novi pristup u razradi bitnog zahtjeva zaštite od požara definiran ...
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda godina za ... · je sklop definiran propisom kojim...
Transcript of Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda godina za ... · je sklop definiran propisom kojim...
- P R I J E D L O G -
Studeni, 2019.
Plan djelovanja u području
prirodnih nepogoda za 2020.
godinu
Grad Krk
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
2
Naručitelj: Grad Krk, Trg bana Josipa Jelačića 2, 51500 Krk
Naziv dokumenta: Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda godina za 2020. godinu
Podaci o izrađivaču: METIS d.d., Odjel stručnih poslova zaštite okoliša i procjene rizika
Kukuljanovo 414, 51 227 Kukuljanovo
Oznaka dokumenta: RN/2019/0101
Voditelj izrade: Daniela Krajina Komadina, dipl. ing. biol. - ekol.
Stručni suradnici: Ivana Dubovečak dipl.ing.biol.-ekol.
Domagoj Krišković dipl.ing.preh.teh.
Morana Belamarić Šaravanja dipl. ing. bio., univ. spec.
oecoing.
Ostali:
Metis d.d. Lidija Maškarin struč.spec.ing.spec.
Snježana Božić Pajić mag.iur
Mirna Perović Komadina mag.educ.polytech. et. inf.,
univ.spec.oecing
Vedran Savić struč.spec.ing.spec.
Datum izrade: Studeni, 2019.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
3
SADRŽAJ
1. UVOD ...................................................................................................................................................................... 7
1.1. CILJ DONOŠENJA NOVOG ZAKONA .............................................................................................................................. 7
2. MOGUĆE UGROZE NA PODRUČJU GRADA KRKA ........................................................................................... 9
2.1 UGROZE DEFINIRANE ZAKONOM ................................................................................................................................. 9
2.2 MOGUĆE UGROZE NA PODRUČJU GRADA KRKA ........................................................................................................... 9
3. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE, PROCJENA ŠTETE I POSTUPANJE NADLEŽNIH TIJELA ......... 10
3.1. PROGLAŠENJE PRIRODNE NEPOGODE ....................................................................................................................... 10
3.2. PROCJENA ŠTETE .................................................................................................................................................... 10
3.2.1. REGISTAR ŠTETA I PRVA PROCJENA ŠTETE ................................................................................................................. 10
3.2.2. KONAČNA PROCJENA ŠTETE ..................................................................................................................................... 14
3.3. ŽURNA POMOĆ TE IZVORI SREDSTAVA POMOĆI ZA UBLAŽAVANJE I DJELOMIČNO UKLANJANJE POSLJEDICA
PRIRODNIH NEPOGODA ............................................................................................................................................. 15
3.4. GRADSKO I STRUČNO POVJERENSTVO....................................................................................................................... 16
4. POPIS MJERA I NOSITELJA MJERA U SLUČAJU NASTAJANJA PRIRODNE NEPOGODE ......................... 17
5. PROCJENA OSIGURANJA OPREME I DRUGIH SREDSTAVA ZA ZAŠTITU I SPRJEČAVANJE STRADANJA
IMOVINE, GOSPODARSKIH FUNKCIJA I STRADANJA STANOVNIŠTVA ...................................................... 18
6. OSTALE MJERE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA IZ OVOGA ZAKONA I/ILI DRUGIH
TIJELA, ZNANSTVENIH USTANOVA I STRUČNJAKA ZA PODRUČJE PRIRODNIH NEPOGODA ................ 20
7. PRIRODNE NEPOGODE ...................................................................................................................................... 21
7.1. POTRES .................................................................................................................................................................. 21
7.1.1. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU (SUKLADNO PROCJENI RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA) ................................. 21
7.1.2. POPIS MJERA I NOSITELJA U SLUČAJU POTRESA ......................................................................................................... 23
7.1.3. OSTALE RADNJE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA I DRUGIM INSTITUCIJAMA U SLUČAJU POTRESA ....... 26
7.2. POŽAR .................................................................................................................................................................... 26
7.2.1. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU (SUKLADNO PROCJENI RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA) ................................. 26
7.2.2. POPIS MJERA I NOSITELJA U SLUČAJU NASTANKA POŽARA ........................................................................................... 27
7.2.3. OSTALE RADNJE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA I DRUGIM INSTITUCIJAMA U SLUČAJU POŽARA ......... 28
7.3. EKSTREMNE TEMPERATURE (TOPLINSKI UDAR) .......................................................................................................... 29
7.3.1. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU (SUKLADNO PROCJENI RIZIKA OD VELIKIH NESREĆA) ................................. 30
7.3.2. POPIS MJERA I NOSITELJA U SLUČAJU NASTANKA TOPLINSKOG UDARA (EKSTREMNE TEMPERATURE) .............................. 30
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
4
7.3.3. OSTALE RADNJE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA I DRUGIM INSTITUCIJAMA U SLUČAJU NASTANKA
TOPLINSKOG UDARA .................................................................................................................................................................... 32
7.4. OLUJNI I ORKANSKI VJETAR ...................................................................................................................................... 32
7.4.1. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU .............................................................................................................. 33
7.4.2. POPIS MJERA I NOSITELJA U SLUČAJU NASTANKA OLUJNOG I ORKANSKOG VJETRA ........................................................ 33
7.4.1. OSTALE RADNJE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA I DRUGIM INSTITUCIJAMA U SLUČAJU NASTANKA
OLUJNOG I ORKANSKOG VJETRA ................................................................................................................................................... 35
7.5. MRAZ ...................................................................................................................................................................... 35
7.5.1. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU .............................................................................................................. 35
7.5.2. POPIS MJERA I NOSITELJA U SLUČAJU NASTANKA MRAZA ............................................................................................. 35
7.5.3. OSTALE RADNJE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA I DRUGIM INSTITUCIJAMA U SLUČAJU NASTANKA MRAZA
36
7.6. TUČA ...................................................................................................................................................................... 37
7.6.1. POSLJEDICE PO KRITIČNU INFRASTRUKTURU .............................................................................................................. 37
7.6.2. POPIS MJERA I NOSITELJA U SLUČAJU NASTANKA TUČE ............................................................................................... 38
7.6.3. OSTALE RADNJE KOJE UKLJUČUJU SURADNJU S NADLEŽNIM TIJELIMA I DRUGIM INSTITUCIJAMA U SLUČAJU NASTANKA TUČE
39
8. TROŠKOVI ANGAŽIRANIH PRAVNIH OSOBA I REDOVITIH SLUŽBI .............................................................. 40
8.1. PRIMJENA JEDINSTVENIH CIJENA I PRIRODA ZA RAZDOBLJE OD 1.4.2019. DO 31.3.2020. GODINE ................................ 40
9. ZAKLJUČAK ......................................................................................................................................................... 41
10. PRILOZI................................................................................................................................................................. 42
10.1. PRILOG 1. PN OBRAZAC ZA PRVU PROCJENU ŠTETE .................................................................................................. 42
10.2. PRILOG 2. KOEFICIJENT ISTROŠENOSTI GRAĐEVINA ................................................................................................... 43
10.3. PRILOG 3. KOEFICIJENT ZA IZRAČUN VELIČINE GRAĐEVINE ......................................................................................... 44
10.4. PRILOG 4. KOEFICIJENT ISTROŠENOSTI OPREME ........................................................................................................ 45
10.5. PRILOG 5. GRADSKO IZVJEŠĆE O UTROŠKU SREDSTAVA POMOĆI ................................................................................ 46
10.6. PRILOG 6. PODACI O RAZVRSTAVANJU DOBARA I ŠIFRE POJEDINAČNO PO KULTURAMA ............................................... 47
10.7. PRILOG 7. ZAPISNIK O PRIVREMENOM ODUZIMANJU POKRETNINE I ZAPISNIK O POVRATU PRIVREMENO
ODUZETE POKRETNINE ............................................................................................................................................. 53
10.8. PRILOG 8. ZAHTJEV ZA NAKNADU ZA PRIVREMENO ODUZETU POKRETNINU ................................................................ 55
10.9. PRILOG 9. CIJENE ZA UTVRĐIVANJE ŠTETE U POLJOPRIVREDI U REGISTRU ŠTETA OD PRIRODNIH NEPOGODA
ZA RAZDOBLJE 1. TRAVNJA 2019. DO 31. OŽUJKA 2020. U REPUBLICI HRVATSKOJ .................................................... 56
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
5
Objašnjenje osnovnih pojmova iz Plana
Građevina
je sklop definiran propisom kojim se uređuje gradnja.
Imovina
obuhvaća građevine, infrastrukturu, opremu, zemljišta, višegodišnje nasade, šume, stoku, obrtna sredstva
u poljoprivredi te ostala sredstva i dobra.
Poljoprivrednik
je fizička ili pravna osoba ili skupina fizičkih ili pravnih osoba koja obavlja poljoprivrednu djelatnost na
području Republike Hrvatske, a obuhvaća sljedeće organizacijske oblike: obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo,
samoopskrbno poljoprivredno gospodarstvo, obrt registriran za obavljanje poljoprivredne djelatnosti, trgovačko
društvo ili zadrugu registriranu za obavljanje poljoprivredne djelatnosti te druga pravna osoba.
Štete u poljoprivredi
su štete koje je poljoprivrednik pretrpio na poljoprivrednom zemljištu i/ili primarnoj poljoprivrednoj
proizvodnji; Štete u šumarstvu su štete na šumskom zemljištu i šumama.
Poljoprivredno gospodarstvo
čine sve proizvodne jedinice na kojima se obavlja poljoprivredna djelatnost i kojima upravlja
poljoprivrednik, a koje se nalaze na području Republike Hrvatske.
Osiguravatelj
je društvo za osiguranje u smislu zakona kojim je uređeno osiguranje.
Oštećenik
je fizička ili pravna osoba na čijoj je imovini utvrđena šteta od prirodnih nepogoda sukladno kriterijima iz
ovoga Zakona.
Katastrofa
ima značenje u smislu zakona kojim je uređen sustav civilne zaštite. Katastrofa je stanje izazvano
prirodnim i/ili tehničko-tehnološkim događajem koji opsegom, intenzitetom i neočekivanošću ugrožava zdravlje i
živote većeg broja ljudi, imovinu veće vrijednosti i okoliš, a čiji nastanak nije moguće spriječiti ili posljedice otkloniti
djelovanjem svih operativnih snaga sustava CZ.
Poduzetnik
je svaka pravna ili fizička osoba koja, obavljajući gospodarsku djelatnost, sudjeluje u prometu robe i
usluga bez obzira na to stječe li profit ili ne stječe.
Stambene zgrade
u smislu ovoga Zakona su zgrade za smještaj i boravak ljudi; Infrastruktura su građevine definirane
propisom kojim se uređuje prostorno uređenje.
Važeće tržišne cijene
su cijene određene na odgovarajućem tržištu.
Jedinstvene cijene
su cijene koje donosi, objavljuje i unosi u Registar šteta Državno povjerenstvo za procjenu šteta od
prirodnih nepogoda na prijedlog nadležnog ministarstva.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
6
Realna procjena vrijednosti imovine
je procjena imovine od strane nadležnih ministarstava.
Registar šteta
je digitalna baza podataka svih šteta nastalih zbog prirodnih nepogoda na području Republike Hrvatske.
Štete u ribarstvu
su štete na imovini i/ili proizvodnji proizvoda ribarstva i akvakulture.
Žurna pomoć
je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih osoba
i javnoj infrastrukturi uzrokovane prirodnom nepogodom i/ili katastrofom takve da prijete ugrozom zdravlja i života
stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
7
1. Uvod
Temeljem Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19) (u daljnjem tekstu Zakon)
regulira se planiranje sustava reagiranja u izvanrednim događajima uzrokovanim prirodnim nepogodama na
regionalnoj i lokalnoj razini. Uz utvrđivanje načina pravovremenog poduzimanja preventivnih mjera, poseban se
naglasak pritom usmjerava se ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode. Sve jedinice
lokalne i regionalne samouprave dužne su izraditi Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda.
Temeljem članka 14. stavka 8. gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda izrađuje Plan
djelovanja u području prirodnih nepogoda te ga, temeljem članka 17. predstavničko tijelo jedinice lokalne i područne
(regionalne) samouprave do 30. studenog tekuće godine donosi za sljedeću kalendarsku godinu radi određenja
mjera i postupanja djelomične sanacije šteta od prirodnih nepogoda.
Nositelji provedba mjera iz ovoga Plana su:
1. Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Krka (u daljnjem tekstu Gradsko
povjerenstvo),
2. Gradonačelnik Grada Krka.
Izvršno tijelo jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave podnosi predstavničkom tijelu jedinice lokalne i
područne (regionalne) samouprave, do 31. ožujka tekuće godine, izvješće o izvršenju plana djelovanja za proteklu
kalendarsku godinu.
Ovim se Planom uređuju kriteriji i ovlasti za proglašenje prirodne nepogode, procjena štete od prirodne nepogode,
dodjela pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda nastalih na području jedinice
lokalne samouprave, Registar šteta od prirodnih nepogoda te druga pitanja u vezi s dodjelom pomoći za
ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda.
Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica od prirodnih nepogoda (NN 16/19) propisan je obvezan sadržaj
Plana:
1. popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode,
2. procjene osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih
funkcija i stradanja stanovništva,
3. sve druge mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz ovoga Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih
ustanova i stručnjaka za područje prirodnih nepogoda.
Prirodnim nepogodama smatraju se: potres, olujni i orkanski vjetar, požar, poplava, suša, tuča, kiša koja se smrzava
u dodiru s podlogom, mraz, izvanredno velika visina snijega, snježni nanos i lavina, nagomilavanje leda na
vodotocima, klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta te druge pojave takva opsega koje, ovisno o
mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na određenom području.
Sadržaj, oblik i način dostave podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda definiran je Pravilnikom o
registru šteta od prirodnih nepogoda (NN 65/19).
1.1. Cilj donošenja novog Zakona
Zbog globalnih klimatskih promjena Republika Hrvatska je suočena s čestim prirodnim nepogodama (ponekad i
više puta tijekom godine na istom području) koje uzrokuju štete na imovini. Iz tog razloga donesen je Zakon o
ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda kojim su promijenjeni postojeći uvjeti za dodjelu pomoći na
način da se štete prijave u Registar šteta, a pomoć će biti dodijeljena ovisno o vrsti i visini oštećene imovine iz
državnog proračuna Republike Hrvatske, a može se dodijeliti i iz fondova Europske unije.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
8
Pristupanjem Republike Hrvatske Europskoj uniji, Republika Hrvatska kao njena država članica ostvaruje pravo na
apliciranje za dobivanje sredstava iz fondova Europske unije. Zakonom je propisana i odgovornost gradonačelnika
i općinskih načelnika za namjensko korištenje dodijeljenih sredstava pomoći, te upućuje na odgovornost općinskih,
gradskih i županijskih povjerenstava za provedbu mjera procjene i otklanjanja posljedica prirodnih nepogoda.
Uspostavom Registra šteta osigurati će se podaci po imenu svake fizičke i pravne osobe koja je prijavila štetu,
vrstu štete i iznos štete i takvi podaci predstavljaju prvu bazu podataka o nastalim štetama od prirodnih nepogoda.
Na taj način osigurat će se informacije o vrstama šteta na pojedinom području koje će moći koristiti i ostala tijela
državne uprave za različite potrebe.
Namjera je ovog Zakona naglasiti potrebu da se u većoj mjeri osigurava imovina, a što bi u konačnici imalo pozitivne
učinke na gospodarstvo. Naime, dodjela pomoći iz državnog proračuna nije obvezna, a s obzirom na visine iznosa
koji se dodjeljuju, nije moguće stabiliziranje poslovanja oštećenika koji se bave određenim gospodarskim
djelatnostima.
Nadalje, propisana je obveza da se naknada štete odnosi samo na legalizirane građevine, odnosno za koje je
doneseno rješenje o ozakonjenju prema posebnim propisima dok se isključuju oni oštećenici koji su osigurali svoju
imovinu, a što je intencija usmjerena prema većoj svijesti svake fizičke ili pravne osobe o važnosti osiguranja
imovine.
Također, ovaj Zakon ima za cilj usmjeriti davanje žurne pomoći koja je određena ugrozom zdravlja i života
oštećenika, odnosno socijalnim statusom, te pomoć koja se odnosi na jedinice lokalne i područne (regionalne)
samouprave u smislu davanja novčanih sredstava kako bi jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave
mogla ubrzati sanaciju područja (poglavito javne infrastrukture) zahvaćenog prirodnom nepogodom. To su prioriteti
koji su nužni za prepoznati, a kojima se neće dozvoliti „osipanje“ novčanih sredstava što je ovim Zakonom jasno
propisano.
Zakonom je precizno određeno da su sredstva dodijeljene pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica
od prirodnih nepogoda strogo namjenska (ne mogu se koristiti za druge namjene).
Neraspoređeni višak sredstava jedinice lokalne samouprave dužne su doznačiti na račun Ministarstva financija, a
samo u iznimnim slučajevima iz objektivnih razloga, za neraspoređeni višak sredstava može se tražiti od Državnog
povjerenstva odobrenje za prenamjenu sredstava (koja se može odobriti samo za djelomično pokriće te štete za
koju su sredstva dodijeljena).
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
9
2. Moguće ugroze na području Grada Krka
2.1 Ugroze definirane Zakonom
Sukladno Zakonu o ublažavanju i uklanjanju posljedica od prirodnih nepogoda (članak 3.) prirodnom nepogodom
smatraju se iznenadne okolnosti uzrokovane nepovoljnim vremenskim prilikama, seizmičkim uzrocima i drugim
prirodnim uzrocima koje prekidaju normalno odvijanje života, uzrokuju žrtve, štetu na imovini ili njezin gubitak te
štetu na javnoj infrastrukturi ili u okolišu.
Prirodnom nepogodom smatraju se:
1. potres,
2. olujni i orkanski vjetar,
3. požar,
4. poplava,
5. suša,
6. tuča, kiša koja se smrzava u dodiru s podlogom,
7. mraz,
8. izvanredno velika visina snijega,
9. snježni nanos i lavina,
10. nagomilavanje leda na vodotocima,
11. klizanje, tečenje, odronjavanje i prevrtanje zemljišta,
12. druge pojave takva opsega koje, ovisno o mjesnim prilikama, uzrokuju bitne poremećaje u životu ljudi na
određenom području.
Štetama od prirodnih nepogoda ne smatraju se one štete koje su namjerno izazvane na vlastitoj imovini te štete
koje su nastale zbog nemara i/ili zbog nepoduzimanja propisanih mjera zaštite.
Uvjeti za proglašenje prirodne nepogode navedeni su u poglavlju 3.1. Proglašenje prirodne nepogode.
2.2 Moguće ugroze na području Grada Krka
Temeljem važeće dokumentacije (Procjena rizika od velikih nesreća) iz Zakona o sustavu civilne zaštite (NN 82/15,
118/18) te na temelju iskustvenih podataka na području Grada Krka moguće su sljedeće ugroze:
Potres;
Požar;
Ekstremne temperature (toplinski val);
Olujni i orkanski vjetar;
Mraz;
Tuča.
Na području Grada Krka u posljednjih 10 godina nisu zabilježene prirodne nepogode.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
10
3. Proglašenje prirodne nepogode, procjena štete i postupanje
nadležnih tijela
Zakonom o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN 16/19) regulira se planiranje sustava
reagiranja u izvanrednim događajima uzrokovanim prirodnim nepogodama na regionalnoj i lokalnoj razini. Uz
utvrđivanje načina pravovremenog poduzimanja preventivnih mjera, poseban se naglasak pritom usmjerava na
ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodne nepogode.
Nadležna tijela za provedbu Zakona (temeljem članka 5.) su:
- Vlada Republike Hrvatske,
- povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda,
- nadležna ministarstva,
- jedinice lokalne i područne (regionalne) samouprave i Grad Zagreb.
3.1. Proglašenje prirodne nepogode
Odluku o proglašenju prirodne nepogode za Grad Krk donosi župan Primorsko-goranske županije na prijedlog
gradonačelnika u slučaju ispunjenja sljedećih uvjeta:
- ako je vrijednost ukupne izravne štete najmanje 20 % vrijednosti izvornih prihoda jedinice lokalne
samouprave za prethodnu godinu;
- ako je prirod (rod) umanjen najmanje 30 % prethodnog trogodišnjeg prosjeka na području jedinice lokalne
samouprave;
- ako je nepogoda umanjila vrijednost imovine na području jedinice lokalne samouprave najmanje 30 %.
Ispunjenje uvjeta iz gornjeg stavka utvrđuje Povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda Grada Krka.
3.2. Procjena štete
3.2.1. Registar šteta i prva procjena štete
Nakon proglašenja prirodne nepogode u svrhu dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od
prirodnih nepogoda ranije navedena nadležna tijela:
- prijavljuju prvu procjenu šteta u Registar šteta,
- prijavljuju konačnu procjenu šteta u Registar šteta i
- potvrđuju konačnu procjenu šteta u Registar šteta.
Registar šteta je jedinstvena digitalna baza podataka o svim štetama nastalim zbog prirodnih nepogoda na području
Republike Hrvatske.
Obveznik unosa podataka u Registar šteta na razini Grada Krka je Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od
prirodnih nepogoda. Gradsko povjerenstvo u Registar šteta unosi prijave prvih procjena šteta i prijave konačnih
procjena šteta, jedinstvene cijene te izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava pomoći u skladu s obrascima i
elektroničkim sučeljem.
Podaci iz Registra šteta koriste se kao osnova za određenje sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta nastalih
zbog prirodnih nepogoda te za izradu izvješća o radu Državnog povjerenstva.
Oštećenik nakon nastanka prirodne nepogode prijavljuje štetu na imovini Gradskom povjerenstvu u pisanom obliku
(Prilog 1), na propisanom obrascu, najkasnije u roku od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne
nepogode.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
11
Nakon isteka roka od 8 dana Gradsko povjerenstvo unosi sve zaprimljene prve procjene štete u Registar šteta
najkasnije u roku od 15 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode. Iznimno, oštećenik
može podnijeti prijavu prvih procjena šteta i nakon isteka roka od 8 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju
prirodne nepogode u slučaju postojanja objektivnih razloga na koje nije mogao utjecati, a najkasnije u roku od 12
dana od donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode.
Također, iznimno, rok za unos podataka u Registar šteta od strane Gradskog povjerenstva može se, u slučaju
postojanja objektivnih razloga na koje oštećenik nije mogao utjecati, a zbog kojih je onemogućen elektronički unos
podataka u Registar šteta, produljiti za 8 dana. O produljenju navedenog roka odlučuje Županijsko povjerenstvo za
procjenu šteta od prirodnih nepogoda Primorsko-goranske županije (u daljnjem tekstu Županijsko povjerenstvo) na
temelju zahtjeva Gradskog povjerenstva.
Sadržaj prve procjene štete:
- Datum donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode i njezin broj;
- Podaci o vrsti nepogode;
- Podaci o trajanju prirodne nepogode;
- Podaci o području zahvaćenom prirodnom nepogodom;
- Podaci o vrsti, opisu te vrijednosti oštećene imovine;
- Podaci o ukupnom iznosu prijavljene štete;
- Podaci i informacije o potrebi žurnog djelovanja i dodjeli pomoći za sanaciju i djelomično uklanjanje
posljedica prirodne nepogode te ostale podatke o prijavi štete.
Procjena štete na građevinama
Šteta od prirodne nepogode na građevini procjenjuje se u kunama po formuli:
Š = C · A · P · E
gdje je:
C važeća tržišna cijena (samo troškovi građenja) nove građevine po jedinici mjere (m3, m2, m1)
A veličina građevine izražena u m3, m2 ili m1
P oštećenje građevine kao cjeline koje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Za potpuno uništenu
građevinu oštećenje je P=1,00.
E koeficijent istrošenosti građevine (Prilog 2)
Kod stambenih i poslovnih zgrada izračunava se bruto površina, kako bi se dobila neto površina koja je rezultat
umnoška bruto površine s koeficijentom K (Prilog 3)
Oštećenje »P« utvrđuje Gradsko povjerenstvo pregledom oštećene građevine.
Osim navedenom formulom, šteta se može procijeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika
radova potrebnih za dovođenje građevine u stanje prije nepogode.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
12
Procjena štete na opremi
Šteta na opremi procjenjuje se u kunama po formuli:
Š = C · E · P
gdje je:
C nabavna maloprodajna cijena nove opreme
E koeficijent istrošenosti opreme u vrijeme nastanka prirodne nepogode (Prilog 4).
P oštećenje opreme koje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0. Za potpuno uništenu opremu oštećenje je P=1,00.
Vijek trajanja opreme i koeficijent istrošenosti (E) procjenjuje Gradsko povjerenstvo.
Osim formulom, šteta se može procijeniti i primjenom troškovničke metode, tj. izradom troškovnika radova
potrebnih za dovođenje opreme u stanje prije nepogode.
Procjena štete na zemljištima
Šteta se procjenjuje za poljoprivredno, građevinsko i šumsko zemljište (po istom načelu).
Trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište je ono zemljište kojem je uništen gornji sloj tla sve do geološke
podloge ili koje je onečišćeno štetnim tvarima koje se ne mogu poznatim stručnim postupcima odstraniti ili za koje
je postupak revitalizacije zemljišta preskup.
Za privremeno onesposobljeno poljoprivredno zemljište, iznos štete jednak je ukupnim troškovima materijalnih
ulaganja i radova potrebnih da se navedeno zemljište dovede u približno prvobitno stanje. Kao dokaz potrebno je
osigurati stručnu elaboraciju uz detaljan troškovnik ulaganja i radova. Tako utvrđena šteta ne smije biti veća od
štete za trajno uništeno zemljište.
Iznos štete za trajno onesposobljeno poljoprivredno zemljište, obračunava se na način da se utvrdi kategorija,
bonitetna klasa i površina u hektarima, te pomnoži s odgovarajućim važećim tržišnim cijenama uzgajanih kultura u
prethodnoj godini.
Procjena štete na šumama
Za procjenu štete na šumama uzimaju se u obzir samo one šume koje se nalaze na katastarskim česticama na
kojima je katastarska kultura šuma.
Kod procjene štete od prirodnih nepogoda na šumama najprije treba utvrditi površine pod bjelogoričnom i
crnogoričnom šumom po vrstama drveća u hektarima, a zatim drvnu masu razvrstanu na tehničko i ogrjevno drvo
oštećenih odnosno uništenih šumskih sastojina.
Vrijednost drvne mase obračunava se po cjeniku Hrvatskih šuma d.o.o. za drvnu masu stabala na panju (bez PDV-
a) koji je trenutno važeći u vrijeme proglašenja prirodne nepogode (cjenik glavnih šumskih proizvoda). Iznos te
štete unosi se u Registar šteta u obrazac »Šteta od prirodne nepogode na oštećenim i uništenim šumama« na
način da se utvrđena ukupna vrijednost drvne mase pomnoži s faktorom oštećenja »P« čime se ukupna vrijednost
oštećene i uništene drvne mase umanjuje za iskorištenu drvnu masu.
Oštećenje »P« utvrđuje se pregledom oštećene šume. Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima
po 0,10. Za potpuno uništenu drvnu masu, odnosno kada nema drvne mase za iskorištenje, oštećenje je P=1,00.
Štete na novopodignutim šumskim sastojinama za prvi dobni razred do 20 godina starosti utvrđuje se metodom
troškova podizanja sastojina po hektaru. Iznos te štete unosi se u Registar šteta u obrazac »Šteta od prirodne
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
13
nepogode na novopodignutim šumskim sastojinama« na način da se utvrđena vrijednost podizanja sastojina
pomnoži s faktorom oštećenja »P« čime se vrijednost podizanja umanjuje za postotak sastojine koji nije oštećen.
Vrijednost podizanja sastojine obračunava se po važećem šumsko – odštetnom cjeniku.
štećenje »P« utvrđuje se pregledom oštećene sastojine. Oštećenje se izražava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima
po 0,10. Kad je novopodignuta sastojina u potpunosti uništena, oštećenje je P=1,0.
Procjena štete u poljoprivredi
Procjena štete u poljoprivredi obuhvaća procjenu štete nastale na biljnoj proizvodnji uključujući obrtna sredstva u
poljoprivredi, i stočarstvu. Štetu u poljoprivredi mogu prijaviti svi poljoprivredni proizvođači upisani u Upisnik
poljoprivrednika. Prijava štete od prirodnih nepogoda u poljoprivredi obavezno sadržava MIBPG poljoprivrednog
proizvođača te ARKOD oznaku površine za koju se šteta prijavljuje ili broj katastarske čestice.
Procjena štete na biljnoj proizvodnji
Procjena štete na biljnoj proizvodnji obuhvaća procjenu štete na višegodišnjim nasadima i obrtnim sredstvima u
poljoprivredi uključujući gubitak priroda u kalendarskoj godini u kojoj je proglašena prirodna nepogoda.
Procjena štete od prirodne nepogode na biljnoj proizvodnji utvrđuje se umnoškom poljoprivredne površine (ha) pod
pojedinom kulturom oštećenom ili uništenom prirodnom nepogodom, postotkom procijenjenog oštećenja i
jedinstvenom cijenom kulture.
Procjena štete na višegodišnjim nasadima
Šteta na višegodišnjim nasadima odnosi se na uništenje stabala i sadnica voćaka, maslina te trsova vinove loze.
Iznos štete na višegodišnjim nasadima obračunava se umnoškom broja uništenih stabala, trsova i/ili sadnica s
jedinstvenom cijenom kulture.
Šteta od prirodne nepogode na višegodišnjim nasadima prijavljuje se u Registru šteta na obrascu Prijava štete na
višegodišnjim nasadima.
Procjena štete na obrtnim sredstvima u poljoprivredi
U obrtna sredstva u poljoprivredi ubrajaju se sirovine, reprodukcijski materijal, poluproizvodi i nedovršeni proizvodi,
gotovi proizvodi i tekuća poljoprivredna proizvodnja. Šteta je jednaka umnošku procijenjenih količina uništenih roba
i jedinstvenih cijena. Šteta na obrtnim sredstvima procjenjuje se uvidom na mjestu nastanka štete, a obračunava
po vrstama roba.
Šteta od prirodne nepogode na obrtnim sredstvima prijavljuje se u Registru šteta na obrascu Prijava štete na
obrtnim sredstvima.
Procjena štete u stočarstvu
Šteta u stočarstvu procjenjuje se samo na uginulim životinjama. Broj uginule stoke utvrđuje se po vrstama i
kategorijama na način da se za svaku kategoriju stoke utvrđuje prosječna jedinična težina žive vage i važeća tržišna
cijena po kilogramu žive vage. Šteta je jednaka umnošku broja komada, prosječne jedinične težine i jedinstvene
cijene. Pri procjeni štete u pčelarstvu, procjenjuje se ukupan broj uginulih društava, te se primjenom jedinstvenih
cijena utvrđuje šteta.
Procjena štete na divljači
Štete se za uništenu divljač obračunavaju na način da se procijeni broj uginule divljači po vrstama te pomnoži s
jedinstvenom cijenom.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
14
Prvu procjenu štete oštećenik dostavlja Gradskom povjerenstvu na propisanom obrascu PN (Prilog 1).
3.2.2. Konačna procjena štete
Konačna procjena štete predstavlja procijenjenu vrijednost nastale štete uzrokovane prirodnom nepogodom na
imovini oštećenika izražene u novčanoj vrijednosti na temelju prijave i procjene štete.
Konačnu procjenu štete utvrđuje Gradsko povjerenstvo na temelju izvršenog uvida u nastalu štetu na temelju
prijave oštećenika. Tijekom procjene i utvrđivanja konačne procjene štete od prirodnih nepogoda posebno se
utvrđuju:
- stradanja stanovništva,
- opseg štete na imovini,
- opseg štete koja je nastala zbog prekida proizvodnje, prekida rada ili poremećaja u neproizvodnim
djelatnostima ili umanjenog prinosa u poljoprivredi ili šumarstvu,
- iznos troškova za ublažavanje i djelomično uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda,
- opseg osiguranja imovine i života kod osiguravatelja,
- vlastite mogućnosti oštećenika glede uklanjanja posljedica štete.
Prijava konačne procjene štete sadržava:
- odluku o proglašenju prirodne nepogode s obrazloženjem,
- podatke o dokumentaciji vlasništva imovine i njihovoj vrsti,
- podatke o vremenu i području nastanka prirodne nepogode,
- podatke o uzroku i opsegu štete,
- podatke o posljedicama prirodne nepogode za javni i gospodarski život Grada,
- ostale statističke i vrijednosne podatke.
Prijavu konačne štete Gradsko povjerenstvo unosi u Registar šteta sukladno rokovima iz stavaka 4. i 6. članka 28.
Zakona.
Županijsko povjerenstvo potom prijavljene konačne procjene štete dostavlja Državnom povjerenstvu i nadležnim
ministarstvima iz članka 5. Zakona (ministarstva nadležna za financije; poljoprivredu; šumarstvo i ribarstvo;
gospodarstvo; graditeljstvo i prostorno uređenje; zaštitu okoliša i energetiku; more, promet i infrastrukturu) u roku
od 60 dana od dana donošenja Odluke o proglašenju prirodne nepogode putem Registra šteta.
Prilikom konačne procjene štete Županijsko povjerenstvo prihvaća isključivo procjene koje je obavilo Gradsko
povjerenstvo. Potvrdu konačne procjene štete obavljaju nadležna ministarstva (ministarstva nadležna za financije;
poljoprivredu; šumarstvo i ribarstvo; gospodarstvo; graditeljstvo i prostorno uređenje; zaštitu okoliša i energetiku;
more, promet i infrastrukturu), a prilikom potvrde konačne procjene štete mogu angažirati i druge znanstvene ili
stručne institucije sa svrhom utvrđivanja vrijednosti konačnih šteta.
Nakon potvrde konačne procjene štete prethodno spomenuta nadležna ministarstva sastavljaju izvješće s prikazom
svih potvrđenih šteta iz svoje nadležnosti te na temelju njega izrađuju prijedlog o načinu dodjele pomoći za
djelomičnu sanaciju šteta nastalih od prirodnih nepogoda koji dostavljaju Državnom povjerenstvu.
Državno povjerenstvo pristupa provjeri i obradi podataka o konačnim procjenama šteta na temelju podataka iz
Registra šteta i ostale dokumentacije te utvrđuje iznos pomoći za pojedinu vrstu štete i oštećenike tako da određuje
postotak isplate novčanih sredstava u odnosu na iznos konačne potvrđene štete na imovini oštećenika.
Nakon utvrđivanja prethodno navedenih uvjeta Državno povjerenstvo, a prije isplate sredstava pomoći za
ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda, podnosi Vladi Republike Hrvatske prijedlog za
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
15
dodjelu pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda na temelju kojeg Vlada
donosi odluku.
3.3. Žurna pomoć te izvori sredstava pomoći za ublažavanje i
djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda
Žurna pomoć je pomoć koja se dodjeljuje u slučajevima u kojima su posljedice na imovini stanovništva, pravnih
osoba i javnoj infrastrukturi uzrokovane prirodnom nepogodom i/ili katastrofom takve da prijete ugrozom zdravlja i
života stanovništva na područjima zahvaćenim prirodnom nepogodom.
Žurna pomoć dodjeljuje se u svrhu djelomične sanacije štete od prirodnih nepogoda u tekućoj kalendarskoj godini:
- jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave za pokriće troškova sanacije šteta na javnoj infrastrukturi,
troškova nabave opreme za saniranje posljedica prirodne nepogode, za pokriće drugih troškova koji su usmjereni
saniranju šteta od prirodne nepogode za koje ne postoje dostatni financijski izvori usmjereni na sprječavanje daljnjih
šteta koje mogu ugroziti gospodarsko funkcioniranje i štetno djelovati na život i zdravlje stanovništva te onečišćenje
prirodnog okoliša, oštećenicima fizičkim osobama koje nisu poduzetnici u smislu Zakona, a koje su pretrpjele štete
na imovini, posebice ugroženim skupinama, starijima i bolesnima i ostalima kojima prijeti ugroza zdravlja i života
na području zahvaćenom prirodnom nepogodom. U slučaju ispunjenja navedenih uvjeta, Grad može isplatiti žurnu
pomoć iz raspoloživih sredstava proračuna. Žurna pomoć u pravilu se dodjeljuje kao predujam i ne isključuje dodjelu
pomoći u postupku koji je uređen Zakonom.
Prijedlog žurne pomoći gradonačelnik upućuje gradskom vijeću koje na temelju njega donosi Odluku o prijedlogu
žurne pomoći, koja sadržava sljedeće:
- vrijednost novčanih sredstava žurne pomoći,
- kriteriji, način raspodjele i namjena korištenja žurne pomoći,
- drugi uvjeti i postupanja u raspodjeli žurne pomoći.
Vlada Republike Hrvatske također donosi odluku o dodjeli žurne pomoći te ju može donijeti i na temelju prijedloga
Državnog povjerenstva i/ili jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave. Izvješće o utrošku dodijeljenih
sredstava žurne pomoći, Grad Krk dužan je dostaviti Vladi RH u roku navedenom u zaprimljenoj Odluci.
Sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda odnose se na novčana
sredstva ili ostala materijalna sredstva, kao što je oprema za zaštitu imovine fizičkih i/ili pravnih osoba, javne
infrastrukture te zdravlja i života stanovništva, koja su potrebna za sanaciju štete nastale od prirodne nepogode.
Novčana sredstva i druge vrste pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih nepogoda na imovini oštećenika
osiguravaju se iz:
1. državnog proračuna s proračunskog razdjela ministarstva nadležnog za financije,
2. fondova Europske unije
3. donacija.
Slučajevi kad se sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda ne
dodjeljuju:
a) Štete na imovini koja je osigurana.
b) Štete na imovini koje su izazvane namjerno, iz krajnjeg nemara ili nisu bile poduzete propisane mjere
zaštite od strane korisnika ili vlasnika imovine.
c) Neizravne štete.
d) Štete nastale na nezakonito izgrađenim zgradama javne namjene, gospodarskim zgradama i stambenim
zgradama za koje nije doneseno rješenje o izvedenom stanju prema posebnim propisima, osim kada je,
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
16
prije nastanka prirodne nepogode, pokrenut postupak donošenja rješenja o izvedenom stanju, u kojem
slučaju će sredstva pomoći biti dodijeljena tek kada oštećenik dostavi pravomoćno rješenje nadležnog
tijela.
e) Štete nastale na građevini ili području koje je, u skladu s propisima kojima se uređuje zaštita kulturnog
dobra, aktom proglašeno kulturnim dobrom ili je u vrijeme nastanka prirodne nepogode u postupku
proglašavanja kulturnim dobrom.
f) Štete koje nisu na propisani način i u zadanom roku unesene u Registar šteta prema odredbama ovoga
Zakona.
g) Štete u slučaju osigurljivih rizika na imovini koja nije osigurana ako je vrijednost oštećene imovine manja
od 60 % vrijednosti imovine.
3.4. Gradsko i stručno povjerenstvo
Sukladno Zakonu poslove u vezi s procjenom štete i dodjele sredstava pomoći za ublažavanje i djelomično
uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda obavljaju povjerenstva. Predstavnička tijela županija i JLS dužna su
imenovati povjerenstva za procjenu štete.
Odluka o imenovanju županijskih povjerenstava dostavlja se Državnom povjerenstvu, a odluka o imenovanju
gradskog povjerenstva dostavlja se županijskom povjerenstvu.
Na temelju članaka 14. stavak 1. i 2. Zakona o ublažavanju i uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda i članka 40.
Statuta Grada Krka („Službene novine Primorsko-goranske županije“ broj 28/09, 41/09, 13/13, 20/14 i 3/18),
Gradsko vijeće Grada Krka, na sjednici održanoj 25. rujna 2019. godine, donijelo je Odluku o imenovanju članova
Gradskog povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda u slijedećem sastavu:
1. Saša Grgantov – predsjednik
2. David Mrakovčić – član
3. Antonela Mahulja - članica
Gradsko povjerenstvo obavlja sljedeće poslove:
- utvrđuje i provjerava visinu štete od prirodne nepogode za područje Grada,
- unosi podatke o prvim procjenama šteta u Registar šteta,
- unosi i prosljeđuje putem Registra šteta konačne procjene šteta Županijskom povjerenstvu,
- raspoređuje dodijeljena sredstva pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje posljedica prirodnih
nepogoda oštećenicima,
- prati i nadzire namjensko korištenje odobrenih sredstava pomoći za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih
nepogoda prema Zakonu,
- izrađuje izvješća o utrošku dodijeljenih sredstava žurne pomoći i sredstava pomoći za ublažavanje i
djelomično uklanjanje posljedica prirodnih nepogoda i dostavljaju ih Županijskom povjerenstvu putem
Registra šteta,
- surađuje sa Županijskim povjerenstvom u provedbi Zakona,
- donosi Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda iz svoje nadležnosti,
- obavlja druge poslove i aktivnosti iz svojeg djelokruga u suradnji sa Županijskim povjerenstvom.
Sukladno članku 15. Zakona, kada Gradsko povjerenstvo nije u mogućnosti, zbog nedostatka specifičnih stručnih
znanja, procijeniti štetu od prirodnih nepogoda, može zatražiti od Županijskog povjerenstva imenovanje stručnog
povjerenstva na području u kojem je proglašena prirodna nepogoda. Stručna povjerenstva pružaju stručnu pomoć
Gradu u roku u kojem su imenovana i surađuju s Gradskim povjerenstvom i Županijskim povjerenstvom.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
17
4. Popis mjera i nositelja mjera u slučaju nastajanja prirodne nepogode
Pod mjerama se smatraju sva djelovanja od strane JLS odnosno Grada Krka vezana uz sanaciju nastalih šteta,
ovisno o naravi, odnosno vrsti prirodne nepogode koja je izgledna za određeno područje, odnosno o posljedicama
iste. Mjere mogu biti preventivne, u cilju umanjenja posljedica prirodne nepogode te mjere u cilju ublažavanja i
otklanjanja izravnih posljedica prirodne nepogode.
Preventivne mjere:
POŽAR
Osposobljavanje, opremanje i uvježbavanje vatrogasnih snaga.
Edukacija i informiranje mještana i turista.
Održavanje protupožarnih prosjeka, održavanje cestovnih i željezničkih protupožarnih
pojaseva te zaštitnih koridora sustava elektroprijenosa i distribucije.
Provedba Programa aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara u RH.
Uspostava motrilačko - dojavne službe .
Uspostava sustava video nadzora.
POTRES
Protupotresno projektiranje, kao i gradnja građevina, treba se provoditi sukladno
zakonskim propisima o građenju i prema postojećim tehničkim propisima za navedenu
seizmičku zonu. Projektiranje, građenje i rekonstrukcija važnih građevina mora se provesti
tako da građevine budu otporne na potres. Potrebno je osigurati dovoljno široke i sigurne
evakuacijske putove, omogućiti nesmetan pristup svih vrsti pomoći u skladu s važećim
propisima. U građevinama društvene infrastrukture, sportsko – rekreacijske, zdravstvene i
slične namjene koje koristi veći broj različitih korisnika treba osigurati prijem priopćenja
nadležnog županijskog centra 112 o vrsti opasnosti i mjerama koje je potrebno poduzeti.
Edukacija stanovništva.
EKSTREMNE TEMPERATURE
Pridržavanje preventivnih mjera prema Protokolu o zaštiti od vrućina u periodu od svibnja
do listopada.
Pravovremeno obavješćivanje mještana o meteorološkoj pojavnosti ekstremnih
temperatura i “toplinskih valova“.
Edukacija i informiranje mještana o načinu ponašanja i primjeni preventivnih mjera zaštite
od ekstremnih temperatura.
Edukacija u pružanju mjera prve pomoći.
OLUJNI I ORKANSKI VJETAR
Pravovremeno obavješćivanje mještana o pojavnosti olujnog vjetra
Predvidjeti proizvodnju u plastenicima i staklenicima na prostorima Grada manje ugroženim od vjetra.
Izbor građevnog materijala, a posebno za izgradnju krovišta i nadstrešnica treba
prilagoditi jačini vjetra, posebice u turističkim naseljima.
MRAZ Izbjegavanje korištenja biljaka manje otpornih na mraz u zonama mrazišta.
izrada staklenika ili plastenika čime se zaštićuju nasadi i urod od posljedica mraza.
TUČA
Pravovremeno obavješćivanje mještana o meteorološkoj pojavnosti tuče.
Edukacija i informiranje mještana o načinu ponašanja i primjeni preventivnih mjera zaštite
od tuče.
Postavljanje zaštitnih mreža za trajne nasade i staklenike, odnosno izbjegavati izgradnju
strukture osjetljive na tuču.
Poticanje osiguravanje nasada i imovine, osjetljivu kulturnu baštinu i imovinu preventivno
zaštititi zaštitnim građevinama.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
18
Opće mjere za ublažavanje i uklanjanje izravnih posljedica prirodnih nepogoda su:
- procjena štete i posljedica,
- sanacija područja zahvaćenog nepogodom,
- prikupljanje i raspodjela pomoći stradalom i ugroženom stanovništvu,
- provedba zdravstvenih i higijensko – epidemioloških mjera,
- provedba veterinarskih mjera,
- organizacija prometa i komunalnih usluga radi žurne normalizacije života.
U slučaju prirodne nepogode nositelji mjera su operativne snage sustava civilne zaštite Grada Krka, sustav
zdravstvenih kapaciteta te MUP koji su detaljno obrađeni unutar Plana djelovanja civilne zaštite Grada Krka.
Prilikom provedbi mjera radi djelomičnog ublažavanja šteta od prirodnih nepogoda o kojima odlučuju nadležna
tijela, navedena u članku 5. Zakona, obvezno se u obzir uzima opseg nastalih šteta i utjecaj prirodnih nepogoda
na stradanja stanovništva, ugrozu života i zdravlja ljudi te onemogućavanje nesmetanog funkcioniranja
gospodarstva. U cilju pravovremenog i učinkovitog ublažavanja i uklanjanja izravnih posljedica i procjena štete od
ekstremnih prirodnih uvjeta u pravilu se obavlja odmah ili u najkraćem roku.
5. Procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i
sprječavanje stradanja imovine, gospodarskih funkcija i stradanja
stanovništva
Pod pojmom procjena osiguranja opreme i drugih sredstava za zaštitu i sprječavanje stradanja imovine,
gospodarskih funkcija i stradanja stanovništva podrazumijeva se procjena opreme i drugih sredstava nužnih za
sanaciju, djelomično otklanjanje i ublažavanje štete nastale uslijed djelovanja prirodne nepogode. Opremom i
sredstvima raspolažu subjekti koji su navedeni kao nositelji mjera za otklanjanje izravnih posljedica prirodnih
nepogoda.
Grad Krk svake godine izdvaja iz svog proračuna financijska sredstva za financiranje razvoja sustava civilne zaštite
i to za:
- vatrogasnu zajednicu - 380.000,00 kn,
- organiziranje i provođenje zaštite i spašavanja što obuhvaća uglavnom sredstva za JVP Krk -
7.403.951,00 kn,
- zaštitu, očuvanje i unapređenje zdravlja i socijalne skrbi (turistička ambulanta, hitna medicinska služba,
dodatni standardi u zdravstvu, socijalni program, crveni križ, socijalno-humanitarne udruge) –
1.121.000,00 kn
Grad Krk izradio je Procjenu rizika od velikih nesreća u travnju 2018. godine u kojoj je provedena analiza sustava
civilne zaštite Grada.
Procjenom rizika od velikih nesreća, procijenjeno je da je ukupna spremnost sustava civilne zaštite Grada Krka u
području provođenje preventivnih mjera i aktivnosti usmjerenih na zaštitu svih kategorija društvenih vrijednosti, koje
su potencijalno izložene štetnim utjecajima velikih nesreća, visoka. Ukupna spremnost sustava civilne zaštite Grada
Krka u području reagiranja i aktivnosti usmjerenih na zaštitu svih kategorija društvenih vrijednosti, koje su
potencijalno izložene štetnim utjecajima velikih nesreća, procijenjena je niskom. Pri tom se misli na spremnost
odgovornih i upravljačkih kapaciteta, spremnost operativnih kapaciteta te stanje mobilnosti operativnih kapaciteta
sustava civilne zaštite i stanja komunikacijskih kapaciteta.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
19
Zaključuje se da je procijenjena spremnost cjelovitog sustava civilne zaštite za upravljanje rizicima od velikih
nesreća (područje preventive) i za spašavanje svih kategorija društvenih vrijednosti izloženih štetnim utjecajima u
velikim nesrećama (područje reagiranja) na području Grada Krka niska.
Slijedom prethodno navedenog, Grad mora raditi na unapređenju sustava civilne zaštite kontinuiranim
osposobljavanjem snaga civilne zaštite, educiranjem stanovništva o mogućim opasnostima od evidentiranih rizika
te provođenjem vježbi kako bi svi sudionici civilne zaštite bili upoznati sa svojim aktivnostima u slučaju mogućih
rizika na području Grada Krka.
Opremom i sredstvima za sanaciju, djelomično otklanjanje i ublažavanje štete nastale uslijed djelovanja prirodne
nepogode raspolažu subjekti koji su navedeni kao nositelji mjera za otklanjanje izravnih posljedica prirodnih
nepogoda. Gospodarski subjekti koji raspolažu opremom, za izvođenje potrebnih radnji u slučaju sanacije, u okviru
svoje redovne djelatnosti odrađuju preventivne mjere za smanjenje šteta pri nastajanju prirodne nepogode.
Raspoloživa sredstva i opremu u privatnom vlasništvu koju bi se moglo staviti na raspolaganje u slučaju potrebe
teško je procijeniti.
Na temelju Zakona o proračunu (NN 87/08, 136/12, 15/15) te članku 56., sredstva proračunske zalihe mogu se
koristiti za nepredviđene namjene za koje u Proračunu nisu osigurana sredstva ili za namjene za koje se tijekom
godine pokaže da nisu utvrđena dovoljna sredstva jer ih pri planiranju Proračuna nije bilo moguće predvidjeti, za
financiranje rashoda nastalih pri otklanjanju posljedica prirodnih nepogoda, epidemija, ekoloških nesreća ili
izvanrednih događaja i ostalih nepredvidivih nesreća te za druge nepredviđene rashode tijekom godine. Isto tako,
člankom 57. istog Zakona utvrđeno je da o korištenju sredstava proračunske zalihe odlučuje Gradonačelnik Grada
Krka.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
20
6. Ostale mjere koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima iz ovoga
Zakona i/ili drugih tijela, znanstvenih ustanova i stručnjaka za
područje prirodnih nepogoda
Djelovanje u prirodnim nepogodama i provedba mjera se temelji na suradnji posebno sa znanstvenim sektorom i
ključnim tijelima koje se bave okolišem (uz okolišno monitoriranje, razvoj alata za procjenu rizika, uključenje ključnih
dionika, edukacija i trening, tj. jačanje kapaciteta za odgovor) te je osnova pravilnog djelovanja sukladno ciklusu
upravljanja rizicima.
Sukladno propisima kojima se uređuju pitanja u vezi elementarnih mjera, kao mjera sanacije šteta od prirodnih
nepogoda utvrđuje se:
- provedba mjera s ciljem dodjeljivanja pomoći za ublažavanje i djelomično uklanjanje šteta od prirodnih
nepogoda,
- provedba mjera s ciljem dodjeljivanja žurne pomoći u svrhu djelomične sanacije šteta od prirodnih
nepogoda.
Nadležna tijela za provedbu mjera s ciljem djelomičnog ublažavanja šteta uslijed prirodnih nepogoda, sukladno
Zakonu, su:
- Vlada Republike Hrvatske,
- nadležna ministarstva (ministarstva nadležna za financije; poljoprivredu; šumarstvo i ribarstvo;
gospodarstvo; graditeljstvo i prostorno uređenje; zaštitu okoliša i energetiku; more, promet i infrastrukturu)
- Primorsko-goranska županija,
- Grad Krk i Gradsko povjerenstvo za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.
Znanstvene ustanove za područje prirodnih nepogoda:
- Državni hidrometeorološki zavod (DHMZ),
- Zavod za seizmologiju.
Utvrđuje se da su nositelji provedbe navedenih mjera na području Grada Krka:
- Gradonačelnik,
- Gradsko povjerenstvo Grada Krka za procjenu šteta od prirodnih nepogoda.
Gradsko povjerenstvo Grada Krka ostvaruje suradnju sa Županijskim povjerenstvom za procjenu šteta od prirodnih
nepogoda te sa istim usklađuje sve potrebne mjere i postupke oko provođenja ovog Plana.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
21
7. Prirodne nepogode
7.1. Potres
Potres je endogeni proces prouzročen tektonskim pokretima u Zemljinoj unutrašnjosti uz naglo oslobađanje
energije koja se u obliku seizmičkih valova širi prema površini Zemlje. Potresom nazivamo vibriranje površinskih
slojeva zemljine kore do kojih dolazi zbog procesa koji se u njoj događaju. Osnovne karakteristike potresa su
iznenadno događanje, ne mogućnost predviđanja događaja (u većini slučajeva), a posebice ne njen intenzitet.
Posljedice pojave jakog potresa mogu obuhvatiti oštećenja ili rušenje svih vrsta postojećih građevina, među kojima
posebnu pozornost treba usmjeriti na stambene zgrade, vrijednu kulturno-spomeničku baštinu, objekte od posebne
važnosti (bolnice, škole..), industrijske objekte te kritične točke prometne i komunalne infrastrukture. Uz navedeno,
pojava potresa jačeg intenziteta povezana je s opasnošću od ozbiljnih ozljeda i mogućeg gubitka ljudskih života.
Posljedično, potres u naseljenom području, posebice ako se radi o regionalnom središtu ili području od strateške
važnosti (primjerice za turizam), može izazvati potpuni poremećaj gospodarskih i društvenih odnosa u zajednici.
Na Karti potresnih područja – Poredbeno vršno ubrzanje tla tipa A s vjerojatnosti premašaja 10% u 50 (povratno
razdoblje 475 godina) izraženo u jedinicama gravitacijskog ubrzanja (g). Područje Grada Krka nalazi se u području
vršnog ubrzanja tla za povratni period od 475 godina u području 0,2 g što odgovara VIII° po MCS ljestvici.
7.1.1. Posljedice po kritičnu infrastrukturu (sukladno Procjeni rizika od velikih nesreća)
Izračunom dobiven ukupan broj poginulih, ranjenih i zatrpanih
Poginulih 23
Ranjenih 183
Ukupan broj plitko, srednje i duboko zatrpanih osoba
- Duboko zatrpanih: 91
- Plitko i srednje duboko zatrpanih: 163
Napomena: broj stanovnika u Gradu uvećan je za 13 500 turista koji se u jednom danu nađu na području Grada.
U slučaju potresa maksimalnog intenziteta (8°) na području Grada Krka došlo bi do:
- neznatnog i umjerenog oštećenja na 4 399 objekata,
- jakog oštećenja na 924 objekta,
- totalnog oštećenja i rušenja 77 objekata,
- nastanka 20 582 m3 građevinskog otpada.
Zbog navedenog potrebno je računati na evakuaciju i zbrinjavanje osoba kojima bi stambeni objekti bili toliko
oštećeni da nisu sigurni za korištenje.
Ukupne štete samo na stambenom fondu iznosile bi oko 3 819 694,00 €, odnosno oko 28 217 654,15 kn.
Posljedice po društvenu stabilnost
Na području Grada Krka djeluje Dom zdravlja Primorsko–goranske županije, Ispostava Krk, te Zavod za hitnu
medicinu Primorsko-goranske županije, Ispostava Krk. U gradu Krku postoji i Turistička ambulanta – Krk.
Uz navedeno, na predmetnom području nalaze se i: ljekarna Jelka Janeš i dvije bilje ljekarne, ljekarna Herba i
ljekarna Salvija, te tri ordinacije dentalne medicine.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
22
Odgojno obrazovne ustanove na području Grada Krka: Osnovna škola „Fran Krsto Frankopan, Područna škola
Vrh, Srednja škola „Hrvatski kralj Zvonimir“, Dječji vrtić „Katarina Frankopan“, veći broj sakralnih građevina (cca
15).
Ustanove/građevine javnog društvenog značaja uglavnom su protupotresno građene (osim starijih sakralnih
objekata) te su već primijenjene mjere zaštite od potresa. Zbog navedenog se na ovim građevinama ne očekuje
velika materijalna šteta, ali su moguća duga razdoblja njihovog zastoja u obavljanju djelatnosti zbog nestanka
struje, vode, plina i telefonskih veza.
Posljedice po kritičnu infrastrukturu
Posljedice po energetski sustav (transport energenata i energije, sustavi za distribuciju)
U slučaju potresa od 8º po MCS došlo bi do prekida opskrbe električnom energijom uzevši u obzir da se opskrba
obavlja preko vodova na Krčkom mostu te od Crikvenice na Šilo i na trafostanicu 110/20 (110/35) kW u Gabonjinu
i preko Dunata podmorskim kabelom na otoke Rab i Cres. Ovisno o veličini štete očekuje se prekid u napajanju
električnom energije u trajanju od 24 sata do 3 dana. U ovom slučaju staje proizvodnja bez pomoćnog napajanja.
Nema fiksne telefonije, smanjen signal fiksne i mobilne telefonije.
Obzirom na opremljenost i ekipiranost HEP-a sve posljedice bi trebale biti otklonjene unutar 48 sati čime
funkcioniranje Grada neće biti dovedeno u pitanje. Ukoliko do otklanjanja problema ipak ne bi došlo u spomenutom
vremenu, koristit će se alternativni načini dobivanja električne energije (agregati). Način otklanjanja kao i broj
potrebnih agregata definirati će se Planom djelovanja civilne zaštite za Grad Krk.
Posljedice po vodno gospodarstvo
Ukoliko bi došlo potresa intenziteta 8° došlo bi do pucanja vodovoda pitke vode, što bi na nekim mjestima
uzrokovalo prekid opskrbe vodom. Distribucija pitke vode bi se vršila auto cisternama JVP-a Grada Krka i DVD-a
Krk. Moguće je pucanje brane na izvorištu Ponikve (ne bi došlo do plavljenja objekata u okruženju kako je prikazano
na slici), zamućivanje akumulacije Ponikve i promjene izdašnosti izvora Vela fontana, Mala fontana, Škrlji, Rakita i
drugih. Sva voda se pročišćava putem postojećeg uređaja.
Posljedice po objekte javnog zdravstva
Onemogućavanje i prekid pružanja medicinskih usluga te oštećenje objekata za pružanje medicinske pomoći.
Uspostava pružanja medicinskih usluga bi se organizirala na drugoj lokaciji. Smanjena zdravstvena skrb.
Posljedice po objekte od posebnog značaja - javne službe (škole, crkve, prostorije gradske uprave,
sportski i turistički objekti i slično)
Oštećenja/ rušenje objekata od posebnog značaja što će otežati normalno funkcioniranje zajednice.
Posljedice po proizvodnju, skladištenje, preradu, rukovanje, prijevoz, skupljanje i druge radnje s opasnim
tvarima
Kod potresa od 8º po MCS ljestvici može doći do nekontroliranog ispuštanja opasnih tvari u zrak, vodu i zemlju te
uz prisutnost inicijatora i do požara/eksplozije.
Spremišta opasnih tvari trebala bi biti projektirana za predmetnu seizmičku zonu te samim time otporne na potrese
tako da se štetne posljedice svedu na najmanju moguću mjeru. Posebno ugroženo stanovništvo/turisti u blizini
objekata koji posjeduju opasne tvari (benzinske postaje, hoteli, kampovi…).
Posljedice po telekomunikacijski sustav
Rušenjem bazne stanice mobilne telefonije dolazi do prekida signala iste. Uslijed potresa intenziteta 8º po MCS
ljestvici može doći i do prestanka rada fiksne telefonske mreže, prestanak rada TV odašiljača i nestanak TV signala,
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
23
nema fiksne telefonije. Rušenjem poštanskog ureda u Gradu Krku dolazi do prestanka distribucije poštanskih
pošiljki te prestanka rada centrale.
Posljedice po prometni sustav
Predviđena snaga potresa može imati štetne posljedice na promet odnosno prometne pravce (D102, D104, Ž5106,
Ž5107, Ž5131, L 58085, L 58086, L 58087, L 58088, L 58090 i L 58091). U određenim slučajevima može doći do
odrona cesta na strmim kosinama i do mjestimičnih pukotina u cestama. Posljedice su izolacija, prekid u distribuciji
hrane i lijekova, otežan dolazak snaga civilne zaštite u neke dijelove Grada. U slučaju oštećenja Krčkoga mosta,
te aerodroma i pomorskih luka pomoć se može dostavljati manjim brodicama (gumenjacima) i helikopterima, te
distribuirati manjim cestovnim vozilima.
Kod potresa intenziteta 8º po MCS može doći do rušenja obale te poremećaja u normalnom odvijanju pomorskog
prometa uslijed oštećenja i rušenja gata i prateće infrastrukture u luci Krk.
Posljedice po financijsku infrastrukturu (Erste & Steiermarkische bank, Privredna banka, Allianaz
osiguranje, Croatia osiguranje, Euroherc osiguranje, Kvarner wiener stadtische osiguranje, Hrvatska pošta
(51599 Krk), Hypo Alpe Adria Banka, FINA)
Nemogućnost korištenja usluga banki do sanacije. U tom slučaju stanovništvo bi bilo primorano potražiti financijske
usluge u najbližim gradovima i naseljima županije.
Posljedice po objekte za distribuciju hrane (Trgovina Krk d.d., Konzum d.d., Plodine d.d.)
Dolazi do smanjenja prodaje hrane i pića. Distribucija bi se u ovom slučaju organizirala iz Rijeke, Crikvenice i drugih
okolnih gradova i općina.
Posljedice po kulturna dobra
U slučaju potresa od 8º po MCS pojedini objekti kao što su sakralni objekti, povijesne građevine i tradicionalne
kuće pretrpjela bi određena oštećenja – rušenje, pucanje prozorskih stakala, oštećenja krovišta.
7.1.2. Popis mjera i nositelja u slučaju potresa
Radnje i postupci koji se provode u slučaju nastanka potresa jačeg intenziteta:
Red.
broj Radnje i postupci
1. Pozivanje Stožera CZ, stavljanje operativnih snaga CZ Grada Krka u pripravnost.
2. Pozivanje Gradskog povjerenstva te provedba aktivnosti sukladno Zakonu o ublažavanju i
uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN16/19).
3. Izvještavanje Župana i predlaganje aktiviranja Županijskog povjerenstva za procjenu štete
od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima.
4. Prikupljanje informacija o područjima na kojima su se dogodile najveće materijalne štete od
strane Stožera CZ.
5. Utvrđivanje informacija o funkcioniranju:
- sustava za vodoopskrbu.
- sustava za elektroopskrbu.
- sustava telekomunikacija.
- prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica.
- prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na ugroženom prostoru.
6. Aktiviranje operativnih snaga sustava CZ Grada Krka (provodi Stožer CZ na čelu s
gradonačelnikom)i provedba mjera CZ sukladno Planu djelovanja civilne zaštite Grada Krka.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
24
7. Utvrđivanje redoslijeda u smislu stavljanja u potpunu funkciju:
Kritična infrastruktura Prioriteti
Opskrba električnom
energijom
Telekomunikacijski sustav
Zgrada gradske uprave
Vodoopskrbi sustav
Zdravstvene ustanove
Škole
Trgovine
Vatrogasni i društveni domovi
Privatni objekti prema stupnju oštećenja
Telekomunikacijski sustav
Zgrada gradske uprave
Zdravstvene ustanove
Škole
Trgovine
Vatrogasni i društveni domovi
Privatni objekti prema stupnju oštećenja
Prometni sustav
Državne ceste
Županijske ceste
Lokalne ceste
Vodoopskrbni sustav
Zgrada gradskeuprave
Zdravstvene ustanove
Škole
Trgovine
Vatrogasni i društveni domovi
Privatni objekti prema stupnju oštećenja
8. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave takvom vrstom djelatnosti koja može
izvršiti privremenu sanaciju štete
9. Gradsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o
rezultatima izvješćuje Povjerenstvo Primorsko-goranske županije
Mjere civilne zaštite u slučaju potresa koje provode snage sustava civilne zaštite Grada Krka:
- organizacija spašavanja i raščišćavanja iz ruševina,
- organizacija zaštite objekata kritične infrastrukture i suradnja s pravnim osobama s ciljem osiguravanja,
kontinuiteta njihovog djelovanja,
- organizacija gašenja požara,
- organizacija reguliranja prometa i osiguranja tijekom intervencija,
- organizacija pružanja medicinske pomoći i medicinskog zbrinjavanja,
- organizacija pružanja veterinarske pomoći,
- organizacija provođenja evakuacije,
- organizacija spašavanja i evakuacije ranjivih skupina stanovništva – djece, osoba s invaliditetom,
bolesnih, starih i nemoćnih,
- organizacija provođenja zbrinjavanja,
- organizacija humane asanacije i identifikacije poginulih,
- organizacija higijensko - epidemiološke zaštite,
- organizacija osiguravanja hrane i vode za piće,
- organizacija središta za informiranje stanovništva,
- organizacija prihvata pomoći (u ljudstvu i materijalnim sredstvima),
- organizacija pružanja psihološke pomoći.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
25
Nositelji mjera su:
Nositelji mjera u slučaju potresa
1. Stožer civilne zaštite Grada Krka (prikupljanje podataka o stanju u srušenim i oštećenim objektima, posebno u javnim objektima: škole, vrtići, trgovine, ugostiteljski objekti, prikupljanje informacija o stanju kritične infrastrukture (vodoopskrba, elektroopskrba, telekomunikacije), utvrđivanje prioriteta u raščišćavanju ruševina, određivanje mobilizacije materijalno-tehničkih sredstava nakon analize, organiziranje evakuacije i zbrinjavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara, organiziranje prihvata i pružanje pomoći, ako postojeće snage i materijalna sredstva nisu dovoljna traži se pomoć od Županije)
2. Postrojba civilne zaštite opće namjene (pomoć specijalističkom timu pri izviđanju i pretraživanju ruševina, spašavanju stradalih iz ruševina, osiguranju pristupnih putova od eventualnih prepreka (ruševina), osiguravanju dopreme osnovnih životnih namirnica, organizaciju evakuacije i zbrinjavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara)
3. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici
4. Koordinatori na lokaciji
5. Operativne snage vatrogastva (provođenje mjera tehničkih intervencija, spašavanje iz ruševina, gašenje požara):
JVP Krk
DVD Krk
6. Operativne snage HDCK-a, Gradsko društvo Crvenog križa Krk (Oformit će ekipe prve pomoći, organizirat će dobrovoljno davanje krvi, službu traženja, a prema potrebi organizirat će i humanitarne akcije)
7. Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Rijeka (traženje i spašavanje nestalih ili ozlijeđenih osoba)
8. Pravne osobe od interesa za sustavu civilne zaštite:
Ponikve voda d.o.o. Krk, Ponikve eko otok Krk d.o.o., VECLA d.o.o. Krk (osigurava redovnu isporuku pitke vode, radi na sanaciji oštećene i/ili uništene vodovodne i kanalizacijske infrastrukture, sanacija terena)
GP KRK d.d. Krk (raščišćavanje ruševina (mehanizacija))
HOTEL KORALJ ROMANTIK, Krk (osiguranje hrane i smještaj za zbrinjavanje stanovništva)
HOTEL DRAŽICA, Krk (osiguranje hrane i smještaj za zbrinjavanje stanovništva)
HOTEL BOR, Krk (osiguranje hrane i smještaj za zbrinjavanje stanovništva)
TRGOVINA KRK d.d. Krk (osiguranje hrane)
SUPER KONZUM Krk - (osiguranje hrane)
RADIO OTOK KRK (informiranje javnosti)
9. Udruge (potraga i spašavanje iz ruševina):
LD »OREBICA«
LD »ŠLJUKA«
Uz navedeno, u sustav se primarno (uz vatrogasne snage) uključuju žurne službe (hitna medicinska pomoć,
policija..)
U slučaju nastajanja potresa postupaju sukladno Planu djelovanja civilne zaštite Grada Krka.
Nakon proglašenja prirodne nepogode, u cilju dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih
nepogoda, nadležna tijela iz poglavlja 6 provode odgovarajuće radnje.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
26
7.1.3. Ostale radnje koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima i drugim institucijama u
slučaju potresa
Pravovremeno reagiranje i evakuiranje ugroženih građana u slučaju potresa nije moguće. Moguće je ostvariti tek
kratkoročno upozoravanje na pojavu potresa s namjerom ostvarivanja barem minimalne vremenske prednosti u
slučaju događaja katastrofalnih razmjera. Moguće je zabilježiti dolazak valova, identificirati položaj žarišta i odrediti
očekivanu jačinu potresa. U slučaju potresa bitna je suradnja sa Zavodom za seizmologiju.
U provođenju mjera zaštite od potresa problem predstavlja nedostatak pouzdanih parametara; ne postoje
sistematizirane baze podataka o tipologiji gradnje, veliki broj nezakonito izvedenih građevina (bez valjane
dokumentacije), ne postoje podaci o djelovanju potresa na građevine kroz povijest.
Neposredno nakon potresa, od velike je važnosti neprekinuto funkcioniranje odgovornih institucija (prihvatni centri,
kapaciteti bolnica, opskrba hrane i vode itd.) i sustava javnog informiranja.
7.2. Požar
Na području Grada Krka postoji opasnost od požara raslinja u ljetnim mjesecima te u sušnim vremenskim
periodima. Požari raslinja stvaraju znatne izravne i neizravne štete, a njihovo gašenje ponekad iziskuje angažiranje
velikog materijalnog, tehničkog i kadrovskog potencijala sustava civilne zaštite.
Šume i ostala zemljišta obrasla vegetacijom osim gospodarske važnosti imaju važnu ulogu u zaštita tla, prometnica
i drugih objekata od erozije, bujica i poplava, utječu na vodni režim, plodnost tla, klimu, pročišćavanje atmosfere,
zaštitu, očuvanje i unaprjeđenje okoliša, izgleda i ljepote krajolika te stvaranje uvjeta za život, rad, odmor, liječenje,
oporavak, turizam i lovstvo. Požari na površinama šumskog, poljoprivrednog i ostalog neobrađenog i zapuštenog
zemljišta rezultiraju velikim poremećajem cijelog ekosustava i stvaraju teško nadoknadive gospodarske štete, velike
troškove obnove i druge posredne i neposredne gubitke. Požari kontaminiraju zrak na užem prostoru i uzrokuju
dugoročne štete emisijom ugljičnog dioksida. Uslijed nepovoljnih meteoroloških uvjeta požari raslinja mogu trajati
relativno duže vrijeme (više dana ili tjedana) a osobito je zahtjevno gašenje na teško pristupačnim područjima gdje
ne postoji razvijena infrastruktura (prometnice, vodovod, mogućnost komunikacije između interventnih snaga).
Požari raslinja mogu imati i utjecaj na percepciju globalne sigurnosti područja tijekom turističke sezone.
7.2.1. Posljedice po kritičnu infrastrukturu (sukladno Procjeni rizika od velikih nesreća)
U slučaju nastanka velikih požara, gašenje nastalih požara zahtijevalo bi angažiranje značajnog materijalnog,
tehničkog i kadrovskog potencijala iz susjednih JLS, a po potrebi i cijele županije. Kod nepovoljnih meteoroloških
uvjeta (jaki vjetar i suša) požare nije moguće staviti pod nadzor zemaljskim i zračnim snagama (više dana), a
opožarena površina se povećava. Požari mjestimično mogu ugroziti ljude i imovinu te bi bila potrebna evakuacija
lokalnog stanovništva i njihovo zbrinjavanje na sigurna mjesta. Došlo bi mjestimično do ugrožavanja kritične
infrastrukture (prometna infrastruktura, distribucija energenata). Nastale bi dugoročne posljedice za općekorisne
funkcije šume. Mjere oporavka vegetacije i opožarenih prostora bile bi dugoročne.
Kod nastanka velikih požara potrebno je kratkotrajno izmještanje ugroženih osoba (stanovnika i turista). Može doći
do prekida opskrbe električnom energijom, uslijed velikih požara može doći do zatvaranja državnih i lokalnih
prometnica. Može doći do povećanja broja hitnih medicinskih intervencija uslijed gutanja dima ili nastanka
opekotina. Isto tako u najgorem slučaju može doći do prekida opskrbe vodom. Dugoročna posljedica nastanka
velikog požara može rezultirati uništenjem usjeva te smanjenim prinosom pojedinih kultura.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
27
7.2.2. Popis mjera i nositelja u slučaju nastanka požara
Radnje i postupci koji se provode u slučaju nastanka požara otvorenog prostora:
Red.
broj Radnje i postupci
1. Pozivanje Stožera CZ, stavljanje operativnih snaga CZ Grada Krka u pripravnost.
2. Pozivanje Gradskog povjerenstva te provedba aktivnosti sukladno Zakonu o ublažavanju i
uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN16/19).
3. Izvještavanje Župana i predlaganje aktiviranja Županijskog povjerenstva za procjenu štete
od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima.
4. Prikupljanje informacija o područjima na kojima su se dogodile najveće materijalne štete od
strane Stožera CZ.
5. Utvrđivanje informacija o funkcioniranju:
- sustava za vodoopskrbu.
- sustava za elektroopskrbu.
- sustava telekomunikacija.
- prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica.
- prikupljanje informacija o stanju društvenih i stambenih objekata na ugroženom prostoru.
6. Postupanje prema Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija. Aktiviranje operativnih
snaga sustava CZ Grada Krka (provodi Stožer CZ na čelu s Gradonačelnikom) i provedba
mjera CZ sukladno Planu djelovanja civilne zaštite Grada Krka
7. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave takvom vrstom djelatnosti koja može
izvršiti privremenu sanaciju štete
8. Gradsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o
rezultatima izvješćuje Povjerenstvo Primorsko-goranske županije
Mjere i aktivnosti sustava civilne zaštite u gašenju požara otvorenog tipa operativno se provode na način utvrđen
zakonskim odredbama iz područja zaštite od požara. Operativno djelovanje vatrogasnih snaga definirano je u Planu
zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Grada Krka.
Mjere i aktivnosti civilne zaštite u slučaju požara koje provode snage sustava civilne zaštite Grada Krka:
- organizacija obavještavanja o pojavi opasnosti,
- prikupljanje informacija o razmjeru požara, prohodnosti prometnica, funkcioniranju sustava za
elektroopskrbu, vodoopskrbu i telekomunikacije,
- organizacija provođenja mjera i aktivnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite za
preventivnu zaštitu i otklanjanje posljedica požara,
- organizacija pružanja prve medicinske pomoći i medicinskog zbrinjavanja,
- organizacija pružanja veterinarske pomoći,
- mjere zbrinjavanja, evakuacije i sklanjanja stanovništva.
Nositelji mjera su:
Nositelji mjera u slučaju požara otvorenog tipa
1. Stožer civilne zaštite Grada Krka (prikupljanje podataka o stanju na terenu, posebno u javnim objektima: škole, vrtići, trgovine, ugostiteljski objekti, prikupljanje informacija o stanju kritične infrastrukture (vodoopskrba, elektroopskrba, telekomunikacije), određivanje mobilizacije materijalno-tehničkih sredstava nakon analize, organiziranje evakuacije i zbrinjavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara, organiziranje prihvata i pružanje pomoći, ako postojeće snage i materijalna sredstva nisu dovoljna traži se pomoć od Županije)
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
28
Nositelji mjera u slučaju požara otvorenog tipa
2. Postrojba civilne zaštite opće namjene (pomoć pri spašavanju stradalih iz požara, osiguranju pristupnih putova, osiguravanju dopreme osnovnih životnih namirnica, organizaciju evakuacije i zbrinjavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara)
3. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici
4. Koordinatori na lokaciji
5. Operativne snage vatrogastva (provođenje mjera tehničkih intervencija, gašenje požara):
JVP Krk
DVD Krk
6. Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Rijeka (traženje i spašavanje nestalih ili ozlijeđenih osoba)
7. Operativne snage HDCK-a, Gradsko društvo Crvenog križa Krk (Oformit će ekipe prve pomoći, organizirat će dobrovoljno davanje krvi, službu traženja, a prema potrebi organizirat će i humanitarne akcije)
8. Pravne osobe od interesa za sustavu civilne zaštite:
Ponikve voda d.o.o. Krk, Ponikve eko otok Krk d.o.o., VECLA d.o.o. Krk (osigurava redovnu isporuku pitke vode, radi na sanaciji oštećene i/ili uništene vodovodne i kanalizacijske infrastrukture, sanacija terena)
GP KRK d.d. Krk (raščišćavanje terena (mehanizacija))
HOTEL KORALJ ROMANTIK, Krk (osiguranje hrane i smještaj za zbrinjavanje stanovništva)
HOTEL DRAŽICA, Krk (osiguranje hrane i smještaj za zbrinjavanje stanovništva)
HOTEL BOR, Krk (osiguranje hrane i smještaj za zbrinjavanje stanovništva)
TRGOVINA KRK d.d. Krk (osiguranje hrane)
SUPER KONZUM Krk - (osiguranje hrane)
RADIO OTOK KRK (informiranje javnosti)
9. Udruge (pomoć kod raščišćavanja terena):
LD »OREBICA«
LD »ŠLJUKA«
Uz navedeno, u sustav se primarno (uz vatrogasne snage) uključuju žurne službe (hitna medicinska pomoć,
policija..)
U slučaju nastajanja požara postupa se sukladno u Planu zaštite od požara i tehnoloških eksplozija Grada Krka i
Planu djelovanja civilne zaštite Grada Krka.
Nakon proglašenja prirodne nepogode, u cilju dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih
nepogoda, nadležna tijela iz poglavlja 6 provode odgovarajuće radnje.
7.2.3. Ostale radnje koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima i drugim institucijama u
slučaju požara
Potrebno je poduzeti preventivne mjere za sprječavanja požara raslinja u fazama dozrijevanja (nadzor prostora,
prosjeci uz prometnice i pružne pravce, informiranje i edukacija stanovništva). Požari otvorenog prostora su
prirodna pojava koju se ne može zaustaviti i koji će se i pored svih provedenih mjera i dalje pojavljivati.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
29
Preventivne mjere nastanka požara:
- sadnja vegetacije koja je obzirom na kemijski sastav otpornija na početno paljenje i širenje požara,
- znanstveno istraživanje povezanosti aspekata požara raslinja, vegetacije, klime, meteorologije,
- sadnja mješovitih nasada koji neće ovisno o svojim karakteristikama biti ugroženi od požara u istom
vremenskom periodu,
- obavljanje preventivno uzgojnih radova (njega sastojina, proreda, kresanje i uklanjanje suhog granja),
- gradnja i održavanje protupožarnih prosjeka s elementima šumske ceste,
- održavanje i uređivanje postojećih izvora vode,
- izgradnja i održavanje nadzemnih spremnika vode za gašenje požara i zahvat vode pomoću helikoptera i
podvjesnog kontejnera,
- organiziranje i provođenje promidžbenih aktivnosti radi upoznavanja i edukacije građana (posebno vrtićke
i školske djece, turista i drugih korisnika takvih područja),
- povećanje svijesti stanovništva o značaju i koristima koje donosi šuma, odnosno sva ostala vegetacija i
potreba poduzimanja osnovnih prevencijskih mjera,
- ustrojavanje, osposobljavanje i opremanje motriteljsko dojavnih službi, razvoj video nadzora ugroženih
prostora, edukacija i razvoj službi zaštite od požara i interventnih skupina šumskih radnika opremljenih
potrebnom opremom za gašenje početnih požara,
- zbrinjavanje lovišta i roštilja za pripremu hrane,
- izrada i donošenje planova zaštite te stalno neposredno kontaktiranje i komunikacija sa stanovništvom,
jedinicama lokalne i regionalne samouprave, policijom i vatrogascima,
- pojačano djelovanje inspekcijskih službi (šumarske inspekcije, poljoprivredne inspekcije, inspekcije zaštite
od požara policijskih uprava, inspekcije zaštite okoliša) te strogo provođenje propisa i zabrana (paljenja,
odlaganja otpada).
7.3. Ekstremne temperature (toplinski udar)
Ekstremne temperature zraka mogu uzrokovati zdravstvene probleme i povećani broj smrtnih slučajeva i stoga
predstavljaju javnozdravstveni problem. Osobito ugrožene skupine ljudi su mala djeca, kronični bolesnici, starije
osobe te ljudi koji rade na otvorenom prostoru.
Ugrožene skupine stanovništva u periodu toplinskog vala na području Grada Krka:
SKUPINE STANOVNIŠTVA BROJ STANOVNIKA NA PODRUČJU GRADA KRKA
Djeca od 0-14 godina 865
Osobe starije od 70 godina 830
Stanovništvo s teškoćama u obavljanju svakodnevnih aktivnosti
735
Djelatnici na otvorenom 505
UKUPNO 2935
Ekonomska analiza zdravstvenih učinaka i prilagodbe na klimatske promjene ukazuje na direktne i indirektne
posljedice na zdravlje od pojave ekstremnih temperatura uslijed klimatskih promjena. To su: povećana smrtnost i
broj ozljeda, povećan rizik od zaraznih bolesti, prehrana i razvoj djece, negativan utjecaj na mentalno zdravlje i
kardio-respiratorne bolesti.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
30
Izlaganje visokim temperaturama može izazvati blaže zdravstvene probleme u vidu toplinskih grčeva i toplinske
iscrpljenosti ili može dovesti do teških, a ponekad i smrtonosnih stanja, sunčanice i toplinskog udara. Toplinski
grčevi se manifestiraju bolnim grčevima u rukama, nogama i trbuhu. Zbog gubitka tekućine i soli iz organizma,
daljnjim izlaganjem povišenim temperaturama dolazi do toplinske iscrpljenosti: hladna, vlažna koža, žeđ, nervoza,
glavobolja, mučnina, povraćanje, ubrzanje pulsa i disanja te nesvjestica. Simptomi sunčanice su suha koža uz
osjetno povišenu tjelesnu temperature. Osoba se žali na glavobolju, vrtoglavicu, nemir, smušenost. Vidljivo je
crvenilo lica. Blagi ili umjereni simptomi su crvenilo, edemi, sinkopa, grčevi, iscrpljenost. Osobe koje zanemare ove
simptome, ubrzo će osjetiti zujanje u ušima, probleme s vidom i malaksalost - a u teškim slučajevima osoba je
omamljena, raširenih zjenica. Sunčanica je direktna posljedica djelovanja na mozak i krvne žile mozga. Najopasnije
stanje je toplinski udar koji zahtjeva hitnu medicinsku intervenciju. Manifestira se povišenom tjelesnom
temperaturom iznad 40 °C, crvena i topla suha koža, jaka glavobolja, mučnina, smetenost, gubitak svijesti,
smanjenje količine urina. Neprovođenje pravovremenih mjera zaštite rezultira simptomima toplotnog udara koji
može imati i smrtonosne posljedice. Također, nagli izlasci iz previše rashlađenih prostora, pogotovo automobila
dovode do stanja šoka organizma radi prekratkog vremena prilagodbe na nagle promjene temperature.
Pojavnost ekstremnih temperatura poklapa se s razdobljem turističke sezone kada je koncentracija osoba, a samim
tim i opasnost daleko veća.
Na temelju egzaktnih podataka mjerenih u Državnom hidrometeorološkom zavodu godišnje ima 3,5% umjerenih,
2,5% jakih i 1,5% ekstremnih toplinskih valova, odnosno oko 13 umjerenih, 9 jakih i 5-6 ekstremnih. Obzirom da se
takvi događaji ne javljaju tijekom cijele godine već uglavnom u 4 mjeseca (120 dana) od 15. svibnja do 15. rujna
onda bi to značilo da se u tom razdoblju umjereni toplinski valovi u prosjeku mogu očekivati jednom u cca 9 dana,
jaki jednom u 13 dana i ekstremni jednom u 22 dana.
Prema klimatskim klasifikacijama Krk ima umjerenu, toplu, kišnu klimu bez suhog razdoblja, s vrućim ljetom.
Srednja godišnja temperatura iznosi 14,1 °C. Temperature od 30 °C, što se smatra ljetnim vrućinama, javljaju od
lipnja do rujna. Vrućine su česte u srpnju i kolovozu, ali već zanemarivo rijetke u lipnju i rujnu. Broj dana s
neugodnim, toplim noćima, gotovo je potpuno jednak broju vrućih dana, pa se može reći da se takvi dani redovito
javljaju istovremeno.
7.3.1. Posljedice po kritičnu infrastrukturu (sukladno Procjeni rizika od velikih nesreća)
Posljedice po kritičnu infrastrukturu
Zdravstvo (javna služba)
Zbog velikog broja turista može doći do opterećenosti medicinskih službi. Potrebno je naglasiti da je postojeća
organizacija hitne medicinske službe i ostalih službi zdravstva na području Grada Krka na visokoj razini.
Ne očekuju se znatnija oštećenja ostale kritične infrastrukture, štete/gubici na građevinama od javnog društvenog
značaja, kao niti dulji prekid u radu kritičnih infrastruktura.
7.3.2. Popis mjera i nositelja u slučaju nastanka toplinskog udara (ekstremne temperature)
Za vrijeme vrućina i toplinskih udara ljudi moraju piti, čak i ako ne osjećaju žeđ, posebno stariji koji imaju slabiji
osjećaj žeđi. Ekscesivno pijenje obične vode može dovesti do ozbiljne hiponatrijemije, koja potencijalno može
dovesti do komplikacija kao što su moždani udar i smrt. Dodavanje natrijevog klorida i sličnih tvar u napitke (20-50
mmol/L) smanjuje gubitak tekućine mokrenjem i uspostavlja ravnotežu elektrolita. Svaka starija osoba ili pacijent
mora dobiti savjet o količini tekućine koju treba unijeti ovisno o svojem zdravstvenom stanju. Daljnje preporuke se
odnose na izbjegavanje boravka na Suncu od 10-17 sati, boravak u rashlađenom prostoru, izbjegavanje fizičkog
rada, izbjegavanje alkohola, uzimanje manjih i češćih obroka te redovito uzimanje lijekova.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
31
Radnje i postupci koji se provode u slučaju nastanka toplinskog vala:
Red.
broj Radnje i postupci
1. Pozivanje Stožera CZ, stavljanje operativnih snaga CZ Grada Krka u pripravnost.
2. Pozivanje Gradskog povjerenstva te provedba aktivnosti sukladno Zakonu o ublažavanju i
uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN16/19).
3. Izvještavanje Župana i predlaganje aktiviranja Županijskog povjerenstva za procjenu štete
od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima.
4. Prikupljanje informacija o područjima na kojima su se dogodile najveće materijalne štete od
strane Stožera CZ.
6. Aktiviranje operativnih snaga sustava CZ Grada Krka (provodi Stožer CZ na čelu s
Gradonačelnikom)
8. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave takvom vrstom djelatnosti koja može
izvršiti privremenu sanaciju štete
9. Gradsko povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o
rezultatima izvješćuje Povjerenstvo Primorsko-goranske županije
Mjere civilne zaštite u slučaju ekstremnih temperatura koje provode snage sustava civilne zaštite Grada Krka:
- organizacija obavještavanja o pojavi opasnosti,
- organizacija provođenja mjera i aktivnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite za
preventivnu zaštitu i otklanjanje posljedica toplinskog vala,
- organizacija provođenja mjera i aktivnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite za
preventivnu zaštitu i otklanjanje posljedica izvanrednih događaja iz ove kategorije ugroza,
- organizacija pružanja prve medicinske pomoći i medicinskog zbrinjavanja,
- organizacija pružanja veterinarske pomoći,
- organizacija dobave pitke vode.
Nositelji mjera su:
Nositelji mjera u slučaju ekstremnih temperatura
1. Stožer civilne zaštite Grada Krka (planiranje, organiziranje, usklađivanje i nadziranje provođenja zadaća civilne zaštite, prikupljanje informacija i procjena trenutne situacije, posebno o stanju vodoopskrbe u suradnji sa ŽC 112 i Gradonačelnikom)
2. Postrojba civilne zaštite opće namjene (osiguravanju dopreme osnovnih životnih namirnica)
3. Operativne snage vatrogastva (dobava pitke vode, osiguranje preventivnih mjera, snabdijevanje stanovništva vodom i hranom):
JVP Krk
DVD Krk
4. Operativne snage HDCK-a, Gradsko društvo Crvenog križa Krk (Oformit će ekipe prve pomoći, organizirat će dobrovoljno davanje krvi, a prema potrebi organizirat će i humanitarne akcije)
5. Pravne osobe od interesa za sustavu civilne zaštite:
Ponikve voda d.o.o. Krk, Ponikve eko otok Krk d.o.o. Krk (osigurava redovnu isporuku pitke vode)
RADIO OTOK KRK (informiranje javnosti)
6. Udruge (pomažu u zadovoljavanju potreba osoba i životinja – opskrba vodom)
LD »OREBICA«
LD »ŠLJUKA«
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
32
Uz navedeno, u sustav se primarno (uz vatrogasne snage) uključuju žurne službe (hitna medicinska pomoć,
policija..)
U slučaju nastajanja toplinskog vala postupa se sukladno Planu djelovanja civilne zaštite Grada Krka.
Nakon proglašenja prirodne nepogode, u cilju dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih
nepogoda, nadležna tijela iz poglavlja 6 provode odgovarajuće radnje.
7.3.3. Ostale radnje koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima i drugim institucijama u
slučaju nastanka toplinskog udara
Kako bi se građani što bolje zaštitili uveden je sustav upozoravanja na opasnost od vrućine koji se provodi u
razdoblju od 15. svibnja do 15. rujna. Temeljem prognoze temperature zraka za tekući dan i sljedeća četiri dana,
Državni hidrometeorološki zavod objavljuje upozorenja na opasnost od vrućine na sljedeće četiri razine:
1. Nema opasnosti
2. Umjerena opasnost
3. Velika opasnost
4. Vrlo velika opasnost
Stupnjevi rizika od toplinskih valova za maksimalnu i minimalnu temperaturu zraka te za biometeorološki indeks se
izračunavaju za fiziološku ekvivalentnu temperaturu. Kritična temperatura (heat cut point) je temperatura iznad koje
se pojavljuje povećana smrtnost, umjerena opasnost – smrtnost 5% viša od prosječne, velika opasnost – smrtnost
7,5% viša od prosječne i vrlo velika (ekstremna) opasnost – smrtnost 10% viša od prosječne.
Ministarstvo zdravlja Republike Hrvatske za razdoblje od svibnja do rujna propisuje provođenje preventivnih mjera
u skladu s Protokolom o postupanju i preporukama za zaštitu od vrućine, kako bi se pravovremeno i učinkovito
djelovalo na očuvanje zdravlja i spriječile moguće posljedice visokih temperatura na zdravlje populacije. Uočen
trend povećanja zdravstvenih rizika kao i povećanja stope smrtnosti tijekom ljetnih toplinskih valova, navodi na
nužnost provedbe preventivnih mjera kako bi se ublažile moguće negativne posljedice po zdravlje, te smanjio broj
umrlih zbog vrućina.
7.4. Olujni i orkanski vjetar
Olujno ili orkansko nevrijeme (olujni vjetar, a ponekad i orkanski), udružen s velikom količinom oborina stvara velike
štete na imovini, poljoprivrednim i šumskim dobrima, raznim građevinskim objektima i u prometu te tako nanosi
gubitke u gospodarstvu, a često puta ugrožava i odnosi ljudske živote.
Olujom se smatra vjetar brzine 17,2 m/s odnosno 62 km/h (jačine 8 stupnjeva po Beaufortovoj skali) ili više, koji
lomi grane stabala, valja i lomi usjeve, otresa plodove voća i nanosi štetu građevinskim objektima.
Kao čimbenik koji izaziva posljedice može se sagledavati samostalno, i tada u području Grada Bakra može imati i
značajne posljedice, u pravilu u sinergiji učinaka sa obimnim padalinama, grmljavinskim nevremenom i/ili tučom i
dr. kada su učinci i posljedice vidljiviji.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
33
7.4.1. Posljedice po kritičnu infrastrukturu
U slučaju nastanka olujnog vjetra dolazi do velikih materijalnih šteta uslijed rušenja stabala kao i do manjeg
oštećenja građevinskih i stambenih objekata (štete na krovovima, pucanje stakla i sl.). Veliku štetu mogli bi pretrpjeti
plastenici (povrtlarske kulture), kao i nasadi voćnjaka i vinograda na cijelom području.
- Energetika
Djelovanjem orkanskog ili olujnog nevremena te jakog vjetra na dalekovode visokonaponske i niskonaponske
mreže kao i na ostale elektroenergetske objekte (koji mogu tada pretrpjeti značajna oštećenja), može doći do
prekida redovite opskrbe električnom energijom.
- Komunikacijska i informacijska tehnologija
Orkansko ili olujno nevrijeme te jak vjetar mogu prouzročiti kraći prekid redovitog obavljanja telekomunikacijske
djelatnosti, posebno u fiksnoj telefoniji.
- Promet
Orkansko ili olujno nevrijeme te jak vjetar mogu otežati cestovni promet ili prouzročiti kraći zastoj prometa također
može doći do prekida prometovanja Krčkim mostom. Zbog obimnih oborina može doći do rušenja stabala i
stupova, odrona na pojedinim prometnicama i njihovog oštećenja, a u slučaju iznimno jakih pljuskova može doći
do nanošenja veće količine vode. Sve navedeno rezultiralo bi privremenom obustavom prometa, no alternativni
pravci po otoku omogućuju obilaženje.
- Hrana
Orkansko ili olujno nevrijeme i jak vjetar praćeni tučom mogu prouzročiti velike štete na voćnjacima, vinogradima
te povrtlarskim kulturama individualnih poljoprivrednih proizvođača. Također, mogu prouzročiti određene štete i na
gospodarskim objektima (trgovinama hrane). Uslijed višednevne odsječenosti otoka uslijed jakog vjetra postoji
mogućnost nestašice hrane.
- Posljedice po kulturna dobra
Orkansko ili olujno nevrijeme i jak vjetar mogu prouzročiti određene štete na spomenicima i drugim kulturnim i
nacionalnim vrijednostima.
7.4.2. Popis mjera i nositelja u slučaju nastanka olujnog i orkanskog vjetra
Radnje i postupci koji se provode u slučaju nastanka vjetra:
Red.
broj Radnje i postupci
1. Pozivanje Stožera CZ, stavljanje operativnih snaga CZ Grada Krka u pripravnost
2. Pozivanje Gradskog povjerenstva te provedba aktivnosti sukladno Zakonu o ublažavanju i
uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN16/19)
3. Izvještavanje župana i predlaganje aktiviranja Županijskog povjerenstva za procjenu štete
od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima.
4. Prikupljanje informacija o područjima na kojima su se dogodile najveće materijalne štete od
strane Stožera CZ
6. Aktiviranje operativnih snaga sustava CZ Grada Krka (provodi Stožer CZ na čelu s
gradonačelnikom)
8. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave takvom vrstom djelatnosti koja može
izvršiti privremenu sanaciju štete
9. Povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima
izvješćuje Povjerenstvo Primorsko – goranske županije
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
34
Mjere civilne zaštite u slučaju olujnog i orkanskog vjetra:
- organizacija obavještavanja o pojavi opasnosti (standardni operativni postupak u suradnji sa
komunikacijskim centrom 112),
- prikupljanje informacija o prohodnosti prometnica, funkcioniranju sustava za elektroopskrbu, vodoopskrbu
i telekomunikacije,
- organizacija provođenja mjera i aktivnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite za
preventivnu zaštitu i otklanjanje posljedica olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra,
- organizacija pružanja prve medicinske pomoći i medicinskog zbrinjavanja,
- organizacija pružanja veterinarske pomoći,
- mjere zbrinjavanja, evakuacije i sklanjanja stanovništva.
Nositelji mjera su:
Nositelji mjera u slučaju olujnog i orkanskog vjetra
1. Stožer civilne zaštite Grada Krka (prikupljanje podataka o stanju s oštećenim objektima, posebno u javnim objektima: škole, vrtići, trgovine, ugostiteljski objekti, prikupljanje informacija o stanju kritične infrastrukture (vodoopskrba, elektroopskrba, telekomunikacije),usklađivanje i nadziranje provođenja zadaća civilne zaštite, ako postojeće snage i materijalna sredstva nisu dovoljna traži se pomoć od Županije)
2. Postrojba civilne zaštite opće namjene (pomoć pri osiguranju pristupnih putova od eventualnih prepreka (srušena stabla), osiguravanju dopreme osnovnih životnih namirnica, organizaciju evakuacije i zbrinjavanja stanovništva, materijalnih i kulturnih dobara)
3. Povjerenici civilne zaštite i njihovi zamjenici
4. Koordinatori na lokaciji
5. Operativne snage vatrogastva (osiguranje preventivnih mjera):
JVP Krk
DVD Krk
6. Hrvatska gorska služba spašavanja – Stanica Rijeka (spašavanje ozlijeđenih osoba)
7. Pravne osobe od interesa za sustavu civilne zaštite:
GP KRK d.d. Krk (raščišćavanje ruševina (mehanizacija))
RADIO OTOK KRK (informiranje javnosti)
8. Udruge (pomoć pri raščošćavanju):
LD »OREBICA«
LD »ŠLJUKA«
Uz navedeno, u sustav se primarno (uz vatrogasne snage) uključuju žurne službe (hitna medicinska pomoć,
policija..)
U slučaju nastajanja tuče postupa se sukladno Planu djelovanja civilne zaštite Grada Krka.
Nakon proglašenja prirodne nepogode, u cilju dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih
nepogoda, nadležna tijela iz poglavlja 6 provode odgovarajuće radnje.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
35
7.4.1. Ostale radnje koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima i drugim institucijama u
slučaju nastanka olujnog i orkanskog vjetra
DHMZ može prognozirati pojavu olujnog ili orkanskog nevremena i jakog vjetra s vrlo velikom vjerojatnošću.
Pojavnost jake oluje (10 stupanj Baufortove ljestvice) i posljedice koje bi ona izazvala zahtijevaju angažman većeg
broja ljudi, budući da je on takve snage da pomiče predmete i baca crijep sa krovova, obara drveće i čupa ga s
korijenjem te čini znatne štete na građevinskim objektima.
7.5. Mraz
Mraz je oborina koja nastaje pri tlu kada se vlaga iz vodenom parom zasićenog zraka desublimira na čvrstim
površinama čija temperatura je manja i od temperature rosišta i od 0 °C. Trajan mraz tijekom zime dovodi do
zimskog sna prirode. U umjerenom zemljopisnom pojasu koriste se sljedeće formulacije za opisivanje temperatura:
- slab mraz: 0 ° C do -4 ° C
- umjereni mraz: -4 ° C do -10 ° C
- jaki mraz: -10 ° C do -15 ° C
- vrlo jaki mraz: ispod -15 ° C
Područje Hrvatske nalazi se u umjerenim geografskim širinama gdje je pojava mraza relativno česta.
7.5.1. Posljedice po kritičnu infrastrukturu
Prvi jesenski mrazovi uglavnom su slabi do umjereni. Kasnije dolazi do pojave jakih i vrlo jakih mrazova. Posljedice
mraza je teško predvidjeti, ali mogu se pretpostaviti s obzirom na prijašnja iskustva. Mraz najviše štete pričinjava
poljoprivredi, voćnjacima i vinogradima i znatno utječe na smanjenje prinosa.
Hrana
Štete na ratarskim i povrtlarskim kulturama, krmnom bilju, vinogradima, maslinicima i voćnjacima. Gubitak
jednogodišnjih i višegodišnjih uroda, smanjeni prinosi. Ove štete mogu utjecati na distribuciju namirnica i smanjenje
količine namirnica.
7.5.2. Popis mjera i nositelja u slučaju nastanka mraza
Radnje i postupci koji se provode u slučaju nastanka mraza:
Red.
broj Radnje i postupci
1. Pozivanje Stožera CZ, stavljanje operativnih snaga CZ Grada Krka u pripravnost
2. Pozivanje Gradskog povjerenstva te provedba aktivnosti sukladno Zakonu o ublažavanju i
uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN16/19)
3. Izvještavanje župana i predlaganje aktiviranja Županijskog povjerenstva za procjenu štete
od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima.
4. Prikupljanje informacija o područjima na kojima su se dogodile najveće materijalne štete od
strane Stožera CZ
6. Aktiviranje operativnih snaga sustava CZ Grada Krka (provodi Stožer CZ na čelu s
gradonačelnikom)
8. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave takvom vrstom djelatnosti koja može
izvršiti privremenu sanaciju štete
9. Povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima
izvješćuje Povjerenstvo Primorsko - goranske županije
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
36
Mjere civilne zaštite u slučaju mraza:
- organizacija obavještavanja o pojavi opasnosti (standardni operativni postupak u suradnji sa
komunikacijskim centrom 112)
- aktiviranje snaga, preventivne mjere i postupci u slučaju mraza
- organizacija provođenja mjera i aktivnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite za
preventivnu zaštitu i otklanjanje posljedica izvanrednih događaja
- pregled raspoloživih operativnih kapaciteta za otklanjanje posljedica mraza s utvrđenim zadaćama
- financiranje provedbe aktivnosti
Nositelji mjera su:
Nositelji mjera u slučaju mraza
1. Stožer civilne zaštite Grada Krka (planiranje, organiziranje, usklađivanje i nadziranje provođenja zadaća civilne zaštite, prikupljanje informacija i procjena trenutne situacije)
2. Koordinatori na lokaciji
3. Operativne snage vatrogastva (osiguranje preventivnih mjera):
JVP Krk
DVD Krk
4. Pravne osobe od interesa za sustavu civilne zaštite:
Ponikve voda d.o.o. Krk, Ponikve eko otok Krk d.o.o. Krk
RADIO OTOK KRK (informiranje javnosti)
5. Udruge :
LD »OREBICA«
LD »ŠLJUKA«
Uz navedeno, u sustav se primarno (uz vatrogasne snage) uključuju žurne službe (hitna medicinska pomoć,
policija..)
U slučaju nastajanja tuče postupa se sukladno Planu djelovanja civilne zaštite Grada Krka.
Nakon proglašenja prirodne nepogode, u cilju dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih
nepogoda, nadležna tijela iz poglavlja 6 provode odgovarajuće radnje.
7.5.3. Ostale radnje koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima i drugim institucijama u
slučaju nastanka mraza
Mjere za ublažavanje smrzavanja mora odabrati proizvođač za svako mjesto. Kako bi se ublažavanje smrzavanja
uspješno primijenilo, mora se postupati jednako pažljivo kao i kod ostalih agrotehničkih mjera. Uspjeh ovisi o
pravilnoj upotrebi odgovarajuće opreme, iskustvene prosudbe, pažnje na detaljima i predanosti. Kišenje,
prvenstveno raspršivačima, pokazalo se kao najpouzdaniji i najisplativiji način smanjivanja ili ublažavanja mraza.
Uspješna primjena sustava navodnjavanja može značiti razliku između potpunog gubitka usjeva i minimalne štete.
Sustavima kap na kap i navodnjavanjem raspršivačima bori se protiv mraza. Razvoj inovativnih tehnologija, uz
najveći standard kvalitete omogućili su prilagođavanje sustava za borbu protiv mraza svakom nasadu i njegovim
potrebama. Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda.
Pravilan odabir sustava za ublažavanje smrzavanja je ključno pitanje. Prije svega, to je ekonomski izazov. Cilj je
osigurati dovoljnu zaštitu usjeva, osiguravajući redovitu količinu i kvalitetu berbe i trenutne operativne troškove
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
37
nasuprot mogućem trošku izbjegavanja oštećenja. Da bi se odabrao odgovarajući sustav za ublažavanje mraza,
treba uzeti u obzir: dostupnost vode, dostupnost energije, veličinu zaštićenog područja, meteorološka svojstva
mjesta, topografiju mjesta i posebnosti mikroklime, očekivanu učestalost pojave mraza, očekivano trajanje pojave
mraza, udaljenost između stabala/redova i promjera drveća (za lokalnu pokrivenost), kritičnu temperatura biljke u
svakoj svojoj fazi rasta.
Obično se koristi jedan od tri raspoloživa sustava:
1. Puna prekrivenost prskanja nasada raspršivačima - raspršivači pokrivaju čitavu površinu nasada, postavljaju se
iznad krošnji i stvaraju ravnomjernu kišu.
2. Prskanje raspršivačima podloge ispod krošnji nasada - za razliku od prethodne metode, ova ne pokriva pupoljke
i cvijeće na krošnjama. Led se stvara na podlozi ispod nasada i u procesu zamrzavanja vode dolazi do oslobađanja
energije koja zagrijava zrak u krošnjama.
3. Lokalizirano navodnjavanje sa raspršivačima (Strip aplikacija) - toplinska energija usmjerena je samo na usjev.
Tretira se samo površina krošnji nasada što značajno štedi količinu vode i energije potrebne u borbi protiv mraza.
7.6. Tuča
Djelovi tuče sastavljeni su od prozirnih i neprozirnih slojeva leda. Tuča pada isključivo iz grmljavinskog oblaka
Cumulonimbusa, a najčešća je u toplom dijelu godine. Sugradica je isto kruta oborina sastavljena od neprozirnih
zrna smrznute vode, okruglog oblika, veličine između 2 i 5 mm, a pada s kišnim pljuskom. Na meteorološkim
stanicama bilježi se uz tuču i sugradicu pojava ledenih zrna u hladnom dijelu godine. Ledena zrna su smrznute
kišne kapljice ili snježne pahuljice promjera oko 5 mm, koja padaju pri temperaturi oko ili ispod 0OC. Pojave tuča,
sugradica i ledena zrna zajedničkim imenom zovu se kruta oborina. Svojim intenzitetom nanose velike štete
pokretnoj i nepokretnoj imovini, kao i poljoprivredi.
Tuča se u manjem obimu na području javlja gotovo svake godine pri čemu u pravilu zahvati malu površinu, ali
uzrokuje štete na nasadima, prije svega na vinovoj lozi.
7.6.1. Posljedice po kritičnu infrastrukturu
Zbog velike mase zrna, uslijed tuče mogu nastati goleme štete, prije svega na poljoprivrednim nasadima, vozilima
pa i lakšim građevnim konstrukcijama. Visina štete ovisi o intenzitetu, trajanju u veličini zrna tuče.
Oborina ovog tipa može nanijeti štetu od 50-80%, a nerijetko se dogodi da za jakih oluja u samo 15-20 minuta
nastane 100%-tna šteta. Komadi leda svojim padom s velike visine nanose izravnu mehaničku štetu svim izloženim
dijelovima biljke, pa nakon kratkog vremenskog roka usjevi poput pšenice, ječma, kukuruza i ostalih ratarskih
kultura mogu biti potpuno uništeni. U voćarstvu i vinogradarstvu tuča nanosi štete listu i plodovima u razvoju, pa se
tako prinos može znatno smanjiti ili potpuno izgubiti. Osim velikih šteta u poljoprivredi (sezonske kulture, trajni
nasadi, šume) učinci tuče izazivaju i velike štete na građevinama (krovovi, staklenici, infrastruktura).
Posljedice po kulturna dobra
Tuča može nanijeti štetu na spomenicima i kulturnim dobrima ali ne u obimu velikih nesreća. U slučaju oštećene
krovne konstrukcije pojedinih objekata može za posljedicu imati izloženost unutrašnjosti objekata kiši što može
dovesti do oštećenja vrijednih slika, freski, oltara, vrijednih eksponata od tekstila, papira te niz dragocjenih izvornih
dokumenata i ostalih vrijednosti unutar objekata. Najveći utjecaj tuča bi imala na poljoprivrednim površinama.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
38
Hrana
Štete na ratarskim i povrtlarskim kulturama, krmnom bilju, vinogradima, maslinicima i voćnjacima. Gubitak
jednogodišnjih i višegodišnjih uroda, smanjeni prinosi. Ove štete mogu utjecati na distribuciju namirnica i smanjenje
količine namirnica.
7.6.2. Popis mjera i nositelja u slučaju nastanka tuče
Radnje i postupci koji se provode u slučaju nastanka tuče:
Red.
broj Radnje i postupci
1. Pozivanje Stožera CZ, stavljanje operativnih snaga CZ Grada Krka u pripravnost
2. Pozivanje Gradskog povjerenstva te provedba aktivnosti sukladno Zakonu o ublažavanju i
uklanjanju posljedica prirodnih nepogoda (NN16/19)
3. Izvještavanje župana i predlaganje aktiviranja Županijskog povjerenstva za procjenu štete
od prirodnih nepogoda na ugroženim područjima.
4. Prikupljanje informacija o područjima na kojima su se dogodile najveće materijalne štete od
strane Stožera CZ
6. Aktiviranje operativnih snaga sustava CZ Grada Krka (provodi Stožer CZ na čelu s
gradonačelnikom)
8. Pozivanje vlasnika poduzeća i obrta koji se bave takvom vrstom djelatnosti koja može
izvršiti privremenu sanaciju štete
9. Povjerenstvo nastavlja aktivnosti na popisu i procjeni štete sukladno Zakonu te o rezultatima
izvješćuje Povjerenstvo Primorsko – goranske županije
Mjere civilne zaštite u slučaju tuče:
- organizacija obavještavanja o pojavi opasnosti (standardni operativni postupak u suradnji s
komunikacijskim centrom 112),
- organizacija provođenja mjera i aktivnosti sudionika i operativnih snaga sustava civilne zaštite za
preventivnu zaštitu i otklanjanje posljedica tuče,
- procedure kojima se utvrđuju mogućnosti pružanja prve medicinske pomoći i medicinskog zbrinjavanja te
organizacija djelovanja drugih nositelja reagiranja.
Nositelji mjera su:
Nositelji mjera u slučaju tuče
1. Stožer civilne zaštite Grada Krka (planiranje, organiziranje, usklađivanje i nadziranje provođenja zadaća civilne zaštite, prikupljanje informacija i procjena trenutne situacije)
2. Koordinatori na lokaciji
3. Operativne snage vatrogastva (osiguranje preventivnih mjera):
JVP Krk
DVD Krk
4. Pravne osobe od interesa za sustavu civilne zaštite:
Ponikve voda d.o.o. Krk, Ponikve eko otok Krk d.o.o. Krk
GP KRK d.d. Krk (raščišćavanje)
RADIO OTOK KRK (informiranje javnosti)
5. Udruge (pomoć pri raščišćavanju):
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
39
Nositelji mjera u slučaju tuče
LD »OREBICA«
LD »ŠLJUKA«
Uz navedeno, u sustav se primarno (uz vatrogasne snage) uključuju žurne službe (hitna medicinska pomoć,
policija..)
U slučaju nastajanja tuče postupa se sukladno Planu djelovanja civilne zaštite Grada Krka.
Nakon proglašenja prirodne nepogode, u cilju dodjele novčanih sredstava za djelomičnu sanaciju šteta od prirodnih
nepogoda, nadležna tijela iz poglavlja 6 provode odgovarajuće radnje.
7.6.3. Ostale radnje koje uključuju suradnju s nadležnim tijelima i drugim institucijama u
slučaju nastanka tuče
Dobar način obrane od tuče su protugradne rakete i mreže, no njihov veliki nedostatak je visoka cijena.
Autonomne mjere su promjena sortimenta, datuma sjetve/žetve, upotreba gnojiva i pesticida i sl. Dugoročne mjere
podrazumijevaju strukturne promjene u svrhu prilagodbe na klimatske promjene. To uključuje način korištenja
poljoprivrednog zemljišta, njegovu lokaciju, tip uzgoja, sorte te razne agrotehničke mjere. Jedno od rješenja i
odgovora na klimatske promjene je prelazak na ekološku poljoprivredu. Prelazak na ovaj tip proizvodnje je
dugotrajan proces te zahtijeva znatno podizanje kapaciteta u smislu edukacije i tehnologija, no može biti učinkovita
mjera prilagodbe klimatskim promjenama.
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
40
8. Troškovi angažiranih pravnih osoba i redovitih službi
Način i uvjeti za ostvarivanje materijalnih prava koja se odnose na naknadu plaće, troškova prijevoza, osiguranja i
drugih naknada mobiliziranim pripadnicima za vrijeme sudjelovanja u aktivnostima u sustavu civilne zaštite na
području Republike Hrvatske definirani su Uredbom o načinu utvrđivanja naknade za privremeno oduzete
pokretnine radi provedbe mjera zaštite i spašavanja (NN 85/06) i Uredbom o načinu i uvjetima za ostvarivanje
materijalnih prava mobiliziranih pripadnika postrojbi civilne zaštite za vrijeme sudjelovanja u aktivnostima u sustavu
civilne zaštite (NN br. 33/17).
Troškove materijalnih prava snosi nadležno tijelo (Grad Krk) koje je izdalo nalog za mobilizaciju.
Mobilizirani pripadnik ima prava koja se odnose na:
- naknadu po danu mobilizacije,
- naknadu troškova prijevoza,
- osiguranje smještaja i prehrane,
- osiguranje od odgovornosti i/ili posljedica nesretnog slučaja.
Obveza Grada Krka je i plaćanje obveznog osiguranja za mobiliziranog pripadnika, primjenom najniže osnovice za
obračun doprinosa razmjerno broju dana osiguranja, odnosno mobilizacije.
Odgovorna osoba u pravnoj osobi radi ostvarivanja materijalnih prava za pravnu osobu, jedinici lokalne
samouprave – Gradu Krku podnosi Zahtjev za naknadu za privremeno oduzetu pokretninu.
Isplata naknada za vrijeme privremenog oduzimanja pokretnine za potrebe sustava civilne zaštite isplatit će se po
modelu:
- za teretna vozila, vozila za prijevoz putnika u cestovnom prometu, plovila i radne strojeve: prema važećim
tržišnim cijenama,
- za osobna vozila: sukladno visini naknade po prijeđenom kilometru.
Naknada štete na pokretnini također se utvrđuje prema tržišnoj vrijednosti.
Zapisnik o privremenom oduzimanju pokretnine i Zapisnik o povratu privremeno oduzete pokretnine nalaze se u
Prilogu 7.
Zahtjev za naknadu za privremeno oduzetu pokretninu nalazi se u Prilogu 8.
8.1. Primjena jedinstvenih cijena i priroda za razdoblje od 1.4.2019. do
31.3.2020. godine
Državno povjerenstvo za procjenu štete od prirodnih nepogoda na sjednici održanoj 27. ožujka 2019. godine,
donijelo je Zaključak o prihvaćanju prosječnih prinosa i cijena poljoprivrednih kultura za razdoblje od 1. travnja
2019. do 31. ožujka 2020. godine.
Navedenim Zaključkom su prihvaćene cijene za procjenu štete od prirodnih nepogoda koje će se koristiti od 01.
travnja 2019. godine do 31. ožujka 2020. godine prilikom utvrđivanja šteta u poljoprivredi (Prilog 9.).
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
41
9. Zaključak
Planom djelovanja u području prirodnih nepogoda za Grad Krk evidentirane su moguće prirodne nepogode na
području Grada Krka. Svrha izrade ovog Plana je prikaz specifičnosti prirodnih nepogoda na području Grada, prikaz
prijašnjih šteta te posljedica istih kako bi se stanovništvo uputilo na primjene mjera sprečavanja nepogoda odnosno
ublažavanja njihovih posljedica u slučaju kada su one nepredvidive.
Analizom učestalosti pojave prirodnih nepogoda na području Grada i dosadašnjih šteta moguće je doći do procjene
mogućih budućih šteta na ovom području. Analizirajući sve snage i sredstva vidljivo je da Grad Krk ima snage
kojima će provesti mjere za ublažavanje i otklanjanje izravnih posljedica prirodne nepogode. Preventivne radnje
koje je Grad u mogućnosti provesti, kontinuirano će se provoditi tokom godine.
Isto tako, dosadašnja praksa ukazala je na nužnost promjena u postojećem sustavu dodjele pomoći za nastale
štete od prirodnih nepogoda.
Ovog trenutka moguće je utvrditi kako je postotak osiguranja imovine na području Grada iznimno malen. Potrebno
je u budućnosti u većoj mjeri osigurati imovinu što bi u konačnici imalo pozitivne učinke na gospodarstvo jer pomoć
iz državnog proračuna nije obvezna, a ni dostatna za pokriće nastalih šteta, a posebice za stabiliziranje poslovanja
oštećenika koji se bave određenim gospodarskim djelatnostima.
U cilju sprečavanja nastanka i ublažavanja posljedica prirodnih nepogoda bitna je suradnja Gradskog i Županijskog
povjerenstva za procjenu šteta od prirodnih nepogoda, operativnih snaga sustava civilne zaštite Grada Krka i
stanovništva koji svojim zajedničkim djelovanjem mogu u znatnoj mjeri spriječiti nastanak odnosno ublažiti
posljedice prirodne nepogode.
KLASA: 810-03/19-01/01
URBROJ: 2142/01-02/1-19-5
Krk, 2. prosinca 2019. Predsjednik Gradskog vijeća:
Josip Brusić
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
42
10. Prilozi
10.1. Prilog 1. PN obrazac za prvu procjenu štete
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
43
10.2. Prilog 2. Koeficijent istrošenosti građevina
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
44
10.3. Prilog 3. Koeficijent za izračun veličine građevine
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
45
10.4. Prilog 4. Koeficijent istrošenosti opreme
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
46
10.5. Prilog 5. Gradsko izvješće o utrošku sredstava pomoći
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
47
10.6. Prilog 6. Podaci o razvrstavanju dobara i šifre pojedinačno po
kulturama
Šif.dobra Šif.kul. Dodatak Naziv kulture Jmj
100 101 0 Brane kom
100 102 0 Nasipi ml
100 103 0 Kanali ml
100 104 0 Bazeni kom
100 105 0 Cjevovodi za vodu ml
100 106 0 Vodovodi ml
100 107 0 Kanalizacije ml
100 108 0 Ostale hidrotehničke građevine kom
100 111 0 Željezničke pruge km
100 112 0 Željeznički mostovi km
100 113 0 Državne ceste km
100 115 0 Cestovni mostovi km
100 117 0 Obale km
100 118 0 Zrakoplovne piste km
100 119 0 Ostale prometne građevine kom
100 121 0 Elektroenergetski vodovi km
100 122 0 Telefonski vodovi km
100 123 0 Vodovi energenata km
100 124 0 Ostali vodovi km
100 131 0 Proizvodne građevine tvrtki m2
100 132 0 Neproizvodne građevine tvrtki m2
100 133 0 Poslovne građevine tvrtki m2
100 134 0 Ostale građevine m2
100 141 0 Obiteljske i višestambene zgrade m2
100 142 0 Gospodarske građevine fizičkih osoba m2
100 143 0 Zgrade u izgradnji, vikendice, nenaseljene stambene zgrade m2
100 144 0 Građevine kulturne baštine m2
100 145 0 Ostale građevine m2
100 114 1 Županijske ceste km
100 114 2 Lokalne ceste km
100 114 3 Nerazvrstane ceste km
200 201 0 Sve vrste opreme
300 304 1 Građevinsko zemljište ha
301 305 0 Poljoprivredno zemljište ha
302 306 0 Šumsko zemljište ha
400 401 1 Aronija kom
400 401 10 Kiwi kom
400 401 11 Kruška kom
400 401 12 Kupina kom
400 401 13 Limun kom
400 401 14 Lješnjak kom
400 401 15 Malina kom
400 401 16 Mandarina kom
400 401 17 Marelica kom
400 401 18 Naranča kom
400 401 19 Nektarina kom
400 401 2 Badem kom
400 401 20 Orah kom
400 401 21 Ribiz kom
400 401 22 Smokve kom
400 401 23 Šipak (Nar) kom
400 401 24 Šljiva kom
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
48
Šif.dobra Šif.kul. Dodatak Naziv kulture Jmj
400 401 25 Trešnja kom
400 401 26 Višnja kom
400 401 3 Borovnica kom
400 401 4 Breskva kom
400 401 5 Dunja kom
400 401 6 Grejp kom
400 401 7 Jabuka kom
400 401 9 Pitomi kesten kom
400 402 1 Lozni cijep kom
400 403 0 Maslina kom
400 405 0 Ostale voćne sadnice kom
400 405 10 Ostale četinjače kom
400 405 11 Ostale listače kom
400 405 4 Bor kom
400 405 5 Bukva kom
400 405 6 Grab kom
400 405 7 Hrast kom
400 405 8 Smreka i jela kom
400 405 9 Topola kom
500 504 0 Prostorno drvo listača m3
500 504 1 Trupci listača m3
500 506 1 Ogrijevno drvo listača,četinjača m3
500 510 0 Prostorno drvo četinjača m3
500 510 1 Trupci četinjača m3
600 601 0 Goveda (junad za klanje veća ili jednaka 450kg) kg
600 602 0 Telad kg
600 603 0 Junad( za tov M/Ž) kg
600 603 1 Junice (steone) kom
600 604 0 krava za klanje kg
600 604 1 krava za rasplod kom
600 605 0 bik za rasplod kom
600 607 0 Svinje kg
600 609 0 Odojci kg
600 611 0 Krmače kg
600 611 1 nazimica za rasplod kom
600 612 0 nerastovi kom
600 614 0 Ovce (ovce i ovnovi) za klanje kg
600 614 1 ovce (ovce i ovnovi) za rasplod kom
600 615 0 Janjad (za klanje) kg
600 615 1 šilježica/ovnić, jarić do 1 godine za rasplod kom
600 618 0 Koze (jarica/jarac) za klanje kg
600 618 1 koze (jarica/jarac) za rasplod kom
600 619 0 Jare (za klanje) kg
600 622 0 Konj kg
600 623 0 Ždrijebe kg
600 624 0 kobila/omica/omac pastuh kg
600 624 1 magare ždrebčić/ždrebica kg
600 624 2 magarac pastuh/magarica kg
600 629 1 Guske kg
600 629 10 rasplodni guščić kom
600 629 11 rasplodni pačić kom
600 629 12 rasplodni purić kom
600 629 2 Kokoši i pijevci kg
600 629 3 Kokoši nesilice kg
600 629 4 Patke kg
600 629 5 Pilićibrojleri kg
600 629 6 Puran kg
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
49
Šif.dobra Šif.kul. Dodatak Naziv kulture Jmj
600 629 7 Kunići kg
600 629 8 Puževi kg
600 630 0 Pčele-zajednica kom
600 631 1 Amur konzumni kg
600 631 10 Amur jednogodišnjak kg
600 631 11 Amur matica kg
600 631 12 Babuška konzumna kg
600 631 13 Bolen (bajin, bucov) matica kg
600 631 14 Crvenperka matica kg
600 631 15 Cvergl konzumni kg
600 631 16 Deverika konzumna kg
600 631 17 Deverika matica kg
600 631 18 Jez matica kg
600 631 19 Mrena matica kg
600 631 2 Pastrva kg
600 631 20 Smuđ matica kg
600 631 21 Som matica kg
600 631 22 Šaran jednogodišnjak kg
600 631 23 Šaran matica kg
600 631 24 Tolstolobik bijeli matica kg
600 631 25 Tolstolobik sivi dvogodišnjak kg
600 631 26 Tolstolobik sivi konzumni kg
600 631 27 amur mlađ kg
600 631 28 babuška keder kg
600 631 29 bodorka jednogodišnja kg
600 631 3 Som kg
600 631 30 crvenperka kg
600 631 31 crvenperka dvogodišnja kg
600 631 32 crvenperka jednogodišnja kg
600 631 33 cvergl dvogodišnji kg
600 631 34 cvergl somić kg
600 631 35 deverika dvogodišnja kg
600 631 36 deverika jednogodišnja kg
600 631 37 smuđ dvogodišnji kg
600 631 38 smuđ jednogodišnji kg
600 631 39 smuđ konzumni kg
600 631 4 Šaran konzumni kg
600 631 40 som dvogodišnji kg
600 631 41 som jednogodišnji kg
600 631 42 som konzumni kg
600 631 43 šaran dvogodišnji kg
600 631 44 štuka dvogodišnja kg
600 631 45 štuka jednogodišnja kg
600 631 46 štuka matica kg
600 631 47 tolstolobik dvogodišnji kg
600 631 48 tolstolobik jednogodišnji kg
600 631 49 tolstolobik konzumni kg
600 631 5 Štuka konzumna kg
600 631 50 tolstolobik matica kg
600 631 51 linjak dvogodišnji kg
600 631 52 linjak jednogodišnji kg
600 631 53 linjak konzumni kg
600 631 54 linjak matica kg
600 631 55 babuška keder po kom kom
600 631 6 Tolstolobik bijeli konzumni kg
600 631 7 Smuđ kg
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
50
Šif.dobra Šif.kul. Dodatak Naziv kulture Jmj
600 631 8 Linjak kg
600 631 9 Amur dvogodišnjak kg
600 632 1 Jelen obični (Mladunčad) grlo
600 632 10 Divlja patka kljun
600 632 11 Trčka kljun
600 632 12 Šljuka kljun
600 632 13 Jelen obični (podmladak) grlo
600 632 14 Jelen obični mlada (muško) grlo
600 632 15 Jelen obični mlada (žensko) grlo
600 632 16 Jelen obični srednja (žensko) grlo
600 632 17 Jelen obični zrela (muško) grlo
600 632 18 Jelen obični zrela (žensko) grlo
600 632 19 Srna obična (pomladak) grlo
600 632 2 Jelen obični srednja (muško) grlo
600 632 20 Srna obična mlada (muško) grlo
600 632 21 Srna obična mlada (žensko) grlo
600 632 22 Srna obična srednja (žensko) grlo
600 632 23 Srna obična zrela (muško) grlo
600 632 24 Srna obična zrela (žensko) grlo
600 632 25 Divlja svinja (podmladak) grlo
600 632 26 Divlja svinja mlada (muško) grlo
600 632 27 Divlja svinja mlada (žensko) grlo
600 632 28 Divlja svinja srednja (žensko) grlo
600 632 29 Divlja svinja zrela (muško) grlo
600 632 3 Srna obična (mladunčad) grlo
600 632 30 Divlja svinja zrela (žensko) grlo
600 632 4 Srna obična srednja (muško) grlo
600 632 5 Divlja svinja (mladunčad) grlo
600 632 6 Divlja svinja srednja (muško) grlo
600 632 7 Zec (obični) rep
600 632 8 Fazan kljun
600 632 9 Divlja guska kljun
700 702 0 Pšenica merkantilna t
700 702 1 Pšenica sjemenska t
700 703 0 Raž t
700 703 1 Raž sjemenska t
700 704 1 Ječam t
700 704 2 Ječam stočni t
700 704 3 Ječam sjemenski t
700 705 0 Zob t
700 705 1 Zob sjemenska t
700 706 0 kukuruz t
700 706 1 Kukuruz kokićar t
700 706 2 Kukuruz šećerac t
700 706 3 Kukuruz sjemenski t
700 707 0 Ostale žitarice t
700 707 1 Tritikale t
700 707 2 Tritikale sjeme t
700 707 3 Heljda t
700 707 4 Proso t
700 709 0 Šećerna repa t
700 709 1 Šećerna repa sjemenska t
700 710 0 Suncokret t
700 710 1 Suncokret sjeme t
700 711 0 Uljana repica t
700 711 1 Uljana repica sjeme t
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
51
Šif.dobra Šif.kul. Dodatak Naziv kulture Jmj
700 712 0 Soja t
700 712 1 Soja sjemenska t
700 713 0 Duhan t
700 714 0 Ostalo ljekovito i začinsko bilje t
700 714 1 Kamilica t
700 714 2 Lavanda t
700 715 0 Ostalo industrijsko bilje t
700 715 1 Hmelj t
700 715 2 Konoplja t
700 717 0 Krumpir – kasni t
700 717 1 Krumpir – rani t
700 717 2 Batat t
700 717 3 Krumpir sjemenski t
700 718 0 Mrkva t
700 719 0 Luk i luk kozjak t
700 720 0 Češnjak t
700 721 0 Grah t
700 722 0 Kelj t
700 722 1 Kupus t
700 723 0 Rajčica t
700 724 0 Paprika t
700 725 0 Krastavci t
700 725 1 Kornišoni t
700 726 0 Jagode kg
700 727 0 Maline kg
700 728 0 Dinje kg
700 728 1 Lubenica kg
700 729 0 Ostalo povrće t
700 729 10 Grašak t
700 729 12 Vlasac t
700 729 13 Kultivirane gljive t
700 729 14 Matovilac t
700 729 15 Patliđan t
700 729 16 Poriluk t
700 729 17 Salata t
700 729 18 Šparoge t
700 729 19 Tikve uljarice t
700 729 2 Postrna repa t
700 729 20 Blitva t
700 729 21 Brokula t
700 729 22 Kelj pupčar t
700 729 23 Komorač t
700 729 24 Koraba t
700 729 25 Rabarbara-raštika t
700 729 26 Radič t
700 729 27 Rotkvica t
700 729 28 Špinat t
700 729 29 Peršin t
700 729 3 Povrće sjeme t
700 729 30 Endivija t
700 729 31 Tikvice, tikve t
700 729 32 Cikorija t
700 729 4 Celer t
700 729 5 Cikla t
700 729 7 Cvjetača t
700 731 0 Djetelina t
700 731 1 Djetelina sjemenska t
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
52
Šif.dobra Šif.kul. Dodatak Naziv kulture Jmj
700 732 0 Lucerna t
700 732 1 Lucerna sjemenska t
700 734 0 Stočna repa t
700 735 0 Ostalo krmno bilje t
700 735 1 Smjesa liguminoza i žitarica t
700 735 2 Stočni kelj t
700 735 3 Trave sjeme t
700 735 4 Grahorica t
700 735 5 Stočni grašak t
700 735 7 Stočni sirak t
700 735 8 Trave i travolika paša t
700 739 0 Trešnje kg
700 740 0 Višnje kg
700 741 0 Marelice kg
700 742 0 Jabuke kg
700 743 0 Kruška kg
700 744 0 Dunje kg
700 745 0 Šljive kg
700 746 0 Breskve kg
700 746 1 Nektarine kg
700 747 0 Orasi u ljusci kg
700 748 0 Bademi u ljusci kg
700 749 0 Naranče kg
700 750 0 Mandarine kg
700 751 0 Limun kg
700 752 0 Smokve kg
700 753 0 Kiwi kg
700 754 0 Ostalo voće kg
700 754 1 Ostalo jagodasto voće kg
700 754 2 Grejp kg
700 754 3 Kupina kg
700 754 4 Lješnjaci u ljusci kg
700 754 5 Šipak kg
700 754 6 Ribizl kg
700 754 8 Borovnica kg
700 754 9 Ogrozd kg
700 755 0 Masline kg
700 756 0 Grožđe vinsko kg
700 759 0 Grožđe stolno kg
700 760 0 Sirovine.repr.mat.,sitni inventar kom
700 760 1 Presadnice cvijeća kom
700 760 2 Presadnice začinskog bilja kom
700 760 4 Presadnice povrća kom
700 762 3 Med u košnici kg
700 763 0 Trgovačka roba kom
700 729 33 Rikula t
800 801 0 Pokretna kulturna baština
800 802 0 Priroda i okoliš
800 803 0 Pokretna imovina fizičkih osoba
900 901 0 Troškovi obrane od elementarne nepogode
900 902 0 Troškovi zbrinjavanja stanovništva
900 903 0 Troškovi zdravstvene zaštite
900 904 0 Novčana davanja
900 905 0 Ostali troškovi
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
53
10.7. PRILOG 7. Zapisnik o privremenom oduzimanju pokretnine i Zapisnik
o povratu privremeno oduzete pokretnine
REPUBLIKA HRVATSKA
GRAD KRK
Temeljem članka 3. Uredbe o načinu utvrđivanja naknade za privremeno oduzete pokretnine radi provedbe mjera
zaštite i spašavanja (NN 85/2006). sačinjen je:
ZAPISNIK O PRIVREMENOM ODUZIMANJU POKRETNINE
PODACI O MJESTU PRIMOPREDAJE I OSOBAMA KOJE VRŠE PRIMOPREDAJU
1. Mjesto primopredaje - adresa
Mjesto Ulica Kućni broj
2. Vrijeme primopredaje Dan, mjesec, godina Sat, minuta
3. Djelatnik ili osoba ovlaštena od tijela koje je naložilo privremeno oduzimanje pokretnine
Ime i prezime
Broj iskaznice Potpis
4. Vlasnik ili korisnik pokretnine
Za pravne osobe: Naziv pravne osobe MB Telefon
Za fizičke osobe: Ime, ime oca i prezime Telefon
5. Sjedište, adresa vlasnika ili korisnika
Grad 1 mjesto Ulica Kućni broj
6. Vlasnik pokretnine ili zastupnik vlasnika
Ime, ime oca i prezime Odnos s vlasnikom Telefon
7. Stručna osoba za pregled pokretnine
Ime, ime oca i prezime Kvalifikacija Potpis
PODACI O POKRETNINI
8. Vrsta
9. Tip
10. Godina proizvodnje
11. Registrirano Da Reg. oznaka
Ne Broj šasije ili tvornički broj
12.
Stanje brojača prijeđenih kilometara ili sati rada
Km
Sati rada
Nema nikakvog brojila
13.
Popis alata i druge opreme koja nije sastavni dio pokretnine, ali se koristi s pokretninom
14.
Opis postojećeg stanja pokretnine, ispravnost, oštećenja, kvarovi i slično
15. Posebne napomene
Napomena: Ukoliko za podatke u rubrikama 13., 14. ili 15. nema dovoljno prostora, isti se. uz naznaku broja rubrike, mogu
nastaviti na poleđini ovoga zapisnika ili na ovjerenom privitku.
Pokretninu predao
(vlasnik ili korisnik)
Potpis odgovorne osobe i pečat
tijela koje je naložilo privremeno
oduzimanje pokretnine
Ovlašteni službenik
Ravnateljstva civilne zaštite ili
druga ovlaštena osoba
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
54
REPUBLIKA HRVATSKA
GRAD KRK
Temeljem članka 5. stavka 1. Uredbe o utvrđivanju naknade za privremeno oduzete pokretnine radi provedbe mjera
zaštite i spašavanja (NN 85/2006.), sačinjen je
ZAPISNIK O POVRATU PRIVREMENO ODUZETE POKRETNINE
PODACI O MJESTU POVRATA I O OSOBAMA KOJE VRŠE PRIMOPREDAJU
1. Mjesto primopredaje adresa Mjesto Ulica Kućni broj
2. Vrijeme primopredaje Dan, mjesec, godina Sat, minuta
3. Djelatnik ili ovlaštena osoba od tijela koje je naložilo privremeno oduzimanje pokretnine
Ime i prezime
Broj iskaznice Potpis
4.
Vlasnik ili korisnik pokretnine
Za pravne osobe: Naziv pravne osobe
MB Telefon
Za fizičke osobe: Ime, ime oca i prezime
Telefon
5. Sjedište, adresa vlasnika ili korisnika
Mjesto Ulica Kućni broj
6. Vlasnik pokretnine ili zastupnik vlasnika
Ime, ime oca i prezime Odnos s vlasnikom
Telefon
7. Stručna osoba za pregled pokretnine
Ime, ime oca i prezime Kvalifikacija Potpis
PODACI O POKRETNINI
8. Vrsta
9. Tip
10. Godina proizvodnje
11. Registrirano Da Reg. oznaka
Ne Broj šasije ili tvornički broj
12. Stanje brojača prijeđenih kilometara ili sati rada
Km
Sati rada
13.
Popis alata i druge opreme koja nije sastavni dio pokretnine, ali je s njome privremeno oduzeta te su utvrđena oštećenja ili nestanak iste
14.
Opis općeg stanja pokretnine, utvrđene neispravnosti, oštećenja, kvarovi, lomovi, uništenje, nestanak ili otuđenje i slično koji su nastali tijekom privremenog oduzimanja.
15.
Da li je šteta na pokretnini ili opremi prijavljena nadležnoj PU MUP-a
Ne
Da PP Br. zapisnika
16. Posebne napomene
Napomena: Ukoliko za podatke u rubrikama 13., 14. ili 15. nema dovoljno prostora, isti se, uz naznaku broja rubrike, mogu
nastaviti na poleđini ovoga zapisnika ili na ovjerenom privitku.
Pokretninu predao
(vlasnik ili korisnik)
Potpis odgovorne osobe i pečat
tijela koje je naložilo privremeno
oduzimanje pokretnine
Ovlašteni službenik
Ravnateljstva civilne zaštite ili
druga ovlaštena osoba
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
55
10.8. PRILOG 8. Zahtjev za naknadu za privremeno oduzetu pokretninu
Ime i naziv
___________________________
MB (za pravne osobe)
___________________________
Adresa sjedišta ili prebivališta
___________________________
U___________________, ___________ godine
_________________________________
(Naziv tijela kojem se upućuje zahtjev, tj.
tijela koje je naložilo privremeno oduzimanje pokretnine)
Temeljem članka 6.. Uredbe o utvrđivanju naknade za privremeno oduzete pokretnine radi provedbe mjera zaštite
i spašavanja (NN 85/2006.) i na osnovi Zapisnika o privremenom oduzimanju pokretnine i Zapisnika o povratu
privremeno oduzete pokretnine, sačinjen je
ZAHTJEV ZA NAKNADU ZA PRIVREMENO ODUZETU POKRETNINU
Podaci o pokretnini
Vrsta
Tip
Godina proizvodnje
Registrirano Da Reg. oznaka
Ne Broj šasije ili tvornički broj
Redni broj
Vrsta naknade Oznaka X za
traženu naknadu
Napomena
1. Naknada za korištenje teretnog vozila, vozila za prijevoz putnika u cestovnom prometu, plovila ili radnog stroja
2. Naknada za korištenje privremeno oduzetog osobnog vozila
3. Naknada za oštećenje pokretnine
4. Naknada za uništenu ili otuđenu pokretninu
Traženu naknadu molimo doznačiti na naš žiro račun broj___________________________/ moj tekući račun broj
__________________________ koji se vodi kod ____________________banke u ______________, na adresi
__________________________.
M.P.
(za pravne osobe)
Zahtjev podnosi/ovjerava
_____________________
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
56
10.9. PRILOG 9. cijene za utvrđivanje štete u poljoprivredi u registru šteta
od prirodnih nepogoda za razdoblje 1. travnja 2019. do 31. ožujka
2020. u Republici Hrvatskoj
R.b. Kultura Jedinica mjere
Postojeća cijena (za razdoblje od 1. travnja
2018. godine do 31 ožujka 2019. godine) po jedinici
mjere u kunama
Nove cijene za utvrđivanje štete u poljoprivredi u
Registru šteta za razdoblje 1. travnja 2019.
do 31. ožujka 2020. po jedinici mjere u kunama
0. 1. 2. 3. 4. ŽITARICE
1. Ječam Pivarski t 1.050,00 1.100,00
2. Ječam stočni t 850,00 990,00
3. Kukuruz kokićar t 2.100,00 2.100,00
4. Kukuruz merkantilni t 1.010,00 940,00
5. Kukuruz šećerac t 3.500,00 3.500,00
6. Pšenica merkantilna t 1.060,00 1.090,00
7. Raž t 920,00 890,00
8. Tritikale t 860,00 990,00
9. Zob t 830,00 840,00
10. Ostale žitarice t 894,53 894,53
R.b. Kultura Jedinica mjere
Postojeća cijena (za razdoblje od 1. travnja
2018. godine do 31 ožujka 2019. godine) po jedinici
mjere u kunama
Nove cijene za utvrđivanje štete u poljoprivredi u
Registru šteta za razdoblje 1. travnja 2019.
do 31. ožujka 2020. po jedinici mjere u kunama
0. 1. 2. 3. 4. SJEMENSKA ROBA
11. Djetelina sjemenska t 20.000,00 20.000,00
12. Ječam sjemenski t 1.150,00 1.150,00
13. Krumpir sjemenski t 5.000,00 5.000,00
14. Kukuruz sjemenski t 8.000,00 8.000,00
15. Lucerna sjemenska t 21.000,00 21.000,00
16. Povrće sjeme t 30.000,00 30.000,00
17. Pšenica sjemenska t 1.100,00 1.100,00
18. Raž sjemenska t 1.600,00 1.600,00
19. Soja sjemenska t 2.600,00 2.600,00
20. Suncokret sjeme t 16.000,00 16.000,00
21. Šećerna repa sjemenska t 16.000,00 16.000,00
22. Trave sjeme t 16.000,00 16.000,00
23. Tritikale sjeme t 1.600,00 1.600,00
24. Uljana repica sjeme t 5.000,00 5.000,00
25. Zob sjemenska t 1.500,00 1.500,00
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
57
R.b. Kultura Jedinica mjere
Postojeća cijena (za razdoblje od 1. travnja
2018. godine do 31 ožujka 2019. godine) po jedinici
mjere u kunama
Nove cijene za utvrđivanje štete u poljoprivredi u
Registru šteta za razdoblje 1. travnja 2019.
do 31. ožujka 2020. po jedinici mjere u kunama
0. 1. 2. 3. 4. INDUSTRIJSKO BILJE
26. Duhan – neižiljeni t 12.007,15 13.182,59
27. Hmelj (suhe šišarke) t 0,00 0,00
28. Konoplja(merkantilno sjeme) t 16.000,00 16.000,00
29. Soja t 2.680,00 2.200,00
30. Suncokret t 2.180,00 1.890,00
31. Šećerna repa t 276,37 202,06
32. Uljana repica t 2.360,00 2.270,00
33. Ostalo industrijsko bilje t 2.000,00 2.000,00
R.b. Kultura Jedinica mjere
Postojeća cijena (za razdoblje od 1. travnja
2018. godine do 31 ožujka 2019. godine) po jedinici
mjere u kunama
Nove cijene za utvrđivanje štete u poljoprivredi u
Registru šteta za razdoblje 1. travnja 2019.
do 31. ožujka 2020. po jedinici mjere u kunama
0 1. 2. 3. 4. KRMNO BILJE
34. Djetelina i mješavina – sijeno t 800,00 800,00
35. Kukuruz – zelena masa t 190,00 190,00
36. Livade – prirod sijena t 700,00 700,00
37. Lucerna – sijeno t 689,73 689,73
38. Mješavina mahunarki s
travama i žitaricama – sijeno t 300,00 300,00
39. Pašnjaci – prirod sijena t 700,00 700,00
40. Stočni kelj t 0,00 0,00
41. Stočna repa t 0,00 0,00
42. Trave i mješavine trava t 700,00 700,00
43. Ostalo krmivo t 450,00 450,00
R.b. Kultura Jedinica mjere
Postojeća cijena (za razdoblje od 1. travnja
2018. godine do 31 ožujka 2019. godine) po jedinici
mjere u kunama
Nove cijene za utvrđivanje štete u poljoprivredi u
Registru šteta za razdoblje 1. travnja 2019.
do 31. ožujka 2020. po jedinici mjere u kunama
0. 1. 2. 3. 4. POVRĆE
44. Bijela repa t 1.100,00 1.100,00
45. Buče (bundeve, tikve) –
međuusjev t 300,00 300,00
46. Celer t 4.000,00 4.000,00
47. Cikla t 1.300,00 1.300,00
48. Cikorija t 850,00 850,00
49. Crveni luk i luk kozjak t 3.380,00 3.820,00
50. Crveni radić t 14.580,00 14.140,00
51. Cvjetača t 770,00 8.550,00
52. Češnjak (bijeli luk) t 27.350,00 25.340,00
53. Feferon t 7.000,00 7.000,00
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
58
54. Grah – suho zrno t 18.463,04 18.870,00
55. Grah – svježe zrno ili
mahune t 10.000,00 10.000,00
56. Grašak – suho zrno t 5.500,00 5.500,00
57. Grašak stočni – suho zrno t 2.350,00 2.350,00
58. Grašak – svježe zrno ili
mahune t 20.000,00 20.000,00
59. Kelj t 5.180,00 5.220,00
60. Kornišoni ( krastavci za
preradu) t 8.040,00 8.550,00
61. Krastavci t 7.440,00 7.720,00
62. Krumpir – rani t 5.280,00 5.390,00
63. Krumpir – kasni t 2.310,00 2.600,00
64. Krumpir- batat t 4.500,00 4.500,00
65. Kultivirane gljive t 16.480,00 16.100,00
66. Kupus t 3.728,83 4.115,00
67. Matovilac i rikula t 26.000,00 26.000,00
68. Mrkva t 4.620,00 5.550,00
69. Paprika t 12.530,00 12.162,50
70. Paprika za preradu t 1.800,00 1.800,00
71. Patliđan t 9.030,00 8.740,00
72. Poriluk i ostale vrste luka t 3.100,00 3.100,00
73. Rajčica t 5.390,00 5.491,55
74. Rajčica za preradu t 800,00 800,00
75. Salata i endivija t 10.178,00 8.410,00
76. Šparoge t 20.000,00 20.000,00
77. Tikve uljarice (mokre koštice) t 7.000,00 7.000,00
78. Ostalo kupusno
povrće(koraba,brokula i sl.) t 5.000,00 5.000,00
79. Ostalo povrće (špinat,
blitva,peršin,pastrnjak i dr.) t 9.000,00 9.000,00
R.b. Kultura Jedinica mjere
Postojeća cijena (za razdoblje od 1. travnja
2018. godine do 31 ožujka 2019. godine) po jedinici
mjere u kunama
Nove cijene za utvrđivanje štete u poljoprivredi u
Registru šteta za razdoblje 1. travnja 2019.
do 31. ožujka 2020. po jedinici mjere u kunama
0. 1. 2. 3. 4. VOĆE
80. Bademi u ljusci kg 40,00 40,00
81. Breskve i nektarine kg 7,60 9,43
82. Dinje kg 5,73 5,83
83. Dunje kg 5,50 5,50
84. Grejp kg 10,52 9,29
85. Grožđe – stolno kg 18,40 17,23
86. Grožđe – vinsko kg 5,57 5,80
87. Jabuke kg 4,62 4,47
88. Jabuke za preradu kg 0,80 1,00
89. Jagode kg 20,89 19,20
90. Kiwi kg 11,40 12,13
91. Kruška kg 10,71 10,49
92. Kruške za preradu kg 2,25 2,75
93. Kupina kg 28,00 28,00
94. Limun kg 11,34 11,53
95. Lubenica kg 3,23 3,65
96. Lješnjaci u ljusci kg 18,00 18,00
97. Maline kg 28,00 28,00
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
59
98. Mandarine kg 4,77 3,05
99. Marelice kg 8,99 11,86
100. Masline kg 8,50 8,50
101. Masline stolne kg 11,00 11,00
102. Naranče kg 8,14 8,18
103. Orasi u ljusci kg 20,00 20,00
104. Ribizl kg 25,00 25,00
105. Smokve kg 12,50 12,50
106. Šipak (nar) kg 9,00 9,00
107. Šljive kg 5,81 5,41
108. Šljive za preradu kg 2,00 2,00
109. Trešnje kg 15,67 15,79
110. Višnje kg 9,77 14,59
111. Ostalo voće kg 3,00 3,00
112. Ostalo jagodasto voće (dud, borovnica, brusnica, ogrozd,
goji ..) kg 20,00 20,00
Ekološka proizvodnja *
Proizvodnja u plastenicima **
* cijena kulture u ekološkoj proizvodnji je cijena kulture u konvencionalnoj proizvodnji uvećana 2 puta
** cijena kulture proizvodnje u plastenicima je cijena kulture u konvencionalnoj proizvodnji uvećana 2,5 puta
R.b. Kultura Jedinica mjere
Postojeća cijena (za razdoblje od 1. travnja
2018. godine do 31 ožujka 2019. godine) po jedinici
mjere u kunama
Nove cijene za utvrđivanje štete u poljoprivredi u
Registru šteta za razdoblje 1. travnja 2019.
do 31. ožujka 2020. po jedinici mjere u kunama
0. 1. 2. 3. 4. VOĆNE SADNICE
113. Aronija kom 25,00 15,00
114. Badem kom 25,00 20,00
115. Borovnica kom 27,50 35,00
116. Breskva kom 20,00 20,00
117. Dunja kom 20,00 20,00
118. Grejp kom 45,00 45,00
119. Jabuka kom 24,66 27,42
120. Jagoda kom 5,00 5,00
121. Pitomi kesten kom 100,00 100,00
122. Kiwi kom 30,00 30,00
123. Kruška kom 18,00 20,00
124. Kupina kom 12,00 12,00
125. Limun kom 45,00 45,00
126. Lozni cijep - stolne kom 12,00 12,00
127. Lozni cijep - vinske kom 7,95 8,04
128. Lješnjak kom 17,50 17,50
129. Malina kom 20,00 15,00
130. Mandarina kom 45,00 45,00
131. Marelica kom 20,00 20,00
132. Maslina kom 32,74 33,22
133. Naranča kom 45,00 45,00
134. Nektarina kom 20,00 20,00
135. Orah kom 100,00 100,00
136. Ribiz kom 20,50 20,50
137. Smokve kom 45,00 45,00
138. Šipak (Nar) kom 45,00 45,00
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
60
139. Šljiva kom 20,00 20,00
140. Trešnja kom 20,00 20,00
141. Višnja kom 20,00 20,00
142. Ostale voćne sadnice kom 18,00 18,00
Napomena: Kod oštećenja dugogodišnjih nasada uzima se cijena voćne sadnice
R.b. Kultura Jedinica mjere
Postojeća cijena (za razdoblje od 1. travnja
2018. godine do 31 ožujka 2019. godine) po jedinici
mjere u kunama
Nove cijene za utvrđivanje štete u poljoprivredi u
Registru šteta za razdoblje 1. travnja 2019.
do 31. ožujka 2020. po jedinici mjere u kunama
0. 1. 2. 3. 4. ŠUME
143. Bor kom 6,00 Određuje se temeljem
Cjenika glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma
144. Bukva kom 4,05 Određuje se temeljem
Cjenika glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma
145. Grab kom 2,70 Određuje se temeljem
Cjenika glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma
146. Hrast kom 3,00 Određuje se temeljem
Cjenika glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma
147. Smreka i jela kom 3,00 Određuje se temeljem
Cjenika glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma
148. Topola kom 27,00 Određuje se temeljem
Cjenika glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma
149. Ostale četinjače kom 3,00 Određuje se temeljem
Cjenika glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma
150. Ostale listače kom 3,00 Određuje se temeljem
Cjenika glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma
151. Ogrijevno drvo
listača,četinjača m3 180,34
Određuje se temeljem Cjenika glavnih šumskih
proizvoda Hrvatskih šuma
152. Prostorno drvo četinjača m3 138,00 Određuje se temeljem
Cjenika glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma
153. Prostorno drvo listača m3 216,00 Određuje se temeljem
Cjenika glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma
154. Trupci četinjača m3 409,00 Određuje se temeljem
Cjenika glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma
155. Trupci listača m3 566,00 Određuje se temeljem
Cjenika glavnih šumskih proizvoda Hrvatskih šuma
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
61
R.b. Kultura Jedinica mjere
Postojeća cijena (za razdoblje od 1. travnja
2018. godine do 31 ožujka 2019. godine) po jedinici
mjere u kunama
Nove cijene za utvrđivanje štete u poljoprivredi u
Registru šteta za razdoblje 1. travnja 2019.
do 31. ožujka 2020. po jedinici mjere u kunama
0. 1. 2. 3. 4. OSTALO
156. Ljekovito i aromatično bilje
(lavanda, kamilica, komorač..)
t 11.500,00 11.500,00
157. Presadnice cvijeća kom 2,00 2,00
158. Presadnice povrća kom 1,50 1,50
159. Presadnice začinskog bilja kom 2,00 2,00
R.b. Kultura Jedinica mjere
Postojeća cijena (za razdoblje od 1. travnja
2018. godine do 31 ožujka 2019. godine) po jedinici
mjere u kunama
Nove cijene za utvrđivanje štete u poljoprivredi u
Registru šteta za razdoblje 1. travnja 2019.
do 31. ožujka 2020. po jedinici mjere u kunama
0. 1. 2. 3. 4. STOČARSTVO
160. Bik za rasplod kom 12.000,00 13.000,00
161. Goveda (Junad za klanje od
≥450 kg kg 13,44 13,64
162. Guske kg 30,00 30,00
163. Janjad za klanje kg 22,73 22,34
164. Jare za klanje kg 22,40 22,35
165. Junad i starija telad za tov ≥
200 kg kg 25,00 25,00
166. Junice (steone) kom 12.000,00 13.000,00
167. Kobila,omica/omac pastuh kg 15,00 15,00
168. Kokoši i pijevci kg 8,50 8,50
169. Kokoši nesilice kg 25,00 25,00
170. Konj kg 15,00 15,00
171. Koze (jarica/jarac) za klanje kg 8,00 8,00
172. Koze (jarica/jarac) za rasplod kom 1.200,00 1.200,00
173. Krava za klanje kg 7,81 7,67
174. Krava za rasplod kom 8.000,00 9.000,00
175. Krmače za klanje kg 8,80 8,97
176. Kunići kg 0,00 0,00
177. Magare ždrebčić/ždrebica kg 15,00 15,00
178. Magarac pastuh/magarica kg 15,00 15,00
179. Nazimica za rasplod kom 2.500,00 2.500,00
180. Nerastovi kom 3.500,00 3.500,00
181. Odojci kg 17,35 16,40
182. Ovce (ovce i ovnovi) za
klanje kg 8,00 8,00
183. Ovce (ovce i ovnovi) za
rasplod kom 1.200,00 1.200,00
184. Patke kg 25,00 25,00
185. Pčele-zajednica kom 900,00 900,00
186. Pilenka kom 50,00 50,00
187. Pilići-tovljeni-brojleri kg 10,00 10,00
188. Purani kg 8,33 8,32
189. Zagorski puran kg 40,00 40,00
190. Puževi kg 28,50 36,00
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
62
191. Rasplodni guščić kom 40,00 40,00
192. Rasplodni pačić kom 14,00 14,00
193. Rasplodni purić kom 25,00 25,00
194. Svinje kg 9,54 8,47
195. Šilježica/ovnić, jarić do 1
godine za rasplod kom 1.500,00 1.500,00
196. Telad kg 23,16 25,15
197. Ždrijebe kg 18,00 18,00
R.b. Kultura Jedinica mjere
Postojeća cijena (za razdoblje od 1. travnja
2018. godine do 31 ožujka 2019. godine) po jedinici
mjere u kunama
Nove cijene za utvrđivanje štete u poljoprivredi u
Registru šteta za razdoblje 1. travnja 2019.
do 31. ožujka 2020. po jedinici mjere u kunama
0. 1. 2. 3. 4. RIBE
198. Amur dvogodišnjak kg 17,00 17,00
199. Amur jednogodišnjak kg 22,00 22,00
200. Amur konzumni kg 13,50 13,50
201. Amur matica kg 20,00 20,00
202. Amur mlađ kg 28,00 28,00
203. Babuška - keder kom 0,30 0,30
204. Babuška keder kg kg 4,00 4,00
205. Babuška konzumna kg 6,30 6,30
206. Bodorka jednogodišnja kg 15,00 15,00
207. Bolen (bajin, bucov) matica kg 8,50 8,50
208. Crvenperka kg 24,00 24,00
209. Crvenperka dvogodišnja kg 22,00 22,00
210. Crvenperka jednogodišnja kg 20,00 20,00
211. Crvenperka matica kg 48,00 48,00
212. Cvergl dvogodišnji kg 22,00 22,00
213. Cvergl/somić kg 35,00 35,00
214. Cvergl konzumni kg 27,13 27,13
215. Deverika dvogodišnja kg 22,00 22,00
216. Deverika jednogodišnja kg 28,00 28,00
217. Deverika konzumna kg 9,21 9,21
218. Deverika matica kg 24,00 24,00
219. Jez matica kg 8,50 8,50
220. Mrena matica kg 10,70 10,70
221. Pastrva kg 21,00 21,00
222. Smuđ kg 32,00 32,00
223. Smuđ dvogodišnji kg 92,00 92,00
224. Smuđ jednogodišnji kg 120,00 120,00
225. Smuđ konzumni kg 70,00 70,00
226. Smuđ matica kg 120,00 120,00
227. Som kg 39,50 39,50
228. Som dvogodišnji kg 55,00 55,00
229. Som jednogodišnji kg 60,00 60,00
230. Som konzumni kg 45,00 45,00
231. Som matica kg 60,00 60,00
232. Šaran dvogodišnji kg 25,00 25,00
233. Šaran jednogodišnjak kg 30,00 30,00
234. Šaran konzumni kg 17,50 17,50
235. Šaran matica kg 24,00 24,00
236. Štuka dvogodišnja kg 63,00 63,00
237. Štuka jednogodišnja kg 84,00 84,00
238. Štuka konzumna kg 42,00 42,00
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
63
239. Štuka matice kg 83,00 83,00
240. Tolstolobik dvogodišnji kg 13,00 13,00
241. Tolstolobik jednogodišnji kg 16,00 16,00
242. Tolstolobik konzumni kg 6,75 6,75
243. Tolstolobik matica kg 14,00 14,00
244. Tolstolobik bijeli konzumni kg 7,00 7,00
245. Tolstolobik bijeli matica kg 14,00 14,00
246. Tolstolobik sivi dvogodišnjak kg 13,00 13,00
247. Tolstolobik sivi konzumni kg 7,00 7,00
248. Linjak dvogodišnji kg 14,00 14,00
249. Linjak jednogodišnji kg 56,00 56,00
250. Linjak konzumni kg 28,00 28,00
251. Linjak matica kg 45,00 45,00
252. Linjak kg 35,00 35,00
R.b. Kultura Jedinica mjere
Postojeća cijena (za razdoblje od 1. travnja
2018. godine do 31 ožujka 2019. godine) po jedinici
mjere u kunama
Nove cijene za utvrđivanje štete u poljoprivredi u
Registru šteta za razdoblje 1. travnja 2019.
do 31. ožujka 2020. po jedinici mjere u kunama
0. 1. 2. 3. 4. DIVLJAČ
253. Jelen obični (Mladunčad) grlo 600,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
254. Jelen obični (pomladak) grlo 1.200,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
255. Jelen obični mlada (muško) grlo 4.000,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
256. Jelen obični mlada(žensko) grlo 2.000,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
257. Jelen obični srednja (muško) grlo 10.000,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
258. jelen obični srednja (žensko) grlo 3.000,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
259. Jelen Obični zrela (muško) grlo 16.000,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
260. Jelen obični zrela (žensko) grlo 3.000,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
261. Srna obična (mladunčad) grlo 200,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
262. srna obična (pomladak) grlo 350,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
263. Srna obična mlada (muško) grlo 1.500,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
264. Srna obična mlada (žensko) grlo 600,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
64
265. Srna obična srednja (muško) grlo 2.000,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
266. Srna obična srednja
(žensko) grlo 800,00
Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
267. Srna obična zrela (muško) grlo 2.500,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
268. Srna obična zrela (žensko) grlo 1.000,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
269. Divlja svinja (mladunčad) grlo 300,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
270. Divlja svinja (pomladak) grlo 600,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
271. Divlja svinja mlada (muško) grlo 1.000,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
272. Divlja svinja mlada (žensko) grlo 800,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
273. Divlja svinja srednja (muško) grlo 4.500,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
274. Divlja svinja srednja (žensko) grlo 1.000,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
275. Divlja svinja zrela (muško) grlo 8.000,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
276. Divlja svinja zrela (žensko) grlo 1.200,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
277. Zec (običmi) rep 325,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
278. Fazan kljun 95,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
279. Divlja guska kljun 130,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
280. Divlja patka kljun 90,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
281. Trčka kljun 150,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
282. Šljuka kljun 200,00 Određuje se temeljem Pravilnika o odštetnom
cjeniku
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
65
R.b. Kultura Jedinica mjere
Postojeća cijena (za razdoblje od 1. travnja
2018. godine do 31 ožujka 2019. godine) po jedinici
mjere u kunama
Nove cijene za utvrđivanje štete u poljoprivredi u
Registru šteta za razdoblje 1. travnja 2019.
do 31. ožujka 2020. po jedinici mjere u kunama
0. 1. 2. 3. 4.
ZEMLJIŠTE
283. Obradivo poljoprivredno zemljište (oranice, vrtovi,
voćnjaci, vinogradi, maslinici) ha
Određuje se temeljem Pravilnika o metodologiji
utvrđivanja tržišne cijene za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
izravnom pogodbom (NN 141/13)
Određuje se temeljem Pravilnika o metodologiji
utvrđivanja tržišne cijene za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
izravnom pogodbom (NN 141/13)
284. Obradivo poljoprivredno
zemljište (livade) ha
Određuje se temeljem Pravilnika o metodologiji
utvrđivanja tržišne cijene za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
izravnom pogodbom (N.N. br. 141/13)
Određuje se temeljem Pravilnika o metodologiji
utvrđivanja tržišne cijene za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
izravnom pogodbom (N.N. br. 141/13)
285. Ostalo poljoprivredno zemljište (pašnjaci)
ha
Određuje se temeljem Pravilnika o metodologiji
utvrđivanja tržišne cijene za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
izravnom pogodbom (N.N. br. 141/13)
Određuje se temeljem Pravilnika o metodologiji
utvrđivanja tržišne cijene za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
izravnom pogodbom (N.N. br. 141/13)
286. Ostalo poljoprivredno
zemljište ha
Određuje se temeljem Pravilnika o metodologiji
utvrđivanja tržišne cijene za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
izravnom pogodbom (N.N. br. 141/13)
Određuje se temeljem Pravilnika o metodologiji
utvrđivanja tržišne cijene za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
izravnom pogodbom (N.N. br. 141/13)
287. Šumsko zemljište ha
Određuje se temeljem Pravilnika o metodologiji
utvrđivanja tržišne cijene za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
izravnom pogodbom (N.N. br. 141/13)
Određuje se temeljem Pravilnika o metodologiji
utvrđivanja tržišne cijene za prodaju poljoprivrednog zemljišta u vlasništvu Republike Hrvatske
izravnom pogodbom (N.N. br. 141/13)
*Kod oštećenja šumskog zemljišta vrijednost se utvrđuje prema podacima o početnoj cijeni za prodaju poljoprivrednog zemljišta klase livada i pašnjak
Plan djelovanja u području prirodnih nepogoda, Grad Krk
66
R.b. Kultura Jedinica mjere
Postojeća cijena (za razdoblje od 1. travnja
2018. godine do 31 ožujka 2019. godine) po jedinici
mjere u kunama
Nove cijene za utvrđivanje štete u poljoprivredi u
Registru šteta za razdoblje 1. travnja 2019.
do 31. ožujka 2020. po jedinici mjere u kunama
0. 1. 2. 3. 4.
OSTALA OBRTNA DOBRA
288. Med kg 25,18 23,50