PISANA PRIPRAVA I IZVEDBA

NASTAVNOG SATA

Loranda Mileti, via savjetnica

ORGANIZACIJA NASTAVE IZVEDBA

NASTAVNOG SATA

Suvremena nastava treba odgovoriti na slijedea pitanja:

to elimo postii obrazovanjem?

Koja znanja, sposobnosti i vjetine uenici trebaju stei?

to i kako treba uiti?

Kako definirati ishode uenja?

Kojim didaktikim koracima u uenju?

Nastavnik treba odrediti:

nastavne sadraje to e ih pouavati

ciljeve i zadatke nastave (ishode uenja)

dostupne izvore koje e koristiti u pouavanju

nastavne metode, oblike i medije pouavanja

optimalnu vremensku artikulaciju nastavnog procesa po etapama

ETAPE NASTAVNOG PROCESA

Priprema - odreuje sadraje, ciljeve i zadatke, metode, medije i oblike pouavanja, naine praenja i vrednovanja uenika

Izvedba - ostvarivanje pripremljenog pouavanja i uenja (uvod, obrada, ponavljanje)

Prosudba - sustav prikupljanja, obrade i procjenjivanja podataka o uinkovitosti nastavnog procesa

ODREIVANJE NASTAVNIH CILJEVA

Ciljevi su izraene namjere i usmjereni su na uenikov uinak i uspjeh (trebaju biti odreeni precizno i realistino). Izraavaju eljeni rezultat odgojno- obrazovnog procesa.

Konkretizaciju nastavnih ciljeva ine nastavni zadaci formulirani u operacijskom obliku (precizno definirana, izvediva i objektivno mjerljiva postignua).

Zadatke osmiljavaju nastavnici u obliku jasno odreenih iskaza, saeti su i opisuju uenikovo ponaanje u odreenim situacijama. Ishodi su oekivana uenika postignua (znanje, vjetine i vrijednosti)

BLOOMOVA TAKSONOMIJA

MISAONIH PROCESA

Kognitivno Miljenje, znanje, rjeavanje problema, intelektualne

sposobnosti (imenovati,saimati,izabrati,usporediti,zakljuiti,preurediti, procijeniti, klasificirati).

Psihomotoriko Manipulativne i motorike sposobnosti uenika (refleksni

pokreti, gruba i precizna motorika,crtanje, aktivno sluanje,mjerenje, sposobnosti zapaanja, neverbalno komunikacijsko ponaanje, socijalni kontakti).

Afektivno Razvoj trajnih vrijednosnih sustava, razvoj obrazaca

ponaanja, timskog rada, stavova,interesa, emocija i meuljudskih odnosa.

Duboko i

trajno

razumijevanje

Nuno znati

Znanje i

efikasno

djelovanje

Vano znati

Poeljni rezultati

uenja

Openito

poznavanje

Vrijedno znati

Marzano:

Dimenzije

uenja

DEFINIRANJEM CILJEVA UENJA,

DEFINIRAJU SE OBRAZOVNI ISHODI

U obrazovnom procesu fokus treba biti na

obrazovnim postignuima, a ne na

sadrajima koji se trebaju obraditi.

Opi ciljevi: opa oekivanja o tome to uenik

mora ostvariti u podruju predmeta.

Specifini ciljevi: su kratke i jasne tvrdnje o

konkretnim znanjima, vjetinama i

kompetencijama koje oekujemo od uenika (

uenik moe...zna...).Njih je potrebno definirati na

razini kognitivnih procesa i vrsta znanja.

REVIDIRANA BLOOMOVA TAKSONOMIJA

ZNANJA I KOGNITIVNIH PROCESA

Revizija (2001.) Anderson & Krathwohl

Hijerarhijska klasifikacija kompetencija koje su rezultat obrazovnog procesa. Dvodimenzionalna tablica koja povezuje vrste znanja koje treba razviti (dimenzije znanja - injenino, konceptualno, proceduralno i metakognitivno) s procesima koji se koriste da bi se nauilo - dimenzije kognitivnih procesa.

Kognitivne dimenzije - pamenje, razumijevanje, primjena, analiza, evaluacija, kreacija

Taksonomija klasifikacijski sustav (svladavanje viih razina podrazumijeva svladavanje svih niih ispod nje).

Vana za odreivanje ciljeva i ishoda nastave.

Vana za oblikovanje razliitih zadataka pri ocjenjivanju.

ETIRI DIMENZIJE ZNANJA

injenino znanje

Konceptualno znanje

Proceduralno znanje

Metakognitivno znanje

INJENINO ZNANJE TEMELJNI ELEMENTI KOJE UENICI MORAJU

POZNAVATI KAKO BI SE UPOZNALI S ODREENOM

DISCIPLINOM ILI RIJEILI PROBLEM

Obuhvaa:

Poznavanje terminologije,

znanstvenih termina, simbola,

znakova

Poznavanje specifinih detalja

i elemenata

PRIMJERI

Tehniki vokabular, datumi,

osobe, dogaaji, pojave,

procesi ,lokacije, drutvo itd.

KONCEPTUALNO ZNANJE

Obuhvaa Poznavanje klasifikacija i

kategorija, naela Poznavanje principa i

generalizacija Poznavanje teorija, modela i

struktura

PRIMJERI

Poznavanje i klasifikacija pojmova, te primjena znanja u novim situacijama

Primjenjuju kronologiju, kauzalnost, promjene i kontinuitet

Opisuju drutvo, gospodarstvo, kulturu, politiku

interpretativni modeli

je znanje kategorija i klasifikacija unutar

predmeta, te njihovih meusobnih odnosa.

PROCEDURALNO ZNANJE KAKO URADITI NETO SPECIFINO UNUTAR PREDMETA,

METODE ISTRAIVANJA (INE KOGNITIVNE, MOTORIKE

I INTEGRALNE VJETINE).

Obuhvaa

Poznavanje specifinih

vjetina, tehnika i algoritama

za pojedini predmet

Poznavanje kriterija za odabir

i koritenje odgovarajuih

procedura, vjetina, tehnika i

metoda.

PRIMJERI

Vjetine koje se koriste u

analizi izvora, tehnike

intervjuiranja, kriteriji kojima

se prosuuje primjenjivost

odreene metode(odvajanje

bitnog od nebitnog,

reorganiziranje, saimanje,

usporeivanje,

kategoriziranje, zakljuivanje,

klasificiranje.

METAKOGNITIVNO ZNANJE

ZNANJE O SPOZNAJI, SVJESNOST I RAZUMIJEVANJE VLASTITIH KOGNITIVNIH PROCESA

Obuhvaa

Strateko znanje (osnovne strategije i metode za uenje, razmiljanje i rjeavanje problema)

Znanje o kognitivnim zadatcima,koje strategije kako ikada koristiti za koje zadatke

Kontekstualno znanje

Znanje o sebi

PRIMJERI

Izrada pregleda/nacrta za

strukturu godinjeg

izvedbenog programa iz

povijsti

Poznavanje tipova testova koji

se primjenjuju, te kognitivnih

zahtjeva razliitih zadataka

Svijest o razini vlastitog

znanja

PAMENJE/ZNANJE Sposobnost da se prisjeti prethodno nauenog gradiva, zna specifine injenice, metode, procedure, zna osnovne

koncepte i principe, pozna terminologiju, datume, osobe, mjesta, kljune ideje, tko, to, kada, (imenuj

nabroji, definiraj, odaberi)

RAZUMIJEVANJE Sposobnost da se razumije znaenje materijal, da se prui primjer, da se predvide budue posljedice implicirane

podacima, da razumiju povijesne procese i objanjavaju ih, izraavaju se vlastitim rijeima, interpretiraju

grafikone, tabele i povijesne zemljovide, znaju tijek povijesnih dogaaja, uzroke i posljedice (poredaj,

protumai, razlikuj, grupiraj)znaju temeljem stat. Pokazatelja protumaiti posljedice, V.

gospodarska kriza,reorganiziraju podatke prema kategorijama

PRIMJENJIVANJE Sposobnost da se koristi nauenim informacijama u novonastalim situacijama, rjeavanju problema, rjeenjima

koja ukazuju na pravilnu upotrebu procedura, primjenjuju zakone, osnovne koncepte i teorije,

upotrebljavaju pojmove u novim situacijama (revolucija, kolonizacija), rjeavaju probleme i objanjavaju

ih na primjerima - revolucija 1848. godine, totalitarni reimi (primjena, klasifikacija, modifikacija,

demonstriranje)

ANALIZIRANJE Sposobnost da se identificiraju komponente znanja, da se razumije struktura i kompozicija, razumiju logike

postavke u zakljuivanju, razlikuje izmeu injenica i zakljuaka, otkriva glavne ideje, autorovo stajalite i

pristranost (urediti, zakljuiti, analizirati, klasificirati, rastaviti na dijelove),razlikuju bitno od

nebitnog, saimaju odlomke, uoavaju slinosti i razlike izmeu totalitarizma, usporeuju metode

europskih drava u kolonizaciji Afrike.

EVALUIRANJE Sposobnost da se procijeni vrijednost materijala, da se donese odluka na temelju kriterija i standarda, donosi

svoje miljenje i stajalite o materijalima, usporeuje tekst udbenika s izvorima (npr. vrednuju Atlantsku

povelju ili New Deal), poredaj pozitivne i negativne utjecaje znanstvenog I tehnolokog razvija? (ocijeni,

obrazloi, argumentiraj, zakljui)

KREIRANJE Sposobnost da se nepovezani elementi poveu u koherentne i funkcionalne cjeline, da se reorganiziraju u nove

oblike i strukture (strukturiraj, generaliziraj, kombiniraj ) uenici piu esej (npr. Ocijenite razliita

historiografska stajalita o sporazumu Cvetkovi- Maek)

Dimenzije kognitivnih procesa

Dimenzije

znanja

Dimenzije kognitivnih procesa

1.

Pamenje

2.

Razumijev

anje

3.

Primjena

4.

Analiza

5.

Evaluacija

6.

Kreacija

A.

injenino

znanje

temeljni

elementi

nabrojati

navesti

prepoznati

saeti

razlikovati

razvrstati

odrediti

analizirati

ralaniti

poredati

evaluirati

povezati

B. Konceptu-

alno znanje

opisati

oznaiti

objasniti

tumaiti

upotrijebiti

pokazati

pojasniti

povezati

ocijeniti

procijeniti

planirati

postaviti

C. Procedu-

ralno znanje

sastaviti

tabelirati

iznijeti

provjeriti

zakljuiti

rijeiti

prosuditi

sastaviti

razlikovati

povezati

prosuditi

slagati

razviti

stvoriti

D.