Pitanja i odgovori za decembar 2008

Pitanja i odgovori za januar 2009. godine

Porez na dodatu vrijednost

1. Ko je obveznik poreza na dodatu vrijednost u slučaju kada strana firma izvodi radove za naručioca iz Crne Gore, a ista nije registrovana u Crnoj Gori?

Iz postavljenog pitanja se može zaključiti da se strana firma koja nije registrovana u Crnoj Gori bavi pružanjem usluga u građevinarstvu. Kada je u pitanju pružanje usluga, bitno je opredijeliti poreskog obveznika, odnosno poreskog dužnika, koji plaća PDV na izvršene usluge.

Bitan elemenat za utvrđivanje nastanka poreske obaveze je i mjesto izvršenog prometa. Članom 17. stav 1. Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“Službeni list RCG, broj 65/01 … 04/06 i «Sl. list Crne Gore», broj 16/07), propisano je da se mjestom izvršenog prometa usluga smatra mjesto u kojem poreski obveznik koji pruža usluge, ima svoje sjedište ili poslovnu jedinicu iz koje obavlja usluge ili stalno, odnosno uobičajeno prebivalište, ako nema sjedište ili poslovnu jedinicu. Istim članom su propisani i određeni izuzeci.

U slučaju koji navodite, nesporno je da se radi o transakcijama gdje postoji obaveza obračunavanja i plaćanja PDV. Kada su u pitanju nepokretnosti onda je članom 17. stav 2. Zakona o PDV propisano da se mjestom prometa usluga smatra ono mjesto u kojem se nepokretnost nalazi. S obzirom da inostrana firma vrši oporezivi promet a da ista nije registrovana kao PDV obveznik u Crnoj Gori, saglasno članu 12. Zakona o PDV, poreski dužnik je primalac usluge i dužan je da obračuna i plati PDV.

Napominjemo da se PDV obračunava u trenutku isporuke proizvoda odnosno u trenutku izvršenja usluge. Smatra se da je proizvod isporučen odnosno usluga izvršena u trenutku izdavanja računa (fakture).

2. Koje su poreske obaveze za manjak utvrđen u maloprodajnom objektu u iznosu od 50.000,00€?

Saglasno članu 4. stav 2. tačka 7. Zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl. list RCG», broj 65/01 ... 04/06 i «Sl. list Crne Gore», broj 16/07), prometom proizvoda se smatra i upotreba proizvoda poreskog obveznika u neposlovne svrhe.

Članom 19. Pravilnika o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost («Sl. list RCG», broj 65/02 ... 16/06), propisano je da se manjkom proizvoda smatra korišćenje proizvoda u neposlovne svrhe, osim:

manjka i gubitaka zbog više sile;

manjka koji je neodvojivo povezan sa procesom izrade i prerade proizvoda;

manjka i uništenja po osnovu kala, rastura, loma i kvara proizvoda koji su neodvojivo povezani sa skladištenjem i prevozom proizvoda u stvarnom obimu, a koji ne smiju biti veći od uobičajenog, koji određuje strukovno udruženje, odnosno poreski organ, ako to nije uradilo strukovno udruženje.

Pravilnikom o količini rashoda na koje se ne plaća porez na dodatu vrijednost («Sl. list RCG», broj 74/06), utvrđene su količine rashoda nastale u vezi sa kalom, rasturom, kvarom i lomom, na koje se ne plaća porez na dodatu vrijednost, ukoliko ta količina nije utvrđena aktom strukovnog udruženja.

Obveznik PDV-a rashode utvrđuje neposredno nakon nastanka pojedinog rashoda ili redovnim, odnosno vanrednim popisom proizvoda u skladištu, stovarištu, magacinu, prodavnici, proizvodnom pogonu i drugom sličnom objektu. Utvrđivanje visine rashoda vrši popisna komisija, odnosno ovlašćeno lice imenovano od strane poreskog obveznika. O izvršenom popisu sastavlja se zapisnik, koji se smatra računovodstvenom ispravom.

Shodno izloženom, mišljenja smo da se PDV ne plaća na rashode do kojičine utvrđene prema Normativu za utvrđivanje rashoda na koje se ne plaća PDV, a koji je sastavni dio ovog Pravilnika. Za proizvode koji nijesu obuhvaćeni pomenutim Normativom rashoda, količina rashoda se utvrđuje prema normativu poreskog obveznika, ako nadležni poreski organ ne utvrdi drugu količinu.

Pod rashodima se smatraju i gubici na proizvodima nastali usljed elementarnih nepogoda ( poplava, požar i dr.) i provalnih krađa do visine utvrđene aktom nadležnog organa za procjenu štete.

3. Koje vrste medicinske obuće namijenjene bolesnicima koji imaju različite zdravstvene probleme sa stopalom i donjim dijelom nogu imaju povlašćenu stopu PDV-a, kao i na koji način se kod Poreske uprave ostvaruje status povlašćenog proizvoda koji je oslobođen ili na koji se primjenjuje niža stopa poreza?

Zakonom o PDV-u («Sl. list RCG» br.65/01,…04/06 i «Sl. list Crne Gore» br.16/07) u članu 25. stav 1. tačka 9. propisano je da se PDV plaća po stopi od 0% na ljekove i medicinska sredstva, određena listom ljekova, odnosno medicinskih sredstava koja se propisuju i izdaju na teret Crnogorskog fonda za zdravstveno osiguranje.

Članom 24a. stav 1. tačka 2. i 3. Zakona o PDV-u , propisano je da se PDV obračunava i plaća po sniženoj stopi od 7% od prometa proizvoda, usluga i uvoza ljekova, uključujući i ljekove za upotrebu u veterini, odnosno ortotičkih i protetičkih sredstava, kao i medicinskih sredstava koja se hirurški ugrađuju u organizam, osim ljekova i medicinskih sredstava iz člana 25. stav 1. tačka 9. ovog Zakona.

Pravilnikom o utvrđivanju proizvoda i usluga koji se oporezuju po sniženoj stopi PDV («Sl. list RCG»,broj 81/05 ... 10/06, «Sl list Crne Gore», broj 06/08 i 46/08), u članu 3. stav 1. tačka 4. propisano je da se ortotičkim i protetičkim sredstvima u smislu člana 24a. stav 1. tačka 3. Zakona smatraju ortopedska obuća i ulošci i to:

ortopedske cipele;

cipele za osobe oboljele od šećerne bolesti; i

ortopedski ulošci.

Iz navedenog proizilazi da se ortopedska obuća i ulošci iz čl. 3. stav 1. tačka 4. navedenog Pravilnika oporezuju po nižoj stopi od 7%, osim u slučaju kada se ova medicinska sredstva propisuju i izdaju na teret Crnogorskog fonda za zdravstveno osiguranje u kojem slučaju se PDV plaća po nultoj stopi.

Na osnovu navedenih zakonskih propisa određen je i povlašćeni status ovih proizvoda, a koji se ostvaruje u postupku redovnog obračunavanja i plaćanja PDV-a, iskazivanjem u obveznikovoj mjesečnoj prijavi za obračun PDV.

4. Da li se PDV plaća prilikom fakturisanja usluga ulistavanja proizvoda u prodajni asortiman?

Usluga koja bi predstavljala ulistavanje proizvoda u prodajni asortiman nazivate ,,listing fee,, , te navodimo da takva usluga nije pomenuta ni u jednom poreskom propisu .

Činjenica je da kompanija ,,X,, postavila pitanje i da im je dat odgovor kao što ste opisali u Vašem aktu, ali pitanje koje je postavljeno prilično je uopšteno i neprecizno i u istom je naznačeno da se radi o markentiškim uslugama.

Razumjeli smo da se radi o uslugama reklamiranja proizvoda, te je u odgovoru citiran član Zakona kojim se propisuje način obračunavanja PDV na usluge reklamiranja proizvoda.

U Vašem aktu su preciznije navedene činjenice koje nastaju u prometu između navedena tri lica, tako da se može zaključiti da DOO,,Y,, uvozi ,,X,, proizvode u Crnu Goru i iste prodaje u domaćem prometu.Između DOO,,Y,, i DOO,,Z,, postoji odnos prodavca i kupca, te ,,Z,, kupovinom proizvoda postaje i njihov vlasnik.

Uslugu ,,listing fee,,po našem mišljenju bi moglo da vrši samo lice koje prodaje tuđe proizvode i ista bi mogla da prdestavlja određene troškove administriranja u vezi sa prodajom tih proizvoda.

Bez obzira da li ,,Z,, ima osnova da fakturiše ovakvu vrstu usluge, nesporno je da vrši fakturisanje i dužna je da obračuna PDV, a samim tim i ,,Y,, prilikom fakturisanja ,,X,, mora iskazati PDV jer se ne radi o uslugama reklamiranja proizvoda nego se radi o usluzi na koju se PDV plaća prema mjestu gdje je usluga izvršena.

5. Tumačenje odrebi člana 5 stava 2 Zakona o PDV. S obzirom da ste i usmeno opisali namjenu robe koju dobijate besplatno od vaših dobavljača iz inostranstva, dajemo sljedeći odgovor.

U vašem slučaju se radi o besplatnom davanju proizvoda u određenim objektima vaših kupaca, te podjelu proizvoda vrše lica koja vi angažujete.

Pravilnik o primjeni zakona o PDV u članu 20 propisuje da su pokloni manje vrijednosti proizvodi čija vrijednost bez PDV ne prelazi 30 €, da se mogu davati povremeno u okviru obavljanja djelatnosti, da se ne daju istim licima i ako primalac poklona po tom osnovu nema obavezu protivusluge.

Dakle, podjela poklona u skladu sa ovim članom ne bi se mogla povezati sa bilo kakvom kupovinom, odnosno u ovu kategoriju ne spada praksa da se n.p.r. kopovinom dva proizvoda treći daje kupcu besplatno.

Poklonom bi se mogla smatrati samo besplatna podjela proizvoda manje vrijednosti bez ikakvih postavljanja uslova licima kojima se dodjeljuju pokloni.

Činjenica je da od inostranih dobavljača besplatno dobijate neke proizvode i da na iste platite PDV prilikom uvoza, te se postavlja pitanje da li imate pravo na odbitak tog dijela PDV.

Ukoliko posjedujete dokaz da vam je besplatno data određena količina proizvoda, zatim dokaze da su pokloni podijeljeni na način kako je naprijed opisano i ako se radi o vrijednosti robe koja je zanemarljiva u odnosu na ukupne nabavke robe koje vršite od inostranih dobavljača, onda bi se moglo raditi o nekom poslovnom potezu, čiji je cilj privlačenje kupaca i na taj način bi ste mogli ostvariti pravo na povraćaj PDV.

6. Na koji način se sprovodi postupak povraćaja plaćenog PDV-a za kupljenu robu u Crnoj Gori koja je izvezena van Crne Gore a kupac je fizičko lice nerezident?

Povraćaj PDV-a u putničkom prometu je regulisan članom 52 Zakona o porezu na dodatu vrijednost i članovima 115, 116, 117, 118, 119 Pravilnika o primjeni zakona o PDV-u ( Sl. List RCG br.65/02,…16/06).

Kupac fizičko lice koji nema stalno ni privremeno prebivalište u Crnoj Gori ima pravo na povraćaj PDV-a za proizvode nabavljene u Crnoj Gori i koje iznese iz Crne Gore.Uslovi koji moraju biti ispunjeni kod povraćaja PDV-a su propisani članom 115 stav 2 Pravilnika.Prodavac poreski obveznik za prodate proizvode izdaje popunjeni obrazac PDV –PP, ili drugi dokument koji odgovara tom obrazcu.Obrazcu mora biti priložen račun.

Obaveze prodavca su propisane članom 116 gore navedenog Pravilnika, naime stavom 1 je propisano da na zahtjev kupca iz člana 115 ovog Pravilnika prodavac izdaje obrazac PDV-PP.Obrazac PDV-PP se popunjava u tri primjerka od kojih original i jednu kopiju zadržava kupac, a drugu kopiju prodavac čuva u svojoj dokumentaciji.Prodavac na obrazcu PDV-PP iskazuje cjelokupan plaćeni iznoz, iznos naknade bez PDV-a, stopu PDV-a, iznos PDV-a i ukupuni iznos PDV-a koji se vraća kupcu i upisuje evidencioni broj tog obrazca iz evidencije izdatih orazaca PDV-PP.Prodavac naplaćuje od kupca ukupnu cijenu sa PDV. Porez na dodatu vrijednost sadržan u vrijednost prodatih proizvoda prodavac. može izračunati primjenom preračunate poreske stope na prodajnu vrijednost prodatih proizvoda.Način povraćaja PDV-a je propisan članom 117 Pravilnika.

Tako popunjeni obrazac uz račun za kupljenu robu carinski organ ovjerava potpisom i pečatom i u obrazac unosi datum iznošenja proizvoda sa područja Crne Gore.

Orginal računa i obrazac PDV- PP vraća kupcu, a jedan primjerak obrasca zadržava za potrebe naknadne kontrole kod iznošenja proizvoda iz Crne Gore.

S obzirom da ovako ovjeren obrazac služi i kao zahtjev za povraćaj PDV-a od strane kupca, svako naknadno izdavanje od strane prodavca ne bi bilo validno u postupku povraćaja PDV-a u putničkom prometu.

Lice koje u Crnoj Gori nema stalno ili povremeno prebivalište kako je propisano članom 117 Pravilnika može ostvariti pravo na povraćaj PDV-a na osnovu zahtjeva (ovjeren original obrasca PDV-PP) koji podnosi prodavcu od kojeg je kupio proizvod.

Plaćeni PDV se vraća ako se u roku od šest mjeseci od dana izdavanja računa dostavi ovjeren orginal obrasca PDV-PP prodavcu od kog je proizvod kupljen. Ako je ovjeren original obrasca PDV-PP dostavljen poštom, kupac ili podnosioc zahtjeva dostavlja prodavcu broj računa na koji će se vratiti plaćeni PDV.Na osnovu ovjerenog orginal obrasca PDV-PP prodavac, kada provjeri da li podneseni zahtjev ispunjava uslove za povraćaj poreza, vraća plaćeni PDV kupcu ili podnosiocu zahtjeva.

7. Koja je procedura za registraciju fizičkog lica za PDV kao i pravo na povraćaj PDV-a?

Zakonom o poreskoj administraciji ("Sl. list RCG", br. 65/01, 80/04, 29/05), kojim su uređena prava i obaveze poreskog organa i poreskih obveznika u postupku utvrđivanja, naplate i kontrole poreza i drugih dažbina, propisan je i postupak registracije poreskih obveznika, kao i nadležnosti Poreske uprave u vezi sa tim postupkom.

Članom 27 navedenog Zakona, propisana je obaveza podnošenja prijave za registraciju za : pravno lice ili organizaciju koja ostvaruje prihode u Republici ili izvan Republike, fizičko lice koje ostvaruje prihode ili posjeduje imovinu u Republici ili izvan Republike, strano pravno lice ili organizaciju koja ostvaruje prihode u Republici i strano fizičko lice koje ostvaruje prihode ili posjeduje imovinu u Republici.

Navedeni Zakon u članu 32 propisuje da pravna lica prijavu za registraciju podnose u roku od pet radnih dana od dana upisa u sudski ili drugi registar, dok fizička (domaća i strana) lica prijavu za registraciju, podnose u roku od pet radnih dana od dana ostvarivanja oporezivog prihoda, upisa u odgovarajući registar, odnosno sticanja imovine koja podliježe oporezivanju, dakle, u roku od pet radnih dana od nastupanja hronološki najranije od navedenih radnji. Odredbama člana 3 Zakona o porezu na dodatu vrijednost (“S.L.RCG” broj 65/01...76/05 i Sl. List CG 16/07), propisano je da je predmet oprezivanja PDV-om promet proizvoda i usluga koje poreski obveznik, u okviru obavljanja svoje djelatnosti, vrši uz naknadu.

Shodnu članu 13 stav 1 navedenog Zakona poreski obveznik je svako lice koje na bilo kojem mjestu samostalno obavlja bilo koju poslovnu djelatnost iz stava 2 ovog člana bez obzira na namjenu ili ishod te djelatnosti. Prema stavu 2 navedenog člana pod poslovnom djelatnošću u smislu stava 1 ovog člana, podrazumijeva se svaka proizvodna, trgovinska i uslužna djelatnost, uključujući rudarsku, poljoprivrednu i profesionalnu djelatnost. Korišćenje materijalne i nematerijalne imovine (imovinskih prava) u svrhu trajnog ostvarivanja prihoda.

Članom 55 Zakona propisano je da je poreski obveznik dužan da obavijesti poreski organ o početku, izmjeni i prestanku obavljanja djelatnosti za koju je obavezan da obračunava i plaća PDV, ukoliko ovim zakonom nije drugačije određeno. Poreski organ će svakom licu iz stava 1 ovog člana izdati rješenje o upisu u poreski registar za PDV. Lice koje po prvi put postaje, odnosno može postati poreski obveznik dužno je poreskom organu podnijeti prijavu za registraciju, najkasnije do 20 dana kalendarskog mjeseca koji slijedi mjesec u kojem je izvršilo, odnosno postoji vjerovatnoća da će izvršiti promet proizvoda, odnosno usluga u visini koja prelazi iznos iz člana 42 stav 1 ovog zakona (18 000€). Svojstvo poreskog obveznika se stiče danom koji poreski organ utvrdi u rješenju o registraciji za PDV, koje izdaje u roku od 15 dana od prijema prijave. Svako lice koje raspolaže proizvodima za koje se po ovom zakonu smatra da promet tih proizvoda obavlja poreski obveznik u okviru obavljanja djelatnosti, dužno je poreskom organu podnijeti prijavu za registraciju, u roku od 15 dana od dana sticanja prava raspolaganja proizvodima, a ako ne podnese prijavu za registraciju u propisanom roku, poreski organ će izvršiti registraciju po službenoj dužnosti. Pravilnikom o primjeni zakona o porezu na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 65/02… 16/06 I "Sl. list CG", br. 64/08 ), u član 131 propisano je da pravno, odnosno fizičko lice stiče status obveznika za PDV danom upisa u registar obveznika za PDV, o čemu poreski organ odlučuje rješenjem. Ako lice iz stava 1 ovog člana ne podnese prijavu za registraciju u propisanom roku, poreski organ će izvršiti registraciju po službenoj dužnosti,na način što će prijavu iz stava 2 ovog člana podnijeti u ime tog lica.

Prijavu za registraciju ne podnose lica koja obavljaju isključivo isporuke prozivoda i usluga oslobođene plaćanja PDV.

Pravilnik o obliku i sadržini prijave za registraciju obveznika poreza na dodatu vrijednost ("Sl. list RCG", br. 06/06 ) u članu 2 propisuje da se prijava za PDV podnosi na Obrascu, PR PDV-1, koji je zajedno sa Uputstvom za popunjavanje prijave, odštampan uz ovaj Pravilnik i čini njegov sastavni dio.

U Odeljku XI navedenog Zakona opisan je poreski period, obračunavanje i plaćanje PDV-a, a u Odeljku XIV povraćaj PDV-a.

8. Koje uslove sa aspekta zakonskih propisa treba da ispunjava privredno društvo kako bi vršilo naplatu računa za telekomunikacione usluge u svojim poslovnicama?

Zakonom o porezu na dodatu vrijednost (¨Sl. List RCG¨br.65/01, ... 16/07) u članu 31 propisana je obaveza poreskog obveznika da za svaki izvršeni promet proizvoda, ili usluga kupcu izda račun, a ukoliko taj promet proizvoda odnosno usluga naplaćuje u gotovini obavezan je taj promet iskazati preko poreske registar kase.

Odredbama člana 32 Zakona propisani su podaci koje mora da sadrži račun. Stav 4 ovog člana precizira da je poreski obveznik dužan kupcu proizvoda, odnosno naručiocu usluga izdati račun, bez obzira da li je to kupac, odnosno naručilac zahtijevao.

Uredbom o upotrebi poreske registar kase i načinu evidentiranja prometa i usluga preko te kase ( Sl. list CG br. 27/08, 40/08), bliže je uredjen pojam i upotreba poreske registar kase i način evidentiranja prometa, odnosno usluga koji se naplaćuju u gotovom preko te kase. Dakle, za evidentiranje prometa može se koristiti uredjaj sa fiskalnom memorijom, koji ispunjava tehničke uslove u skladu sa navedenom Uredbom ( fiskalna kasa, fiskalni štampač itd).

Članom 5 stav 1 navedene Uredbe propisano je da poreski obveznik, može poresku registar kasu povezati sa računarom sa softerskom aplikacijom, koja omogućava zadavanje komandi poreskoj registar kasi preko njenog interfejsa.

Prema tome može se organizovati naplata računa za telekomunikacione usluge u poslovnicama operatera, uz uslov da se koriste odgovarajuća tehnička rešenja za evidentiranje naplate.

9. Kakav je poreski tretman Ugovora o zajmu i Ugovora o garanciji između majke firme nerezidenta i kćerke firme, koja je registrovana u Crnoj Gori shodno crnogorskim propisima, u situaciji kada majka firma stavi na raspolaganje novčana sredstva kćerki firmi?

Zakonom o privrednim društvima (Sl list RCG br.06/02), u članu 80, propisano je da strano društvo koje je osnovano i registrovano izvan Crne Gore, može preko svog dijela društva obavljati privrednu djelatnost na teritoriji Crne Gore, stim što je dužno da svoje poslovanje usaglasi sa odgovarajućim odredbama ovog Zakona i drugih Zakona u Crnoj Gori.

Zakon o poreskoj administraciji (Sl list RCG br.65/01…29/05), definiše poreskog obveznika kao lice koje u skladu sa poreskim i drugim zakonima podliježe obavezi plaćanja poreza. Lice prema istom Zakonu je: pravno lice, dio pravnog lica, organizacija, preduzetnik i fizičko lice koje je dužno da postupa u skladu sa poreskim zakonima Crne Gore, bez razlike na način i oblik organizovanja.

U smislu poreskih zakona Crne Gore vaše preduzeće kao dio stranog društva, ima status poreskog obveznika koje je dužno da obračunava i plaća poreze saglasno tim zakonima kao i svi poreski obveznici u Crnoj Gori.

Odredbe člana 4 Zakona o bankama («Sl.list Crne Gore», br.17/08), propisuju da pravna i fizička lica ne smiju, bez potrebne dozvole Centralne banke, da se, u vidu djelatnosti, u Crnoj Gori bave bankarskim poslovima.

S obzirom da se prema važećim propisima kreditnim poslovima mogu baviti samo banke, odnosno finansijske institucije, nije moguće zaključiti ugovor o zajmu između dva privredna društva, ili pak privrednog društva i fizičkog lica. Takva sredstva bi se, s aspekta poreskih propisa, smatrala oporezivim prihodom poreskog obveznika koji je primio novčana sredstva.

Pozajmice osnivača se ne mogu svrstati u zakonite transakcije, jer privredno društvo novčana sredstva može pribavljati prodajom proizvoda i usluga, imovine ili dokapitalizacijom. U ovom slučaju se radi o uplatama od strane vlasnika ili nekog drugog lica, a da pri tom nije izvršeno povećanje osnovnog kapitala u skladu sa Zakonom o privrednim društvima.

Znači, firma osnivač (“majka”) samo može da vrši ulaganje u osnovni kapital firme “kćerke” što ne podliježe plaćanju PDV, a pozajmicu je moguće obezbijediti samo putem kreditiranja od strane banaka.

Što se tiče vašeg drugog pitanja, a koje se odnosi na tumačenje člana 27 tačka 4 Zakona o porezu na dodatu vrijednost i člana 70 Pravilinika o primjeni zakona o porezu dodatu vrijednost, koji glasi da se pod garancijom iz člana 27 tačka 4 Zakona podrazumijeva svaka vrsta garancije za osiguranje ispunjenja obaveze, ukazujemo da se na izdavanje takvih garancija ne plaća PDV.

U vašem pitanju navodite da će garanciju izdavati «majka» firma za obaveze «kćerki» firme prema klijentima te u tom dijelu Poreska uprava nije nadležna da tumači mogućnosti izdavanja takve garancije.

Porez na dohodak fizičkih lica

1. Koje stope treba primijeniti za porez na dohodak fizičkih lica, doprinosa PIO i doprinosa za zdravstvo, a u vezi sa obračunom zarada za decembar mjesec koji se isplaćuje u januaru 2009 godine?

S aspekta važećih poreskih propisa, odnosno Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br.65/01 ...78/06), oporezivi dohodak od prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos bruto primanja iz člana 14 ovog Zakona.

Članom 46. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, propisano je da porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac prema propisima koji važe na dan isplate.

Već obračunate a neisplaćene zarade treba ponovo obračunati prilikom isplate i koristiti poresku stopu za mjesec u kom se vrši isplata.

Članom 8 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica propisano je da osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja oporezivi dohodak poreskog obveznika ostvaren u poreskom periodu, umanjen za iznos prenesenog gubitka i ličnog odbitka.

Osnovicu poreza na dohodak nerezidenta predstavlja oporezivi dohodak poreskog obveznika ostvaren u poreskom periodu.

Članom 10 navedenog Zakona propisano je da stopa poreza na dohodak iznosi 9% od poreske osnovice.

Prelaznim i završnim odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, u članu 30. propisano je između ostalog, da izuzetno od člana 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ( “Sl. list RCG”, broj 78/06 i 04/07 ), stopa poreza na dohodak za 2007. i 2008. godinu iznosi 15%, a za 2009. godinu 12%.

Shodno članu 15 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Sl. list Crne Gore", br. 13/07 od 18.12.2007, 79/08) stope doprinosa po kojima se plaća doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na propisanu osnovicu iznose:

- za obveznike iz člana 5 stav 1 tač.1. ovog zakona (lica zaposlena kod poslodavca) na teret poslodavca 8,0 % i na teret osiguranika 12,0 %;

Članom 17 navedenog Zakona stope doprinosa po kojima se plaća doprinos za zdravstveno osiguranje na propisanu osnovicu iznose:

- za obveznike iz člana 6 stav 1 tač. 1 do 7, tač. 9, 10, 11 i čl. 12 i 13 ovog zakona (lica zaposlena kod poslodavca) na teret poslodavca 5,0 % i na teret osiguranika 4,0%;

Prelaznim i završnim odredbama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje u članu 29. propisano je da izuzetno od čl. 15 i 17 ovog Zakona za 2009. godinu stope doprinosa su:

- za penzijsko i invalidsko osiguranje iznose:

za obveznike iz člana 5 stav 1 tač. 1. ovog Zakona (lica zaposlena kod poslodavca), na teret poslodavca 8,5 %, na teret zaposlenog 12%.

- za zdravstveno osiguranje iznose:

za obveznike iz člana 6 stav 1 tač. 1 ovog zakona (lica zaposlena kod poslodavca), na teret poslodavca 5,5 % i na teret zaposlenog 5,0 %.

2. “Da li se prilikom isplate naknade po osnovu ugovora o djelu ili autorskog ugovora, za fizička lica iz Crne Gore (rezidente), mora obračunati i uplatiti doprinos za PIO, tj. da li je dovoljno obračunati i uplatiti porez na dohodak i prirez” ?

U Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica (“Sl. list RCG”, broj 65/01 ... 04/07), u članu 14.stav 1. navedeno je da se ličnim primanjima smatra prihod koji poreski obveznik ostvari od zaposlenja. U stavu 2. istog člana navodi se da se ličnim primanjima smatraju i prihodi ostvareni i po drugom osnovu, koji su u skladu sa ovim zakonom upodobljeni sa radnim odnosom. Stavom 3. tačka 7. istog člana, propisano je da se ličnim primanjima smatraju i sva druga primanja po osnovu radnog odnosa i primanja koja su upodobljena sa radnim odnosima (privremeni i povremeni poslovi).

Povremenom samostalnom djelatnošću smatra se obavljanje onih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika te za iste nije registrovan, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda. Prihodima od povremene samostalne djelatnosti smatraju se prihodi ostvareni po ugovoru o djelu i drugim ugovorima po osnovu kojih se fizičkom licu isplaćuje odgovarajuća naknada za izvršeni posao.

Ugovorom o djelu ne zasniva se radni odnos, već je to obligacioni odnos u kome poslenik (izvršilac) svojim sredstvima rada odrađuje za naručioca neki posao koji ne spada u djelokrug njegove osnovne djelatnosti.

Članom 5. stav 1. tačka 13. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (“Sl list Crne Gore”, broj 13/07 i 79/08), propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici doprinosa po drugom osnovu.

Članom 6. stav 1.tačka 13. istog Zakona, propisano je da su obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici po drugom osnovu.

Na osnovu gore navedenog mišljenja smo da se kod ugovora o djelu, saglasno Zakonu o porezu na dohodak fizičkih lica, obračunava porez po odbitku po stopi od 15% na osnovicu 60% ugovorene bruto naknade i doprinosi iz i na lična primanja na način i po postupku kao i za zaposlene na neodređeno odnosno određeno vrijeme, ukoliko lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu nijesu obveznici doprinosa za PIO i za zdravstvo po drugom osnovu.

Navedeno oporezivanje se vrši akontativno, a plaćene akontacije predstavljaju i konačno utvrđenu obavezu. Kod akontativnog oporezivanja utvrđuje se porez po odbitku, tj. isplatilac obračunava, obustavlja i uplaćuje porez i doprinose na odgovarajuće uplatne račune, a izvršiocu - poreskom obvezniku isplaćuje razliku ugovorene bruto naknade.

3. «Da li postoji obaveza obračuna doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje članove upravnih odbora, ukoliko je član odbora osiguran po nekom drugom osnovu»?

S aspekta važećih poreskih propisa, odnosno Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br.65/01 ...4/07 ), ličnim primanjima se smatraju prihodi koje poreski obveznik ostvari od zaposlenja, kao i prihodi ostvareni po drugom osnovu koji su u skladu sa pomenutim zakonom upodobljeni sa radnim odnosom. Shodno članu 14 stav 3 tačka 6 ovog Zakona ličnim primanjima naročito se smatraju i primanja članova skupština, upravnih odbora, nadzornih odbora i drugih njima sličnih tijela u pravnim licima, članova povjereništava i odbora koje imaju ta tijela, stečajnih upravnika i sudija porotnika koji nemaju svojstvo službenika suda.

Članom 15 navedenog Zakona propisano je da oporezivi dohodak od prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos bruto primanja iz člana 14 navedenog zakona. Članom 46 istog Zakona propisano je da porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, odnosno isplatilac tih primanja prema propisima koji važe na dan isplate. Stopa poreza na dohodak za 2009. godinu iznosi 12%. Na teret isplatioca obračunava se i prirez po stopama koje su utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave. Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak.

Shodno članu 5 stav 1 tačka 4 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ( «Sl. list Crne Gore», br. 13/07 i 79/08), propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje članovi odbora direktora u privrednom društvu i drugom pravnom licu i članovi upravnih odbora u javnim preduzećima i ustanovama koji za svoj rad primaju naknadu.

Članom 6 stav 1 tačka 4 istog Zakona je propisano da su obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje članovi odbora direktora u privrednom društvu i drugom pravnom licu i članovi upravnih odbora u javnim preduzećima i ustanovama koji za svoj rad primaju naknadu, ako nijesu obveznici po drugom osnovu.

Shodno izloženom, primanja članova Savjeta Agencije imaju tretman ličnih primanja na koja ste u obavezi obračunati porez na lična primanja , prirez po stopi prema odluci jedinice lokalne samouprave (za Podgoricu je 15%) i doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje. Doprinos za zdravstveno osiguranje obračunava se samo ukoliko lice nije osigurano po nekom drugom osnovu. U ovom slučaju doprinos za osiguranje od nezaposlenosti se ne plaća.

Za sve isplate naknada po ovom osnovu, isplatilac je dužan da područnom poreskom organu i samom članu Savjeta Agencije dostavlja mjesečne izvještaje IPPO-1 i to do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec i godišnje izvještaje IPPO-2 do 31 januara tekuće godine za prethodnu godinu.

4. Koje su propisane stope za porez na dohodak fizičkih lica i doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za djelimično neiskorišćena sredstva koja bi se isplatila zaposlenima u vidu jednokratne pomoći (bolesti, duža bolovanja, loše materijalno stanje i sl.)?

S aspekta važećih poreskih propisa, odnosno Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br.65/01 ...78/06), oporezivi dohodak od prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos bruto primanja iz člana 14 ovog Zakona.

Članom 46. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, propisano je da porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac prema propisima koji važe na dan isplate.

Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica (“Sl. list RCG”, br.65/01 … 04/07), u članu 5a. stav 2. tačka 5. propisuje da se ne plaća porez na dohodak na isplaćene solidarne pomoći u slučaju smrti zaposlenog, člana njegove uže porodice i penzionisanog radnika do 1.500,00€.

Stavom 2. tačka 6. istog člana proisano je da se ne plaća porez na dohodak na solidarne pomoći u slučaju teže bolesti, zdravstvene rehabilitacije, nabavke ljekova i liječenje zaposlenog ili člana njegove uže porodice do 1.000,00€

Što se tiče obračuna doprinosa za socijalno osiguranje situacija je nešto drugačija. Naime, isplatilac je dužan da isplati doprinose na onaj iznos solidarne pomoći koji prelazi census iz člana 5a. stav 2. tačka 5. i 6., jer se taj dio solidarne pomoći računa kao zarada.

Prelaznim i završnim odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, u članu 30. propisano je između ostalog, da izuzetno od člana 27. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica ( “Sl. list RCG”, broj 78/06 i 04/07 ), stopa poreza na dohodak za 2007. i 2008. godinu iznosi 15%, a za 2009. godinu 12%.

Shodno članu 15 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ("Sl. list Crne Gore", br. 13/07 od 18.12.2007, 79/08) stope doprinosa po kojima se plaća doprinos za penzijsko i invalidsko osiguranje na propisanu osnovicu iznose:

- za obveznike iz člana 5 stav 1 tač.1. ovog zakona (lica zaposlena kod poslodavca) na teret poslodavca 8,0 % i na teret osiguranika 12,0 %;

Članom 17 navedenog Zakona stope doprinosa po kojima se plaća doprinos za zdravstveno osiguranje na propisanu osnovicu iznose:

- za obveznike iz člana 6 stav 1 tač. 1 do 7, tač. 9, 10, 11 i čl. 12 i 13 ovog zakona (lica zaposlena kod poslodavca) na teret poslodavca 5,0 % i na teret osiguranika 4,0%;

Prelaznim i završnim odredbama Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje u članu 29. propisano je da izuzetno od čl. 15 i 17 ovog Zakona za 2009. godinu stope doprinosa su:

- za penzijsko i invalidsko osiguranje iznose:

za obveznike iz člana 5 stav 1 tač. 1. ovog Zakona (lica zaposlena kod poslodavca), na teret poslodavca 8,5 %, na teret zaposlenog 12%.

- za zdravstveno osiguranje iznose:

za obveznike iz člana 6 stav 1 tač. 1 ovog zakona (lica zaposlena kod poslodavca), na teret poslodavca 5,5 % i na teret zaposlenog 5,0 %.

5. Prodavac je dao robu kupcu koji nije u mogućnosti da je plati, za istu vrijednost mu daje stan u kompezaciju.Da li se stan mora uknjižiti na firmu i da li ga firma može dati osnivaču ili radniku, ukoliko je moguće kakve su poreske obaveze?

U vašem pitanju navodite da nijeste u mogućnosti da naplatite potraživanje po osnovu prodate robe od kupca i da vam on nudi u kompezaciji stan u istoj vrijednosti . Zakon ne sadrži posebne odredbe u slučaju nemogućnosti naplate potraživanja, već je to stvar vođenja poslovne politike i donošenja odluke koja se u tom momentu smatra najpovoljnijom a sve u cilju pozitivnog poslovanja.Sa aspekta poreskih zakona nema smetnji da bi se ovakva transakcija mogla sprovesti.Predmetni stan dužni ste uknjižiti na firmu, ukoliko se ne radi o novoizgrađenom objektu dužni ste platiti porez na promet nepokretnosti u skladu sa Zakonom o porezu na promet nepokretnosti (Sl.list CG br.17/07 ).

Nadalje vas interesuje koje su obaveze po osnovu poreza ukoliko bi ste predmetni stan dodijelili osnivaču ili radniku.S tim u vezi ukazujemo na sljedeće.

Uslovi za dodjelu stana, odnosno sredstava ili dijela sredstava za rješavanje stambenih pitanja zaposlenih, moraju biti u skladu sa Odlukom organa upravljanja u kojoj će biti precizirani izvori navedenih sredstava, uslovi za njihovo korišćenje uz adekvatnu propratnu knjigovodstvenu dokumentaciju (ugovor sa zaposlenima, odluka o dodjeli stana ili drugog vida sredstava i druga dokumenta uz poštovanje načela zakonitosti).

Odredbama člana 12. Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl. list RCG», broj 65/01 ... 04/07), propisane su vrste prihoda koji čine dohodak fizičkih lica u koje spadaju prihodi od: ličnih primanja, samostalne djelatnosti, imovine i imovinskih prava i kapitala.

Shodno odredbama člana 14. navedenog Zakona, ličnim primanjem smatra se prihod koji poreski obveznik ostvari od zaposlenja. U skladu sa stavom 4. istog člana, ličnim primanjima smatraju se i primanja ostvarena u obliku bonova, novčanih potvrda, akcija ili robe, činjenjem ili pružanjem pogodnosti, opraštanjem duga, kao i pokrivanje rashoda obveznika novčanom naknadom ili neposrednim plaćanjem.

U smislu stava 5. navedenog člana, iznos ličnih primanja iz stava 4. predstavlja nominalna vrijednost bonova, novčanih potvrda i akcija, cijena koja bi se postigla prodajom robe na tržištu, naknada koja bi se postigla na tržištu za usluge odnosno pogodnosti koje se čine obvezniku, novčani iznosi pokrivenih rashoda.

Imajući u vidu navedene odredbe, ukoliko se zaposlenom vrši rješavanje stambenog pitanja ( u vašem slučaju dodjela stana), takvo davanje se smatra ličnim primanjem na koje se plaća porez na dohodak fizičkih lica i ujedno predstavlja osnovicu za obračun poreza. Za obračun poreza na lična primanja primjenjuje se poreska stopa iz člana 46. stav 4. navedenog Zakona.

Na teret poslodavca obračunava se i prirez po stopama utvrđenim odlukama jedinica lokalne samouprave. Osnovica za obračun prireza je obračunati porez.

6. Da li pravno lice ulazi u zakonski prekršaj ako nakon smanjenja poreza i doprinosa na lična primanja, ne poveća neto plate?

Poslodavac prilikom isplate zarade, odnosno naknade zarade, istovremeno vrši uplatu poreza i doprinosa na zarade.

Opšti kolektivni ugovor (Sl.list RCG br.01/04,59/05,24/06) članom 28 propisuje da ukoliko izmjenom zakonskih propisa, dođe do smanjenja poreskih stopa na lična primanja zaposlenih, poslodavac je dužan da efekte takvog smanjenja usmjeri na zarade, odnosno naknade zaposlenih u skladu sa zakonom.

Zarade, odnosno naknade zarade, isplaćuju se u rokovima utvrđenim granskim kolektivnim ugovorom ili ugovorom kod poslodavca, a najmanje jedanput mjesečno.

Ako poslodavac isplatu zarade, odnosno naknadu zarade, nije izvršio na vrijeme, tu isplatu vrši po cijeni rada koja važi na dan njene isplate.

Zakon o radu (Sl.list CG br.49/08) u članu 171 propisuje da nadzor nad primjenom ovog zakona i drugih propisa o radu, kolektivnih ugovora i ugovora o radu, odnosno ugovora iz čl. 163,164 i 165 ovog zakona kojima se uređuju prava, obaveze i odgovornosti zaposlenih vrši ministarstvo preko inspekcije rada.

S obzirom da nadzor nad primjenom kolektivnih ugovora vrši Ministarstvo rada i socijalnog staranja preko inspekcije rada, za bliže informacije možete se obratiti nadležnom ministarstvu.

7. Kakva su prava zaposlenog po osnovu naknadu troškova prevoza dolaska na posao i povratka sa posla, sa posebnim naglaskom na:

-da li se privatno vozilo može koristiti za dolazak na posao, primjenom propisa koji omogućavaju korišćenje ovog vozila u službene svrhe, pod uslovima i šta služi kao dokumentacija za njihovo priznavanje;

-da li se ova naknada može priznati u visini stavarnih troškova prevoza, na osnovu potvrde autobuske stanice ili prevoznika o njenoj cijeni ili na osnovu neke druge dokumencije?

Što se tiče Vašeg prvog pitanja i ako Zakon o porezu na dohodak fizičkih lica članom 5a stav 1 tačka 4 propisuje da se porez na dohodak ne plaća na troškove prevoza sopstvenim vozilom u službene svrhe, odnosno naknada troškova dolaska na posao sopstvenim vozilom se ne može svrstati u naknade koje su oslobođene oporezivanja. Naime, odredbe člana 5a tačka 1 stav 4 Zakona se odnose na korišćenje sopstvenog vozila za službena putovanja po otvorenom putnom nalogu i ostaloj pratećoj dokumentaciji.

Član 5a Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (Sl.list RCG br.65/01…04/07)propisuje da se porez na dohodak ne plaća na primanja ostvarena po osnovu:

-naknade troškova prevoza u javnom saobraćaju (za dolazak na posao i povratak s posla) do visine cijene mjesečne pretplatne karte, odnosno do visine stvarnih troškova prevoza, ako ne postoji mogućnost da se obezbijedi mjesečna pretplatna karta, a najviše do 20 € mjesečno.

Dakle sve isplate naknade po ovom osnovu iznad iznosa naznačenog u zakonu podliježu oprezivanju u skladu sa odredbama Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica , što je ujedno i odgovor na vaše drugo pitanje.

8.Da li se može koristiti pravo na odbitak od 70,00€ kod obračuna poreza na isplatu otpremnina (tehnološki višak, invalidi)?

Odredbama člana 93 Zakona o radu ( Sl. list CG 49/08), propisano je da je poslodavac dužan da donese program mjera za rješavanje viška zaposlenih.

Članom 94 navedenog Zakona je propisano da zaposlenom koji je proglašen viškom, a nije mu obezbijeđeno ni jedno od prava predviđenih programom iz člana 93 stav 2 tačka 5 ovog zakona, poslodavac je dužan da isplati otpremninu najmanje u visini šest prosječnih zarada u Crnoj Gori, dok zaposlenom licu sa invaliditetom koji je proglašen tehnološkim viškom, a nije mu obezbijeđeno ni jedno od prava predviđenih programom iz člana 93 stav 2 tačka 5 ovog zakona, poslodavac je dužan da isplati otpremninu najmanje u visini 24 prosječne zarade, ako je invalidnost prouzrokovana povredom van rada ili bolešću ili najmanje u visini 36 prosječnih zarada, ako je invalidnost prouzrokovana povredom na radu ili profesionalnom bolešću. Zaradom, u smislu st. 1 i 2 ovog člana, smatra se prosječna zarada u Crnoj Gori, umanjena za poreze i doprinose koji se isplaćuju iz te zarade, ostvarena u mjesecu koji prethodi mjesecu u kojem zaposlenom prestaje radni odnos. Visina otpremnine iz stava 2 ovog člana, za zaposleno lice sa invaliditetom utvrđuje se na osnovu prosječne zarade poslodavca, ako je to za njega povoljnije.

Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica ("Sl. list RCG", br. 65/01…78/06, 04/07), u članu 5a stav 2 tačka 8 propisano je da se na ovaj vid ličnog primanja ne plaća porez do najnižeg iznosa utvrđenog Zakonom o radu. Ukoliko je isplaćena otpremnina iznad utvrđenog iznosa poslodavac je dužan da na razliku obračuna i uplati porez na dohodak fizičkih lica, po stopi poreza na dohodak koja za 2007. i 2008. godinu iznosi 15%, a za 2009. godinu 12%.

Član 8 navedenog Zakona propisano je da osnovicu poreza na dohodak rezidenta predstavlja oporezivi dohodak poreskog obveznika ostvaren u poreskom periodu, umanjen za iznos prenesenog gubitka i ličnog odbitka, a osnovicu poreza na dohodak nerezidenta predstavlja oporezivi dohodak poreskog obveznika ostvaren u poreskom periodu.

Odredbama člana 9 navedenog Zakona je propisano da rezident ima pravo na lični odbitak u iznosu od 840 € godišnje (70 € mjesečno). Pravo na odbitak se koristi samo kod mjesečnih isplata ličnog primanja u iznosu od 70€ ili u iznosu od 840€ prilikom podnošenja godišnje prijave, te se kod drugih isplata ne može koristiti.

9. Kakav je poreski tretman naknada za odbornike skupštine u opštinama?

S aspekta važećih poreskih propisa, odnosno Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl.list RCG», br.65/01 ...4/07 ), ličnim primanjima se smatraju prihodi koje poreski obveznik ostvari od zaposlenja, kao i prihodi ostvareni po drugom osnovu koji su u skladu sa pomenutim zakonom upodobljeni sa radnim odnosom. Shodno članu 14 stav 3 tačka 5 ovog Zakona ličnim primanjima naročito se smatraju i primanja članova predstavničkih i izvršnih tijela državne, odnosno lokalne uprave.

Članom 15 navedenog Zakona propisano je da oporezivi dohodak od prihoda po osnovu ličnih primanja predstavlja iznos bruto primanja iz člana 14 navedenog zakona. Članom 46 istog Zakona propisano je da porez na lična primanja obračunava, obustavlja i uplaćuje poslodavac, odnosno isplatilac tih primanja prema propisima koji važe na dan isplate. Stopa poreza na dohodak 2009.godinu iznosi 12%. Na teret isplatioca obračunava se i prirez po stopama koje su utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak.

Shodno članu 5 stav 1 tačka 3 Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje ( «Sl. list Crne Gore», br. 13/07 i 79/08), propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko invalidsko osiguranje i izabrana ili imenovana lica, ako za obavljanje funkcije ostvaruju zaradu;

Članom 6 stav 1 tačka 3 istog Zakona je propisano da su obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje izabrana ili imenovana lica, ako za obavljanje funkcije ostvaruju zaradu. Ukoliko neko izabrano lice profesionalno obavlja tu funkciju i po tom osnovu ostvaruje socijalno osiguranje, u tom slučaju se obračunava porez, prirez prema odluci jedinice lokalne samouprave i pripadajući doprinosi kao na zarade svih zaposlenih lica. Međutim, ukoliko se radi o isplatama naknada ( napr. odborničke naknade) licima koja ostvaruju pravo na penzijsko i zdravstveno osiguranje po nekom drugom osnovu, u tom slučaju se obračunava porez po stopi od 12% i prirez po stopi prema odluci jedinice lokalne samouprave.

10. Koje su stope doprinosa od 01.01.2009.godine za doprinose pojedinačno i formule za obračun zarada za rezidente i nerezidente?

Zakonom o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (« Sl.list Crne Gore», br.13/07, 79/08), utvrđuju se doprinosi za obavezno socijalno osiguranje, obveznici, osnovice i stope doprinosa, obveznik obračunavanja i plaćanja, rokovi za uplatu i druga pitanja koja se odnose na plaćanje doprinosa za obavezno socijalno osiguranje.

Doprinosi za obavezno socijalno osiguranje u smislu ovog zakona su:

1) doprinos za obavezno penzijsko i invalidsko osiguranje;

2) doprinos za obavezno zdravstveno osiguranje;

3) doprinos za osiguranje od nezaposlenosti.

Propisane stope doprinosa za lica zaposlena kod poslodavca za 2009. godinu iznose:

Za penzijsko i invalidsko osiguranje:

· na teret poslodavca 8,5%

· na teret zaposlenog 12%

Za zdravstveno osiguranje:

· na teret poslodavca 5,5%

- na teret zaposlenog 5%

Za osiguranje od nezaposlenosti:

· na teret poslodavca 0,5%

- na teret zaposlenog 0,5%

Zakonom o zapošljavanju i radu stranaca ("Sl. list Crne Gore", br. 22/08) propisano je da se stranac može zaposliti, odnosno raditi u Crnoj Gori, pod uslovima utvrđenim zakonom, kolektivnim ugovorom, potvrđenim i objavljenim međunarodnim ugovorima i opšte prihvaćenim pravilima međunarodnog prava. Navedeni zakon je u primjeni od 01.01.2009.godine.

Danom početka primjene ovog zakona prestaju da važe Zakon o zapoljšavanju i radu stranaca ("Službeni list RCG", br. 11/04) i Uredba o radnom angažovanju nerezidentnih fizičkih lica ("Službeni list RCG", broj 28/03).

U članu 3 navedenog zakona propisano je da se stranac može zaposliti, odnosno raditi u Crnoj Gori, pod uslovom da ima: radnu dozvolu, odobrenje za stalno nastanjenje, odnosno odobrenje za privremeni boravak, zaključen ugovor o radu, odnosno građansko-pravni ugovor i da je obveznik za prijavljivanje rada prijavio rad stranca u skladu sa ovim zakonom.

Znači, ukoliko su ispunjeni prethodni navodi za zaposlenje stranaca stope doprinosa za obavezno socijalno osiguranje za 2009.godinu su iste kao kod domaćih zaposlenih lica.

Što se tiče zahtjeva za davanje formule za obračun zarada ukazujemo da Poreska uprava polazi od pretpostavke da je poreska osnovica utvrđena zakonom, te da se zarade ugovaraju u iznosu koji sadrži i porez i doprinose. Dakle, ukoliko dođe do smanjenja stopa poreza i doprinosa samim tim će doći i do povećanja iznosa koji pripadaju zaposlenom.

11. Kako se vrši obračun po osnovu isplate naknada sudskim vještacima?

Poslovi koje obavljaju sudski vještaci, a po osnovu kojih se vrši isplata naknada, u smislu obaveze obračunavanja poreskih obaveza imaju tretman povremenih samostalnih djelatnosti. Oporezivanje tih prihoda vrši se u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak fizičkih lica («Sl. list RCG», br. 65/01...78/06), kojim je u članu 16 stav 1 propisano da se prihodom od samostalne djelatnosti smatra i prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda, ukoliko se, u skladu sa ovim zakonom, ne oporezuje po drugom osnovu.

Osnovica za oporezivanje se utvrđuje u skladu sa članom 20 stav 2 Zakona, kojim je propisano da se poreskom obvezniku koji ostvaruje prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu njegova osnovna djelatnost, koji ne dokumentuje rashode, standardni rashodi priznaju u visini 40% od ostvarenih prihoda.

Shodno članu 48 stav 5 Zakona, porez na prihode ostvarene od drugih samostalnih djelatnosti iz člana 16 stav 1 ovog zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati, po stopi od 15% na poresku osnovicu, koja predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i rashoda iz člana 20 stav 2 ovog zakona.

Na teret isplatioca obračunava se prirez po stopama koje su utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave. Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak.

Članom 5. stav 1. tačka 13. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (“Sl list Crne Gore”, broj 13/07 i 79/08), propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici doprinosa po drugom osnovu.

Članom 6. stav 1.tačka 13. istog Zakona, propisano je da su obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici po drugom osnovu.

Znači, doprinosi za penzijsko i invalidsko osiguranje i za zdravstveno osiguranje kod lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu plaćaju se samo u slučaju kada navedena lica nijesu obveznici doprinosa po drugom osnovu, a za 2009.godinu propisana je stopa doprinosa za penzijsko invalidsko osiguranje u iznosu od 20,5% na teret osiguranika i stopa doprinosa za zdravstveno osiguranje u iznosu od 10,5% na teret osiguranika.

12. Da li na ugovorenu bruto naknadu po ugovoru o djelu treba da obračunamo i obustavimo doprinos za PIO, ako je navedeno fizičko lice u stalnom radnom odnosu kod drugog poslodavca i po osnovu radnog odnosa njegov poslodavac izmiruje obaveze za porez i doprinose?

U članu 16 stav 1 Zakona o porezu na dohodak fizičkih lica (“Sl. list RCG”, broj 65/01 ... 78/06), propisano je da se prihodom od samostalne djelatnosti smatra prihod ostvaren od privredne djelatnosti, slobodnih zanimanja, profesionalnih i intelektualnih usluga i prihod od drugih samostalnih djelatnosti koje nijesu osnovna djelatnost poreskog obveznika, a povremeno se obavljaju radi ostvarivanja prihoda, ukoliko se, u skladu sa ovim zakonom, ne oporezuje po drugom osnovu.

Shodno članu 48 stav 5 Zakona određeno je da porez na prihode ostvarene od drugih samostalnih djelatnosti iz člana 16 stav 1 ovog zakona obračunava, obustavlja i uplaćuje isplatilac prihoda pri svakoj isplati, po stopi od 15% na poresku osnovicu, koja predstavlja razliku između ostvarenih prihoda i standardnih rashoda koji se priznaju u visini 40% od ugovorenih bruto prihoda.

Članom 5. stav 1. tačka 13. Zakona o doprinosima za obavezno socijalno osiguranje (“Sl list Crne Gore”, broj 13/07 i 79/08), propisano je da su obveznici doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici doprinosa po drugom osnovu.

Članom 6. stav 1.tačka 13. istog Zakona, propisano je da su obveznici doprinosa za zdravstveno osiguranje lica koja ostvaruju ugovorenu naknadu, ako nijesu obveznici po drugom osnovu.

Znači, isplatilac nakon odbijanja poreza ostatak isplaćuje primaocu. Na teret isplatioca obračunava se prirez po stopama koje su utvrđene odgovarajućim odlukama jedinica lokalne samouprave. Osnovica za obračun prireza je obračunati porez na dohodak.

Isplatilac je nakon izvršene isplate i obustave poreza, dužan da sačinjava i dostavlja poreskom organu i poreskom obvezniku izvještaj IPPO-1 do 10-og u mjesecu za prethodni mjesec i IPPO-2 do 31.januara tekuće za prethodnu godinu.

Shodno navedenim zakonskim propisima slijedi da nemate obavezu da vršite obračun i obustavu doprinosa za penzijsko i invalidsko osiguranje i za zdravstveno osiguranje, za fizičko lice sa kojim ste zaključili ugovor o djelu, jer je isto obveznik doprinosa po osnovu stalnog zaposlenja kod drugog poslodavca.

Porez na dobit pravnih lica

1. Šta treba uraditi sa dokumentacijom Društva koje je likvidirano u postupku dobrovoljne likvidacije? Da li je treba čuvati i u kojim rokovima i ko to treba da radi?

Dobrovoljna likvidacija se saglasno članu 24. Zakona o privrednim društvima (“Sl. list RCG”, broj 06/02) može sprovesti kada Društvo ima dovoljno finansijskih sredstava da pokrije svoje obaveze. U slučaju kada obaveze prelaze raspoloživa finansijska sredstva ili očekivana finansijska sredstva od prodaje imovine ili stečena na drugi način, primjenjuju se odredbe Zakona kojima se uređuje stečaj i likvidacija društva.

Saglasno Zakonu o računovodstvu i reviziji (“Sl. list RCG”, broj 69/05 i “Sl. list Crne Gore”, broj 80/08), pravno lice je dužno da zaključi poslovne knjige na dan 31. decembar poslovne godine i da ih čuva u sljedećim rokovima:

godišnji obračuni zarada zaposlenih lica ili originalne isplatne liste za periode za koje se ne raspolaže godišnjim obračunima potpisanim od strane zaposlenih čuvaju se trajno;

finansijski iskazi (godišnji račun), glavna kniga i prateći dnevnik čuvaju se najmanje 10 godina, dok se pomoćne knjige i finansijski iskazi za kraće izvještajne periode čuvaju najmanje pet godina;

knjigovodstvene isprave na osnovu kojih su vršena knjiženja čuvaju se najmanje pet godina, a prodajni i kontrolni blokovi, pomoćni obrasci i slična dokumentacija, kao i isprave koje se odnose na poslove platnog prometa u instituciji koja ga obavlja, najmanje tri godine.

Godišnji računi, poslovne knjige i knjigovodstvene isprave čuvaju se u originalu.

U nadležnosti Poreske uprave su poslovi utvrđivanja, naplate i kontrole poreza, a Zakonom o poreskoj administraciji (“Sl. list RCG”, broj 65/01 …29/05), propisano je da apsolutna zastarjelost po kojim pravo na utvrđivanje, naplatu i povraćaj poreza uvijek zastarijeva u roku od 10 godina od isteka godine u kojoj je porez trebalo utvrditi, naplatiti, odnosno u kojoj je izvršena preplata, te je u tom roku neophono i čuvati isprave i dokumentaciju vezano za oblast oporezivanja.

Pravno lice je dužno da samo svojim aktom uredi i organizuje čuvanje navedenih evidencija i dokumentacije.

Ukoliko su u pitanju druge evidencije trajne vrijednosti od značaja za istoriju, nauku, kulturu i druge društvene potrebe, nastao u radu preduzeća bez obzira na vrijeme i mjesto nastanka, a kada Društvo prestane sa radom, registarski materijal i arhivsku građu u sređenom stanju i popisane, predaje organu, organizaciji ili drugom subjektu koji preuzima njihova prava I obaveze, a u slučajevima kad nema pravnog sljedbenika Državnom arhivu Crne Gore.

2. “Šta se po zakonskoj regulative Crne Gore podrazumijeva pod pojmom konsalting usluga”?

Članom 29. stav 1. tačka 2. Zakona o porezu na dobit pravnih lica (“Sl. list RCG”, broj 65/01 … 80/04 i “Sl. list Crne Gore”, broj 40/08), propisano je da je obveznik poreza na dobit dužan da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na prihode isplaćene i po osnovu kamata, naknada za autorska prava i druga prava intelektualne svojine, kapitalnog dobitka, naknada za zakup pokretne i nepokretne imovine, naknada po osnovu konsalting usluga, usluga istraživanja tržišta i revizorskih usluga, koje se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu.

Poreskim zakonima Crne Gore nije data definicija konsalting usluge, a i Zakon o obligacionim odnosima (“Sl. list Crne Gore”, broj 47/08), kao posebnu formu ugovora ne propisuje ugovor o konsaltingu.

U rasprostranjenoj enciklopedijskoj i literaturi iz oblasti pravne i ekonomske teorije i prakse, pojam konsalting usluge ima značenje usluga savjetovanja, koje mogu biti poslovne i u druge svrhe.

Usluge konsaltinga u poslovne svrhe, u literaturi se definišu kao poseban način davanja intelektualnih usluga na području ostvarenja složenih tehničkih i naučnih poduhvata, naročito programiranja, projektovanja i realizacije, a pružaju se u svrhu poboljšanja poslovanja vlastitog biznisa i u svrhu prepoznavanja novih poslovnih mogućnosti.

Konsalting dolazi od engleske riječi “to consult”, koja znači davanje savjeta, i najčešće se vezuje za ulogu konsalting inženjera.

Najpoznatiji opšti uslovi za regulisanje pravnog položaja konsalting inženjera su Međunarodna opšta pravila za sporazume između naručioca i inženjera kosultanta, koje je sastavila Međunarodna federacija inženjera konsultanata.

Ugovor o konsaltingu je formalan pravni posao, po kojem je pisana forma uslov za njegovu punovažnost.

3. Da li se vrši obračun poreza po odbitku na licencno pravo korišćenja radio i TV programa kupljenog od stranog pravnog lica, kao i na usluge distribucije i difuzije TV signala preko satelita koje vrši strano pravno lice?

Članom 29 stav 1 tačka 2 Zakona o porezu na dobit ( "Sl. list RCG", br. 65/01 … 80/04 od 29.12.2004, "Sl. list Crne Gore", br. 40/08), propisano je da je obveznik poreza na dobit dužan da obračuna, obustavi i uplati porez po odbitku na prihode isplaćene po osnovu kamata, naknada za autorska prava i druga prava intelektualne svojine, kapitalnog dobitka, naknada za zakup pokretne i nepokretne imovine, naknada po osnovu konsalting usluga, usluga istraživanja tržišta i revizorskih usluga, koje se isplaćuju nerezidentnom pravnom licu. Stavom 2 istog člana propisano je da se porez po odbitku plaća po stopi od 9 % na osnovicu koju čini iznos bruto prihoda. Može zaključiti da se radi o prenosu prava u smislu Zakona o autorskom i srodnim pravima ( Sl. list RCG br. 61/04), te postoji obaveza obračuna i uplate poreza po odbitku u skladu sa članom 29a Zakona o porezu na dobit.

Razno1. Pojašnjenje novog Zakona o akcizama vezano za TNG za 2009 godinu.

Zakonom o akcizama (“Sl.list CG'' broj 65/01...76/05,76/08), je propisano da je obveznik akcize proizvođač, odnosno uvoznik akciznih proizvoda, odnosno lice na koje se u skladu sa zakonom može prenijeti akcizna obaveza.

Akciza se plaća na mineralna ulja, i njihove derivate i supstitute određene ovim Zakonom.

Vrsta mineralnih ulja određuje se u zavisnosti od klasifikacije tih proizvoda iz carinske tarife, odnosno u odnosu na karakteristike pojedinih proizvoda.Novim Zakonom o akcizama članom 52 tačka 6 koja se odnosi na tečni naftni gas (tarifne oznake CN2710196100 do 2710196900) utvrđuje se akcizna osnovica i iznos akcize i to ;

-za TNG koji se koristi kao motorno gorivo 95 € na 1000 kg;

-za TNG koji se koristi kao motorno gorivo za industrijske i komercujalne svrhe 45 € na 1000 kg;

- za TNG koji se koristi za grijanje 20 € na 1000 kg.

U vašim UCD je u skladu sa Zakonom o carinskoj tarifi naznačena vrsta TNG i za koje namjene se koristi.

S obzirom da u vašem pitanju navodite da ste u decembru imali uvoz TNG čija je izvjesna količina ostala na zalihama na dan 31.12.2008.god. samim tim ste dužni da izvršite popis zaliha i činjenično stanje iskazati u knjigovodstvu, a prilikom fakturisanja potrošačima na računu iskazati akcizu obračunatu na način predviđen Zakonom o akcizama (Sl list CG br.76/08).

Način plaćanja akcize i podnošenje prijave nije promijenjen u odnosu na raniji Zakon.

2. Tumačenje Uredbe o upotrebi poreskih registar kasa i evidentiranje prometa i usluga preko istih.

U vezi sa Vašim prvim pitanjem može se dati odgovor da se Uredba primjenjuje u cjelosti, te da su na osnovu Uredbe donijet Pravilnik o sadržaju evidencije poreskih kasa Sl. List CG br.38/08 i Pravilnik o obliku i sadržaju servisne knjižice poreske kase Sl.list CG br.38/08.

Prema odredbama uredbe Ministarstvo finansija treba da donese posebne propise u vezi instaliranja poreskih terminala i načina održavanja servisne mreže.

Dakle, za donošenje takvih akata je nadležno Ministarstvo finansija.Prema tome upotreba, distribucija, fiskalizacija i druge odredbe o poreskim kasama se primjenjuju od dana primjene ove Uredbe.

U primjeni nijesu još uvijek odredbe o dodatnoj opremi, odnosno o poreskim terminalima, a njihova primjena će otpočeti u skladu sa posebnim aktom koje će donijeti Ministarstvo finansija.

Smatramo da vam je na ovaj način dat odgovor i na drugo pitanje.

Treće pitanje postavljate u vezi fiskalizacije starih kasa, koje je prodala Vlada preko tadašnje Direkcije javnih prihoda, odnosno pitate da li se iste mogu ponovo fiskalizovati. Važeća uredba dozvoljava mogućnost ponovne fiskalizacije svake poreske kase za koju je izdata saglasnost od strane Ministarstva finansija.

S obzirom da je saglasnost za upotrebu ovih kasa data prije stupanja na snagu važeće Uredbe iste se mogu ponovo fiskalizvovati.

U vezi sa četvrtim pitanjem može se odgovoriti da ne postoji spisak modela koji se mogu prodavati te da je članom 16 Uredbe propisano da distributer može prodavati poresku kasu za koju posjeduje saglasnost datu od strane Ministarstva finanasija, a koja se izdaje u skladu sa odredbama navedenog člana.

Na vaše peto pitanje se može odgovorit da ne postoji obaveza Poreske uprave da utvrdjuje i dostavlja distributerima posebne procedure, kako navodite, za sve radnje sa kasama. U periodu od stupanja Uredbe je ostvaren vidan napredak u pogledu uspostavljanja discipline kod stavljanja u promet poreskih kasa, te nijesu uočeni problemi za koje je potrebno utvrdjivati posebne procedure.

Ukoliko se ukaže potreba, odnosno uoče nedostaci u propisima u budućoj praksi sigurno će se izmjenom propisa isti otkloniti.

3. Izdavanje potvrde o izmirenim poreskim obavezama, radi izbjegavanja dvostrukog oporezivanja.

Zakonom o ratifikaciji ugovora između ministara Srbije i Crne Gore i Vlade Republike Slovenije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu, ratifikovan je Ugovor između Savjeta ministara Srbije i Crne Gore i Vlade Republike Slovenije o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja u odnosu na poreze na dohodak i na imovinu.

Ovaj Ugovor se primjenjuje na lica koja su rezidenti jedne ili obje države ugovornice.Ugovor se primjenjuje na poreze na dohodak i imovinu koje uvodi država ugovornica, nezavisno od načina naplate.Porezi na koje se primjenjuje ovaj ugovor su:porez na dobit, porez na dohodak, porez na imovinu i porez na prihode od međunarodnog saobraćaja.Predmetnim Ugovorom članom 4 razrađen

je pojam ,,rezident države ugovornice ,,.

Ovim putem Vas obavještavamo da dokaz o izmerenim poreskim obavezama koje su proistekle iz Vašeg radnog odnosa kod XXXXX banke Podgorica kao i po osnovu valasništva u DOO,,EEEEE,, Podgorica možete ostvariti podnošenjem zahtjeva u Područnoj jedinici Poreske uprave Podgorica Ul. V Proleterske br.36.

4.Koja je procedura za poresku registraciju nevladine organizacije?

Članom 2 Zakona o nevladinim organizacijama ("Sl. list RCG", br. 27/99, 09/02, 30/02, "Sl. list Crne Gore", br. 11/07 ),propisano je da je nevladino udruženje neprofitna organizacija sa članstvom, koju osnivaju domaća i strana fizička i pravna lica, radi ostvarivanja pojedinačnih ili zajedničkih interesa ili radi ostvarivanja i afirmisanja javnog interesa.

Zakonom o poreskoj administraciji ("Sl. list RCG", br. 65/01, 80/04, 29/05), kojim su uređena prava i obaveze poreskog organa i poreskih obveznika u postupku utvrđivanja, naplate i kontrole poreza i drugih dažbina, propisan je i postupak registracije poreskih obveznika, kao i nadležnosti Poreske uprave u vezi sa tim postupkom.

Članom 27 navedenog Zakona, propisana je obaveza podnošenja prijave za registraciju za: pravno lice ili organizaciju koja ostvaruje prihode u Republici ili izvan Republike, fizičko lice koje ostvaruje prihode ili posjeduje imovinu u Republici ili izvan Republike, strano pravno lice ili organizaciju koja ostvaruje prihode u Republici i strano fizičko lice koje ostvaruje prihode ili posjeduje imovinu u Republici.

Članom 32 Zakona propisano je da navedena pravna lica prijavu za registraciju podnose u roku od pet radnih dana od dana upisa u sudski ili drugi registar, dok fizička (domaća i strana) lica prijavu za registraciju, podnose u roku od pet radnih dana od dana ostvarivanja oporezivog prihoda, upisa u odgovarajući registar, odnosno sticanja imovine koja podliježe oporezivanju, dakle, u roku od pet radnih dana od nastupanja hronološki najranije od navedenih radnji.

Takođe, navedeni Zakon definiše poreskog obveznika kao lice koje u skladu sa poreskim i drugim zakonima podliježe obavezi plaćanja poreza. Lice prema istom Zakonu je pravno lice, dio pravnog lica, organizacija, preduzetnik i fizičko lice koje je dužno da postupa u skladu sa poreskim zakonima Crne Gore, bez razlike na način i oblik organizovanja.

Shodno izloženom nevladina organizacija je dužna izvršiti opštu poresku registraciju, odnosno podnijeti prijavu za registraciju kod nadležne područne jedinice Poreske uprave na čijoj teritoriji obavlja djelatnost.

5. «Da li pravno lice koje preko zvanične crnogorske berze kupi obveznice restitucije od fizičkog lica, ima pravo sa tim obveznicama da plaća obaveze prema Državi CG, odnosno prema Poreskoj upravi i koje su to obaveze koje može plaćati sa obveznicama restitucije i u slučaju da može u kojoj vrijednosti se priznaje jedna obveznica restitucije»?

Shodno članu 25 stav 5 Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava i obeštećenju (“Sl. list RCG’’, br.21/04 …60/07 i “Sl. list Crne Gore’’, br.12/07), propisano je da obveznice, emitovane u skladu sa članom 22 stav 1 alineja 2 ovog zakona, mogu se koristiti za kupovinu akciju, udjela i druge imovine Republike Crne Gore i državnih fondova za koje Vlada odredi da se mogu kupovati obveznicama Fonda za obeštećenje, kao i za isplatu poreskih obaveza (prihod Republike) bivših vlasnika, odnosno njihovih nasljednika (isključeni su svi drugi sticaoci obveznica od ovog prava).

Dakle, imajući u vidu navedenu odredbu, zaključujemo da sa obveznicama stečenim po pomenutom zakonu mogu izmiriti samo poreske obaveze koje imaju fizička lica (bivši vlasnici, odnosno njihovi nasljednici). Što se tiče poreskih obaveza pravnih lica, nemaju pravo da iste plaćaju koristeći naznačene obveznice bez obzira što je pravno lice sada vlasnik obveznica jer je njihova namjena decidno navedena u pomenutom zakonu.

PAGE

27