeli radijske

frekvencije. Ovakvu će mrežu privatni partner početi graditi kada u skladu s

odredbama Zakona o elektroničkim komunikacijama i relevantnim propisima dobije

odluku o dodjeli radijskih frekvencija od strane Hrvatske regulatorne agencije za

mrežne djelatnosti ili uđe u određeni aranžman s jednim od postojećih nositelja tih

odluka, no to ga ne oslobađa od penalizacije u slučaju kašnjenja uzrokovanih

kašnjenjima u dobivanju dozvole.

5.4 Uvjeti upravljanja otvorenom širokopojasnom mrežom

- Privatni partner mora otvorenu širokopojasnu mrežu upravljati i održavati na

način da je ponudi svim operatorima pod istim uvjetima.


122

- Privatni partner može ponuđačima usluga i operatorima naplaćivati samo

troškove ulaska u mrežu, pristup do pojedinih lokalnih pristupnih točaka te do

krajnjih korisnika.

- Privatni partner obavezan je trećim strankama (operatorima i davateljima

usluga) osigurati učinkovit veleprodajni pristup barem tijekom razdoblja od

najmanje sedam godina. Obveza pristupa treba obuhvaćati pravo korištenja

kabelske kanalizacije ili uličnih kabineta (za vrijeme trajanja ugovora) kako bi

se trećim strankama omogućio pristup pasivnoj, a ne samo aktivnoj

infrastrukturi (podrazumijevajući da je to predviđeno poslovnim modelom).

- Osim cijene za krajnjeg korisnika koju će privatni partner mjesečno naplaćivati

davateljima usluga za pristup do svakog krajnjeg korisnika izabrani privatni

partner (upravitelj i održavatelj) neće smjeti mjesečno naplaćivati druge

troškove komunikacijskim operatorima i davateljima usluga te krajnjim

korisnicima.

5.5 Minimalna razina pružanih maloprodajnih usluga

Cijena maloprodajne usluge na području nove širokopojasne infrastrukture treba biti

usporediva s cijenama za iste ili slične usluge na nacionalnoj razini. Usporediva znači da se

cijena korisnicima na području projekta ne razlikuje za više od 10% od nacionalne

prosječne cijene koju objavljuje HAKOM.

Prema tome, cijena veleprodajne usluge treba omogućavati davateljima usluge da nude

takvu cijenu. Cijena na krajnjeg korisnika za širokopojasni pristup bitstreamom može se

kretati u rasponu od 35 do 40% od cijene koju davatelj usluge naplaćuje od krajnjeg

korisnika.

5.6 Specifikacija minimalnog skupa podržanih veleprodajnih usluga

U skladu sa zahtjevima ONP-a u kojemu se navode "vodeći se motivima ekonomske

racionalnosti i izbjegavanja nepotrebnih dodatnih troškova koji mogu biti vezani uz obvezu

osiguranja veleprodajnog pristupa na razini pasivne infrastrukture, u skupini područja II i

III zahtijeva odnosno dopušta pristup na aktivnom mrežnom sloju (bitstream),” na

području na koje se odnosi PRŠI očekuje se minimalni skup podržanih veleprodajnih usluga

u obliku pristupa na aktivnom mrežnom sloju.

U slučaju da nositelj projekta tijekom pripremne faze projekta ili okončanjem postupka

javne rasprave (npr. temeljem iskazanog interesa operatora za pojedinim uslugama


123

veleprodajnog pristupa) procijeni da je potrebno zahtijevati podršku i dodatnih

veleprodajnih usluga s popisa opcionalnih usluga, one će se uključiti u relevantnu

specifikaciju projekta.


124

6. Definiran investicijski model

Područja obuhvaćena ovim Planom razvoja jesu područja takozvanog "market failure" – a.

To znači da već po stanju sadašnje pokrivenosti širokopojasnom infrastrukturom možemo

zaključiti kako do sada nije postojao dovoljan interes komercijalnih operatora da bi izgradili

NGA infrastrukturu. Zato je posve jasno da je za osiguranje dostizanja ciljeva DAE potrebno

ulaganje javnih sredstava.

Kod izbora najpovoljnijeg od tri predviđena modela javni partner treba odabrati

onaj model koji uz najmanja moguća javna ulaganja osigurava najpovoljnije

rezultate u smislu gradnje i upravljanja širokopojasne infrastrukture, a

istovremeno osigurava minimalnu moguću distorziju tržišta.

Javna rasprava koja slijedi najvjerojatnije će pokazati koliki je i za koji model interes

privatnih partnera. Samo u slučaju da ne bi postojao nikakav interes komercijalnih

operatora da sudjeluju u projektima, lokalna bi zajednica mogla odabrati model B - Javni

DBO (svaki drugi pristup značio bi nepotrebnu potrošnju javnih sredstava).

Zbog toga se preporučuje model A - Privatni DBO ili model C – javno-privatno partnerstvo,

a potencijalni se privatni partneri pozivaju da svojim doprinosom u javnoj raspravi predlože

preciznije definirane poslovne modele koji bi uz uvjet što niže javne investicije omogućili

izgradnju širokopojasne infrastrukture.


125

7. Specifikacija postupka i kriterija javne nabave

U skladu s preporukom ONP-a nositelj je projekta tijekom pripremne faze projekta dužan

specificirati postupak javne nabave i ekonomske kriterije odabira najpovoljnije ponude te

to svim zainteresiranim stranama staviti na uvid kroz postupak javne rasprave. Pri odabiru

privatnog partnera u investicijskim modelima A i C NP-ovi trebali bi primijeniti otvoreni

postupak javne nabave. Kod investicijskog modela C potrebno se pridržavati i svih zahtjeva

u pogledu provedbe postupka javne nabave koji su zadani kroz relevantni zakonski okvir

JPP-a.

Detaljniji postupak javne nabave je u pripremi. Svim zainteresiranim stranama na uvid će

biti kroz postupak javne rasprave.

POSTUPAK JAVNE NABAVE102

OBJAVE O JAVNOJ NABAVI

Naručitelj će javnu nabavu objaviti:

– u Elektroničkom oglasniku javne nabave (EOJN),

– u Službenom listu Europske zajednice,

– u ostalom tisku i drugim medijima, ali ne prije dana slanja objave EOJN-u.

UVJETI I DOKAZI SPOSOBNOSTI GOSPODARSKIH SUBJEKATA

Radi utvrđivanja sposobnosti gospodarskog subjekta naručitelj će tražiti dokaze o

sposobnosti koji su navedeni u ZJN-u. Obvezne dokaze o sposobnosti naručitelj mora tražiti

uvijek te ih navest u dokumentaciji za nadmetanje i u objavi o javnoj nabavi.

Dokazi i njihovi vrijednosni pokazatelji koje naručitelj određuje u svrhu utvrđivanja

sposobnosti gospodarskog subjekta, mogu se zahtijevati samo u mjeri opravdanoj

predmetom nabave i procijenjenom vrijednošću nabave.

Uvjeti sposobnosti

Naručitelj je obvezan odrediti uvjete za:

– pravnu i poslovnu sposobnost,

– uvjete nekažnjavanja,

– uvjete za financijsku sposobnost sukladno odredbi čl. 51. st. 1. ZJN.

102 http://www.javnanabava.hr/userdocsimages/userfiles/file/Smjernice/Smjernice_01-ENP.pdf


126

Naručitelj će odrediti uvjete za:

– financijsku sposobnost gospodarskog subjekta sukladno odredbi čl. 51. st. 2. ZJN-

a,

– tehničku i stručnu sposobnost gospodarskog subjekta.

Dokazi sposobnosti

Ponuđač prilaže izvornike, ovjerene ili neovjerene preslike dokaza sposobnosti, sukladno

traženju naručitelja. Naručitelj može, ako je to odredio u dokumentaciji za nadmetanje,

unutar roka mirovanja od odabranog ponuđača zatražiti izvornike ili ovjerene preslike:

- Dokaz pravne i poslovne sposobnosti (ne stariji od 6 mjeseci do dana slanja

objave isprava o upisu u poslovni, sudski (trgovački).

- Dokaz o nekažnjavanju (ne stariji od 30 dana do dana slanja objave).

- Dokaz financijske sposobnosti (čl. 51. ZJN-a).

- Dokaz tehničke i stručne sposobnosti (čl. 52. ZJN-a) .

DOKUMENTACIJA ZA NADMETANJE

Naručitelj u dokumentaciji za nadmetanje opisuje predmet nabave, određuje vrstu

postupka javne nabave koji će provesti radi odabira najpovoljnije ponude, određuje uvjete

sposobnosti i dokaze koje su gospodarski subjekti obvezni dostaviti uz ponudu radi

dokazivanja sposobnosti izvršenja predmeta nabave, određuje uvjete u svezi s oblikom

ponude, rok valjanosti ponude te ostale podatke potrebne za izradu ponuda i izvršenje

ugovora o javnoj nabavi.

U postupku javne nabave naručitelj može od gospodarskog subjekta zahtijevati naknadu

troškova za izradu dokumentacije za nadmetanje (za papir, ispis, umnožavanje, za nosač

podataka), kao i naknadu mogućih poštanskih troškova.

Uredba o načinu izrade i postupanju s dokumentacijom za nadmetanje i ponudama (NN

13/08, 04/09) pobliže uređuje način izrade, sadržaj dokumentacije i postupanje s

dokumentacijom za nadmetanje i ponudama.

Sukladno Zakonu o javno-privatnom partnerstvu103 („Narodne novine“ broj 78/12;

dalje u tekstu: Zakon o JPP-u1), javno-privatno partnerstvo je dugoročan ugovorni odnos

između javnog i privatnog partnera predmet kojeg je izgradnja i/ili rekonstrukcija i

održavanje javne građevine, u svrhu pružanja javnih usluga iz okvira nadležnosti javnog

103http://www.ajpp.hr/media/42441/p7_postupak%20odabira%20privatnog%20partnera_final%20za%20objavu.pdf


127

partnera. Istim zakonom predviđene su dvije pravne osnove za realizaciju JPP projekata, i

to:

- osnivanje (ili prijenos) prava građenja u korist odabranog privatnog partnera ili

- davanje koncesije od strane ovlaštenog davatelja koncesije (koncedenta).

U slučaju izgradnje otvorene širokopojasne infrastrukture predviđeno je osnivanje prava

građenja koje razrađeno je u nastavku. Pravo izgradnje i upravljanja otvorene

širokopojasne infrastrukture ne smatra se koncesijom. Vrste koncesija su: koncesija za

gospodarsko korištenje općeg ili drugog dobra, koncesija za javne radove i koncesija za

javne usluge.

Takvom zakonskom uređenju prilagođene su i odredbe o odabiru privatnog partnera, na

sljedeći način, da se u svrhu provedbe projekta JPP-a zasniva pravo građenja, postupak

odabira privatnog partnera provodi se sukladno propisima kojima se uređuje područje

javne nabave, uz iznimku od obvezne primjene odredbe o podizvoditeljima.

Sukladno navedenom, ukoliko je pravna osnova provedbe projekta JPP-a zasnivanje prava

građenja na zemljištu na kojem se projekt JPP-a namjerava realizirati, u dijelu koji se

odnosi na postupak odabira privatnog partnera odgovarajuće se primjenjuje Zakon o javnoj

nabavi („Narodne novine“ broj 90/11, 83/13, 143/13, 13/143) te ostali propisi doneseni

temeljem istog zakona.

Prema Zakonu o JPP-u, javno tijelo je prije pokretanja postupka odabira privatnog partnera

dužno Agenciji za javno-privatno partnerstvo (Agencija) na ocjenu i odobrenje dostaviti

prijedlog projekta JPP-a koji, među ostalim elementima, sadrži komparator troškova

javnog sektora (PSC) s prikazom financijske održivosti projekta i prijedlog ugovora o JPP-

u. Nakon što zaprimi prijedlog projekta i u postupku ocjene utvrdi da su zadovoljeni svi

propisani kriteriji, te nakon što zaprimi prethodnu suglasnost Ministarstva financija,

Agencija u propisanom roku odobrava prijedlog projekta JPP-a. Temeljem spomenutog

odobrenja, prijedlog projekta JPP-a stječe status projekta JPP-a i od tog trenutka javno

tijelo smije započeti postupak odabira privatnog partnera, na gore opisani način. Javno

tijelo u roku od jedne godine od dana stjecanja statusa projekta JPP-a mora započeti

postupak odabira privatnog partnera ili u suprotnome odobrenje Agencije i prethodna

suglasnost Ministarstva financija prestaju važiti te se mora ponovno pokrenuti postupak

predlaganja i odobravanja prijedloga projekta JPP-a. Razumno je za pretpostaviti kako se

prilikom provedbe postupka odabira privatnog partnera odobreni projekt JPP-a može

izmijeniti kako bi se što je moguće više prilagodio stvarnim potrebama javnog tijela, te je

stoga Zakonom o JPP-u takva mogućnost i dopuštena, ali uz dva bitna preduvjeta:


128

- javno tijelo dužno je obavijestiti Agenciju o svim promjenama odobrenog projekta

JPP-a;

- te ne smije se raditi o bitnim promjenama odobrenog projekta JPP-a.

Bitne promjene su one koje mijenjaju svrhu i predmet odobrenog projekta JPP-a,

obavljanje komercijalnih djelatnosti u skladu sa svrhom projekta JPP-a, podjelu rizika i/ili

predviđeno ugovorno razdoblje projekta JPP-a.

Budući da bitne promjene odobrenog projekta JPP-a nisu dopuštene, u trenutku saznanja

o bitnim promjenama Agencija će odmah ukinuti izdano odobrenje, a ugovor o JPP-u koji

bi eventualno bio zaključen nakon nastanka istih, bio bi ništetan.

PRIPREMA POSTUPKA JAVNE NABAVE

Priprema postupka javne nabave u pravilu započinje odmah kod početka pripreme samog

prijedloga projekta JPP-a od strane javnog tijela koje priprema projekt. Pripreme postupka

javne nabave za JPP projekt podrazumijeva odabir odgovarajućeg postupka javne nabave,

izračun procijenjene vrijednosti nabave koji se dobiva u Komparatoru troškova javnog

sektora, poticanje tržišnog interesa za projekt i upravljanje problematikom odabira

privatnog partnera.

Odabir odgovarajućeg postupka javne nabave

Izbor privatnog partnera može se provoditi po raznim postupcima javne nabave koji se

koriste u sustavima javne nabave, a kako su JPP projekti iznimno kompleksni potrebno je

primijeniti odgovarajući model javne nabave. Zakon o javnoj nabavi prepoznaje četiri

postupka javne nabave: otvoreni postupak, ograničeni postupak, pregovarački postupak i

natjecateljski dijalog.

Zbog kompleksnosti JPP modela, za odabir privatnog partnera u JPP projektima treba

odabrati postupke u kojima se primjenjuje odabire ekonomski najpovoljnija ponuda od

sposobnih ponuditelja. Otvoreni postupak, u kojemu svaki zainteresirani subjekt može

dostaviti ponudu nije pogodan za odabir privatnog partnera u JPP projektima, a za odabir

privatnog partnera u JPP projektima treba birati između otvorenog i ograničenog postupka

(European Commission, 2003). Uvjete za primjenu natjecateljskog dijaloga propisuje

Zakon o javnoj nabavi, a koristi se kada je riječ o osobito složenom predmetu nabave kod

kojega javni naručitelj objektivno nije u mogućnosti odrediti tehničke specifikacije i/ili

pravne i/ili financijske uvjete projekta. Od svih postupaka javne nabave, natjecateljski

dijalog je daleko najsloženiji za pripremu i provedbu u slučajevima JPP na području

telekomunikacija zato će biti o njemu više riječi u nastavku.


129

Procijenjena vrijednost nabave

Bez obzira na složenost predmeta nabave u projektima JPP-a, procijenjenu vrijednost je

potrebno izračunati i javno tijelo ju je obvezno navesti u objavi javne nabave.

Način izračuna procijenjene vrijednosti predmeta nabave u projektima JPP-a propisan je

člankom 8. stavkom 2. Uredbe o provedbi projekata javno-privatnog partnerstva

(„Narodne novine“ broj 88/12; dalje: Uredba o provedbi projekata JPP-a7) prema kojem

procijenjena vrijednost nabave, u postupku odabira privatnog partnera, označava sadašnju

vrijednost ukupnih životnih troškova projekta u ugovorenom razdoblju kada se isti realizira

po tradicionalnom (proračunskom) modelu, a koji se iskazuju u komparatoru troškova

javnog sektora.

Kod projekata JPP-a zasnovanih na pravu građenja sadašnja vrijednost ukupnih životnih

troškova izračunava se primjenom diskontne stope koju Agencija objavljuje na svojim

internetskim stranicama i koja vrijedi 6 mjeseci od dana objave. Pojam ukupnih životnih

troškova projekta označava ukupne troškove javne građevine, uključujući troškove

izgradnje javne građevine i troškove održavanja i zamjene istrošenih materijala i opreme

te njihove kvantificirane rizike određene u komparatoru troškova javnog sektora, te po

troškove uporabe građevine (npr. troškove energenata, čišćenja, sigurnosti i dr.), koja je

uporaba uključena u predmet ugovora o javno privatnom partnerstvu kao i prihode od

trećih osoba (komercijalne prihode) ako takva mogućnost postoji.

Za izračun troškova projekta bitno je istaknuti pojam troškova životnog vijeka, te ukupne

životne troškove (koji se ponegdje prevode i kao cjeloživotni troškovi). Iako se ova dva

pojma teoretski ne razlikuju (troškovi-troškovi), prema normi ISO/DIS 15686-512

određeno je njihovo korištenje u različitom smislu, što će u nastavku biti objašnjeno.

Osnivanje društva posebne namjene (DPN-a)

Specifičnost javno-privatnog partnerstva je i osnivanje društva posebne namjene (u

daljnjem tekstu: DPN) kao trgovačkog društva kojeg osniva privatni partner u svrhu

sklapanja ugovora o JPP-u i provedbe projekta JPP-a. Pitanje osnivanja DPN-a Zakon o

javnoj nabavi riješio je tako što je propisao da naručitelj ne smije od zajednice ponuditelja

ili natjecatelja zahtijevati određeni pravni oblik (npr. osnivanje DPN-a) prije dostave

ponude, ali može, poslije odabira, zahtijevati određeni pravni oblik u mjeri u kojoj je to

potrebno za zadovoljavajuće izvršenje ugovora, te pod uvjetom da je to naveo u

dokumentaciji za nadmetanje. Zakon o javnoj nabavi također propisuje solidarnu

odgovornost ponuditelja iz zajedničke ponude. Bitno je naglasiti kako DPN može sudjelovati


130

isključivo u provođenju projekta JPP-a za čiju provedbu je osnovan, a osniva se sukladno

odredbama Zakona o trgovačkim društvima, kao društvo kapitala.

Poticanje tržišnog interesa za JPP projekt

Od stane zakonodavca je Zakonom o JPP-u propisana obveza dostave „Informacije o

namjeri provedbe projekta (Informacija)“ Agenciji od strane javnog tijela koje priprema

JPP projekt. Sadržaj Informacije propisan je Uredbom o provedbi projekata JPP-a. Agencija

objavljuje Informaciju na svojim internetskim stranicama, s ciljem upoznavanja tržišta o

potencijalnom JPP-a projektu. Informacija služi kao prva obavijest prema tržištu o početku

pripreme JPP projekta te da se može očekivati raspisivanje javnog nadmetanja u

razumnom nadolazećem periodu.

SPECIFIČNOSTI NATJECATELJSKOG DIJALOGA U JPP PROJEKTIMA

Sukladno Zakonu o javnoj nabavi natjecateljski dijalog se koristi kada je riječ o osobito

složenom predmetu nabave kod kojega javni naručitelj objektivno nije u mogućnosti

odrediti tehničke specifikacije i/ili pravne i/ili financijske uvjete projekta. Od svih postupaka

javne nabave, natjecateljski dijalog je daleko najsloženiji za pripremu i provedbu. Kod JPP

projekata ova situacija nastaje kada se projekt priprema na osnovu najranijeg stadija

izrađene projektne dokumentacije (projektnog zadatka ili idejnog rješenja) te kada je

projekt konceptualno i sadržajno značajno kompleksan (npr. više građevina u projektu,

dozvoljena mogućnost komercijalnih sadržaja i sl.).

Natjecateljski dijalog je procedura u kojoj javni naručitelj, nakon izbora najmanje triju

sposobnih natjecatelja, otvara dijalog s odabranim sposobnim natjecateljima – sudionicima

u dijalogu. Cilj dijaloga je pronalaženje i definiranje jednog ili više rješenja koja najbolje

mogu udovoljiti naručiteljevim potrebama i zahtjevima. Tijekom dijaloga javni naručitelj

raspravlja sa svakim natjecateljem samo o njegovu rješenju ili rješenjima i ne smije drugim

natjecateljima otkrivati rješenja ili dijelove rješenja ili povjerljive informacije natjecatelja

bez njegove suglasnosti. Tijek dijaloga kod JPP projekata znači da javni naručitelj

raspravlja s svakim sposobnim natjecateljem zasebno o njegovim prijedlozima

konceptualnog razvoja projektnog riješena na osnovu nominiranog projektnog rješenja.

Konceptualni razvoj odnosi se na dopunu sadržaja projektnog rješenja, posebice u

komercijalnim kontekstu i prijedlogu optimalizacije raznih tehničkih elemenata u

projektnom rješenju. Konceptualni razvoj treba omogućiti stvaranje dodane vrijednosti u

projektu, ali istovremeno se ne smiju ugroziti elementi javnog sadržaja koji je osnova

realizacije JPP projekta.


131

Trajanje natjecateljskog dijaloga može biti različito, ali općenito govoreći javni naručitelj

provodi dijalog s sudionicima u dijalogu sve dok ne identificira rješenje ili skup rješenja

(ako je potrebno i nakon međusobne usporedbe) koja su sposobna zadovoljiti potrebe

javnog naručitelja. Javni naručitelj može predvidjeti da se dijalog odvija u više faza koje

slijede jedna za drugom kako bi se smanjio broj rješenja o kojima se raspravlja tijekom

dijaloga. Javni naručitelj primjenjuje kriterije za odabir ponude za smanjenje broja rješenja

o kojima se raspravlja u fazama dijaloga (Zakon o javnoj nabavi). Kod JPP projekata

vođenje dijaloga u jednoj ili više faza ovisi o potrebama javnog naručitelja i sposobnosti

javnog naručitelja da uobliči konačno projektno rješenje koje je sposobno zadovoljiti

njegove javne potrebe, a budući da je nastalo kao rezultat dijaloga s sposobnim

natjecateljima prirodno je da je takvo rješenje u određenoj mjeri atraktivno i za

potencijalnog privatnog partnera.

Završetak natjecateljskog dijaloga znači stvaranje preduvjeta za predaju završnih konačnih

obvezujućih ponuda od ponuditelja i ulazak u završnu etapu pregovora. Kada je etapa

natjecateljskog dijaloga završena, javni naručitelj obavještava sudionike u dijalogu da je

dijalog završen i traži od njih podnošenje konačnih obvezujućih ponuda na temelju rješenja

definiranih tijekom natjecateljskog dijaloga. Na zahtjev javnog naručitelja ponuditelj može

svoju ponudu razjasniti, precizirati i podesiti, ali to ne smije uključivati izmjene osnovnih

odrednica njegove ponude ili konačne dokumentacije za nadmetanje na temelju koje je

dostavljena ponuda, a koje bi mogle dovesti do narušavanja tržišnog natjecanja ili imati

diskriminirajući učinak. Javni naručitelj će tada odabrati ekonomski najpovoljniju

ponudu. Kod JPP projekata završetak dijaloga znači definirano konačno projektno rješenje

na osnovu kojega će ponuditelji dostaviti svoje ponude.

Kod ugovaranja JPP projekata primjenom odgovarajućeg postupka javne nabave, a

posebice natjecateljskog dijaloga od iznimnog je značaja da se ostvare najveći učinci

konkurencije, a što neminovno uvjetuje da se na objavljeno nadmetanje treba javiti

dovoljan broj natjecatelja. Budući da je primjena natjecateljskog dijaloga vremenski i

troškovno zahtjevan proces za sve sudionike u dijalogu, a posebice kod izbora privatnog

partnera za JPP projekte, kako bi povećao atraktivnost tržišnog interesa za predmetni

postupak javne nabave koji se provodi postupkom natjecateljskog dijaloga, zakonodavac

je Zakonom o javnoj nabavi omogućio javnom naručitelju da može predvidjeti nagrade ili

isplate za sudionike u dijalogu.

POSTUPAK PRETKVALIFIKACIJE

Upravo iz razloga što su JPP projekti iznimno kompleksni i troškovno značajni tj. uglavnom

predstavljaju kapitalne javne investicijska projekte, propusti i štete u ovim projektima


132

nastale uslijed nesposobnosti privatnog partnera često nose značajne financijske i

društvene posljedice. Iz navedenoga razloga potrebno je minimalizirati rizik od nedovoljne

sposobnosti privatnog partnera da izvrši ugovorne obveze, a to se upravo postiže

provedbom pretkvalifikacije.

Definiranje pretkvalifikacije

Pretkvalifikacija je dio procesa javne nabave za odabir privatnog partnera koja ima ulogu

iz zainteresiranog tržišta odabrati sposobne gospodarske subjekte za daljnje sudjelovanje

u javnom nadmetanju odnosno za izradu i dostavu ponuda.

Zakon o javnoj nabavi propisuje da je u slučaju dovoljnog broja sposobnih natjecatelja u

ograničenom postupku minimum pet natjecatelja, dok je u pregovaračkom postupku s

prethodnom objavom i natjecateljskom dijalogu minimum tri natjecatelja. Broj natjecatelja

koje javni naručitelj poziva mora biti dovoljan da osigura istinsko natjecanje. Ako je broj

sposobnih natjecatelja koji zadovoljavaju minimalne razine sposobnosti veći od objavljenog

broja natjecatelja koje namjerava pozvati, javni naručitelj ih može pozvati sve ili smanjiti

broj sposobnih natjecatelja koje će pozvati na temelju uvjeta ili pravila koje je naveo u

pozivu na nadmetanje. U slučaju smanjenja, broj sposobnih natjecatelja koje će javni

naručitelj pozvati mora biti najmanje jednak minimalnom broju unaprijed utvrđenom u

pozivu na nadmetanje. Ako je broj sposobnih natjecatelja koji zadovoljavaju minimalne

razine sposobnosti manji od objavljenog broja, javni naručitelj može nastaviti postupak

pozivanjem jednog ili više sposobnih natjecatelja. Javni naručitelj ne smije pozvati dodatne

gospodarske subjekte ili natjecatelje koji nisu dokazali sposobnost (Zakon o javnoj nabavi).

Svaki kvalificirani tj. sposobni gospodarski subjekt treba u sklopu svoje sposobnosti imati:

financijsku snagu da održi tijek novca koji će vjerojatno nastupiti tijekom realizacije

projekta, odgovarajuće iskustvo na sličnim projektima, tehničku kapacitete i sve potrebne

resurse dovoljne da zadovolji uvjete ugovora, kompletno razumijevanje projektnog okvira

i sposobnost da amortizira nadolazeće promjene, postrojenja i poslovne politike neophodne

da ostvari traženu kvalitetu, uvjete da udovoljava svim aspektima zdravstvene i sigurnosne

regulative i ostale bitne karakteristike za uspješnu provedbu ugovora.

Strukturiranje pretkvalifikacije

Naručitelj kod strukturiranja pretkvalifikacije treba odabrati kriterije pretkvalifikacije,

kriterije koje će koristiti za pretkvalifikaciju, a ukoliko se želi odabrati točno određeni broj

sposobnih gospodarskih subjekata treba postaviti kriterije i jednadžbe eliminacije. Proces

pretkvalifikacije za pojedini JPP projekt pregledno je prikazati u tabličnom obliku za sve

zainteresirane poslovne subjekte tj. izraditi matricu pretkvalifikacije pomoću koje se može

napraviti simulacija procesa pretkvalifikacije prije nogo što se nadmetanje objavi.


133

Zakon o javnoj nabavi propisuje dvije bitne kategorije kriterija i uvjete za njihovu

primjenu:

- razlozi isključenja gospodarskog subjekta (obvezni i ostali),

- uvjeti sposobnosti gospodarskih subjekata koji se odnose na pravnu i poslovnu

sposobnost, financijsku sposobnost te tehničku i stručnu sposobnost natjecatelja ili

ponuditelja.

ODABIR EKONOMSKI NAJPOVOLJNIJE PONUDE

U postupku odabira privatnog partnera, neovisno o primijenjenom odgovarajućem

postupku javne nabave, nakon provedbe ocjene sposobnosti gospodarskih subjekata

potrebno je odabrati ekonomski najpovoljniju ponudu od sposobnih natjecatelja koji

dostave ponudu.

Za jasnije razumijevanje postupka odabira privatnog partnera i primijene odgovarajućih

principa u svakoj etapi procesa odabira, treba razjasniti razliku između ocjene sposobnosti

gospodarskih subjekata i odabira ekonomski najpovoljnije ponude.

Ocjena sposobnosti gospodarskih subjekata i odabir ponude dvije su različite aktivnosti u

postupku javne nabave; vode ih različita pravila i koncepcijski se razlikuju (Ministarstvo

gospodarstva, 2013.).

Uvjeti sposobnosti su vezani za gospodarske subjekte i primjenjuju se pri ocjenjivanju koji

su gospodarski subjekti kvalificirani i sposobni izvršiti ugovor.

Kriteriji odabira se odnose na ponude i primjenjuju se pri ocjenjivanju koja je ponuda od

onih koje zadovoljavaju postavljene specifikacije i zahtjeve najbolja.

Kriterij za odabir ponude

Zakonom o JPP-u je kao jedini kriterij za odabir ponude, neovisno o tome koji postupak

naručitelj koristi, propisana ekonomski najpovoljnija ponuda (ENP). Ova zakonska odredba

detaljnije je razrađena Uredbom o provedbi projekata JPP-a kojom su propisani jasni

kriteriji za odabir ekonomski najpovoljnije ponude koje javno tijelo (naručitelj) mora

koristiti, i to na sljedeći način:

• sadašnja vrijednost ukupnih životnih troškova u ugovorenom razdoblju i sadašnja

vrijednost ukupne naknade koju privatnom partneru plaća javni partner, za projekt

JPP-a u kojem je predviđeno plaćanje naknade javnog partnera privatnom partneru;


134

• sadašnja vrijednost ukupnih životnih troškova u ugovorenom razdoblju i sadašnja

vrijednost ukupne naknade koju javnom partneru plaća privatni partner, za projekt

JPP-a u kojem je predviđeno plaćanje privatnog partnera javnom partneru.

Za izračun sadašnje vrijednosti ukupnih životnih troškova u ugovorenom razdoblju i

sadašnje vrijednosti naknade, primjenjuje se diskontna stopa koju Agencija objavljuje na

svojim internetskim stranicama. Javno tijelo koje pokreće postupak odabira privatnog

partnera dužno je u dokumentaciji za nadmetanje istaknuti diskontnu stopu po kojoj će svi

ponuditelji izračunati sadašnju vrijednost ukupnih životnih troškova i sadašnju vrijednost

naknade. Bitno je istaknuti kako ta diskontna stopa mora biti jednaka diskontnoj stopi koja

se primjenjuje u komparatoru troškova javnog sektora.

Podrazumijeva se kako uz propisane, javno tijelo može koristiti i dodatne kriterije za odabir

ekonomski najpovoljnije ponude, kao što su: kvaliteta, tehničke prednosti, funkcionalne

osobine, ekološke osobine, operativni troškovi, ekonomičnost, stopa povrata na vlastite

izvore financiranja odnosno ulog (IRRE), datum isporuke i rok isporuke ili rok izvršenja itd.

Modeli za izbor ekonomski najpovoljnije ponude

Naručitelj mora unaprijed propisati kriterije i metodologiju ocjene ENP-a, a mogu se

primijeniti relativni i apsolutni modeli (Ministarstvo gospodarstva, 2013.)

Apsolutni modeli ocjene ponuda - ocjena pojedine ponude ne ovisi o ostalim ponudama

dostavljenim u postupku javne nabave. Naručitelj za svaki od kriterija odabira utvrđuje

određeni novčani iznos. Ne-cjenovnim kriterijima odabira ne pridaje se relativni značaj u

postotcima, već se svakom kriteriju pridaje određena novčana vrijednost.

Relativni modeli ocjene ponuda - ocjena pojedine ponude ovisi o ostalim ponudama

dostavljenim u postupku javne nabave. Kod ovog modela ocjena pojedine ponude ne ovisi

isključivo o „kvaliteti“ same ponude nego i o sadržaju ponuda drugih ponuditelja. Kod ovog

modela uobičajeno je da naručitelj odredi relativni značaj pojedinog kriterija za odabir u

postotku, nakon čega se relativni značaj pojedinog kriterija pretvara u maksimalan broj

bodova.

Kod odabira ENP za JPP projekte prihvatljivija bi bila primjena relativnih modela ocjene

ponuda.


135

NEPRIHVATLJIVOST PONUDE ZA JPP PROJEKT

Za provedbu JPP projekata zakonodavac je Uredbom o provedbi JPP projekata propisao

uvjet kada se ponuda smatra neprihvatljivom, a ako je u postupku odabira privatnog

partnera za projekt JPP-a u kojem je predviđeno plaćanje naknade javnog partnera

privatnom partneru sadašnja vrijednost ukupnih životnih troškova u ugovorenom razdoblju

iz konačne ponude ponuditelja veća od procijenjene vrijednosti nabave, takva ponuda ne

smije biti odabrana.

Kao što preporučuje ONP, kriteriji odabira najpovoljnije ponude u tablici 25 uvrstit će se u

konačni skup kriterija javne nabave. Kroz javnu raspravu dodat će se još kriteriji usklađeni

s potrebama projekta.

Tablica 24: Popis kriterija odabira ekonomski najpovoljnije ponude Kriterij Opis

Traženi iznos potpora1 Apsolutni traženi iznos državnih potpora koji je ponuđač

naznačio da bi postigao ekonomsku održivost mreže.

Vlastiti iznos sufinanciranja Apsolutni iznos investicijskih sredstava, mimo traženog

iznosa potpora, kojeg de ponuditelj uložiti u izgradnju

mreže iz vlastitih izvora.

Vlastiti iznos predfinanciranja2 Apsolutni iznos sredstava ponuđač koji se odnosi na

potpore, a koje operator može osigurati za provedbu

projekta do trenutka isplate potpora iz fondova EU-a i

ostalih izvora.

Tehničke karakteristike ponuđenog rješenja

Više tehničkih kriterija mogu obuhvatiti: - standardiziranost

tehnološkog rješenja (ITU-T, IEEE); - podržani kapaciteti

(npr. po segmentu mreže, po korisniku, ukupno u području

obuhvata projekta); - podržani kapaciteti u smjeru od

korisnika prema mreži (upstream, uplink); - dodatnu

podršku za ultrabrzi pristup (odnosno brzi pristup u slučaju

skupine područja I).

Veleprodajni poslovni model Ponuđač koji će poslovati isključivo po veleprodajnom

modelu dobiva dodatne bodove3.

Podržane veleprodajne usluge Veleprodajne usluge koje će biti dodatno podržane, osim

obvezno zahtijevanih (vidi poglavlje 4.4.3 - Tablica 4-3).

Podržane maloprodajne usluge Dodatne maloprodajne usluge osim širokopojasnog pristupa

internetu koje će biti podržane (npr. TV, govorna usluga).

Iskustvo ponuđača Dosadašnje iskustvo ponuđača u izgradnji i pružanju usluga

putem širokopojasnih mreža (npr. broj aktivnih korisnika,

broj kućanstva pokrivenih mrežom, duljina izgrađene

mreže).

Rokovi izgradnje mreže Razdoblje u kojem se ponuditelj obvezuje da će mreža biti

izgrađena i operativna.


136

1 Kriterij traženog iznosa potpora mora imati najveći relativni značaj u odnosu na sve ostale

kriterije za odabir ekonomski najpovoljnije ponude.

2 U slučaju da se od privatnog operatora zahtijeva osiguranje cjelokupnog potrebnog iznosa za

predfinanciranje, navedeni kriterij potrebno je formalizirati kroz uvjete sposobnosti ponuđača u

javnoj nabavi.

3 Temeljem odredbi čl. 80b) SDPŠM-a, jer se tim poslovnim modelom dodatno potiče

kompetitivnost operatora, vrijedi za NGA mreže u skupinama područja II i III (u skupinama

područja IV i V isključivo je dozvoljen veleprodajni poslovni model).



137

8. Okvirni financijski plan provedbe projekta

Financijska analiza isplativosti projekta simulirana je Ericssonovim alatom za analizu

poslovnih modela financiranja izgradnje NGA pristupnih mreža. Svrha alata je prikazati i

usporediti financijske vrijednosti izgradnje i eksploatacije potencijalnim investitorima

primjenjujući različite mrežne arhitekture, prostorna i demografska područja te

alternativne servisne i poslovne modele.

Model uzima u obzir sljedeće osnovne ulazne parametre tijekom analiziranog vremenskog

perioda:

- ukupnu populaciju na promatranom području,

- brzinu izgradnje,

- pokrivanje potencijalnih korisnika (kućanstava),

- penetraciju širokopojasnih usluga,

- prosječne prihode po korisniku.

U veleprodajnom poslovnom modelu pristupa pasivnoj infrastrukturi procijenjeni su

troškovi investicije izgradnje, troškovi održavanja i prihodi od veleprodajne naknade te je

grafički prikazan novčani tok tijekom promatranog razdoblja od 20 godina.

Na temelju navedenih parametara izračunata je također neto sadašnja vrijednost (eng.

Net Present Value, NPV) i interna stopa povrata (eng. Internal Rate of Return, IRR) kao

relevantni pokazatelji financijske isplativosti projekta.


138

UKUPNA DINAMIKA IZGRADNJE JAVNIM SREDSTVIMA

Za izračune ukupne dinamike izgradnje uzeta je pretpostavka da će se širokopojasna mreža na obuhvaćenom području graditi 24 mjeseci.

Na toj osnovi može javni partner pripremiti plan likvidnosti projekta.

Tablica 25: Ukupna dinamika izgradnje

TROŠKOVI Siječanj 2016 Veljača 2016 Ožujak 2016 Travanj 2016 Svibanj 2016 Lipanj 2016 srpanj 2016 kolovoz 2016 rujan 2016 listopad 2016 studeni 2016 prosinac 2016

Dinamika gradnje (mjesečno ) 2% 2% 3% 3% 4% 4% 4% 5% 5% 5% 6% 6%Troškovi upravne i projektne dokumentacije prije početka građevinskih radova 7.335,32 € 7.335,32 € 11.002,97 € 11.002,97 € 14.670,63 € 14.670,63 € 14.670,63 € 18.338,29 € 18.338,29 € 18.338,29 € 22.005,95 € 22.005,95 €Troškovi vezani na dozvole i prava puta za provedbu projekta 686,09 € 686,09 € 1.029,14 € 1.029,14 € 1.372,19 € 1.372,19 € 1.372,19 € 1.715,24 € 1.715,24 € 1.715,24 € 2.058,28 € 2.058,28 €Troškovi za građevinske radove (kopanje, polaganje cijevi, gradnja šahtova, antenski stupovi, itd.)

141.178,01 € 141.178,01 € 211.767,01 € 211.767,01 € 282.356,01 € 282.356,01 € 282.356,01 € 352.945,02 € 352.945,02 € 352.945,02 € 423.534,02 € 423.534,02 €Troškovi pasivne infrastrukture instalacije (kabliranje, spajanje, mjerenja, itd.) 10.291,42 € 10.291,42 € 15.437,12 € 15.437,12 € 20.582,83 € 20.582,83 € 20.582,83 € 25.728,54 € 25.728,54 € 25.728,54 € 30.874,25 € 30.874,25 €Troškovi kupnje i pripreme prostorija za mreže čvora 480,00 € 480,00 € 720,00 € 720,00 € 960,00 € 960,00 € 960,00 € 1.200,00 € 1.200,00 € 1.200,00 € 1.440,00 € 1.440,00 €Trošak materijala i pasivne opreme 10.291,42 € 10.291,42 € 15.437,12 € 15.437,12 € 20.582,83 € 20.582,83 € 20.582,83 € 25.728,54 € 25.728,54 € 25.728,54 € 30.874,25 € 30.874,25 €Trošak aktivne opreme 9.189,36 € 9.189,36 € 13.784,04 € 13.784,04 € 18.378,72 € 18.378,72 € 18.378,72 € 22.973,40 € 22.973,40 € 22.973,40 € 27.568,08 € 27.568,08 €Tehnički nadzor gradnje (1% građevinske vrijednosti projekta) 1.794,52 € 1.794,52 € 2.691,77 € 2.691,77 € 3.589,03 € 3.589,03 € 3.589,03 € 4.486,29 € 4.486,29 € 4.486,29 € 5.383,55 € 5.383,55 €Izmjera i geodetsko snimanje za upis v katastar javne infrastrukture 686,09 € 686,09 € 1.029,14 € 1.029,14 € 1.372,19 € 1.372,19 € 1.372,19 € 1.715,24 € 1.715,24 € 1.715,24 € 2.058,28 € 2.058,28 €

Dinamika po mjesecima 181.932,22 € 181.932,22 € 272.898,33 € 272.898,33 € 363.864,44 € 363.864,44 € 363.864,44 € 454.830,55 € 454.830,55 € 454.830,55 € 545.796,65 € 545.796,65 €

tromjesečni

godišnja dinamika 4.457.339,35 €

636.762,76 € 1.000.627,20 € 1.273.525,53 € 1.546.423,86 €


139

Izvor: Izračuni autora

U skladu sa ONP potrebno je zatvoriti financijsku konstrukciju projekta, što uključuje i osiguranje potrebnih operativnih sredstava za

pokrivanje svih troškova projekta do trenutka isplate nepovratnih sredstava iz fondova EU. Glede na predlagana modela A i C preporučuje

se od privatnog partnera koji bude izabran u postupku javne nabave zahtijevati da samostalno osigura cjelokupna potrebna investicijska

sredstva za predfinanciranje projekta pri čemu će apsolutni iznos sredstava potpora, sukladno definiranom udjelu potpora u projektu biti

naknadno refundiran operatoru.

siječanj 2017 veljača 2017 ožujak 2017 travanj 2017 svibanj 2017 lipanj 2017 srpanj 2017 kolovoz 2017 rujan 2017 listopad 2017 studeni 2017 prosinac 2017Ukupno

6% 6% 6% 6% 6% 5% 4% 3% 3% 3% 2% 1% 100%

22.005,95 € 22.005,95 € 22.005,95 € 22.005,95 € 22.005,95 € 18.338,29 € 14.670,63 € 11.002,97 € 11.002,97 € 11.002,97 € 7.335,32 € 3.667,66 € 366.765,80 €

2.058,28 € 2.058,28 € 2.058,28 € 2.058,28 € 2.058,28 € 1.715,24 € 1.372,19 € 1.029,14 € 1.029,14 € 1.029,14 € 686,09 € 343,05 € 34.304,72 €

423.534,02 € 423.534,02 € 423.534,02 € 423.534,02 € 423.534,02 € 352.945,02 € 282.356,01 € 211.767,01 € 211.767,01 € 211.767,01 € 141.178,01 € 70.589,00 € 7.058.900,34 €

30.874,25 € 30.874,25 € 30.874,25 € 30.874,25 € 30.874,25 € 25.728,54 € 20.582,83 € 15.437,12 € 15.437,12 € 15.437,12 € 10.291,42 € 5.145,71 € 514.570,77 €

1.440,00 € 1.440,00 € 1.440,00 € 1.440,00 € 1.440,00 € 1.200,00 € 960,00 € 720,00 € 720,00 € 720,00 € 480,00 € 240,00 € 24.000,00 €

30.874,25 € 30.874,25 € 30.874,25 € 30.874,25 € 30.874,25 € 25.728,54 € 20.582,83 € 15.437,12 € 15.437,12 € 15.437,12 € 10.291,42 € 5.145,71 € 514.570,77 €

27.568,08 € 27.568,08 € 27.568,08 € 27.568,08 € 27.568,08 € 22.973,40 € 18.378,72 € 13.784,04 € 13.784,04 € 13.784,04 € 9.189,36 € 4.594,68 € 459.468,00 €

5.383,55 € 5.383,55 € 5.383,55 € 5.383,55 € 5.383,55 € 4.486,29 € 3.589,03 € 2.691,77 € 2.691,77 € 2.691,77 € 1.794,52 € 897,26 € 89.725,80 €

2.058,28 € 2.058,28 € 2.058,28 € 2.058,28 € 2.058,28 € 1.715,24 € 1.372,19 € 1.029,14 € 1.029,14 € 1.029,14 € 686,09 € 343,05 € 34.304,72 €

545.796,65 € 545.796,65 € 545.796,65 € 545.796,65 € 545.796,65 € 454.830,55 € 363.864,44 € 272.898,33 € 272.898,33 € 272.898,33 € 181.932,22 € 90.966,11 € 9.096.610,91 €

9.096.610,91 €1.637.389,96 € 1.546.423,86 € 909.661,09 € 545.796,65 €


140

8.1 Analiza troškova implementacije pojedinih infrastrukturnih i tehnoloških rješenja, te, kod modela B i C, detaljnu financijsku analizu isplativosti projekta

Tablica 26: Izračun planirane investicije u raznim tehnološkim mogućnostima u EUR

CAPEX (kapitalna ulaganja) FTTC + VDSL FWA LTE FTTH P2P FTTH P2MP GPON

Troškovi upravne i projektne dokumentacije prije početka građevinskih radova 189.770,33 189.770,33 611.276,33 611.276,33 Troškovi vezani na dozvole i prava puta za provedbu projekta 57.174,53 57.174,53 57.174,53 57.174,53 Troškovi za građevinske radove (kopanje, polaganje cijevi, gradnja šahtova, antenski stupovi, itd.) 9.306.048,90 7.432.688,90 11.764.833,90 11.764.833,90 Troškovi pasivne infrastrukture instalacije (kabliranje, spajanje, mjerenja, itd.) 857.617,95 857.617,95 1.715.235,90 857.617,95 Troškovi kupnje i pripreme prostorija za čvorove mreže 820.000,00 2.050.000,00 40.000,00 40.000,00 Trošak materijala i pasivne opreme 857.617,95 857.617,95 1.715.235,90 857.617,95 Trošak aktivne opreme 1.184.080,00 4.325.500,00 739.800,00 765.780,00 Tehnički nadzor gradnje (1% građevinske vrijednosti projekta) 132.723,10 157.703,70 166.435,57 149.543,01 Izmjera i geodetsko snimanje za upis u katastar javne infrastrukture 57.174,53 57.174,53 57.174,53 57.174,53

UKUPNO CAPEX 13.462.207,28 15.985.247,88 16.867.166,65 15.161.018,19

OPEX (operativni troškovi) FTTC + VDSL FWA LTE FTTH P2P FTTH P2MP GPON

OPEX po korisniku na mjesec (EUR) 11,39 6,26 4,32 4,26

Broj korisnika 23.417,00 23.417,00 23.417,00 23.417,00 Duljina trajanja projekta (20 godina izraženo u mjesecima) 240,00 240,00 240,00 240,00

UKUPNO OPEX 64.012.528,35 35.203.210,36 24.272.963,19 23.961.757,32

Ukupni trošak vlasništva 77.474.735,63 51.188.458,25 41.140.129,84 39.122.775,51 Izvor: Izračun autora Izračun planirane investicije u raznim tehnološkim mogućnostima nama kaže kakvi su

pojedini troškovi investicije u odnosu na različite tehnološke mogućnosti.

Capex (kapitalna ulaganja) ukupno kaže nam kakvi su troškovi investicije. Najpovoljnija je

investicija u tehnologiju FTTH P2MP, a razlike u ovoj fazi nisu vrlo velike.


141

Opex (operativni troškovi) se računaju za razdoblje od 20 godina (ekonomska doba

projekta) i odnose se na troškove održavanja infrastrukture i troškove upravljanja mrežom,

koja se izgradila. Tablica 26 pokazuje, da u različitim tehnološkim varijantama može doći

do velikih razlika, prije svega zbor potrebnih investicija - zamjena aktivne i pasivne opreme

na telekomunikacijskoj infrastrukturi. Tehnologija FTTH u cijeloj ekonomskoj dobi puno je

jeftinija u usporedbi sa drugima tehnologijama.

Tablica 27: Pozicije za izračune ekonomske opravdanosti

Ukupna investicija

Ukupni

troškovi

Marginalni

troškovi

Ukupna ulaganja

A Kapitalna ulaganja koja se amortiziraju srednjoročno (EUR) 765.780,00 765.780,00

B Kapitalna ulaganja koja se amortiziraju dugoročno (EUR) 14.395.238,19 0

C Godišnja linearna amortizacija (EUR) 829.159,05 109.397,14

D Broj kućanstva- bijelih područja 23.417 23.417

E Broj korisnika, kada je postignuta predviđena penetracija 11.709 11.709

F Godišnji troškovi po priključku (EUR) C / E 70,82 9,34

G Mjesečni trošak po priključku (EUR) G / 12 5,90 0,78

Mjesečni trošak po priključku (HRK) G / 12 45,09 5,95

Privatna ulaganja




D Broj kućanstva 23.417 23.417




Javna ulaganja




D Broj kućanstva 23.417 23.417





142

Srednjoročno (MT) razdoblje amortizacije ulaganja (godina) 7 Dugoročno (LT) razdoblje amortizacije ulaganja (godina) 20

Predviđena penetracija 50% Take-up speed (koliko godina treba do predviđene penetracije?) 1

% Privatne investicije 40% Izvor: Izračun autora

Pozicije za izračun ekonomske opravdanosti kažu nam kakav je mjesečni trošak po

priključku na korisnika. Izračunano je kako za javni, tako i za privatni udio. Ovo nam služi,

da se odredi cijena, koju treba upravitelj obračunati operateru za svaki priključak, da bi

bio ovaj projekat održiv cijelih 20 godina. Ukupna cijena na priključak bi u slučaju

tehnološke varijante FTTH P2MP iznosila 5,90 €. U slučaju gradnje širokopojasne mreže po

ostalim tehnološkim mogućnostima, bi bila ova cijena još viša.


143

9. Komparator troškova javnog sektora

Komparator troškova javnog sektora104 definiran je Zakonom o javno-privatnom

partnerstvu kao usporedba sadašnje vrijednosti ukupnih životnih troškova u ugovorenom

razdoblju projekta po tradicionalnom (proračunskom) modelu financiranja u odnosu na istu

vrstu troškova provedenog po modelu JPP-a. PSC uključuje i izračun naknade u novcu

potrebne za namirenje ukupnih troškova, rashoda i odljeva projekta, alokaciju rizika

između ugovornih strana te kvantifikaciju alociranih rizika.

Prema Zakonu o JPP, u konkretnom primjeru govorimo o Modelu B: “Model B: odnosi se

na projekte kod kojih se prihodi od prodaje javnih usluga ostvaruju na tržištu od trećih

osoba. Privatni partner, pored rizika koje preuzima u modelu A preuzima još i rizik

potražnje. Ovisno o financijskoj održivosti projekta, privatni partner naknadu za pravo

građenja plaća javnom partneru. Pravna osnova je pravo građenja”.

Izračun javne naknade

Zakonom o javno-privatnom partnerstvu i Uredbom o provedbi projekata javno privatnog

partnerstva određeno je da javno tijelo (najčešće uz pomoć savjetnika) treba izračunati

dvije vrste naknada:

- naknadu koja bi se plaćala kad bi se projekt organizirao po tradicionalnom

(proračunskom) modelu;

- naknadu koja bi se plaćala kad bi se projekt organizirao po modelu javno-privatnog

partnerstva.

Naknada koja bi se plaćala kad bi se projekt organizirao na tradicionalan način u naravi

predstavlja plaćanja iz proračuna koja bi bila potrebna za namirenje ukupnih životnih

troškova projekta. Ova naknada je i predmetom razmatranja Ministarstva financija prilikom

ocjene direktnih fiskalnih obveza u postupku izdavanja suglasnosti na prijedlog projekta.

Naknada koja bi se plaćala kad bi se projekt organizirao po modelu JPP-a predstavlja

plaćanja javnoga partnera privatnom partneru kao naknadu za preuzete rizike.

Ekonomsko-financijska analiza

U okviru ekonomsko-financijske analize projicira se očekivano poslovanje privatnog

partnera i u tom se dijelu priređuje projekcija očekivanih financijskih izvješća privatnog

partnera (račun dobiti i gubitka, bilanca stanja i izvještaj o novčanim tokovima), projekcija

ekonomskog i financijskog toka te projekcija koeficijenata pokrića.

104 Komparator troškova javnog sektora i Značenje i postupak izračuna vrijednosti za novac kod projekata JPP-a, http://www.ajpp.hr/naslovnica/publikacije.aspx


144

Ovaj dio PSC-a izradit će se nakon javne rasprave odabira s potencijalnim privatnim

partnerom usklađenog poslovnog modela.

Izračun vrijednosti za novac

Vrijednost za novac predstavlja pozitivnu razliku sadašnjih vrijednosti ukupnih životnih

troškova tradicionalnog (proračunskog) i JPP modela.

U ukupne životne troškove ubrajaju se:

- troškovi građenja i opremanja;

- prihodi od komercijalizacije;

- troškovi održavanja;

- operativni troškovi, te

- troškovi zamjene istrošenih materijala i opreme;

- vrijednost rizika.

U ukupne životne troškove ne ubrajaju se troškovi financiranja. Ukupni životni troškovi

svode se na sadašnju vrijednost po diskontnoj stopi koju Agencija za javno-privatno

partnerstvo iskazuje na svojim internetskim stranicama (www.ajpp.hr).

Ukoliko je sadašnja vrijednost ukupnih životnih troškova JPP opcije manja od tradicionalne

(proračunske) opcije, primjena JPP modela je opravdana.

Izračun vrijednosti za novac predstavlja društveno opravdan i ekonomski racionalan

postupak u okviru kojega se procjenjuje isplati li se društvu isporučiti javni projekt po

tradicionalnom ili JPP modelu. Izračun vrijednosti za novac predstavlja procjenu financijske

održivosti projekta. U tom smislu se uspoređuju plaćanja iz proračuna koja bi javni

naručitelj imao uz primjenu tradicionalnog i JPP modela. U postupku izračuna vrijednosti

za novac uspoređuju se ukupni životni troškovi. Analiza se provodi uz pretpostavku da je

privatni sektor efikasniji u upravljanju ukupnim životnim troškovima od javnog sektora.

Izračun vrijednosti za novac provodi se u okviru sljedećih koraka:

1. Definiranje pretpostavki osnovnih financijskih kategorija;

2. Projekcija troškova životnog ciklusa s uključenim prihodima od komercijalizacije u

slučaju primjene tradicionalnog modela;

3. Izračun naknade koja proizlazi iz ukupnih životnih troškova po tradicionalnom

modelu;

4. Projekcija troškova životnog ciklusa s uključenim prihodima od komercijalizacije u

slučaju primjene JPP modela;

5. Izračun naknade koja proizlazi iz ukupnih životnih troškova po JPP modelu;

6. Izračun troškova konkurentske neutralnosti;


145

7. Usporedba ukupnih životnih troškova, izračun vrijednosti za novac i grafički prikaz.

Tablica 28: Pretpostavke osnovnih financijskih kategorija

Izvor: Izračuni autora

Projekcija LCC s uključenim prihodima od komercijalizacije po tradicionalnom

modelu

Troškovi životnog ciklusa dio su ukupnih životnih troškova projekta, a odnose se na

projektiranje, građenje i održavanje javne građevine. U okviru ovog koraka utvrđuju se

troškovi građenja, održavanja i prihoda od komercijalizacije, tj. prihoda koje je moguće

ostvariti stavljanjem dijelova javne građevine na raspolaganje trećim osobama ostvarujući

dodatne prihode. U okviru ove tablice osobito je važno projicirati i rizike vezane uz procese

građenja i uz procese održavanja javne građevine u ugovornom razdoblju.

Rb Naziv pretpostavke Vrijednost

1 Udio tuđih izvora financiranja naručitelja 100.00%

2 Udio vlastitih izvora financiranja izvršitelja 40.00%

3 Udio tuđih izvora financiranja izvršitelja 60.00%

4 Kamatna stopa na tuđe izvore financiranja naručitelja 6.00%

5 Stopa povrata na vlastite izvore financiranja izvršitelja 18.00%

6 Kamatna stopa na tuđe izvore financiranja izvršitelja 6.00%

7 Stopa poreza na dobit 20.00%

8 Stopa PDV-a 25.00%

9 Diskontna stopa 7.00%


146

Tablica 29: Projekcija LCC s uključenim prihodima od komercijalizacije po tradicionalnom modelu

Opis Prihodi od komercijalizacije u €

Kapitalni troškovi (Capex) u €

Prenosivi rizici (Capex) u €

Zadržani rizici (Capex) u €

Operativni troškovi (Opex) u €

Prenosivi rizici (Opex) u €

Zadržani rizici (Opex) u €

1 0 6.974.068,37 697.407,00 174.352,00 0 0

2 0 8.186.949,82 818.695,00 204.674,00 0 0

3 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

4 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

5 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

6 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

7 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

8 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

9 843.012,00 1.364.823,93 303.220,40 189.513,00

10 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

11 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

12 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

13 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

14 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

15 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

16 843.012,00 1.364.823,93 303.220,40 189.513,00

17 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

18 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

19 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

20 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

21 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00

22 843.012,00 599.043,93 303.220,40 189.513,00 Izvor: Izračun autora


147

Izračun ekvivalentne naknade koja proizlazi iz ukupnih životnih troškova po

tradicionalnom modelu

JPP model pretpostavlja plaćanje JPP naknade u cijelom ugovornom razdoblju. Naknada se

ugovara i nepromjenjiva je za vrijeme trajanja ugovora. Kako bi se mogla odrediti najveća

dopuštena naknada koju bi javni partner plaćao privatnom, potrebno je izračunati njen

ekvivalent kod primjene tradicionalnog modela. Tako izračunati ekvivalent naknade

predstavlja maksimalno opravdanu naknadu kod primjene JPP modela uz očekivanje da će

se u postupku javne nabave izabrati privatni partner koji će ponuditi naknadu s najvećom

razlikom u odnosu na ovu.


148

Tablica 30: Izračun ekvivalentne naknade po tradicionalnom modelu

Izvor: Izračun autora

Opis Naknada

Priljevi od

komercijalizacij

e

Kapitalni

troškovi

(Capex)

Prenosivi

rizici CAPEX

Zadržani

rizici CAPEX

Operativni

troškovi

(Opex)

Prenosivi

rizici OPEX

Zadržani

rizici OPEX Razlika Kumulativ Financiranje

Prenosivi

rizici

Zadržani

rizici

1 0 0 6.974.068,37 € 697.407,00 € 174.352,00 € 0 0 0 -7.845.827,37 € -7.845.827,37 € 0 697.407,00 € 174.352,00 €

2 0 0 8.186.949,82 € 818.695,00 € 204.674,00 € 0 0 0 -9.210.318,82 € -17.056.146,19 € 0 818.695,00 € 204.674,00 €

3 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -17.193.411,52 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

4 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -17.330.676,86 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

5 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -17.467.942,19 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

6 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -17.605.207,52 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

7 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -17.742.472,86 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

8 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -17.879.738,19 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

9 111.500,00 € 843.012,00 € 1.364.823,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -903.045,33 € -18.782.783,52 € -903.045,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

10 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -18.920.048,86 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

11 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -19.057.314,19 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

12 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -19.194.579,52 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

13 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -19.331.844,85 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

14 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -19.469.110,19 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

15 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -19.606.375,52 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

16 111.500,00 € 843.012,00 € 1.364.823,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -903.045,33 € -20.509.420,85 € -903.045,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

17 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -20.646.686,19 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

18 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -20.783.951,52 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

19 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -20.921.216,85 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

20 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -21.058.482,18 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

21 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -21.195.747,52 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €

22 111.500,00 € 843.012,00 € 599.043,93 € 303.220,40 € 189.513,00 € -137.265,33 € -21.333.012,85 € -137.265,33 € 303.220,40 € 189.513,00 €


149

Projekcija LCC s uključenim prihodima od komercijalizacije po JPP modelu

Postupak izračuna vrijednosti za novac nalaže i procjenu ukupnih životnih troškova ukoliko

se javna građevina isporuči po JPP modelu. To znači da je potrebno procijeniti koliki bi

troškovi mogli biti ukoliko građevinu isporuči privatni partner.

Tablica 31: Projekcija LCC s uključenim prihodima od komercijalizacije po JPP modelu

Opis

Prihodi od komercijalizacije

u €

Kapitalni troškovi

(Capex) u € Rizici

CAPEX u €

Operativni troškovi

(Opex) u € Rizici

OPEX u €

Naknada za pravo građenja

u €

1 0 4.457.339,35 445.734,00 0 0 0

2 0 0,00 0,00 0 0 0

3 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

4 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

5 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

6 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

7 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

8 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

9 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

10 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

11 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

12 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

13 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

14 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

15 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

16 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

17 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

18 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

19 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

20 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

21 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0

22 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 Izvod: Izračun autora

Izračun naknade koja proizlazi iz ukupnih životnih troškova po JPP modelu

Potrebno je izračunati i naknadu po JPP modelu koja proizlazi iz ukupnih životnih troškova

privatne opcije isporuke. Važno je istaknuti da se u projekciji po JPP modelu iskazuje i

porez na dobit. I u ovom izračunu naknada se računa po kriteriju neto sadašnje vrijednosti

koja je uz diskontnu stopu jednaku prosječnom ponderiranom trošku izvora financiranja

jednaka nuli.


150

Tablica 32: Izračun naknade po JPP

Opis Naknada

u €

Prihodi od komercijalizacije

u € Kapitalni troškovi

(Capex) u € Rizici CAPEX

u € Operativni troškovi

(Opex) u € Rizici OPEX

u €

Naknada za pravo

građenja u € Porez na dobit u € Razlika u € Kumulativ u €

Financiranje u €

1 0 0 4.457.339,35 445.734,00 0 0 0 0 -4.903.073,35 -4.903.073,35 0

2 0 0 0,00 0,00 0 0 0 0 0,00 -4.903.073,35 0

3 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 -4.494.238,72 408.834,63

4 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 -4.085.404,09 408.834,63

5 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 -3.676.569,45 408.834,63

6 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 -3.267.734,82 408.834,63

7 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 -2.858.900,19 408.834,63

8 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 -2.450.065,56 408.834,63

9 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 -2.041.230,93 408.834,63

10 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 -1.632.396,30 408.834,63

11 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 -1.223.561,67 408.834,63

12 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 -814.727,03 408.834,63

13 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 -405.892,40 408.834,63

14 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 2.942,23 408.834,63

15 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 411.776,86 408.834,63

16 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 820.611,49 408.834,63

17 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 1.229.446,12 408.834,63

18 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 1.638.280,76 408.834,63

19 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 2.047.115,39 408.834,63

20 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 2.455.950,02 408.834,63

21 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 2.864.784,65 408.834,63

22 486,00 497.495,43 497.495,43 89.146,80 0 0 408.834,63 3.273.619,28 408.834,63 Izvor: Izračun autora


151

Izračun troškova konkurentske neutralnosti

Budući da obveza plaćanja poreza na dobit predstavlja dodatnu korist javnog sektora,

takav učinak potrebno je uključiti u kalkulaciju iz razloga što se plaćanje poreza na dobit

razumije kao konkurentska prednost javnog partnera. Zbog tog razloga potrebno ju je

neutralizirati na način da se za taj iznos povećaju troškovi javnog partnera ili umanje

troškovi privatnog.


152

Tablica 33: Izračun troškova konkurentske neutralnosti

Izvor: Izračun autora

Rb Opis 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10

1 Konkurentska neutralnost 0 0 0 0 0 0 0 0 0 0

2 Sadašnja vrijednost 0


153

Usporedba ukupnih životnih troškova, izračun vrijednosti za novac i grafički

prikaz

U postupku izračuna vrijednosti za novac projicirane vrijednosti u svim tablicama ovog

poglavlja potrebno je svesti na sadašnju vrijednost. Da bi sadašnje vrijednosti bile

usporedive potrebno je projicirane vrijednosti tradicionalne i JPP opcije diskontirati po

jednakoj diskontnoj stopi. Diskontnu stopu koja se primjenjuje u postupku javne nabave

objavljuje Agencija za javno-privatno partnerstvo.

Tablica 34: Komparator troškova javnog sektora

Rb Sadašnja vrijednost Tradicionalni model JPP model

1 Kapitalni troškovi (Capex) 15.161.018,19

2 Operativni troškovi (Opex) 13.512.438,66

3 Prenosivi rizici 6.064.408,00

4 Zadržani rizici 3.790.260,00 445.734,00

5 Financiranje -4.276.866,66

6 Komercijalizacija 16.860.240,00

7 Konkurentska neutralnost 0,00

8 JPP naknada 4.457.339,35

9 Ukupno 51.111.498,19 4.903.073,35

10 Vrijednost za novac (VfM) 46.208.424,84

11 Vrijednost za novac (VfM) (%) 90,41% Izvor: Izračun autora Ocjena opravdanosti ulaganja

U okviru komparatora troškova javnog sektora provedena je analiza opravdanosti.

Ocjenjuje se opravdanost:

- modela (pozitivna vrijednost za novac);

- ulaganja privatnog partnera;

- zaduživanja.

Primjena modela javno-privatnog partnerstva opravdana je zato, jer je sadašnja vrijednost

ukupnih životnih troškova JPP modela manja od sadašnje vrijednosti ukupnih životnih

troškova tradicionalnog modela.

Kad iz operativnog rezultata, nakon namirenja tuđih izvora financiranja, preostane

dovoljno novca za namirenje očekivane stope povrata na vlastite izvore financiranja,

ulaganje privatnog partnera bit će opravdano.

Taj će dio biti ocijenjen nakon javne rasprave!


154

Iz operativnog rezultata ostvaruje se dovoljan novac za namirenje troškova ukupnih izvora

financiranja, iskazanih prosječno ponderirano, što znači da je projekt opravdan.

Razlika sadašnjih vrijednosti neto novčanih tokova budućih koristi (razlika operativnih

prihoda i troškova) i troškova ulaganja, diskontirano po prosječnoj ponderiranoj stopi

izvora financiranja, pozitivna je, što znači da je projekt opravdan.

Opravdanost ili sposobnost projekta da se zaduži po određenim uvjetima (kamatna stopa,

rok povrata, način otplate) ocijenjena je pomoću koeficijenata pokrića duga.

Slobodan novčani tok namijenjen za namirenje izvora financiranja veći je od obveze prema

izvorima financiranja, zato je zaduživanje moguće.


155

10. Plan provedbe projekta

10.1 Nositelj projekta

Nositelj projekta (u daljnjem tekstu NP) razvoj infrastrukture širokopojasnog pristupa za

područje Općine Beretinec, Općine Gornji Kneginec, Općine Jalžabet, Općine Sračinec,

Općine Sveti Ilija, Općine Trnovec Bartolovečki, Grada Varaždin i Općine Vidovec u kojima

ne postoji dostatan komercijalni interes za ulaganja prihvatljivog za financiranje iz EU

strukturnih fondova bit će Varaždinska županija, Franjevački trg 7, Varaždin, OIB:

15877210917, kao jedinica državne uprave.

Odgovorna je osoba za provedbu projekta u Varaždinskoj županiji župan Predrag Štromar,

[email protected]


156

10.2 Organizacijski plan

Tablica 35: Organizacijski plan FAZA

AKTIVNOST

NOSITELJI AKTIVNOSTI NP (županija ili pojedine općine/gradovi)

HAKOM Vanjski konzultant

Privatni partner (operator infrastrukture)

Pristojno ministarstvo (NOP)

1. PLANIRANJE

1.1. Pretpripremne aktivnosti

Izrada studija izvodljivosti (okvirna analiza potreba i mogućnosti provedbe projekta izgradnje ŠPI)

- Bira izvođača izrade studije izvodljivosti

- Daje podatke za pripremu studija

Izrađuje studije izvodljivosti

1.2. Izrada nacrta PRŠI

- Izrada nacrta PRŠI - Mapiranje

- Koordinira aktivnosti svih općina/gradova uključenih u projekat

- Daje podatke o postojećoj infrastrukturi

- Provodi ankete s krajnjim korisnicima

- Surađuje u mapiranju

- Daje podatke za mapiranje

- Daje druge podatke (veleprodajni uvjeti i sl.)

- Izrađuje nacrt PRŠI-ja

- Izvodi mapiranje

1.3. Javna rasprava

- Verifikacija boja područja

- Izrada konačne verzije PRŠI-ja

- Vodi javnu raspravu

- Pruža pomoć NP

- Izrađuje konačnu verziju PRŠI-ja

1.4. Odluka o pokretanju projekta

- Prihvaćanje formalne odluke

- Priprema i potpisivanje ugovora između NP i NOP

- Uspostavljanje upravljačke strukture projekta

- Potpisuje ugovor između NP i NOP

- Uspostavlja upravljačku strukturu projekta

Priprema i potpisuje ugovor s NP-om

1.5. Izbor privatnog partnera i

- Izbor privatnog partnera

- Provodi postupak javne nabave ili JPP

Provjerava postojeće

Pruža pomoć u provođenju postupka izbora

Priprema prijedlog projekta izgradnje mreže

Daje podršku u provjeri traženog


157

prihvaćanje projekta izgradnje

- Izbor projekta izgradnje i modela (A, B, C)

- Potpisivanje ugovora o izgradnji i upravljanju

- Sklapa ugovor sa privatnim partnerom

obaveze operatora

privatnog partnera

iznosa potpora (model A)

1.6. Zatvaranje financijske konstrukcije

- Izrada detaljnog financijskog plana

- Izrada prijave sufinanciranja iz EU fondova

- Priprema detaljni financijski plan

- Priprema prijavu sufinanciranja iz EU fondova

Sudjeluje u pripremi financijskog plana i prijave sufinanciranja iz EU fondova

Donosi odluku o sufinanciranju projekta

2. IZGRADNJA INFRASTRUKTURE

2.1. Projektiranje mreže

- Izrada izvedbenog projekta i ostale dokumentacije

- Ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti za izgradnju mreže

- Izrađuje izvedbeni projekt i ostalu dokumentaciju

- Ishođenje potrebnih dozvola i suglasnosti za izgradnju mreže

2.2. Izgradnja mreže, inicijalni postupak provjere potpora

- Izgradnja mreže (maks. 24 mjeseci)

- Pribavljanje potrebnih uporabnih dozvola za infrastrukturne objekte

- Inicijalni postupak provjere potpora

- Konačna isplata potpora

- Prati izgradnju i izvještava NOP

- Sudjeluje u obezbjeđivanju javnog sufinanciranja projekta

- Gradi mrežu - Izvještava

javnog partnera - Pribavlja

potrebne uporabne dozvole za infrastrukturne objekte

- Vodi inicijalni postupak provjere potpora

- Donosi odluku o konačnoj isplati potpora

2.3. Nadzor i izvještavanje o provedbi projekta

- Redoviti nadzor nad provedbom projekta

- Redovito izvještavanje NOP-a tijekom provedbe projekta

- Provodi redoviti nadzor - Izvještava NOP-a - Priprema izvještaje za

financiranje projekta iz EU fondova

Priprema izvještaje o provođenju projekta izgradnje mreže

Prikuplja izvještaje i izvještava Evropsku Komisiju

3. UPRAVLJANJE INFRASTRUKTUROM


158

3.1. Upravljanje otvorene mreže

- Potpisivanje ugovora o održavanju i upravljanju

- Sklapanje ugovora sa operatorima usluga

- Redovito izvještavanje javnog partnera

- Priprema i potpisuje ugovor s operatorom mreže

- Sudjeluje u upravljanju mreže

- Potpisuje ugovor s operatorom mreže

- Sklapa ugovore sa operatorima usluga

- Redovito izvještava javnog partnera

3.2. Odobrenje veleprodajnih uvjeta i naknada

Pribavljanje odobrenja Posreduje u komunikaciji operatora mreže, HAKOM-a i NOP-a

Daje mišljenje na prijedlog

Izrađuje prijedlog Daje suglasnost na prijedlog NP-a

3.3. Naknadna provjera potpora

Izrada analize povrata potpora

Posreduje u komunikaciji operatora mreže, HAKOM-a i NOP-a

Daje mišljenje na analizu

Izrađuje analizu

Daje suglasnost na prijedlog NP-a

3.4. Održavanje otvorene mreže

- Redovito održavanje otvorene mreže

- Nadgradnja postojeće mreže (prema potrebi)

- Redovito održavanje otvorene mreže

- Nadgradnja postojeće mreže (prema potrebi)

Izvor: Autor

10.3 Okvirni vremenski plan provedbe projekta

Projekt je podijeljen u 3 glavne faze:

a) Fazu pripreme projekta koja će trajati približno 8 mjeseci.

b) Fazu izgradnje mreže u kojoj će barem 10 mjeseci trajati izbor privatnog partnera i izrada izvedbenog projekta, a sama izgradnja mreže

još oko 24 mjeseci (zavisi od izabranog tehnološkog rješenja).

c) Fazu upravljanja i održavanja izgrađene otvorene širokopojasne mreže koja traje 20 godina.


159

Tablica 36: Okvirni vremenski plan Faza / aktivnost 2015 2016 2017 2018 2019-2038

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 1 2 3 4 5 6 7 8 9 4Q 1Q 2Q 3Q 4Q 1Q 2Q 7 8 9 10 11 12

Planiranje Izrada studija izvodljivosti i nacrta PRŠI

Javna rasprava Izrada PRŠI Izgradnja Traženje privatnog partnera

Izrada izvedbenog projekta

Pružanje javnog financiranja

Izgradnja mreže Upravljanje i održavanje

Izvor: Autor


160

11. Okvirna analiza svih rizika koji mogu utjecati na uspješnu provedbu projekata

Voditelj projekta je odgovorna osoba za identifikaciju rizika i redovito mjesečno praćenje

njihovog statusa. Glavni elementi registra rizika jesu:

- procjena rizika,

- planirane aktivnosti za ublažavanje rizika,

- ostatak rizika i

- administrator rizika (staratelj).

U kontekstu procjene rizika opisuju se rizik, procijeni vjerojatnost njegove pojave,

ozbiljnosti utjecaja na provedbu projekta i utvrdi prihvatljivost. Za procjenu vjerojatnosti

rizika i utjecaja na provedbu projekta upotrebljava se sljedeća tablica u kojoj se

prihvaćanje rizika određuje prema kombinacijama vjerojatnosti i ozbiljnosti posljedica.

Tablica 37: Procjena vjerojatnosti i ozbiljnosti posljedica rizika Ozbiljnost posljedica

Vjerojatnost pojave

A - Katastrofalne B - Ozbiljne C - Znatne D - Minimalne

4 - očekivan Neprihvatljivo Neprihvatljivo Neprihvatljivo Nepoželjno

3 – vrlo vjerojatno

Neprihvatljivo Neprihvatljivo Nepoželjno

Podnošljivo

2 - Moguće Neprihvatljivo Nepoželjno

Nepoželjno

Podnošljivo

1 – malo vjerojatno

Nepoželjno

Nepoželjno

Podnošljivo

Podnošljivo

Izvor: Autor

Slijedi planiranje aktivnosti za ublažavanje rizika i postavljanje administratora rizika koji

je odgovoran za praćenje i rješavanje rizika ili provedbu aktivnosti za ublažavanje rizika.

U kontekstu procjene ostatka rizika procijeni se vjerojatnost, utjecaj i prihvatljivost ostatka

rizika za provedbu projekta nakon provedenih mjera i aktivnosti za ublažavanje rizika.


161

Tablica 38: Procjena rizika

Procjena rizika Ostatak rizika

Opis rizika Vjerojatnost

Planirane aktivnosti za ublažavanje rizika Vjerojatnost

Komentar Administrator

rizika Ozbiljnost Ozbiljnost

Strateški rizici

1 Privatni investitori ne iskazuju interes za ulaganje

privatnih sredstava za projekt izgradnje ŠPI.

2 Od strane javnih partnera osigurati komunikaciju u fazi

pripreme PRŠI i organizirati kvalitetnu javnu raspravu

U fazi odabiranja privatnog partnera voditi kvalitetan

dijalog sa svim zainteresiranim firmama

1

NP (Voditelj

projekta) A C

2

Na razini pristojnih nacionalnih tijela nisu osigurani

dovoljni i adekvatni kapaciteti za provedbu

projekata izgradnje ŠPI u Hrvatskoj

2 Na nivou NOP osigurati dovoljne i adekvatne kapacitete za

provedbu projekata i podršku JLS

Na vrijeme pripremljen NOP i strategija na razini Vlade RH

1 Vlada RH

A D

3

Na razini nositelja projekta (županija) i pojedinih

općina nije osigurana politička podrška i nisu

osigurani adekvatni kapaciteti za pripremu i

provedbu projekta

1

Osigurati adekvatne kapacitete od strane županije i

pojedinih općina

Pripremiti adekvatne županijske i općinske razvojne

strategije

3

Župan

B D

4 Nedostatak podrške provedbi projekta na lokalnoj

razini od strane stanovništva

2

Informiranje stanovništva o ciljevima i koristima projekta

od samog početka projekta

2

NP (Voditelj

projekta) B D

Poslovno – projektni rizici

5

Javno financiranje nije osigurano:

a) nedovoljna sredstva od strane NOP

b) projekt nije dobio podršku za sufinanciranje

2

a) U NOP osigurati dovoljno javnih sredstava iz EU

fondova

b) Ispitati mogućnost korištenja drugih financijskih

instrumenata EU

c) Na vrijeme pripremiti kvalitetnu dokumentaciju i

provesti postupak izbora privatnog partnera

2

Vlada RH

NP (Voditelj

projekta) A D

6 2 1


162

Na razini pojedinih općina nije osigurana podrška u

fazi provedbe projekta u smislu osiguravanja

potrebnih dozvola i služnosti prava na vrijeme

B Osigurati aktivnu participaciju nadležnih tijela u svakoj općini u fazi provedbe projekta

C NP (Voditelj

projekta)

7

Zakonski i podzakonski propisi na nacionalnoj i

lokalnoj razini ograničavaju provedbu projekta

2

Na vrijeme pripremiti nove zakone te potrebne izmjene i dopune zakona i podzakonskih propisa na područjima gradnje, elektronskih komunikacija i slično.

1

Vlada RH

NP (Voditelj

projekta) B D

8 Odabrani privatni investitor nije izgradio pristupnu

mrežu u danom roku

1

Dogovoriti izgradnju mreže na ključ Redovito pratiti aktivnosti izgradnje s privatnim partnerom

1

Vlada RH

B D

9 Jedan od javnih partnera (općina) izašla je iz

projektnog konzorcija za izgradnju ŠPI

1

Voditi kvalitetnu komunikaciju između javnih partnera u konzorciju općina/gradova Na vrijeme evidentirati moguće probleme

1

NP (Voditelj

projekta) A D

10

Operatori usluga ne koriste otvorenu mrežu za

pružanju usluga zbog čega penetracija ne postiže

ciljeve projekta

2

Voditi dijalog s operatorima već u fazi izgradnje mreže

1

NP (Voditelj

projekta)

Graditelj mreže A C

11 Upravitelj izgrađene mreže ne održava mrežu 2

Na vrijeme dogovoriti sve potrebne detalje održavanja s upraviteljem mreže

1

NP (Voditelj

projekta) B D

Tehnološki rizici

12

Odabrani privatni partner nije izgradio pristupnu

mrežu s tehnologijom koja omogućava postizanje

dugoročnih ciljeva projekta

3

Adekvatno pripremiti tehničke i tehnološke uvjete za izgradnju mreže za cijeli ekonomski vijek trajanja projekta

1

NP (Voditelj

projekta)

B C

B D

B C

Izvor: Autor


163

12. Zaključak

Plan razvoja širokopojasne infrastrukture u Općini Beretinec, Općini Gornji Kneginec, Općini

Jalžabet, Općini Sračinec, Općini Sveti Ilija, Općini Trnovec Bartolovečki, Gradu Varaždin i

Općini Vidovec osnovni je razvojni dokument koji opisuje razvoj širokopojasne

infrastrukture u područjima u kojima ne postoji dostatan komercijalni interes privatnih

operatora elektroničkih komunikacija, čime je omogućeno korištenje evropskih fondova za

izgradnju širokopojasne infrastrukture.

U posljednjih 15 godina su na obuhvaćenom području prisutni ukupni negativni populacijski

trendovi, sve više je starije populacije i sve manje djece ali se povećao udio

visokoobrazovanog stanovništva koji u suvremenim uvjetima predstavljaju temelj općeg

razvoja u pojedinoj općini/gradu. Zato nositelji općeg razvoja trebaju poduzeti sve

potrebne mjere kako bi zaustavili negativne trendovi i ubrzali gospodarski i društveni

napredak. Jedna od vrlo značajnih mjera jest izgradnja širokopojasne infrastrukture, koja

može biti poticaj zadržavanju mlađeg, radno sposobnog stanovništva te predstavljati

olakšanje pružanja povećanog opsega javnih usluga (e-zdravlje, e-obrazovanje, e-uprava,

rad od kuće, itd.) i posljedično otvaranje novih radnih mjesta. Na taj način povećava se

kvaliteta društvenog života u cijeloj regiji.

Da bi se osigurali preduvjeti za kontinuiran razvoj gospodarstva, privukli novi investitori i

svježi kapital, omogućilo dodatno zapošljavanje i strateški razvoj bi na cjelokupnom

obuhvaćenom području bitno pripomogla izgradnja napredne širokopojasne infrastrukture.

Analiza potreba krajnjih korisnika pokazuje da je interes za priključenje na širokopojasnu

mrežu s visokom prijenosnom brzinom velik. Budu li se uzele u obzir potrebe korisnika, oni

će se naručiti na širokopojasne usluge, što znači i veću penetraciju, a time i optimalnu

iskorištenost širokopojasne mreže.

Prema stanju sadašnje pokrivenosti širokopojasnom infrastrukturom na obuhvaćenom

području i zbog toga što dosad nije postojao dovoljan interes komercijalnih operatora da

bi izgradili NGA infrastrukturu koju traže krajnji korisnici izrađene su bile četiri tehnološke

opcije, nezavisno od odabranog modela financiranja.

Financijska analiza pokazuje da je najpovoljnija investicija u tehnologiju FTTH P2MP.


164

Dostupnost širokopojasne infrastrukture u Općini Beretinec, Općini Gornji

Kneginec, Općini Jalžabet, Općini Sračinec, Općini Sveti Ilija, Općini Trnovec

Bartolovečki, Gradu Varaždin i Općini Vidovec doprinijet će povećanju

konkurentnosti postojećih i razvoju potencijalnih novih inovativnih gospodarskih

subjekata koji stvaraju veliku dodanu vrijednost, posebice u okviru djelatnosti

„Informacije i komunikacije“ i „Stručne, znanstvene i tehničke djelatnosti“ koje

su ovdje već u porastu. Kroz mogućnost korištenja elektroničkih usluga e-

zdravstvo, e uprava, e-obrazovanje itd. povećat će se i kvaliteta života svih

građana.


165

Skraćenice

ADSL Asimetrična digitalna pretplatnička linija (engl. Asymmetric Digital Subscriber Line)

ALON (engl. active layer open-access network) AZTN Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja CAPEX Kapitalna ulaganja (engl. Capital Expenditure) CBA Analiza troškova i koristi (engl. Cost Benefit Analysis) CO Centralna točka (engl. Central Office) DAE Digitalna agenda za Europu (engl. Digital agenda for Europe) DBO Planiranje, izgradnja i upravljanje (engl. design, build and operate) DOCSIS Standard prijenosa podataka u kabelskim mrežama (engl. Data Over Cable

Service Interface Specification) DSL Digitalna pretplatnička linija-standard prijenosa podataka u pristupnim

mrežama bakrenih parica (engl. Digital Subscriber Loop) DZS Državni zavod za statistiku EDGE Napredni standard prijenosa podataka u GSM pokretnim mrežama (engl.

Enhanced Data for GSM Evolution) EFRR Europski fond za regionalni razvoj (engl. European Regional Development

Fund – ERDF) EU Europska Unija FTTC Svjetlovodne mreže do ruba (engl. Fiber-to-the-Curb) FTTH Svjetlovodne mreže do kuće (engl. Fiber-to-the-Home) FTTN Svjetlovodne mreže do zasebnog čvora FWA Fiksni bežični pristup (engl. Fixed Wireless Access) GPON Standard za P2MP FTTH pristupne mreže – ITU-T G.984 (engl. Gigabit

Passive Optical Network) GPRS Standard prijenosa podataka u GSM pokretnim mrežama (engl. General

Packet Radio Service) GSM Standard pokretne telefonije druge generacije (2G) (engl. Global System for

Mobile Communications) HAKOM Hrvatska regulatorna agencija za mrežne djelatnosti HFC Kombinirana arhitektura koaksijalnih i svjetlovodnih kablova u pristupnim

kabelskim mrežama (engl. Hybrid Fiber-Coaxial) HSPA Napredni standard pokretnih mreža treće generacije (nazvan i 3.5G) (engl.

High Speed Packet Access) HT Hrvatski Telekom HZZ Hrvatski zavod za zapošljavanje IEEE Institut inženjera elektrotehnike i elektronike (engl. Institute of Electrical

and Electronics Engineers) IKT Informacijsko komunikacijske tehnologije IRR Interna stopa povrata (engl. Internal Rate of Return) ITU Međunarodna telekomunikacijska unija (engl. International

Telecommunication Union) JLS Jedinica lokalne samouprave JPP Javno-privatno partnerstvo (engl. Public-Private Partnership – PPP) LAG Lokalna akcijska grupa LTE Standard pokretnih mreža četvrte generacije (4G) (engl. Long Term

Evolution) NGA Pristupne mreže nove generacije (engl. Next Generation Access Network) NGN Širokopojasne mreže sljedeće generacije (engl. Next Generation Network) NOP Nositelj okvirnog programa NP Nositelj projekta (nositelj pojedinačnih projekata unutar Okvirnog

programa) NPV Neto sadašnja vrijednost (engl. Net Present Value)


166

OECD Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (engl. Organization for Economic Cooperation and Development)

OP Operativni program OPEX Operativni troškovi (engl. Operational Expenditure) OPG Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo OPKK Operativni program, konkurentnost i kohezija ONP Okvirni nacionalni program PPUO(G) Prostorni plan uređenja općine (grada) P2MP Topologija točka – više točaka u FTTH pristupnim mrežama (engl. Point To

Multi- point) P2P Topologija točka – točka u FTTH pristupnim mrežama (engl. Point To Point) PPDŠP Prikaz područja dostupnosti širokopojasnog pristupa

(HAKOM-ova aplikacija prikaza područja dostupnosti širokopojasnih pristupa)

PRŠI Plan razvoja širokopojasne infrastrukture PTM Pristupna točka mreže PSC Komparator troškova javnog sektora (engl. Public Sector Comparator) SDPŠM Smjernice za primjenu pravila državnih potpora koje se odnose na brzi

razvoj širokopojasnih mreža (engl. Guidelines for the application of State aid rules in relation to the rapid deployment of broadband networks)

ULL Izdvojeni pristup lokalnim petljama u mrežama bakrenih parica, isto što i LLU (engl. Unbundled Local Loop)

UMTS Standard pokretnih mreža treće generacija (3G) (engl. Universal Mobile Telecommunications System)

VDSL DSL standard velikih brzina (engl. Very high bit rate DSL) VfM Vrijednost za novac (engl. Value for Money) VPN Virtualna privatna mreža (engl. Virtual Private Network) WiFi Tržišni naziv za WLAN mreže prema standardu IEEE 802.11 (engl. Wireless

Fidelity) WiMAX Standard pokretnih mreža – IEE 802.16 (engl. Worldwide Interoperability

for Microwave Access) WLAN Bežične lokalne mreže (engl. Wireless Local Area Network) ZEK Zakon o elektroničkim komunikacijama ZJN Zakon o javnoj nabavi ZJPP Zakon o javno-privatnom partnerstvu


167

Prilog 1 – Anketni upitnik

1. Datum i vrijeme ankete

2. Anketar (Ime i prezime)

3. Adresa kućanstva/ureda

4. U koju kategoriju korisnika spadate? a) Fizičke osobe (kućanstvo, građani),

b) Pravne osobe (poslovni subjekti, tvrtke, itd.)

c) Javne institucije (JLS, JRS, javne tvrtke i ustanove, škole, fakulteti, instituti,

itd.)

d) Udruge građana, sportske i druge (nevladine) organizacije

5. Koje usluge Hrvatskog Telekoma ili kabelskih operatera koristite u svom kućanstvu/uredu? a) Telefonija (putem fiksne telefonske linije)

b) Pristup internetu

a) Televizija (IPTV ili kabelska TV)

6. Koje usluge niste u mogućnosti koristiti u svom kućanstvu/uredu zbog toga što ih operatori ne nude ili ih ne mogu ponuditi na vašoj adresi (zaokružiti sve relevantno)?

a) Telefonija (putem fiksne telefonske linije)

b) Pristup internetu brzinama do 2 Mbps

c) Pristup internetu brzinama od 2 do 30 Mbps

d) Pristup internetu brzinama preko 30 Mbps

e) Televizija (IPTV ili kabelska TV)

7. S kojim od navedenih operatora imate u ovom trenutku sklopljen ugovor o pružanju telekomunikacijskih usluga? Dopunite ako nije naveden.

a) HT

b) VipNet/B.net

c) T-Com

d) Kabelski operator

e) H1

f) Tele 2


168

g) Novi-net

h) Iskon

i) Optima Telekom

8. Koliku brzinu pristupa internetu možete ostvariti u vašem domu/uredu?

a) Od 2 do 30 Mbps

b) Od 30 do 100 Mbps

c) Veću od 100 Mbps

d) Ne znam

9. Navedite probleme u korištenju telekomunikacijskih usluga (zaokružiti sve relevantno)?

a) Loš ili nedostupan telefonski signal

b) Spor pristup internetu (brzina, kašnjenje)

c) Neisporuka ugovorene brzine pristupa internetu

d) Slika na kabelskoj ili IPTV se „zamrzava“

e) Isporučena oprema (modem, router) se kvari odnosno nije očekivane kvalitete

f) Značajan utjecaj vremenskih neprilika na kvalitetu usluga

g) Loš odziv na prijavu odnosno otklanjanje kvara

10. Koje uređaje posjeduje vaše kućanstvo? Ako želite, odgovorite.

a) Računalo

b) Prijenosno računalo

c) Pametni telefon (Smartphone)

d) Tablet

e) Pametni TV (iTV - internet TV)

11. Da li ste zainteresirani za uslugu televizije visoke rezolucije (HDTV odnosno UHDTV) te koliko biste programa željeli pratiti u toj kvaliteti?

a) Zainteresiran sam za do 5 programa

b) Zainteresiran sam da svi programi budu u HDTV kvaliteti

c) Nisam zainteresiran

12. Koje biste napredne usluge koje omogućava suvremena širokopojasna infrastruktura željeli koristili odnosno smatrate za vas najvažnijim (zaokružiti sve relevantno)?

a) Rad na daljinu (teleworking)


169

b) Telemedicina (dijagnostika na daljinu)

c) Cjeloživotno obrazovanje i usavršavanje u vašem domu

d) Sigurnosne aplikacije (daljinski nadzor doma ili ulice, nadzor škole i sl.)

e) Usluge za građane treće životne dobi i građane sa posebnim potrebama

f) Napredne usluge e-Uprave (referendum, glasovanje, i sl.)

g) Mogućnost izravne komunikacije i sudjelovanja u radu lokalne JLS

h) Videokonferencija sa više sudionika u visokoj rezoluciji

i) TV visoke rezolucije

j) Internet televizija: prikaz sadržaji s video/glazbenih/news servisa YouTube,

Vimeo itd. na TV

k) Zabava (on-line igre, lutrija i druge igre na sreću)

13. Da li vam je važno da su novo izgrađene mreže otvorenog tipa odnosno da možete odabrati usluge bilo kojeg pružatelja te, po potrebi, promjeniti ga na brz i jednostavan način? a) Da

b) Ne

c) Ne znam

14. U koliko se na vašem području bude gradila infrastruktura koja će omogućiti korištenje usluga širokopojasnih mreža s brzinama većim od 100 Mbps, da li bi bili zainteresirani za priključak na takvu mrežu u vašem domu/uredu?

a) Da

b) Ne

c) Ne znam


170

Prilog 2 – Metodologija analize anketnog upitnika na obuhvaćenom području

Za identifikaciju potreba krajnjih korisnika upotrijebljena je metoda provedbe ankete na temelju pripremljenog anketnog upitnika, koji se

nalazi u prilogu ovog dokumenta. Anketni upitnik bio je distribuiran sljedećim kategorijama krajnjih korisnika:

- Fizičkim osobama (građanima, kućanstvima),

- Pravnim osobama (poslovni subjekti),

- Javnim institucijama te

- Udrugama i nevladinim organizacijama.

U tablici je prikazana detaljnija metodološka analiza po općinama.

Općina Kome je anketa bila poslana?

Koliko je anketa bilo distribuirano?

Gdje i na kakav način su ankete bile distribuirane?

1 Beretinec Anketa je bila predana u OŠ Beretinec. Dio učenika je obuhvaćen anketama iz PŠ Črešnjevo i OŠ Vidovec.

Nepoznat broj Predstavnici općine su se dogovorili sa školu da se anketa distribuira učenicima koji su ih odnijeli roditeljima i nakon popunjavanja vratili su ih u školu koje su ih dostavile ponovo općini.

2 Gornji Kneginec

Anketa je bila predana u OŠ Kneginec. 390 Predstavnici općine su se dogovorili sa školu da se anketa distribuira učenicima koji su ih odnijeli roditeljima i nakon popunjavanja vratili su ih u školu koje su ih dostavile ponovo općini.

3 Jalžabet Anketa je bila predana u OŠ Jalžabet. 240 Predstavnici općine su se dogovorili sa školu da se anketa distribuira učenicima koji su ih odnijeli roditeljima i nakon popunjavanja vratili su ih u školu koje su ih dostavile ponovo općini.

4 Sračinec Anketa je bila poslana OŠ Sračinec i putem kurirske službe pravnim osobama.

527 Anketa je bila poslana mještanima Općine Sračinec putem OŠ Sračinec. Na taj način je distribuirano oko 500 anketnih listića. Isto tako, ankete su bile distribuirane putem vlastite kurirske službe općine (27 anketa) pravnim osobama sa


171

područja Općine Sračinec, a od toga je popunjenih 25 anketnih listića.

5 Sveti Ilija Anketa je bila poslana OŠ Vladimir Nazor i OŠ Beletinec. Poslovnim subjektima su bile ankete na ispunjavanje dostavljene poštom.

313 Ankete su se kućanstvima distribuirale uz pomoć obrazovanih ustanova (OŠ Vladimir Nazor i OŠ Beletinec) koje djeluju na području Općine Sveti Ilija. Poslovnim subjektima su na ispunjavanje dostavljene poštom. Ukupno je bilo distribuirano 313 anketa (263 kućanstvima i 50 poslovnim subjektima).

6 Trnovec Bartolovečki

Anketa je bila poslana u OŠ Trnovec i OŠ Šemovec.

733 Predstavnici općine su se dogovorili sa osnovnu školu Trnovec (400 distribuiranih anketnih upitnika) i OŠ Šemovec (233 distribuiranih anketnih upitnika) da se anketa distribuira učenicima koji su ih odnijeli roditeljima i nakon popunjavanja vratili su ih u školu koje su ih dostavile ponovo općini.

7 Varaždin Anketa je bila poslana kućanstvima i 7 osnovnim školama.

3.400 Ankete su bile podijeljene učenicima u 7 osnovnih škola, koji su ih odnijeli roditeljima i nakon popunjavanja vratili su ih u školu koje su ih dostavile ponovo općini.

8 Vidovec Anketa je bila poslana u OŠ Vidovec.

382 Predstavnici općine su se dogovorili sa školu da se anketa distribuira učenicima u školi koji ju prosljeđuju roditeljima.

U gradovima/općinama Beretinec, Gornji Kneginec, Jalžabet, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Varaždin i Vidovec u fizičkom je

obliku bilo distribuirano ukupno cca 5.985 anketnih upitnika u mjesecu rujnu. U svih osam općina/grada prikupljenih je 3.370 ispunjenih

anketnih upitnika. Svako kućanstvo ili pravna osoba ispunila je samo jednu anketu. Ukupan broj kućanstava na obuhvaćenom području

iznosi 26.440 što znači da je anketu ispunilo 12,2% kućanstava. Najveći broj ispunjenih upitnika primili smo od fizičkih osoba (3.223), tome

slijede pravne osobe (130), dok je odaziv ostalih sljedeći: javne institucije (15), udruge građana, sportske i druge (nevladine) organizacije

(2).


172

Prilog 3 – Ukupna analiza anketnog upitnika Anketni upitnik kojeg su ispunili u gradovima/općinama Beretinec, Gornji Kneginec,

Jalžabet, Sračinec, Sveti Ilija, Trnovec Bartolovečki, Varaždin i Vidovec ima 14 pitanja od

kojih prva tri nisu uključena u analizu pošto su to osobni podaci i nisu potrebni za potrebe

istraživanja u ovom djelu dokumenta.

4. U koju kategoriju korisnika spadate? Postotak Broj odgovora Fizičke osobe (kućanstvo, građani), 95,6% 3.223 Pravne osobe (poslovni subjekti, tvrtke, itd.) 3,9% 130 Javne institucije (JLS, JRS, javne tvrtke i ustanove, škole, fakulteti, instituti, itd.) 0,4% 15 Udruge građana, sportske i druge (nevladine) organizacije 0,1% 2 Ukupno odgovora 100,0% 3.370 Neodgovoreni 0,0% 0 5. Koje usluge Hrvatskog Telekoma ili kabelskih operatera koristite u svom kućanstvu/uredu?

Postotak Broj odgovora

Telefonija (putem fiksne telefonske linije) 77,5% 2.514 Pristup internetu 83,1% 2.694 Televizija (IPTV ili kabelska TV) 44,5% 1.443 Ukupno odgovora 96,2% 3.242 Neodgovoreni 3,8% 128 6. Koje usluge niste u mogućnosti koristiti u svom kućanstvu/uredu zbog toga što ih operatori ne nude ili ih ne mogu ponuditi na vašoj adresi (zaokružiti sve relevantno)?


Telefonija (putem fiksne telefonske linije) 6,7% 135 Pristup internetu brzinama do 2 Mbps 5,3% 106 Pristup internetu brzinama od 2 do 30 Mbps 16,7% 336 Pristup internetu brzinama preko 30 Mbps 66,6% 1.342 Televizija (IPTV ili kabelska TV) 31,8% 641 Ukupno odgovora 59,8% 2.014 Neodgovoreni 40,2% 1.356 7. S kojim od navedenih operatora imate u ovom trenutku sklopljen ugovor o pružanju telekomunikacijskih usluga? Dopunite ako nije naveden.


HT 21,7% 695 VipNet/B.net 13,6% 434 T-Com 41,8% 1.338 Kabelski operator 10,9% 350 H1 1,6% 50 Tele 2 2,0% 63 Novi-net 1,0% 32 Iskon 2,8% 90 Optima Telekom 18,4% 590

Vraćeni anketni upitnici 3.370


173

Ukupno odgovora 95,0% 3.201 Neodgovoreni 5,0% 169 8. Koliku brzinu pristupa internetu možete ostvariti u vašem domu/uredu?


Od 2 do 30 Mbps 45,6% 1.473 Od 30 do 100 Mbps 11,0% 355 Veću od 100 Mbps 3,6% 116 Ne znam 39,8% 1.285 Ukupno odgovora 95,8% 3.229 Neodgovoreni 4,2% 141 9. Navedite probleme u korištenju telekomunikacijskih usluga (zaokružiti sve relevantno)?


Loš ili nedostupan telefonski signal 13,9% 343 Spor pristup internetu (brzina, kašnjenje) 40,6% 1.003 Neisporuka ugovorene brzine pristupa internetu 15,8% 391 Slika na kabelskoj ili IPTV se "zamrzava" 21,1% 520 Isporučena oprema (modem, router) se kvari odnosno nije očekivane kvalitete 13,8% 340 Značajan utjecaj vremenskih neprilika na kvalitetu usluga 34,3% 846 Loš odziv na prijavu odnosno otklanjanje kvara 16,2% 399 Ukupno odgovora 73,3% 2.469 Neodgovoreni 26,7% 901 10. Koje uređaje posjeduje vaše kućanstvo? Ako želite, odgovorite.


Računalo 73,7% 2.301 Prijenosno računalo 71,4% 2.231 Pametni telefon (Smartphone) 70,1% 2.189 Tablet 60,1% 1.876 Pametni TV (iTV - internet TV) 26,1% 815 Ukupno odgovora 92,7% 3.124 Neodgovoreni 7,3% 246 11. Da li ste zainteresirani za uslugu televizije visoke rezolucije (HDTV odnosno UHDTV) te koliko biste programa željeli pratiti u toj kvaliteti?


Zainteresiran sam za do 5 programa 6,5% 208 Zainteresiran sam da svi programi budu u HDTV kvaliteti 41,1% 1.309 Nisam zainteresiran 52,3% 1.665 Ukupno odgovora 94,4% 3.182 Neodgovoreni 5,6% 188 12. Koje biste napredne usluge koje omogućava suvremena širokopojasna infrastruktura željeli koristili odnosno smatrate za vas najvažnijim (zaokružiti sve relevantno)?


Rad na daljinu (teleworking) 33,9% 950 Telemedicina (dijagnostika na daljinu) 18,2% 511 Cijelo životno obrazovanje i usavršavanje u vašem domu 44,0% 1.234 Sigurnosne aplikacije (daljinski nadzor doma ili ulice, nadzor škole i sl.) 49,9% 1.399


174

Usluge za građane treće životne dobi i građane sa posebnim potrebama 25,0% 701 Napredne usluge e-Uprave (referendum, glasovanje, i sl.) 34,6% 969 Mogućnost izravne komunikacije i sudjelovanja u radu lokalne JLS 11,6% 324 Videokonferencija sa više sudionika u visokoj rezoluciji 13,6% 382 TV visoke rezolucije 41,8% 1.172 Internet televizija: prikaz sadržaji s video/glazbenih/news servisa YouTube, Vimeo itd. Na TV 48,4% 1.356 Zabava (on-line igre, lutrija i druge igre na sreću) 19,4% 545 Ukupno odgovora 83,2% 2.803 Neodgovoreni 16,8% 567 13. Da li vam je važno da su novo izgrađene mreže otvorenog tipa odnosno da možete odabrati usluge bilo kojeg pružatelja te, po potrebi, promijeniti ga na brz i jednostavan način?


Da 79,7% 2.629 Ne 4,8% 157 Ne znam 15,6% 514 Ukupno odgovora 97,9% 3.300 Neodgovoreni 2,1% 70 14. U koliko se na vašem području bude gradila infrastruktura koja će omogućiti korištenje usluga širokopojasnih mreža s brzinama većim od 100 Mbps, da li bi bili zainteresirani za priključak na takvu mrežu u vašem domu/uredu?


Da 57,1% 1.886 Ne 7,8% 258 Ne znam 35,0% 1.157 Ukupno odgovora 98,0% 3.301 Neodgovoreni 2,0% 69

PLAN RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE U …...Općina Sveti Ilija, Općina Trnovec...

Documents

Transcript of PLAN RAZVOJA ŠIROKOPOJASNE INFRASTRUKTURE U …...Općina Sveti Ilija, Općina Trnovec...