Pismena priprema

download Pismena priprema

of 6

Transcript of Pismena priprema

Interaktivna nastava

Marija SeleiO Olga Petrov Radii, Vrac

Struni rad Obrazovna tehnologija 1/2005. UDK: 371.311.4

INTERAKTIVNA NASTAVA - kooperativno uenje rad u parovima Rezime: Interaktivna nastava temelji se na humanistikim teorijama Rodersa i Maslova. Ova vrsta nastave odvija se u malim grupama. Uenici u ovoj nastvi ne sluaju ve osvajaju znanja. Kljune rei: interaktivna nastava, koopretativna nastava.

Razred: IV Nastavno-vaspitna oblast: Poznavanje prirode Nastavna jedinica: ovek. Tip asa: Sistematizacija. Oblik rada: Frontalni i rad u parovima (kooperativno uenje, inteaktivna nastava). Vreme realizacije: Blok as.

Ove konstatacije donosimo zajedniki. Upravo oveka emo danas pominjati, govoriti o onome to smo uili, o radu pojedinih organa itd. Ali na jedan drugaiji nain. Deca se pripremaju za rad formirajui parove. Par se trai reenjem asocijacija. Dobijamo 11 parova to odgovara obra enim sadrajima o oveku tokom cele nastavne oblasti.

Tok asaas poinje itanjem pesme emu slui srce pesnika za decu Nedeljka Popadia. Razgovor o srcu koje opisuje pesnik. To dakle nije onaj miini organ koji radi kao pumpa, koji ima svoje delove i kroz koji prolazi krv. To je srce (dua, oseanja, emocije...) zbog kojeg se ovek upravo i razlikuje od drugih ivih bia. Nastavna jedinica 1. Slinosti i razlike 2. Delovi tela 3. ula 4. Mozak 5. Kretanje Par asocijacija Crnac, Belac Glava, Trup Nos, Oko Kimena modina, Nervi Kost, Mii

BRAZOVNA TEHNOLOGIJA br. 1/2005.

55

Marija Selei

6. Sitem organa za varenje 7. Izluivanje 8. Disanje 9. Krvotok 10. Kobajagi donela me roda 11. Nega organa i briga za zdravlje

eludac, Creva Bubreg, Mokrana beika Kiseonik, Plua Arterije, Vene Jajnici, Semenici istoa, Zdravlje

Par dobija list sa tri zadatka. Prva dva su iz gradiva a trei zadatak vezan je za neku zanimljivost, ivotnu situaciju a uloga mu je da se deca prilikom izvetaja zabave nasmeju ili pokau svoju kreativnost i snalaljivost. Svaki uenik svojoj asocijaciji pronalazi odgovarajuu sliicu (odabira od ponu enih). Na papiru sa zadacima postoji i prostor za rad i prostor na koji deca lepe svoje sliice.

Slinosti i razlike 1. 2. 3. Po emu se ljudi razlikuju? Po emu su ljudi isti? ta je to to svaki ovek ima jedinstveno, neponovljivo (ak i blizanci)?

Delovi tela 1. 2. 3. Nabrojte osnovne delove tela. emu oni slue? ime su osnovni delovi tela povezani? Zato se kae da je glava ovekov kompjuter?

56

BRAZOVNA TEHNOLOGIJA br. 1/2005.

Interaktivna nastava

ula 1. 2. 3. Koliko ovek ima ula? Kako se zovu? Nabrojte ulne organe. Pomou kojeg ula oseamo ljubav?

Mozak 1. 2. 3. Koji organi ine nervni sistem oveka? Ukratko opiite izgled i rad mozga. Pokuajte sada da nauite sledee reenice i da nam ih izgovorite: Zato Vi koji ste Ti, meni koji sam Vi, kaete Ti? Kad ja koji sam Vi, vama koji ste Ti, kaem Vi.

Kretanje 1. 2. 3. Koji organi su zadueni za kretanje oveka? ta je skelet? ta je osnova skeleta? Pokaite pravilno hodanje i neke oblike nepravilnog hodanja. Objasnite kako moe doi do takvog naina hodanja.

BRAZOVNA TEHNOLOGIJA br. 1/2005.

57

Marija SeleiSistem organa za varenje 1. 2. 3. Nabrojte organe za varenje kod oeka. Koje materije iz hrane su potrebne ovekovom oganizmu za normalan rast i razvoj? Dajte nam recept za dobar kola, tortu ili neko drugo jelo koje smatrate zdravim i preporuujete ga u ishrani.

Izluivanje 1. 2. 3. Nabrojte organe za izluivanje. Opiite ukratko njihov rad. Da li se moramo tuirati posle treninga koji i nije bio naporan, ako emo sutra ponovo imati trening?

Disanje 1. 2. 3. Koji je glavni organ za disanje? Opiite njegov izgled. Objasnite kako rade plua. Nakon vaeg izvetaja naduvaete po jedan balon. Meriemo vreme i razgovarati o tome.

58

BRAZOVNA TEHNOLOGIJA br. 1/2005.

Interaktivna nastavaKrvotok 1. 2. 3. Nabrojte organe za krvotok. Opiite izgled i rad srca. Pokate nam nakon izlaganja, kako biste previli drugu poseen prst.

Kobajagi donela me roda 1. 2. 3. Kako se nazivaju organi za razmnoavanje kod oveka? Koji su njihovi nazivi kod mukaraca odnosno kod ena? Objasnite nam kako se beba stvara i razvija u maminom stomaku. Zbog ega liimo na naeg brata ili sestru a ne na druga ili drugaricu?

Nega i briga za zdravlje 1. 2. 3. Navedite naine kojima ovek uva i neguje svoj organizam i svoje zdravlje. Zbog ega su puenje, alkohol i droga tetni za oveka? Objasnite poslovicu: zdravlje je najvee bogatstvo.

BRAZOVNA TEHNOLOGIJA br. 1/2005.

59

Marija Selei

Dok parovi rade nastavnik obilazi i pomae ukoliko je potrebno. Rad predstavlja ukratko napisane odgovore zalepljene sliice i po elji neku ilustraciju. Parovi izlau redom po elji. Odeljenje prati, slua izlaganje dopunjuje ako je potrebno, diskutuje. Nakon izlaganja svakog para papir sa njihovim radom se lepi na pripremljen zajedniki pano. Kada je ceo pano popunjen, parovi su zavrili izlaganje dobijamo zajedniki ura enu sliku sistematizaciju svega to smo uili o oveku. Tada svi zajedno pristupamo donoenju sintetikog zakljuka o oveku, organima oveka, njihovnoj funkciji i konano uzajamnoj povezanosti svih organa u oveijem telu. Organizam oveka moe da se razvija i funkcionie dobro i pravilno samo ako su svi pomenuti organi zdravi. Da bismo to omoguili svom organizmu (sebi) moramo brinuti za nae zdravlje, pravilno se hraniti, ne optereivati ga tetnim uticajima i odravati redovno lnu higijenu kao i kolektivnu. Do zajednikog stanovita i zakljuaka deca dolaze sistematizacijom postojeeg znanja, sintezom informacija tokom asa. Da bi uopte koristili a samim tim i razvijali ove oblike miljenja potrebno ih je dobro motivisati. Spoljanja motivacija se ogleda u nainu rada (parovi), zadacima

(kratki, malo ih je, zanimljivi zadatak), radu na pravljenju zajednikog panoa. Ovi uslovi e podstai i razviti unutranju motivaciju: - elim da pokaem ono to znam; - elim da ja i moj par najbolje uradimo; - Ja sam snalaljiv i kreativan za poslednji zadatak, to u im pokazati; - Lepo se izraavam pa u izlagati na rad; - Lepo crtam, pa u nacrtati neto kao ilustraciju naeg izlaganja.... Tokom rada u paru deca razvijaju drugarstvo, sposobnost da sara uju i razmenjuju miljenja, diskutuju o nauenom gradivu i nainu prezentacije, vebaju se u konfrontaciji miljenja, ue da zajedniki donose zakljuke. U nekim praktinim zadacima pokazuju svoje motorike sposobnosti i sposobnost da poveu znanja i delatnost. Ujedno u odeljenju i samom paru osea se dobro raspoloenje i doza takmienja. Sve navedeno pokazuje da je postignut cilj asa: Sistematizacija obra enog gradiva kao i cilj ovog naina rada: Aktiviranje viih oblika miljenja.

INTERACTIVE TEACHING Summary: Interactive teaching is based on the humanistic theories of Rodger and Maslov. This kind of teaching is winnowed in small groups. Pupils at this teaching have not listened but conquered the knowledge. Mayor words: interactive teaching, cooperative teaching.

60

BRAZOVNA TEHNOLOGIJA br. 1/2005.