Pitanja i Odgovori Za Ispit - KS Puskica

3
1. Које се претпоставке морају задовољити приликом увођења ИС? jedinstven sistem označavanja, jedinstven model procesa i podataka, zajednička baza podataka, tj. sistema za upravljanje bazama podataka (SUBP) 2. Којим методама се дефинишу захтеви менаџера за информацијама? • Definisanje zahteva menadžera za informacijama treba da omogući identifikovanje okvira poslovnih procesa. To se postiže: – metodom odozgo na dole – Top-Down (sprovođenje intervjua) širina u pristupu – metodom odozdo na gore Bottom-Up (analiza dokumenata) preciznost 3. Шта подразумева реинжењеринг пословних процеса? Reinženjering poslovnih procesa (BPR – Business Process Reingineering) jeste prelazak u novu tehnološku paradigmu (uzor), gde nema podele poslovnih procesa na prodaju, marketing i računovodstvo, već se organizovanje vrši oko kontinuiranih poslovnih procesa čiji je osnovni cilj dostava proizvoda potrošaču. Jedna od glavnih deviza reinženjeringa poslovnih procesa jeste komunikacija, koja treba da omogući premošćavanje teorije odozgo na dole (Top- Down) sa odozdo na gore (Bottom-Up) implementacijom 4. Како се спроводи реинжењеринг пословних процеса? • Tehnika IDEF (Integration DEFinition) modeliranja, definisana od strane IDEF Users Group, je prihvaćena kao osnova za sprovo đ enje postupka rein ž enjeringa poslovnih procesa . • standard IDEF0 za funkcionalno modeliranje • standard IDEF1X za informaciono modeliranje. 5. Технике за моделирање. FUNKCIONALNO MODELIRANJE - IDEF0 su tehnike modeliranja bazirane na kombinaciji grafike i teksta koji su predstavljeni na organizovan i sistematičan način da bi se povećala razumljivost i podržala analiza sistema po nivoima • INFORMACIONO MODELIRANJE - IDEF1X predstavlja apstraktno viđenje realnog sistema, • tj. to je pojednostavljeno predstavljanje realnog sistema preko skupa objekata (entiteta), veza između objekata i atributa objekata. 6. CASE алати у поступку моделирања. CASE alati (Computer Aided Software Engineering) BPwin (Bussines Process for windows) za funkcionalno modeliranje (IDEF0) i ERwin (Entity Relationships for windows) za informaciono modeliranje (IDEF1X) 7. Шта је функционално моделирање? FUNKCIONALNO MODELIRANJE – model procesa • Najvažnija korist u primeni modeliranja aktivnosti je prototipski pristup gde se na brz i jednostavan način proveravaju alternativne ideje. • Mnogo je jeftinije nacrtati model aktivnosti nego razviti novi informacioni sistem. 8. Скицирати и објаснити елементе графичког језика IDEF0. •Grafički jezik IDEF0 opisuje metodu funkcionalne dekompozicije preko skupa dijagrama I – Input, nešto što se upotrebljava u aktivnosti; C – Control, kontrole ili uslovi izvođenja aktivnosti; O – Output, rezultat izvođenja aktivnosti; M – Mechanism, nešto što se koristi u aktivnosti ali se ne menja. 9. Које активности обухвата поступак функционалног моделирања? • definisanje granica modela; • opis dijagrama konteksta; • definisanje stabla aktivnosti; • definisanje zahteva korisnika; • definisanje dekompozicionih dijagrama aktivnosti. 10. Шта је дијаграм контекста? Dijagram konteksta je definisan jednim pravougaonikom koji predstavlja granicu modela koji se proučava. U tom sistemu i van njega teku informacije preko strelica. Dijagram konteksta je najviši nivo apstrakcije, koji se dekompozicionim dijagramima prevodi u niži nivo apstrakcije. 11. Шта је стабло активности? Definisanjem stabla aktivnosti uspostavljaju se vertikalne (hijerarhijske) veze između aktivnosti. Stablo aktivnosti se definiše primenom metode rešavanja problema odozgo na dole (top- down), kada se složena aktivnost rastavlja na više podređenih aktivnosti, a zatim se pristupa rešavanju jednostavnih podređenih aktivnosti. Drugim rečima, polazna složena aktivnost razvija se u hijerarhiju podređenih aktivnosti, čija je struktura tipa stabla. Koren stabla (to je najviši čvor stabla) sadrži polaznu aktivnost, dok listovi, tj. čvorovi koji nemaju potomke, sadrže aktivnosti čije je rešavanje relativno jednostavno. Rešavanjem svih podređenih aktivnosti iz listova rešena je i polazna složena aktivnost. Dakle, stablo aktivnosti predstavlja hijerarhiju definisanih aktivnosti, očišćenu od strelica, i omogućuje funkcionalnu dekompoziciju i uvid u dubinu odvijanja veza između aktivnosti . 12. Шта су декомпозициони дијаграми? Definisanjem stabla aktivnosti uspostavile su se vertikalne veze između poslova, dok se izradom dekompozicionog dijagrama uspostavljaju horizontalne veze između poslova istog nivoa. Funkcije su, kao što je već rečeno, smeštene u pravougaonike koji se crtaju u dijagonalnom smeru, od gornjeg levog ugla strane ka donjem desnom uglu. Svakoj funkciji mora se dodeliti naziv u obliku glagolske fraze, te mora imati najmanje jednu kontrolnu i jednu izlaznu strelicu. 13. Шта је информационо моделирање? • Informaciono modeliranje predstavlja apstraktno viđenje realnog sistema, • tj. to je pojednostavljeno predstavljanje realnog sistema preko skupa objekata (entiteta), veza između objekata i atributa objekata. 14. Које активности обухвата поступак информационог моделирања? Definisanje detaljnih zahteva. Za izabrane informacione podsisteme definišu se detaljno stablo aktivnosti i detaljni dekompozicioni dijagrami. Kreiranje ER (Entity Relationships) modela. Potrebno je definisati kandidate za entitete, veze između entiteta i ER model. Kreiranje atributa. Potrebno je definisati i usvojiti listu kandidata za atribute, definisati ključeve, izvršiti normalizaciju i definisati atribute. Definisanje poslovnih pravila. Potrebno je definisati kardinalnosti veza, referencijalni integritet i poslovni domen. 15. Шта су ентитети и како се креирају (препознају)? • Kroz identifikaciju entiteta, odnosno kroz definisanje objekata od interesa za posmatranje i definisanje veza definiše se ER model, postupkom odozgo nadole, tj. intervjuom sa budućim korisnicima. ENTITET je objekat posmatranja od trajnog interesa za preduzeće

Transcript of Pitanja i Odgovori Za Ispit - KS Puskica

Page 1: Pitanja i Odgovori Za Ispit - KS Puskica

1. Које се претпоставке морају задовољити приликом увођења ИС? jedinstven sistem označavanja, jedinstven model procesa i podataka, zajednička baza podataka, tj. sistema za upravljanje bazama podataka (SUBP)

2. Којим методама се дефинишу захтеви менаџера за информацијама?• Definisanje zahteva menadžera za informacijama treba da omogući identifikovanje okvira poslovnih procesa. To se postiže:– metodom odozgo na dole – Top-Down (sprovođenje intervjua) širina u pristupu – metodom odozdo na gore – Bottom-Up (analiza dokumenata) preciznost

3. Шта подразумева реинжењеринг пословних процеса?Reinženjering poslovnih procesa (BPR – Business Process Reingineering) jeste prelazak u novu tehnološku paradigmu (uzor), gde nema podele poslovnih procesa na prodaju, marketing i računovodstvo, već se organizovanje vrši oko kontinuiranih poslovnih procesa čiji je osnovni cilj dostava proizvoda potrošaču. Jedna od glavnih deviza reinženjeringa poslovnih procesa jeste komunikacija, koja treba da omogući premošćavanje teorije odozgo na dole (Top-Down) sa odozdo na gore (Bottom-Up) implementacijom

4. Како се спроводи реинжењеринг пословних процеса?• Tehnika IDEF (Integration DEFinition) modeliranja, definisana od strane IDEF Users Group, je prihvaćena kao osnova za sprovo đ enje postupka rein ž enjeringa poslovnih procesa. • standard IDEF0 za funkcionalno modeliranje• standard IDEF1X za informaciono modeliranje.

5. Технике за моделирање.FUNKCIONALNO MODELIRANJE - IDEF0 su tehnike modeliranja bazirane na kombinaciji grafike i teksta koji su predstavljeni na organizovan i sistematičan način da bi se povećala razumljivost i podržala analiza sistema po nivoima• INFORMACIONO MODELIRANJE - IDEF1X predstavlja apstraktno viđenje realnog sistema, • tj. to je pojednostavljeno predstavljanje realnog sistema preko skupa objekata (entiteta), veza između objekata i atributa objekata.

6. CASE алати у поступку моделирања.CASE alati (Computer Aided Software Engineering)• BPwin (Bussines Process for windows) za funkcionalno modeliranje (IDEF0) i

• ERwin (Entity Relationships for windows) za informaciono modeliranje (IDEF1X)

7. Шта је функционално моделирање?FUNKCIONALNO MODELIRANJE – model procesa• Najvažnija korist u primeni modeliranja aktivnosti je prototipski pristup gde se na brz i jednostavan način proveravaju alternativne ideje. • Mnogo je jeftinije nacrtati model aktivnosti nego razviti novi informacioni sistem.

8. Скицирати и објаснити елементе графичког језика IDEF0.• Grafički jezik IDEF0 opisuje metodu funkcionalne dekompozicije preko skupa dijagrama I – Input, nešto što se upotrebljava u aktivnosti;C – Control, kontrole ili uslovi izvođenja aktivnosti;O – Output, rezultat izvođenja aktivnosti;M – Mechanism, nešto što se koristi u aktivnosti ali se ne menja.

9. Које активности обухвата поступак функционалног моделирања?• definisanje granica modela;• opis dijagrama konteksta;• definisanje stabla aktivnosti;• definisanje zahteva korisnika; • definisanje dekompozicionih dijagrama aktivnosti.

10. Шта је дијаграм контекста?Dijagram konteksta je definisan jednim pravougaonikom koji predstavlja granicu modela koji se proučava. U tom sistemu i van njega teku informacije preko strelica. Dijagram konteksta je najviši nivo apstrakcije, koji se dekompozicionim dijagramima prevodi u niži nivo apstrakcije.

11. Шта је стабло активности?Definisanjem stabla aktivnosti uspostavljaju se vertikalne (hijerarhijske) veze između aktivnosti. Stablo aktivnosti se definiše primenom metode rešavanja problema odozgo na dole (top-down), kada se složena aktivnost rastavlja na više podređenih aktivnosti, a zatim se pristupa rešavanju jednostavnih podređenih aktivnosti.Drugim rečima, polazna složena aktivnost razvija se u hijerarhiju podređenih aktivnosti, čija je struktura tipa stabla. Koren stabla (to je najviši čvor stabla) sadrži polaznu aktivnost, dok listovi, tj. čvorovi koji nemaju potomke, sadrže aktivnosti čije je rešavanje relativno jednostavno. Rešavanjem svih podređenih aktivnosti iz listova rešena je i polazna složena aktivnost.Dakle, stablo aktivnosti predstavlja hijerarhiju definisanih aktivnosti, očišćenu od strelica, i omogućuje funkcionalnu

dekompoziciju i uvid u dubinu odvijanja veza između aktivnosti.

12. Шта су декомпозициони дијаграми?Definisanjem stabla aktivnosti uspostavile su se vertikalne veze između poslova, dok se izradom dekompozicionog dijagrama uspostavljaju horizontalne veze između poslova istog nivoa. Funkcije su, kao što je već rečeno, smeštene u pravougaonike koji se crtaju u dijagonalnom smeru, od gornjeg levog ugla strane ka donjem desnom uglu. Svakoj funkciji mora se dodeliti naziv u obliku glagolske fraze, te mora imati najmanje jednu kontrolnu i jednu izlaznu strelicu.

13. Шта је информационо моделирање?• Informaciono modeliranje predstavlja apstraktno viđenje realnog sistema, • tj. to je pojednostavljeno predstavljanje realnog sistema preko skupa objekata (entiteta), veza između objekata i atributa objekata.

14. Које активности обухвата поступак информационог моделирања?• Definisanje detaljnih zahteva. Za izabrane informacione podsisteme definišu se detaljno stablo aktivnosti i detaljni dekompozicioni dijagrami.• Kreiranje ER (Entity Relationships) modela. Potrebno je definisati kandidate za entitete, veze između entiteta i ER model.• Kreiranje atributa. Potrebno je definisati i usvojiti listu kandidata za atribute, definisati ključeve, izvršiti normalizaciju i definisati atribute.• Definisanje poslovnih pravila. Potrebno je definisati kardinalnosti veza, referencijalni integritet i poslovni domen.

15. Шта су ентитети и како се креирају (препознају)? • Kroz identifikaciju entiteta, odnosno kroz definisanje objekata od interesa za posmatranje i definisanje veza definiše se ER model, postupkom odozgo nadole, tj. intervjuom sa budućim korisnicima. • ENTITET je objekat posmatranja od trajnog interesa za preduzeće koji se može jednoznačno identifikovati

16. Какви ентитети постоје – објаснити?• Entiteti mogu biti nezavisni (ne zavise od drugih entiteta) i • zavisni (zavise od jednog ili više drugih entiteta). • Entitet od koga se uspostavlja veza zove se roditelj, a entitet ka kome se uspostavlja veza zove se dete.

17. Шта су атрибути и како се креирају

(препознају)? • Atributi - opis osobina u prethodno definisanim entitetima. • Osobine entiteta se definišu kroz identifikaciju atributa za svaki entitet, definisanje odgovarajućih ključeva i sprovođenja postupka normalizacije. • Ova aktivnost se izvodi postupkom odozdo nagore, tj. analizom dokumenata.

18. Који типови веза између ентитета постоје?• identifikujuća veza koja entitet “dete” identifikuje kroz njegovu vezu sa entitetom “roditelj”;• neidentifikujuća veza ne identifikuje dete preko identifikatora roditelja;• veza kategorije tj. veze prema podtipovima.

19. Нацртати и објаснити идентификујућу везу између ентитета.• ključevi entiteta "roditelja" su deo identiteta entiteta "dete" tj. entitet "dete" je zavistan od entiteta "roditelja" preko identifikatora• svaki primerak entiteta dete mora biti povezan sa najmanje jednim primerkom entiteta roditelj• instance (primerci) entiteta roditelj se definišu nezavisno, a instance (primerci) entiteta dete se nemogu identifikovati bez identifikatora entiteta roditelj

20. Нацртати и објаснити неидентификујућу обавезну везу између ентитета.• svaki primerak entiteta dete može se jedinstveno identifikovati bez znanja veze sa primerkom entiteta roditelj,• obavezna (No Nulls) - dete je egzistencijalno zavisno od roditelja • neobavezna (Nulls Allowed) - dete niti je egzistencijalno niti identifikaciono zavisno od roditelja ali poštuje tu vezu

21. Нацртати и објаснити неидентификујућу необавезну везу између ентитета.Pogledati prethodno pitanje, slika desno i stavka 2 u nabrajanju!

22. Које врсте кључева постоје (објаснити)? • PRIMARNI (jedinstveno da identifikuje entitet i on ne može imati vrednost Null (prazan, nedostajući);• ALTERNATIVNI I INVERZNI (atributi koji nisu izabrani za primarni ključ mogu se definisati kao alternativni ključ (jedinstveno definišu entitet) ili kao inverzni ključ (ne identifikuju jedinstveno entitet));• PRENESENI (preneseni ključ je atribut koji povezuje entitet dete sa entitetom roditelj i određen je

Page 2: Pitanja i Odgovori Za Ispit - KS Puskica

oznakoma FK koja dolazi iza imena atributa).

23. Како се преводи логички модела података у физички? Која је разлика између њих?Logički model je ER model a fizički model podataka je baza u npr. Access-u ili nekom drugom SUBP

24. Шта је DBMS (SUBP)? Скраћеница и објашњење.Sistem za upravljanje bazama podataka (DATA BASE MANAGMENT SYSTEM – DBMS) softverski je sistem za čuvanje i pretraživanje podataka i predstavlja skup programa čija je prvenstvena namena da na zahtev aplikativnih programa vrši manipulaciju podacima. To je i jedan od načina da se korisnicima (neprogramerima) omogući direktno korišćenje računara, tj. pristup i rukovanje podacima.

25. Приликом превођења логичког модела података у физички долази до конвертовања ...• entiteta iz modela podataka u tabele fizičke baze podataka;• atributa u kolone u odgovarajućim tabelama;• kandidati za ključeve entiteta postaju primarni ključevi u tabelama;• veze između entiteta postižu da primarni ključevi u tabelama postaju spoljni ključevi u povezanim tabelama

26. Како се преводи физички модела података у физичку базу података?Nakon definisanog fizičkog modela vrši se prevođenje u fizičku bazu podataka, tj. u izabrani SUBP, korišćenjem direktnog inženjeringa (Forward Engineer ) u programu Erwin

27. Објаснити појам нормализације података.U zavisnosti od predstave dimenzija na modelu, govorimo o normalizovanom ili denormalizovanom modelu. Kod denormalizovanog modela dimenzije su organizovane u šemu zvezde, a kod normalizovaog u šemu snežne pahuljice.

28. Шта подразумева термин Пословна интелигенција? • BI (Business Intelligence) - je proces prikupljanja raspoloživih internih i značajnih eksternih podataka i njihovog pretvaranja u korisne informacije koje pomažu menadžmentu pri donošenju odluka. • Označava i široku kategoriju softverskih alata za prikupljanje, konsolidovanje, analiziranje i osiguranje pristupa podacima korisnicima u organizaciji u cilju donošenja boljih poslovnih odluka. • Poslovna inteligencija je skup metodologija i koncepata za prikupljanje, analizu i distribuciju informacija uz pomoć različitih softverskih alata,

koji pomažu korisnicima da iz mora podataka izvrše sintezu vrednih informacija.

29. Које су технике анализе података?

30. Која је основна разлика имеђу технике Data Mining и осталих техника за анализу података?Korisnici informacionih sistema s pravom zaključuju da su im uvođenjem automatizovanog informacionog sistema obećavali sve i svašta, a dobili su samo gomilu podataka. To je tačno, tim pre što se baze podataka uvećavaju zbog realnih potreba poslovnog procesa. Ono što se nameće jeste potreba za automatizacijom analize podataka. Upravo je to ono što omogućuje data mining.

31. Шта је Data Mining и како функционише? • data mining koristi tehniku otkrivanja• Ovo znači da ne pitate određeno pitanje već koristite određene algoritme koji analiziraju podatke i izveštavaju šta su otkrili• Data mining traži odgovore na pitanja koja ne moraju biti prethodno postavljana• Data mining može pomoći da ostvarimo nove poglede na posao dajući nam odgovore na pitanja koja nikad nismo mislili da postavimo

32. Које су карактеристичне технике Data Mining анализе?Karakteristične tehnike Data Mining-a su: • Asocijacija – traženje uzoraka sa povezanim događajima • Sekvencijalna analiza – traženje uzoraka u kojima jedan događaj kasnije dovodi do drugog. • Klasifikacija – potraga za novim uzorcima (može da prouzrokuje promenu načina organizovanja podataka) Pronalaženje modela koji opisuju razlike u klasama ili konceptima za buduće predviđanje.• Grupisanje (Clustering) – pronalaženje i vizuelno dokumentovanje, prethodno nepoznatih grupa činjenica. Maksimiziranje sličnosti unutar klasa i minimiziranje sličnosti između samih klasa.• Predviđanje – otkrivanje uzoraka podataka koji vode do razumnog predviđanja budućnosti. Predviđanje nepoznatih ili nedostajućih numeričkih vrednosti.

33. Шта је OLTP? OnLine Transaction Processing• produkcioni sistem namenjen ažuriranju baza podataka i obradi transakcija • Rad sa osnovnom bazom podataka transakcionog nivoa• OLTP sistemi su predviđeni za automatizaciju operacija koje se izvode svakog dana, veoma su brzi pri smeštanju podataka u bazu podataka, ali nisu prihvatljivi kada se

koriste za izvršavanje analiza. • pod transakcijom se podrazumeva operacija za dodavanje ili ažuriranje podataka u bazi

34. Шта је Data Warehouse?• skladište podataka je baza podataka za procese podrške odlučivanju • skladište podataka je analitička baza podataka u kojoj su omogućeni složeni, unapred nepredviđeni (ad-hoc) pristupi velikom broju različitih podataka• Ovo treba da omogući da menadžment donosi poslovne odluke na osnovu jedinstvene i konzistentne slike svih raspoloživih podataka. Dakle, potrebno je postojeće podatke pretvoriti u informacije, a zatim u znanje.

35. Које су карактеристике података у складишту података?Podaci u skladištu podataka su:• subjektno orjentisani – odslikavaju poslovne procese,• integrisani – baza podataka konsoliduje podatke iz različitih sistema koji koriste razne vrste kodovanja, mernih jedinica itd. i obezbeđuje konzistentnost podataka,• vremenski zavisni – svi podaci su u vezi sa nekim vremenskim trenutkom na osnovu kojeg se podaci mogu i porediti,• nepromenljivi – podaci se, najčešće, pridodaju već postojećim umesto da ih zamenjuju.

36. Које се активности спроводе приликом смештања података у складишта података?• U skladištima podataka nalaze se podaci koji se periodično repliciraju iz transakcione baze podataka, u skladu sa potrebama sistema za podršku odlučivanju. • Skladišta podataka su fizički odvojena od osnovne baze podataka transakcionog nivoa (OLTP).

37. Шта је OLAP?• Interaktivno analitičko procesiranje namenjeno on line analizama i izveštavanjima• OLAP sistemi kao skladišta podataka koriste multidimenzionalnost i denormalizaciju i predstavljaju nadgradnju skladišta podataka• omogućavaju analizu podataka iz različitih perspektiva (poslovnih dimenzija).

38. Шта OLAP треба да омогући крајњем кориснику?Analitičko procesiranje podataka treba da omogući krajnjem korisniku:• da može da postavi bilo koje poslovno pitanje;

• da bilo koji podatak iz preduzeća koristi za analizu;• mogućnost neograničenog izveštavanja.

39. Подела OLAP система.Prema arhitekturi OLAP sistemi se dele na:• MOLAP – višedimenzioni OLAP: podaci se čuvaju u višedimenzionoj strukturi (OLAP kocke);• ROLAP – relacioni OLAP: podaci se čuvaju u relacionim bazama podataka;• HOLAP – hibridni OLAP.

40. У чему се разликују MOLAP и ROLAP систем? Објаснити.MOLAP i ROLAP se razlikuju po načinu fizičkog čuvanja podataka.

41. Шта је Data Mart?Datamart je subjektno orjentisani poslovni pogled na skladište podataka. On sadrži značajno manje podataka od "skladišta podataka" i predstavlja objekt analitičkog procesiranja od strane korisnika. U okviru "skladišta podataka" datamartovi se koriste za tzv. informatička ostrva vezana za finansije, proizvodnju i dr. Na ovaj način se želi da pojedini segmenti preduzeća donose bolje odluke.

42. Шта је OLAP коцка?OLAP kocke predstavljaju višedimenzionalne tabele i koriste se tehnike generisanja sumarnih izveštaja kreiranih u programu MS Query. (Izvor : „POSLOVNA ANALIZA PODATAKA PRIMENOM OLAP SISTEMA“ – FIM2012 – TrajkovicMikaricNikolic)