PEDAGOŠKI PROJEKTI PEDAGOŠKI PROJEKTI ŠKOLE U 2012./13.ŠKOLE U 2012./13.

* Bloomova taksonomija* Bloomova taksonomija* Kolegijalno opažanje* Kolegijalno opažanje

Nastavničko vijeće Obrtničke školeNastavničko vijeće Obrtničke školePožega, 30.listopada 2012.Požega, 30.listopada 2012.

Blaža Šurbek Bagarić, pedagoginja Obrtničke škole PožegaBlaža Šurbek Bagarić, pedagoginja Obrtničke škole Požega

5

PLAN PREDAVANJAPLAN PREDAVANJA

- oko 35 minuta –oko 35 minuta –

1. Do 10 min. UVOD Pedagoški projekti škole

2. Do 15 min. TEORIJA “Primjena Bloomove taksonomije u izradi izvedbenih i operativnih planova i programa”

3. Oko 10 min. TEORIJA “Kolegijalno opažanje”

Umjesto UVODA prema prezentaciji “Tko su oni” Državni stručni skup za voditelje ŽSV njemačkog jezika, D. Stubica, 7.-8.1.2009.

Je li nešto krenulo naopako?

Oni su svjesni razvoja znanja!

“DOK ZAVRŠIMO

DRUGI RAZRED SVE

ŠTO SMO NAUČILI BITI

ĆE ZASTARJELO

”

Generacija X

Generacija Y

1940 1950 1960 1970 1980 1990 2000 2010

Silent generacija

Baby boom generacija

Net generacija

InternetMobilni telefon

Instant messagingMP3 player, iPod

Broadband internetDigitalne camereCamera phones

Social networkingGPS

Satellite radioOnline gamingTouch screens

Skener

InternetMobilni telefon

Instant messagingMP3 player, iPod

Broadband internetDigitalne camereCamera phones

Social networkingGPS

Satellite radioOnline gamingTouch screens

Skener

Različite generacije – različite vještine – različiti koncepti učenja

TelefonPisaći stroj“gestetner”Televizija

RadioPloče

TelefonPisaći stroj“gestetner”Televizija

RadioPloče

KalkulatorFotokopirni stroj

PrinterTelefaks

PCFloppy disk

CD-ROM

KalkulatorFotokopirni stroj

PrinterTelefaks

PCFloppy disk

CD-ROM

Pisaći strojFlip chartKalkulator

Video recorderAudio i video kazete

Stereo

Pisaći strojFlip chartKalkulator

Video recorderAudio i video kazete

Stereo

RAZMISLITERAZMISLITE

• NA KOJI NAČIN VI PODUČAVATE?• KOJA NAVEDENA SREDSTVA-medije (iz

koje generacije) VI KORISTITE U NASTAVI, PODUČAVANJU?

• JESTE LI SUVREMEN ILI TRADICIONALAN NASTAVNIK?

• OBUČAVATE LI UČENIKE SREDSTVIMA- OBUČAVATE LI UČENIKE SREDSTVIMA- medijima SVOJE ILI NJIHOVE medijima SVOJE ILI NJIHOVE GENERACIJE?GENERACIJE?

ŠTO ČINITI?

• UNOSITI PROMJENE U ODGOJNO-OBRAZOVNI SUSTAV

ali prvenstveno

• unositi promjene u svoj način radaunositi promjene u svoj način rada

• U tome će vam pomoći Bloomova U tome će vam pomoći Bloomova taksonomija i kolegijalno opažanje taksonomija i kolegijalno opažanje

PLAN PROJEKTAPlaniranje i programiranje rada prema

Bloomovoj taksonomiji SADRŽAJ-AKTIVNOST/ način provedbe

NOSITELJ (Planirano) VRIJEME REALIZACIJE

1. Edukacija pedagoginje (osobno stručno usavršavanje)

pedagoginja Do lipnja 2012.

2. Obavijest nastavnicima o provedbi projekta

pedagoginja Do kraja 10. Mjeseca

3. Edukacija nastavnika - predavanje na NV, radionice na SA- pisanje operativnih programa prema Bloomovoj taksonomiji

pedagoginja,voditelji SAnastavnici

Do veljače 2013. - predavanjeZimski ili proljetni odmor za učenike-radionice za nastavnikeTijekom šk.g.2012./13. Pisanje operativnih programa prema Bloomovoj taksonomiji

5. SNIMAK POSTOJEĆE SITUACIJE- opažanje pedagoginje i/ili kolegijalno opažanje- analiza operativnih programa nastavnika

pedagoginja(suradnici voditelji SA i/ili imenovani nastavnici Povjerenstva za kvalitetu)

Školska godina 2013./14.

6. Obavijest nastavnicima o rezultatima snimka postojećeg stanja- pano, power point na NV , mrežna stranica škole

pedagoginja i imenovani nastavnici Nakon snimka, početkom šk.g. 2014./15.

PLAN PROJEKTAKolegijalno opažanje

SADRŽAJ-AKTIVNOST/ način provedbe

NOSITELJ (Planirano) VRIJEME REALIZACIJE

1. Edukacija pedagoginje (osobno stručno usavršavanje)

Pedagoginja do veljače 2013.

2. Obavijest nastavnicima o provedbi projekta

Pedagoginja do kraja 10. mjeseca 2012.

3. Edukacija nastavnika - individualno i kolektivno stručno usavršavanje nastavnika o kolegijalnom opažanju

Pedagoginja, nastavnici tijekom ove i idućih školskih godina

4. Provedba kolegijalnog opažanjakolegijalnog opažanja

Pedagoginja,voditelji SAnastavnici

od 2.polugodišta 2012./13. i cijelu 2013./14.

- Izrada obrasca praćenja nastave Pedagoginja, nastavnici suradnici-zvanje mentora i savjetnika

Do kraja studenog 2012.

- Izbor nastavnika sudionika projekta – upitnik (30.10.12.)

Nastavnici do kraja veljače 2013.

- Izrada plana i rasporeda snimanja nastave

Nastavnici sudionici projekta - za 2012./13. do 15.03.2013.- za 2013./14. do 15.10.2013.

- Snimanje nastave i kolegijalna analiza sata

Nastavnici sudionici projekta tijekom 2012./13./14.

- Nastavnici sudionici projekta održati predavanje/radionicu za sve stručne aktive prema dogovorenom rasporedu o iskustvu kolegijalnog opažanja

Nastavnici sudionici projekta tijekom 2012./13./14.

- Izvješće sudionika projekta nastavničkom vijeću o provedenom projektu

Nastavnici sudionici projekta Do veljače 2015.

CILJEVI I ZADAĆE (ISHODI) predavanja

• CILJCILJ predavanja: Opisati i pokazati nastavnicima postupak određivanja pripadajućih ključnih glagola u definiranju ishoda učenja temeljenih na Bloomovoj taksonomiji te opisati kolegijalno opažanje i (uputiti na)pokazati obrazac opažanja nastave

• ZADAĆEZADAĆE predavanja – ISHOD UČENJA: - Nastavnici će moći Nastavnici će moći primijenitiprimijeniti ,prema naknadno dobivenim ,prema naknadno dobivenim

tablicama ključnih glagola, definiranje ishoda učenja u tablicama ključnih glagola, definiranje ishoda učenja u planiranju nastave za nastavne cjeline ili teme i nastavnu planiranju nastave za nastavne cjeline ili teme i nastavnu jedinicu i jedinicu i razmisliti i odabrati razmisliti i odabrati kolege za opažanje njegove kolege za opažanje njegove nastavenastave

CILJ, ISHODI UČENJACILJ, ISHODI UČENJA

• Cilj iskazujemo kao odgojnu i kao obrazovnu namjerunamjeru kako za individualni tako i za društveni aspekt.

• OBRAZOVNI CILJEVI ILI CILJEVI UČENJA opisuju što nastavnik čini da bi učenici znali izvršiti na kraju određenog razdoblja učenja

• ISHODI UČENJA ISHODI UČENJA opisuju ono što bi trebao znati učenik, a ne nastavnik –Što će učenik moći?

Teoretski okvir za planiranje nastaveTeoretski okvir za planiranje nastave

BLOOMOVA TAKSONOMIJA ZNANJA BLOOMOVA TAKSONOMIJA ZNANJA

jedna od najprihvaćenijih klasifikacija znanja i

• jedan od najkorištenijih teoretskih okvira za

planiranjepripremu vrednovanje osnovnoškolskog, srednjoškolskog i visokoškolskog obrazovanja (te tečajeva i kurseva za odrasle na području obrazovanja i industrije)

•Taksonomija je nastala tijekom 50. tih god. 20. stoljeća (Benjamin Bloom 1948. – 1956.)

• Kirkpatrikov model vrednovanja učenja (Kirkpatrick learning evauation model) , 1959. je podjednako raširen.

• revidirana Bloomova taksonomija 1990. god. (Anderson i Krathwohl, 2001.).

TAKSONOMIJA CILJEVATAKSONOMIJA CILJEVA• Za klasificiranje obrazovnih ciljeva

sastavljene su različite taksonomije obrazovnih ciljeva.

• Što je Što je taksonomijataksonomija? ? • Općenito taksonomiju možemo definirati kao

konceptualnukonceptualnu shemu koja omogućava shemu koja omogućava raspoređivanje, sistematizaciju događaja s raspoređivanje, sistematizaciju događaja s obzirom na određeni princip klasifikacijeobzirom na određeni princip klasifikacije.. Među najpoznatijim klasifikacijama zadataka nastave je Bloomova taksonomija obrazovnih ciljeva.

Revidirana Bloomova taksonomija znanja

2001. Anderson i Krathwohl predlažu promijenjenu verziju BLOOMOVE TAKSONOMIJE:

zamijenjena hijerarhija dvije najviše razine znanja (5. sinteza postaje najviša 6. razina, a vrednovanje postaje 5. razina)

umjesto imenica koriste se glagoli naglašen procesni karakter učenja

Kategorije (područja) učenjaKategorije (područja) učenja

• intelektualna ponašanja su razvrstana u 3 kategorije

koje predstavljaju PODRUČJA UČENJAPODRUČJA UČENJA – jednako važna, povezana, preklapaju se:

a)a) kognitivnokognitivno

(intelektualna sposobnost ili znanje ili mišljenje)

b) afektivnob) afektivno

(osjećaji ili odnos ili stav)

c) psihomotoričkoc) psihomotoričko

(fizičke vještine ili ono što osoba može činiti)

PODRUČJA PRAĆENJA, VRJEDNOVANJA I OCJENJIVANJA

Ciljevi obrazovanja

Kognitivno područjeznanje,

shvaćanje primjena, analiza, sinteza,

vrednovanje

Afektivno/konativno/ odgojno područje(primanje, reagiranje, zauzimanje stava,

sistematizacija, karakteriziranje)

Psihomotoričko područje

(imitacija, manipulacija, preciziranje,

analiza i sinteza, naturalizacija)

ZNANJE RAZUMJEVANJE ANALIZA SINTEZA VRJEDNOVANJE PRIMJENA

Prisjetiti se Shvatiti Raščlaniti Sažimati Prosuđivati Stvarati

zapamtiti,prepoznati,imenovati,odrediti,nabrojiti,označiti,opisati

sažimati,objašnjavati,preoblikovati,

predvidjeti,klasificirati,

izraziti,navesti primjere

uspoređivati,razlikovati,

raščlanjivati,komentirati,

zaključiti,provjeriti,

suprotstavljati

riješiti,zaključiti,

sažeti,

izraditi,

pokazati,

izabrati,

izvesti,

primijeniti

prosuditi,procijeni,zastupati,

poduprijeti,vrednovati,

izabrati

primijeniti,kombinirati,postavljatihipotezu,

reorganizirati,povezati,planirati,

eksperimenti-rati

Razine postignuća- Kognitivno područje (znanje i razumijevanje)

– “starija” Bloomova verzija do 2001.,kada je zamijenjena 5.i 6.razina –

Prihvatljiva društvena razina je razina primjene

KOGNITIVNO PODRUČJE KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)

slova – stariji prijedlog ključnih glagola; slova – noviji prijedlog ključnih glagola;

slova – zajednički ključni glagoli

KOGNITIVNO PODRUČJE KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)

KOGNITIVNO PODRUČJE KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)

KOGNITIVNO PODRUČJE KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)

KOGNITIVNO PODRUČJE KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)

KOGNITIVNO PODRUČJE KOGNITIVNO PODRUČJE (znanje, razumijevanje)

UKRATKO

3.-6. razina:3.-6. razina:

UČIM ZATO DA UOČIM UČIM ZATO DA UOČIM PRINCIP I RIJEŠIM PRINCIP I RIJEŠIM PROBLEMPROBLEM

-------------------------------

I.i II. razina:

UČIM ZATO DA NAUČIM ZADANO GRADIVO I ODGOVORIM NA PITANJE

Koraci pripreme nastave – IZVEDBENI I Koraci pripreme nastave – IZVEDBENI I OPERATIVNI PROGRAM PREDMETAOPERATIVNI PROGRAM PREDMETA

1. Definiranje općih ciljevaopćih ciljeva

Osposobiti učitelje za programiranje nastavnog procesa kojim će se poticati razvoj različitih sposobnosti učenika i usvajanje znanja, vještina i sposobnosti na različitim razinama.

2. OperacionaliziranjeOperacionaliziranje općih ciljeva = očekivani ishod učenja

3. Odabir aktivnosti aktivnosti za = pitanja i zadatci za provjeru

- ostvarenje ciljeva

- “mjerenje” ostvarenosti ciljeva

SUBJEKTIVNO (općenito, apstraktno)

Znati razine znanja.

Objasniti značenje svake pojedine razine znanja.

OBJEKTIVNO (specifično, konkretno, operacionalizirano)

Navesti 6 nivoa Taksonomije u kognitivnom području.

Za nastavnu temu predložiti obrazovne ciljeve za svaki nivo Bloomove taksonomije.

Kreirati diferencirane zadatke ovisno o predznanju i postignutoj razini i vrsti znanja.

Analizirati učenikov uradak i odrediti razinu znanja.

Način operacionaliziranja obrazovnih ciljevaNačin operacionaliziranja obrazovnih ciljeva

• u „Bloomovoj“ tablici uz svaku razinu znanja opisani su

- ciljevi učenja i - ključni glagoli (opisuju aktivnosti učenika)

CILJ:Dosjetiti se, prepoznati ili reproducirati informaciju, ideju i princip u približno onakvom obliku u kojem su naučeni.

• odabere se nekoliko odgovarajućih ključnih glagola - opišu se aktivnosti učenika

– kroz koje mogu steći znanje te razine i – pomoću kojih se može provjeriti jesu li stekli očekivano znanje

RA

ZIN

E

CILJEVI (ishodi) UČENJA

Značenje razine

KLJUČNI GLAGOLI Opisuju aktivnost koju treba vježbati i mjeriti na

svakoj razini.

I. DOSJETITI SE

(Znanje)

prepoznati, pokazati, pronaći, označiti, povezati, dopuniti, smjestiti, poredati, imenovati, navesti, nabrojati, reći tko, kada, gdje, zašto, koliko, definirati, citirati, ponoviti, opisati

PRIMJERI KONKRETNIH GLAGOLA za provjeru postignuća, ishode učenja

-OCJENJIVANJE predmeta, cjeline, teme, nastavne jedinice -

PRIMJER IZ HRVATSKOG PRIMJER IZ HRVATSKOG JEZIKAJEZIKA

• TEMA:

JEDNOSTAVNA REČENICA. JEDNOSTAVNA REČENICA.

PROŠIRENA I NEPROŠIRENA REČENICAPROŠIRENA I NEPROŠIRENA REČENICA

RAZINA ISHOD POUČAVANJAAKTIVNOSTI UČENIKA (Pitanja i zadatci za “mjerenje”

Prijedlog ocjene

DOSJETITI SE

- Definirati jednostavnu rečenicu.- Navesti dijelove neproširene rečenice. Navesti dijelove

proširene rečenice.- Imenovati vršitelja radnje.

(intervju) Definiraj što je jednostavna rečenica!Navedi dijelove neproširene rečenice! Navedi dijelove proširene rečenice!Imenuj vršitelja radnje!

1(za 1-2 ishoda), a

2 za sva 3 ishoda

SHVATITI

- Među napisanim rečenicama prepoznati neproširenu i proširenu.

- U rečenici označiti predikat i subjekt.- Razvrstati zadane rečenice u proširene i neproširene i

obrazložiti izbor

(pisana vježba) Među napisanim rečenicama prepoznaj neproširenu i proširenu.

U rečenici označi predikat i subjekt.Razvrstaj zadane rečenice u proširene i

neproširene i obrazloži izbor

2

PRIMIJENITI

- Proširiti zadanu neproširenu rečenicu u proširenu.

- Sažeti zadanu proširenu rečenicu u neproširenu.

- Od zadanih dijelova sastaviti proširenu i neproširenu rečenicu.

(pisana vježba) Proširi zadanu neproširenu rečenicu u proširenu.

Sažmi zadanu proširenu rečenicu u neproširenu.

Od zadanih dijelova sastavi proširenu i neproširenu rečenicu.

3

ANALIZIRATI- Usporediti proširenu i neproširenu rečenicu: navesti

sličnosti i razlike.

(Ispričaj) Usporedi proširenu i neproširenu rečenicu: navedi sličnosti i razlike.

4

PROSUĐIVATI

- Usporediti dva predložena postupka za proširivanje neproširene rečenice u proširenu, odabrati bolji i obrazložiti odabir.

- Usporediti dva predložena postupka za sažimanje proširene rečenice u neproširenu, odabrati bolji i obrazložiti odabir.

(pismena vježba) Usporedi dva predložena postupka za proširivanje neproširene rečenice u proširenu, odaberi bolji i obrazloži odabir.

Usporedi dva predložena postupka za sažimanje proširene rečenice u neproširenu, odaberi bolji i obrazloži odabir.

5

STVARATI

- Formulirati pravilo za proširivanje neproširene rečenice u proširenu.

- Formulirati pravilo za sažimanje proširene rečenice u neproširenu.

(kratki sastav)Formuliraj pravilo za proširivanje neproširene

rečenice u proširenu.Formuliraj pravilo za sažimanje proširene

rečenice u neproširenu.

5

AFEKTIVNO PODRUČJEAFEKTIVNO PODRUČJE

• Odnosi se na interes, stajalište i vrednovanje učenika, njihov odnos i osjećaje prema predmetu jer na rad mogu biti prisiljeni ili rade iz vlastitih pobuda. Učenici nauče slušati i prihvaćati informacije.

• Alternativno ocjenjivanje.

Razine postignuća- Afektivno područje (stavovi i uvjerenja)

Prihvatljiva društvena razina je razina usvajanja vrijednosti

PSIHOMOTORIČNO PSIHOMOTORIČNO PODRUČJEPODRUČJE

• Važno područje PRAKTIČNE NASTAVE STRUKOVNIH ZANIMANJA

• temelji se na psihomotornoj koordinaciji koja predstavlja bitnu komponentu svake fizičke aktivnosti. Odgojno-

obrazovni proces mora biti usmjeren ne samo prema sve sigurnijoj i preciznijoj koordinaciji pokreta, već i prema svakoj aktivnosti koja u sebi ima motoričke aspekte.

• Vještina pisanja je samo dio pisanja, odnosno kognitivnog područja.

• Moguće je provjeravati spretnost u izražavanju (izvješćivanje,diskusije, igra uloga) no to ne spada među ciljeve

klasičnog ocjenjivana (alternativno ocjenjivanje).

Razine postignuća- Psihomotoričko područje

(vještine i umijeća)

Prihvatljiva društvena razina je razina precizacije

Općenite smjernice za izradu kriterija:

US – usvojenost sadržaja; PZ – primjena znanja• Dovoljan (2)• US: Prisjeća se osnovnih pojmova uz pomoć nastavnika.• PZ: Radi uz pomoć i ne uočava greške samostalno.

• Dobar (3)• US: Poznaje osnovne pojmove.• PZ: Radi uz povremenu pomoć, greške uočava, i ispravlja ih uz

pomoć nastavnika.

• Vrlo dobar (4)• US: Poznaje sve nastavne sadržaje, ali ih ne povezuje sa

sličnim sadržajima.• PZ: Primjenjuje stečeno znanje, samostalno uočava pogreške i

ispravlja ih.

• Odličan (5)• US: Povezuje usvojeno znanje sa drugim sličnim sadržajima.• PZ: Kreativno primjenjuje usvojene vještine u novim

situacijama.

Zaključak:

• Suvremeni Suvremeni život traži određene kompetencije učenikaživot traži određene kompetencije učenika

• Da bi učenik stjecao potrebne kompetencije, Da bi učenik stjecao potrebne kompetencije, nastavnik nastavnik treba mijenjati i prilagođavati svoje kompetencijetreba mijenjati i prilagođavati svoje kompetencije (biti (biti suvremen)suvremen)

• PomoćPomoć nastavniku i učeniku u tome je revidirana nastavniku i učeniku u tome je revidirana Bloomova taksonomijaBloomova taksonomija

• Učenička postignuća ili odgojno obrazovni ishodi Učenička postignuća ili odgojno obrazovni ishodi predstavljaju jasno izražene kompetencijepredstavljaju jasno izražene kompetencije, tj. , tj. očekivana znanja, vještine i sposobnosti, te vrijednosti i očekivana znanja, vještine i sposobnosti, te vrijednosti i stavove koje učenici trebaju steći i moći pokazati po stavove koje učenici trebaju steći i moći pokazati po uspješno završetku određene nastavne teme, ciklusa uspješno završetku određene nastavne teme, ciklusa obrazovanja.obrazovanja.

Preporuke za pisanje učeničkih postignuća/ishoda učenja

• Treba poći od pitanja što je to što učenici trebaju znati i biti u stanju činiti u određenom području (kognitivnom, afektivnom,psihomotoričkom) po završetku određene (nastavne jedinice), teme, cjeline, odgojno obrazovnog ciklusa, odnosno stupnja obrazovanja

• Treba početi glagolom koji izriče učenikovu aktivnost (aktivni glagoli), pri čemu treba izbjegavati upotrebu glagola koji su previše općeniti i nejasni, kao što su npr. glagoli “znati”, “razumjeti”, “osvijestiti”, “cijeniti”, “zapamtiti”, “upoznati”, “naučiti”, “usvojiti”…

• Učenička postignuća trebaju obuhvatiti sve relevantne komponente pojma kompetencije (područje znanja, vještina, stavova)

• Izbor glagola koristiti prema pojedinim područjima revidirane Bloomove taksonomije

SNIMANJE NASTAVE – oblik (samo)vrjednovanja

• KVALITETNA NASTAVA JE OSNOVA USPJEŠNOSTI KVALITETNA NASTAVA JE OSNOVA USPJEŠNOSTI SVAKE ŠKOLESVAKE ŠKOLE

• Samovrjednovanje i vrjednovanje kvalitete nastave preporučuju obje agencije na način da nastavu vrjednuju nastavnici nastavnicima = kolegijalno kolegijalno opažanje ili mentoriranjeopažanje ili mentoriranje

• Obje agencije su predložile obrasce praćenja :

*ASOO – neslužbeni obrazac ,može se koristiti po preporuci s. Tunjića

*AZOO – vidjeti Priručnik “Opažanje i unapređivanje školske nastave” objavljen na str. AZOO http://www.azoo.hr/images/Strucni2012/jesenski_rok_2012/Opazanje_web.pdf

KOLEKTIVNO OPAŽANJE (mentoriranje)

• Svrha Svrha

Kolegijalno opažanje značajno doprinosi unapređivanju kvalitete nastave.

• Ciljevi Ciljevi

•Ohrabrivanje učitelja na razmišljanje o vlastitom radu i prepoznavanje specifičnih potreba za osobnim profesionalnim razvojem;

•Otvaranje dijaloga i poticanje otvorene i konstruktivne rasprave o nastavi između kolega u školi;

•Međusobna razmjena i diseminacija(širenje, razglašavanje…) dobrih iskustava i dobre prakse.

Zašto kolegijalno opažanje nastave?

PROCES KOLEGIJALNOG OPAŽANJA NASTAVE

• Škole kreiraju vlastite načine u skladu s konkretnim potrebama i mogućnostima – parovi, trojke ili grupe učitelja;

• Pojedinci mogu birati s kim žele raditi u paru ili u grupi; • U osnovi odnosa opažanog i opažača mora postojati uzajamno

uvažavanje i poštovanje; • Povjerenje je preduvjet otvorenog i iskrenog razgovora; • Poželjno je izmjenjivati se u parovima, omogućuje razmjenu

različitih iskustva i motrišta; • Poželjno je opažanje kolega iz drugih disciplina - usmjeravanje na

proces poučavanja, a ne na sadržaje - razina moguće tjeskobe i nelagode je niža.

Izbor opažača (tko? s kim?)

• Ispituje šest važnih područja učenja i poučavanja u razredu koja određuju kvalitetu nastavnog procesa. U tu je svrhu konstruiran Obrazac za opažanje nastave (OZON).

• Područja kvalitete nastave:

1.Razredno ozračje

2.Strukturiranje nastavnog sata

3.Uključenost i motiviranost učenika

4.Individualizacija-diferencijacija

5.Poučavanje metakognitivnih vještina i strategija učenja

6.Povratne informacije i formativno vrednovanje

Područja kvalitete nastave -AZOO

1. Planiranje

2. Mentoriranje polaznika

3. Upravljanje nastavnim metodama i oblicima rada

4. Vrjednovanje i povratne informacije

5. Motiviranje polaznika i uvažavanje individualnih potreba

6. Postignuća

7. Kritičko prosuđivanje

Područja kvalitete nastave -ASOO

IZRADA OBRAZACAIZRADA OBRAZACA

TIM nastavnika ZA IZBOR OBRASCA:TIM nastavnika ZA IZBOR OBRASCA:

Teoretska nastava - članovi Povjerenstva za kvalitetu: Drkulec, V. Dumančić, Sabljić Drkulec, V. Dumančić, Sabljić i Tadijali Tadijal

Praktična nastava: Šulc, Murar, Šulc, Murar, Deanović i V.-MautnerDeanović i V.-Mautner

Koordinatorica: pedagoginja B. Šurbek B.Koordinatorica: pedagoginja B. Šurbek B.

Vrijeme sastanka

• Teoretska nastava: (Drkulec, V. Dumančić, Tadijal, Sabljić)

SRIJEDA, 07.11.2012. u 12.30 sati u uredu pedagoginje

• Praktična nastava: (Šulc, Murar, Deanović, V.-Mautner)

ČETVRTAK, 08.11.2012. u 12.30 sati u uredu pedagoginje

LITERATURA:• Benjamin S.Bloom, Taksonomija ili klasifikacija obrazovnih i odgojnih ciljeva, Knjiga I, kognitivno

područje, preveo s engleskog Ivan Furlan, Jugoslavenski zavod za proučavanje školskih i prosvjetnih pitanja, Beograd 1970.

• Lorin W. Anderson, David R. Krathwohl, A Taxonomy of Educational Objectives, Longman,London 2001.

• Majda Rijavec, Dubravka Miljković, Vlasta Vizek Vidović, Psihologija obrazovanja, IEP, Zagreb 2003.

• MREŽNE STRANICE MREŽNE STRANICE na temu “Bloomova taksonomija”• http://web.math.pmf.unizg.hr/nastava/metodika/materijali/mnm3-

Bloomova_taksonomija-ishodi.pdf• ww.google.hr/search?q=bloomova+taksonomija&ie=utf-8&oe=utf-

8&aq=t&rls=org.mozilla:en-US:official&client=firefox-a• http://www.carnet.hr/referalni/obrazovni/spzit/pismeni/teorija/bloom• http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=3122:materijali-

sa-skupa-sv-a-fizike-prosinac-2011-&catid=272:fizika• http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2847:materijali-

sa-skupa-elementi-oblici-i-kriteriji-vrednovanja&catid=340:povijest• http://www.azoo.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=2526:razine-

uenikih-postignua-bloomova-taksonomija-znanja (hrvatski jezik)• http://www.azoo.hr/images/Strucni2012/jesenski_rok_2012/Opazanje_web.pdf …

HVALA NA PAŽNJI!HVALA NA PAŽNJI!

A uskoro, A uskoro, RADIONICE!RADIONICE!