Pismene provere znanja

24
METODIKA NASTAVE GEOGRAFIJE METODIKA NASTAVE GEOGRAFIJE PISMENE PROVERE ZNANJA IZ GEOGRAFIJE PISMENE PROVERE ZNANJA IZ GEOGRAFIJE

description

Metodika nastave geografije

Transcript of Pismene provere znanja

Page 1: Pismene provere znanja

METODIKA NASTAVE GEOGRAFIJE METODIKA NASTAVE GEOGRAFIJE

PISMENE PROVERE ZNANJA IZ GEOGRAFIJEPISMENE PROVERE ZNANJA IZ GEOGRAFIJE

Page 2: Pismene provere znanja

Tipovi testova u nastaviTipovi testova u nastavi geografije geografijeZa proveravanje rezultata nastave geografije postoji nekoliko osnovnih tipova testova:  1. prisećanja i dopunjavanja (može i uz pomoć neme karte)   2. alternativnih odgovora  3. višestrukog izbora  4. pripadanja

Test prisećanjaTest prisećanja- namenjen je za proveravanje znanja iz oblasti kognitivnog domena znanje činjenica - to je tip testa u kome učenici treba da se prisete podatka

koji je u zadatku izostavljen i da ga dodaju na odgovarajućem mestu (Ameriku je otkrio moreplovac po imenu_____)

Page 3: Pismene provere znanja

Test alternativnih odgovoraTest alternativnih odgovora - test odgovora podrazumeva princip dihotomije (gr.διχο - na dva dela + τομία - sečenje - podeljenost

celine na dva jednaka nepreklapajuća dela)- u takvoj podeli nešto što je deo jedne polovine ne

može biti nikako deo druge polovine - u zadatku je data neka tvrdnja, a učenik treba da se

opredeli da li je ona tačna- treba da zaokruži jednu od dve alternative "da" ili

"ne", odnosno "tačno" ili "pogrešno„- ovakav tip testa nije preporučljiv, jer ne omogućava

proveru suštinskog znanja- učenici koji ne znaju gradivo mogu slučajno da zaokruže pravu alternativu pa tako nastavnik dobija

netačnu sliku učeničkog znanja

Page 4: Pismene provere znanja

Test višestrukog izboraTest višestrukog izbora

- test u kome je na određeno pitanje dato više različitih odgovora, a samo je jedan potpuno tačan, dok

su ostali, u manjoj ili većoj meri, nepotpuni ili pogrešni- zadatak je da učenik podvuče ili zaokruži tačan odgovor- ovim tipom testa uspešno se meri ne samo znanje

činjenica , što je slučaj sa prisećanjem i dopunjavanjem, nego i učenikovo razmišljanje i analiziranje

- njime se može objektivno izmeriti rezultat učenikovog rada

Page 5: Pismene provere znanja

Test pripadanjaTest pripadanja - sadrži dve ili tri kolone tvrdnji- zadatak je da učenik zapazi koji su podaci iz jedne

kolone u nekoj smislenoj vezi sa podacima iz druge i da to, na odgovarajući način, označi

- ovakav tip testa može se elastično primeniti radi utvrđivanja sposobnosti učenika da sagledaju veze i

odnose među geografskim pojavama i procesima- tvrdnje u kolonama treba da budu kratke, jasne i precizne i nedvosmislene

Page 6: Pismene provere znanja

Vrste testova prema postavljenom ciljuVrste testova prema postavljenom cilju:

dijagnostički prognostički inventarni revizioni kratka pitanja

Dijagnostičkim testom Dijagnostičkim testom - utvrđuju se osnovne slabosti u sistemu znanja učenika- cilj je da se one otklone i učeniku omogući da dalje

napreduje- dijagnostičkim testom se proverava znanje međusobno nezavisnih podataka. (učenik može poznavati reljef, ali ne i hidrografiju Srbije)

Page 7: Pismene provere znanja

Prognostički testoviPrognostički testovi - ovim testom nastavnik nastoji da unapred predvidi

uspeh učenika iz geografije

InventarniInventarni- ovim testovima nastavnik stiče uvid u znanja

učenika na početku školske godine da bi sagledao praznine u znanju učenika i stvorio osnovu za savlađivanje predviđenog programa

Page 8: Pismene provere znanja

Revizioni testoviRevizioni testovi-- se redovno proverava opšti uspeh učenika iz nekog predmeta- pošto je realizovan deo programa, nastavnik želi da proveri stepen usvojenosti nastavne građe pa za tu svrhu koristi revizione testove

Test kratkih pitanjaTest kratkih pitanja - deset do petnaest pitanja primenjuje se u toku nastave

da se sagleda da li su učenici savladali predmetnu nastavnu celinu (temu)- ovaj tip testa se ne najavljuje unapred

Page 9: Pismene provere znanja

PetPetoominutno ispitivanjeminutno ispitivanje

- u školama se sve češće, koriste i druge objektivne metode i tehnike kao, na primer, primena neformalnih i standardizovanih testova znanja- upitnici sa većim brojem test-pitanja, zbog objektivnih teškoća (sastavljanje, umnožavanje, kontrolu i sprovođenja) ređe se primenjuju- uobičajeno testiranje se izvodi nekoliko puta u toku godine, ali dosta formalno, te je motivaciona, a donekle i merna vrednost tih ispitivanja smanjena - u mnogim školama se zbog toga više primenjuje mikro ispitivanje zadacima objektivnog tipa, odnosno primenjuju se neformalni testovi sa zadacima iz jedne teme

Page 10: Pismene provere znanja

- nastavnik ispituje na nekoliko minuta pre završetka časa i u tom intervalu se uređuju rezultati

- prednosti mikro ispitivanja nad objektivnim ispitivanjima većeg opsega su:

a) učenici su više motivisani, odnosno stavljaju u položaj psihičke pripravnosti i gotovosti za sticanje i usvajanje novih pojmova, odnosno intenzivnije se "zateže unutrašnja opruga svesti" učenika

b) primenom ovog ispitivanja moguće je meriti produktivnost održanog časa

Page 11: Pismene provere znanja

c) nastavniku je omogućeno kontinuirano praćenje napretka učenika i povećava metrijska vrednost ocene, odnosno povećava se objektivnost i pouzdanost ocene koju nastavnik daje na kraju klasifikacionog perioda ili školske godine

d) moguće je meriti upotrebljivost i pouzdanost oblika i sredstava pripremljenih u nastavnom radu i upoređivati časove različite organizacije i tehnološke koncepcije;

e) primenom ovog ispitivanja moguće je blagovre meno uočavati praznine u znanjima učenika i ukazivati im individualizovanu pomoć

- tehnika primene ovih ispitivanja je jednostavna - test pitanja se obično pripremaju iz jedne nastavne jedinice

Page 12: Pismene provere znanja

- test pitanja se na pet do sedam minuta pre završetka časa zadaju učenicima koji odgovaraju u svojim

sveskama ili na nemim kartama- kontrolu i sređivanje obavljaju sami učenici izmenom svezaka- tačni odgovori prema broju postavljenih pitanja, prebrojavaju se odmah, a rezultati se ispisuju na tabli iza rednog broja postavljenog pitanja- nakon sređivanja, učenik sagledava sopstveni uspeh - ako se ova ispitivanja češće primenjuju, učenici su

motivisani i misaono su aktivniji u toku rada, jer očekuju proveravanje na kraju časa

Page 13: Pismene provere znanja

- ovim ispitivanjima učenici su obavešteni o sopstvenom i tuđem uspehu, a time je omogućeno da više puta dožive

radost uspeha, što, kako su pedagozi utvrdili, rađa nove uspehe- nastavnik, preko ovog ispitivanja, ostvaruje uvid u rezultate sopstvenog rada, odnosno u produktivnost održanog časa - pouzdaniji rezultati se dobijaju ako se ispitivanje ne obavlja zadavanjem pitanja, nego putem napisanog upitnika sa 5-10 pitanja- tako se mogu bolje srediti rezultati i sagledati na koja pitanja učenik jeste, a na koja nije odgovorio - posle toga može se ukazati individualizovana pomoć davanjem fišea sa zadacima iz gradiva koje učenik nije, u dovoljnoj meri usvojio

Page 14: Pismene provere znanja

- preko ovakvog ispitivanja se prati napredovanje učenika, jer u ocenskim rešetkama ostaje materijalni

trag o uspehu učenika, te je svođenje uspeha na klasifikacionom periodu olakšano, a metrijska vrednost ocene i objektivnost ocenjivanja povećana- ovakvo ispitivanje i kvalitativno sređivanje, omogućava nastavniku da pruži potpunije informacije

roditeljima o aktivnosti učenika na času i uspehu koji postiže i daje informaciju nastavniku koje gradivo učenik nije dovoljno usvojio

Page 15: Pismene provere znanja

- potpunija slika o razvoju, znanju i napredovanju učenika mogla bi se steći ako bi se mikro ispitivanje

provodilo ne samo na časovima sticanja znanja nego i nakon završetka određene teme

- putem tih ispitivanja mogao bi se ostvariti uvid kako su učenici usvojili gradivo na samom času, kao i

koliko su, samostalnim radom kod kuće ili u školi, to gradivo utvrdili i upotpunili

Page 16: Pismene provere znanja

- primenom mikro ispitivanja moguće je meriti upotrebljivost i efikasnost primenjenih nastavnih oblika i sredstava rada, te upoređivati, odnosno sagledavati i koliko je primenjeni oblik rada, na primer, grupni ili individualni, doprineo većoj misaonoj aktivnosti učenika, tj. uslovio određeni učinak učenja

Prednosti testaPrednosti testa- test omogućava da se rezultat nastavnog procesa

proveri objektivnije, potpunije i pouzdanije nego što se to može postići usmenim i pismenim proveravanjem (pismeni zadaci, pismene vežbe)

- ispitivanje testom je ekonomično i brzo, a pregled i svođenje rezultata se obavlja lako, jed nostavno i brzo

Page 17: Pismene provere znanja

NedostaciNedostaci testa testa

- test nije pogodan za potpunije obrazlaganje stavova-njime se ne mogu u potpunosti izraziti složeni prirodni

procesi - neki autori tvrde da se testom prvenstveno proverava

znanje činjenica, a mnogo manje rezonovanje i analiza- dobro sastavljenim pitanjima može se postići mnogo

više od obične reprodukcije podataka- prigovor da test omogućava učenicima da pogađaju

odgovore delimično je opravdan - dobrim rasporedom odgovora ova opasnost se može

umanjiti- sastavljanje testa zahteva dobru stručnost, poznavanje

testovske tehnike i dosta vremena

Page 18: Pismene provere znanja
Page 19: Pismene provere znanja
Page 20: Pismene provere znanja
Page 21: Pismene provere znanja
Page 22: Pismene provere znanja
Page 23: Pismene provere znanja
Page 24: Pismene provere znanja