PISA Program za meunarodno testiranje uenika italaka pismenost

tampani elektronski

Tekstovi neprekinuti (novinski lanci, eseji, romani, pripovijetke) isprekidani (tabele, grafikoni, oglasi, formulari) mjeoviti (objanjenje u proznom obliku koje prate grafikon ili tabela) viestruki (nezavisno napisani tekstovi na odreenu temu)

Aspekti italake pismenosti - mentalne strategije kojima se itaoci slue da bi itali tekst:

Pristup i pronalaenje (pronalaenje informacije) Koridenje podataka iz teksta Integracija i interpretacija (opte razumijevanje, interpretacija)

italaka pismenost

Koridenje opteg znanja

Razmiljanje i vrednovanje (o sadraju i o formi teksta)

Teina zadataka Zadaci velike teine Nivo VI (preko 700 bodova) Nivo V (od 625 bodova) Zadaci srednje teine Nivo IV (od 550 bodova) Nivo III (od 480 bodova) Zadaci male teine Nivo II (od 407 bodova) Nivo I (ispod 407 bodova)

1

VISOKE GRAEVINEVisoke graevine je lanak iz jednog norvekog asopisa, objavljen 2006. godine.Slika 1: visoke graevine u svijetu Slika 1 pokazuje broj zgrada od najmanje 30 spratova koje su izgraene ili su u izgradnji. Ukljuene su sve graevine koje su predloene od januara 2001. godine. Slika 2: neke od najviih graevina u svijetu Oekuje se da e Toranj Bur u Dubaiju, kada bude zavren 2008. godine, sa 700 metara biti najvia graevina na svijetu.

700 650 600 550 500 450 400 350 300 250 200 150 100 50

Hong Kong Dubai Tokio angaj encen, Kina Bankok Panama Siti Njujork Seul Majami ikago Toronto Singapur Dakarta Sao Paolo 140 124 124 118 113 112 112 103 98 92 339

593

0 86 77 68 Radison SAS Placa Oslo (1990) Ajfelova kula Pariz (1889) Empajer Stejt Bilding Njujork (1931) Tajpej 101 Tajpej (2004) Toranj CN Toronto (1976) METRI Toranj Bur Dubai (2008)

Na osnovu teksta Visoke graevine sa prethodne strane odgovori na sljedea pitanja.

1. Koja je od graevina na slici 2 bila najvia zavrena zgrada kada je objavljen asopis saovim lankom? ...............................................................

2. Koju vrstu informacija daje slika 1?A B C D Poreenje visine razliitih graevina. Ukupan broj graevina u razliitim gradovima. Broj graevina koje premauju odreenu visinu u raznim gradovima. Informacije o stilovima graevina u razliitim gradovima.

3. Radison SAS Placa u Oslu u Norvekoj graevina je visoka samo 117 metara. Zato jeukljuena u sliku 2? ................................................................................................................................. ................................................................................................................................. 2

4. Pretpostavi da se za dvadeset godina objavi novi lanak o visokim graevinama.Nie su nabrojana tri elementa iz originalnog lanka. Pokai hoe li se ili ne ovi detalji vjerovatno promijeniti za dvadeset godina, tako to e zaokruiti Da ili Ne u donjoj tabeli. Elemenat iz lanka Gradovi prikazani na slici 1. Naslov slike 2. Brojevi zgrada prikazani u slici 1. Da li je vjerovatno da se promijeni za dvadeset godina? Da / Ne Da / Ne Da / Ne

5. Upotrijebi lanak Visoke graevine da odlui da li se informacije navedene u donjojtabeli nalaze na slici 1, slici 2 ili ih nema ni na jednoj od te dvije slike. Zaokrui Slika 1, Slika 2 ili Ni na jednoj da pokae svoj odgovor. Informacija Ime jedne zgrade u Hong Kongu. Datum kada je Empajer Stejt Bilding zavrena. Broj zgrada koje su napravljene u Torontu od 1976. . Slika 1 / Slika 2 / Nema ih ni na jednoj Slika 1 / Slika 2 / Nema ih ni na jednoj Slika 1 / Slika 2 / Nema ih ni na jednoj

Slika 1 / Slika 2 / Nema ih ni na jednoj

3

AFRIKI PJEAKI POHODPjeaki pohod na Sjeverni Drejkensberg: Junoafrika Republika / Lesoto injenice PREGLED Planinarski pohod na Sjeverni Drejkensberg obuhvata prelaz preko iroke strmine Sjevernog Drejkensberga na velikim visinama. Staza, koja je duga priblino 40 milja (65km), protee se preko granice izmeu Junoafrike Republike i Lesota i potrebno je 5 napornih dana da se savlada. Pjeaki pohod je ispunjen velianstvenim trenucima, ukljuujui i pogled od kojeg zastaje dah preko Amfiteatra na avolji zub, dok idete u pravcu Lananih ljestvica, kao i posmatranje izlaska sunca sa Mpondvane, prizor za koji itekako vrijedi naviti budilnik. Poetak: parkiralite Sentinel, Kraljevski prirodni nacionalni park. Kraj: Hotel Katidral pik. Teina i nadmorska visina: rije je o pjeaenju po visokim planinama u jednoj od udaljenijih oblasti lanca Drejkensberg. Hodanje moe biti prilino naporno, a dani dugi. Treba imati dobar smisao za orijentaciju da bi prelazak bio potpuno bezbjedan. ODABIR NAJBOLJEG PERIODA I GODINJEG DOBA Najbolji mjeseci za posjetu: april, maj, jun ili septembar, oktobar, novembar. Klima: ljeta u Drejkensbergu mogu biti veoma vrua i veoma vlana. Zime su mnogo suvlje, ali padavine su uvijek mogue, koje u viim predjelima prelaze u snijeg. U proljee i jesen dnevne temperature su idealne (izmeu 60F/15C i 70F/20C), ali nou esto padaju ispod nule.

TEMPERATURA I PADAVINE Prosjena maksimalna dnevna temperatura(F) (C) 72 22 70 21 70 21 66 19 63 17 60 15 60 15 63 17 66 19 68 20 70 21 70 21

Prosjena minimalna dnevna temperatura(F) (C) 55 13 55 13 54 12 48 9 46 8 41 5 41 5 43 6 46 8 48 9 52 11 54 12

Prosjene mjesene padavine(Ini) (Milimetri)

9,3 237 JAN.

8,5 216 FEB.

7,7 196 MAR.

3,1 78 APR.

1,1 29 MAJ

0,6 14 JUN

0,5 12 JUL

1,3 33 AVG.

2,4 62 SEPT.

4,0 101 OKT.

6,5 165 NOV.

7,9 201 DEC.

4

PROFIL PJEAKOG POHODAPRELAZ NTONJELANA PRELAZ BLIZANCIPLANINA EJVERI PRELAZ ONJACI STAZA KONTURA PRELAZ RUANKA PRELAZ KLINOVI RIJEKA KUBEDU MBUNDINI PRELAZ NGUZA

LANANE LJESTVICE

TUGELA VODOPADI

10 000 (3 050)

VISINA U STOPAMA (METRIMA)

8 000 (2 440)

PARKIRALITE SENTINEL

PEINA MPONDVANE

SASTAVCI

12 000 (3 660)

4000 (1220)

1.

2.

3.DANI

PEINA RUANKA

4.

5.

Afriki pjeaki pohod, dat iznad ina prethodnoj strani, odlomak je iz knjige Klasini pjeaki pohodi.

6. Na osnovu teksta Afriki pjeaki pohod odgovori na sljedea pitanja.1.Sveukupno uzevi, kakav utisak o ovom pjeakom pohodu ostavlja tekst? A Srednje teak: najbolje ga je obaviti u ljeto. B Srednje teak: mjeavina planina i ravnica. C Teak: zahtijeva dobre pripreme. D Izuzetno teak: zahtijeva dobre sposobnosti penjanja po stijenama.

7. Na kojoj visini se nalazi parkiralite Sentinel? Navedi odgovor u stopama i metrima..................stopa......... ............................. metara

8. Zamisli da ide na pjeaki pohod opisan u tekstu.Koji od sljedeih mjeseci bi izabrao/izabrala za odlazak na ovaj pjeaki pohod? Zaokrui april, jun ili septembar i upotrijebi informacije iz tabele da navede razlog za svoj odgovor. April Jun Septembar

................................................................................................................................. ................................................................................................................................. 5

PEINA BLIZANCI

6 000 (1 830)

HOTEL KATIDRAL PIK

PEINA IFIDI

9. Gdje bi, prema ponuenim informacijama, boravio/boravila poslije drugog dana hodanja?A B C D E F Na parkiralitu Sentinel. Kod peine Ifidi. Kod peine Ruanka. Kod peine Mpondvane. Kod peine Blizanci. U hotelu Katidral pik.

10. Koji dan pjeakog pohoda bi, prema tvom miljenju, bio najtei? Iskoristi ponueneinformacije da navede razlog za svoj odgovor. ................................................................................................................................. .................................................................................................................................

11. Kojeg dana pjekog pohoda bi ujutro video/vidjela izlazak sunca koji se spominje upregledu? A B C D E 1. dana. 2. dana. 3. dana. 4. dana. 5. dana.

6

PRANJE ZUBADa li zubi postaju sve istiji ako ih due i jae peremo etkicom za zube? Britanski istraivai kau da to nije tano. Oni su probali mnogo razliitih naina pranja zuba prije nego to su otkrili idealan. Dva minuta pranja etkicom, bez suvie jakog trljanja, daje najbolji rezultat. Ako previe jako trljate etkicom, oteujete zubnu gle i desni, a pri tom neete ukloniti ni ostatke hrane ni plak. Bente Hansen, strunjak za pranje zuba, kae da je dobro drati etkicu za zube kao to se dri olovka. Ponite iz jednog ugla i trljajte du cijelog reda, kae ona. Ne zaboravite jezik! Na njemu moe da bude mnotvo bakterija koje bi mogle da budu uzrok zadaha.

Pranje zuba je tekst iz jednog norvekog asopisa. Na osnovu teksta Pranje zuba odgovorite na sljedea pitanja.

12. ta je tema ovog lanka?A B C D Najbolji nain za pranje zuba etkicom. Najbolja vrsta etikice za zube. Vanost zdravih zuba. Naini na koje razliiti ljudi peru zube.

13. ta preporuuju britanski istraivai?A B C D Da se to ee zubi peru etkicom. Da ne treba pokuavati da se pere jezik. Da se zubi ne trljaju suvie jako etkicom. Da se jezik pere ee nego zubi.

14. Zato Bente Hansen smatra da treba etkicom prati jezik?.................................................................................................................................

15. Zato se olovka pominje u tekstu?A B C D Da bi se bolje shvatilo kako se dri etkica. Zato to se poinje iz jednog ugla i olovkom i etkicom. Da se pokae da se zubi mogu prati na vie razliitih naina. Zato to je pranje zuba jednako ozbiljno kao i pisanje.

7

BEZBJEDNOST MOBILNIH TELEFONADa li su mobilni telefoni opasni? Da1.

Ne Radio-talasi nijesu dovoljno jaki da bi prouzrokovali toplotna oteenja tijela. Magnetna polja su krajnje slaba, pa je malo vjerovatno da tetno djeluju na elije tijela. Ove posljedice nikada nijesu posmatrane u laboratorijskim uslovima i moda su prouzrokovane drugim faktorima savremenog naina ivota. Istraivai priznaju da je nejasno da li je ovo poveanje povezano sa upotrebom mobilnih telefona. Zraenje koje stvaraju elektrini vodovi drugaija je vrsta zraenja, sa mnogo vie energije od one koja dolazi iz mobilnih telefona.

Radio-talasi koje odailju mobilni telefoni mogu da zagriju tjelesno tkivo, to ima tetne posljedice. Magnetna polja koja stvaraju mobilni telefoni mogu promijeniti funkcionisanje elija tijela. Ljudi koji vode duge razgovore putem mobilnih telefona ale se ponekad na zamor, glavobolje i gubitak koncentracije. Kod korisnika mobilnih telefona 2,5 puta je vii rizik od razvijanja raka u djelovima mozga blizu uha koje je u dodiru sa mobilnim. Meunarodna agencija za istraivanja o raku pronala je vezu izmeu raka kod djece i elektrinih vodova. Ba kao i mobilni telefoni, i elektrini vodovi emituju zraenje. Talasi radio-frekvencija slini onima mobilnih telefona izmijenili su raspored gena kod valjkastih crva.

Glavna poenta Protivurjeni izvjetaji o rizicima po zdravlje koje stvaraju mobilni telefoni pojavili su se krajem devedesetih.

2.

3.

4.

Glavna poenta Milioni eura su do sada uloeni u nauna istraivanja radi ispitivanja efekata mobilnih telefona.

5.

6.

Crvi nijesu ljudska bia, pa nije sigurno da e nae modane elije reagovati na isti nain.

8

Ako koristite mobilni telefon Glavna poenta Imajui u vidu ogroman broj korisnika mobilnih telefona, ak i mali nepovoljni efekti na zdravlje mogli bi imati velike posljedice po zdravstveni sistem. Glavna poenta Stjuartov izvjetaj (britanski izjetaj) iz 2000. godine zakljuio je da mobilni telefoni ne prouzrokuju nijedan poznati zadravstveni problem, ali je preporuio oprez, posebno meu mladima, dok se ne sprovede jo istraivanja. Dodatni izvjetaj iz 2004. godine potvrdio je taj zakljuak. ta treba raditi Trudite se da pozivi budu kratki. ta ne treba raditi Ne koristite mobilni telefon kada je signal slab, jer je tada telefonu potrebno vie snage da komunicira sa baznom stanicom pa je emitovanje radio-talasa jae.

Nosite mobilni telefon dalje od tijela kada je na ekanju.

Ne kupujte mobilni telefon sa visokim SAR 1 koeficijentom. To znai da emituje vie zraenja.

Kupite mobilni telefon sa dugim raspoloivim vremenom za razgovore. Efikasniji je, a zraenja su slabija.

Ne kupujte zatitne maske, osim ako ih je testirala neka nezavisna strana.

1

SAR (specifina stopa apsorpcije) je mjera kojom se odreuje koliko tkivo tijela apsorbuje elektromagnetnog zraenja prilikom upotrebe mobilnog telefona.

9

Tekst sa dvije prethodne strane uzet je sa veb sajta. Na osnovu njega odgovori na sljedea pitanja.

16. Koja je svrha glavnih poenti?A B C D Da opiu opasnosti upotrebe mobilnih telefona. Da sugeriu da rasprava o bezbjednosti mobilnih telefona jo traje. Da opiu mjere opreza koje ljudi treba da preduzmu kad koriste mobilne telefone. Da sugeriu da mobilni telefoni ne prouzrokuju nijedan poznati zdravstveni problem.

17. Pogledaj tabelu Da li su mobilni telefoni opasni?Koja je svrha izjava u koloni Ne? A B C D Da daju kratak pregled prednosti korienja mobilnih telefona. Da daju kratak pregled nedostataka korienja mobilnih telefona. Da objasne zato su mobilni telefoni opasni. Da ospore tvrdnje da su mobilni telefoni opasni.

18. Teko je dokazati da je jedna stvar definitivno prouzrokovala drugu.Po emu je ova informacija u vezi sa takom 4 izjava pod Da i Ne u tabeli Da li su mobilni telefoni opasni? A B C D Potkrepljuje argument za Da, ali ga ne dokazuje. Dokazuje argument za Da. Potkrepljuje argument za Ne, ali ga ne dokazuje. Pokazuje da je argument za Ne pogrean. primjenjivi u drugaijem kontekstu. Zaokrui da li je ili nije svaka stavka u koloni Ne ispod primjer ove uoptene tvrdnje. Prvi odgovor je ve zaokruen kao primjer. Rezultati istraivanja iz jednog konteksta nijesu obavezno primjenjivi u drugaijem kontekstu. Primjer Nije primjer

19. Proitaj ovu uoptenu tvrdnju: Rezultati istraivanja iz jednog konteksta nijesu obavezno

Ne

Radio-talasi nijesu dovoljno jaki da bi prouzrokovali toplotna oteenja tijela. Istraivai priznaju da je nejasno da li je ovo poveanje povezano sa upotrebom mobilnih telefona. Zraenje koje stvaraju elektrini vodovi drugaija je vrsta zraenja, sa mnogo vie energije od one koja dolazi iz mobilnih telefona.

Primjer

Nije primjer

Primjer

Nije primjer

10

Crvi nijesu ljudska bia, pa nije sigurno da e nae modane elije reagovati na isti nain.

Primjer

Nije primjer

20. Proitaj taku 3 u koloni Ne u tabeli. U ovom kontekstu, koji bi mogao biti jedan od tihdrugih faktora? Navedi razlog za svoj odgovor. .................................................................................................................................

21. Proitaj tabelu sa naslovom Ako se koristi mobilni telefonNa kojoj od ovih ideja se zasniva tabela? A Upotreba mobilnih telefona ne podrazumijeva opasnost. B Upotreba mobilnih telefona podrazumijeva dokazane rizike. C Upotreba mobilnih telefona moda podrazumijeva ili ne podrazumijeva opasnost, ali treba preduzeti mjere opreza. D Upotreba mobilnih telefona moda podrazumijeva ili ne podrazumijeva opasnost, ali ih ne treba koristiti dok se u to ne uvjerimo. E Uputstva ta treba raditi upuena su onima koji opasnost shvataju ozbiljno, a uputstva ta ne treba raditi upuena su ostalima.

22. Ne kupovati zatitne maske, osim ako ih je testirala neka nezavisna strana.ta se ovim sugerie? A B C D Ne trebaju ti zatitne maske kada koristi mobilni telefon. Trebaju ti zatitne maske ako e da koristi mobilni telefon. Neke maske za koje se tvrdi da pruaju zatitu moda nijesu efikasne. Maske za koje se tvrdi da pruaju zatitu zaista su efikasne.

11

MAKONDOZapanjeni i mnotvom i udesnou pronalazaka, ljudi u Makondu nijesu znali emu prvo da se naude. itave bogovetne noi prolazile su im u posmatranju blijedih elektrinih sijalica koje su se napajale iz agregata koji je donio Aurelijano Triste sa svog drugog putovanja vozom, a na ije su se naporno kloparanje poslije mnogo vremena i napora morali navii. Bili su ogoreni na ive slike koje je uspjeni trgovac don Bruno Krespi prikazivao u bioskopu sa blagajnama u obliku lavljih eljusti i to zbog jednog lika koji je preminuo i bio sahranjen u jednom filmu, nad ijom su nesreom prolili gorke suze, a koji se ponovo, i te kako iv, pretvoren u Arapina, pojavi u narednom filmu. Publika, koja je plaala po dva centavosa da saosjea sa nevoljama likova, nije mogla da podnese tako neuvenu podvalu i polomila je sva sjedita. Gradonaelnik, poputajui pred usrdnim navaljivanjem don Bruna Krespija, morao je u proglasu da objasni da je bioskop samo maina koja stvara iluzije i da ne zasluuje takve izlive osjeanja publike. Nakon tog razoaravajueg objanjenja, mnogi od njih su procijenili da su bili rtve nove i spektakularne ciganske izmiljotine, tako da su odluili da vie ne idu u bioskop, smatrajui da su im i sopstvene nevolje dovoljne da bi plakali jo i nad vjeto odglumljenim nesreama izmiljenih bia. Tekst je iz jednog romana. U ovom dijelu prie, u izmiljeni gradi Makondo tek to je stigla eljeznica i struja, a otvoren je i prvi bioskop. Na osnovu teksta odgovorite na sljedea pitanja.

23. Koja odlika filmova je prouzrokovala da se narod Makonda naljuti?................................................................................................................................. .................................................................................................................................

24. Zato je, na kraju teksta, narod Makonda odluio da se ne vraa u bioskop?A eljeli su zabavu i neto da im skrene misli, ali su otkrili da su filmovi realistini i depresivni. B Nijesu imali novca za kartu. C Htjeli su da sauvaju osjeanja za situacije iz stvarnog ivota. D Traili su emocionalno unoenje, ali su uvidjeli da su filmovi dosadni, neubjedljivi i loeg kvaliteta.

25. Ko su izmiljena bia o kojima se govori u posljednjem redu teksta?A B C D Utvare. Izmiljotine sa vaarita. Likovi u filmovima. Glumci.

26. Da li se slae sa konanom ocjenom itelja Makonda o vrijednosti filmova? Objasniodgovor uporeujui svoj stav o filmovima sa njihovim. .................................................................................................................................

12

O PREDSTAVI JE RIJEDeava se u primorskom dvorcu u Italiji. PRVI IN Luksuzno ureena gostinska soba u veoma lijepom primorskom dvorcu. Vrata sa lijeve i desne strane. Na sredini sobe garnitura za sjedjenje: kau, sto, i dvije fotelje. U pozadini veliki prozori. Zvjezdana no. Na sceni je mrak. Kad se zavjesa podigne, zauje se glasan razgovor gospodina koji se nalaze iza lijevih vrata. Vrata se otvaraju i tri mukarca u smokinzima ulaze na scenu. Jedan odmah ukljui svjetlo. utei dolaze do sredine scene i stanu oko stola. Sjedaju istovremeno, Gl u fotelju sa lijeve strane, Turai u onu sa desne, dm na sredinu kaua. Veoma duga, pomalo neprijatna tiina. Lijeno se proteu. Tiina. A onda: GL Zato si tako duboko zamiljen? TURAI Razmiljam o tome kako je teko zapoeti pozorini komad. O prvom pojavljivanju svih glavnih likova onda kada sve poinje. DM To zaista mora da je teko. TURAI I jeste avolski teko. Predstava poinje. Publika se umiri. Glumci izlaze na scenu i muenje poinje. Proe itava vjenost, ponekad ak i etvrt sata, prije nego li publika otkrije ko je ko i ta ko radi. GL Ba je taj tvoj mozak udan. Zar ni na minut ne moe zaboraviti svoju profesiju? TURAI To je nemogue. GL Ne proe ni pola sata a da ti ne pone da pria o pozoritu, glumcima, predstavama. Postoje i druge stvari na svijetu. TURAI Ne postoje. Ja sam dramski pisac. To je moje prokletstvo. GL Ne bi smio biti takav rob svog posla. TURAI Ali, ako se ne usavri u svom poslu, onda postaje njegov rob. Tu nema sredine. Vjeruj mi, nije ala dobro poeti komad. To je jedan od najteih problema scenske tehnike. Brzo predstaviti likove. Pogledajmo ovu scenu sa nas trojicom. Tri gospodina u smokinzima. Recimo da oni ne ulaze u ovu sobu ovog velelepnog dvorca, nego da su ve na sceni u trenutku kada predstava poinje. Morali bi da askaju o mnogo nezanimljivih stvari dok se ne otkrije ko smo mi. Zar ne bi bilo mnogo lake sve ovo poeti tako to emo ustati i predstaviti se? Ustaje. Dobro vee. Nas trojica smo gosti u ovom dvorcu. Upravo smo doli iz trpezarije gdje smo izvrsno veerali i popili dvije flae ampanjca. Moje ime je Sndor Turai i ja sam dramski pisac, piem drame ve trideset godina, to mi je profesija. Taka. Red je na tebe. GL Ustaje. Moje ime je Gl. Ja sam takoe dramski pisac. I ja piem drame, zajedno sa ovim gospodinom ovdje. Predstavljamo uveni duet dramskih pisaca. Na svim plakatima za dobre komedije i operete pie: napisali Gl i Turai. Oigledno, to je i moja profesija. GL and TURAI Zajedno. A ovaj mladi DM Ustaje. Ovaj mladi je, ako mi dopustite, Albert dm, dvadesetpetogodinjak, kompozitor. Komponovao sam muziku za posljednju operetu ova dva fina gospodina. To je moje prvo scensko djelo. Ova dva starija anela otkrila su me i sada bih, uz njihovu pomo, volio postati slavan. Zbog njih sam i ja pozvan u ovaj dvorac. Dali su da mi se saije kaput i smoking. Drugim rijeima, siromaan sam i nepoznat, za sada. Osim toga siroe sam 13

i baka me je podigla. Moja baka je preminula. Sasvim sam sam na ovom svijetu. Nemam ime, nemam novca. TURAI Ali si mlad. GL I darovit. DM I zaljubljen u solistkinju. TURAI Nije trebalo to da dodaje. Svako u publici e to ionako shvatiti. Sva trojica sjedaju.

TURAI Pa, zar ovo ne bi bio najlaki nain da se pone pozorini komad? GL Kad bi bilo dozvoljeno da ovako uradimo, bilo bi lako pisati drame. TURAI Vjeruj mi, nije to tako teko. Samo uzmi sve to kao GL U redu, u redu, u redu, samo nemoj ponovo poeti da pria o pozoritu. Dosta mi je toga. Razgovaraemo sjutra, ako hoe.

O predstavi je rije poetak je drame maarskog dramatiara Ferenca Molnra. Na osnovu teksta O predstavi je rije odgovori na sljedea pitanja. (Brojevi ispisani na marginama pored redova pomoi e ti da nae djelove teksta na koje se pitanja odnose.)

27. ta Turai kae o svom zanimanju?A B C D Da je preteko za njega. Da je dobar nain da zaradi novac. Da je ono sav njegov ivot. Da je uzbudljivo i divno.

28. ta su likovi iz predstave radili neposredno prije podizanja zavjese?.................................................................................................................................

29. proe itava vjenost, ponekad ak i etvrt sata. (redovi 2930).Prema Turaijevom miljenju, zato je etvrt sata itava vjenost? A B C D "To je predugo da bi se oekivalo da publika mirno sjedi u prepunom pozoritu." ini se da beskonano dugo traje dok se situacija na poetku predstave ne razjasni. Izgleda da je dramskom piscu uvijek potrebno mnogo vremena da napie poetak drame. ini se da vrijeme sporo prolazi kada se u predstavi odigrava neki vaan dogaaj.

30. Jedan italac je rekao: dm je vjerovatno najvie od sva tri lika uzbuen zbog boravka udvorcu. ta bi ovaj italac mogao rei da potkrijepi svoje miljenje? Koristi navode iz teksta da opravda svoj odgovor. ................................................................................................................................. .................................................................................................................................

31. Generalno gledano, ta dramski pisac Molnr ini u ovom odlomku?A B C D Pokazuje nain na koji e svaki lik razrijeiti svoje probleme. eli da njegovi likovi doaraju kako to u drami izgleda vjenost. Daje primjer tipinog i tradicionalnog poetka pozorine predstave. Koristi likove da iskae jedan od svojih stvaralakih problema.

32. Koja od sljedeih reenica na najbolji nain opisuje ponaanje likova u ovom odlomku?A B C D Oni su sentimentalni i emotivni. Oni su dosjetljivi i razdragani. Oni su utivi i rezervisani. Oni su nervozni i puni strepnje.

OBAVJETENJE U SUPERMARKETU

Upozorenje za alergine na kikiriki Keks sa kremom od limunaDatum upozorenja: 4. februar Proizvoa: Fine Foods Ltd Proizvod: 125g Keks sa kremom od limuna (Rok upotrebe do 18. juna i rok upotrebe do 1. jula) Detaljan opis: Neki keksi u ovim serijama moda sadre komadie kikirikija, to nije navedeno u spisku sastojaka. Osobe alergine na kikiriki ne bi trebalo da jedu ove kekse. Uputstvo za potroae: Ako ste kupili ovaj keks, moete ga vratiti u prodavnicu i novac e vam u potpunosti biti vraen. Ili pozovite telefon broj 081 231 241 radi detaljnijih informacija.

Obavjetenje sa prethodne strane postavljeno je u nekom supermarketu. Na osnovu obavjetenja odgovori na sljedea pitanja.

33. Kakva je svrha ovog obavjetenja?A B C D Da reklamira keks sa kremom od limuna. Da obavijesti ljude gde je keks proizveden. Da upozori ljude na kekse. Da objasni gdje se kupuje keks sa kremom od limuna.

34. Kako se zove kompanija koja je napravila keks?.................................................................................................................................

35. Kakva je svrha odjeljka Detaljni opis?A B C D Da reklamira drugu vrstu keksa. Da opie posebnu ponudu uz taj keks. Da navede sastojke keksa. Da objasni ta nije dobro kod ovog keksa.

36. ta bi uradio/uradila da si ti kupio/kupila ovaj keks?................................................................................................................................. Zato bi to uradio/uradila? Iskoristi informaciju iz teksta da obrazloi svoj odgovor. ................................................................................................................................. .................................................................................................................................

37. Zato obavjetenje obuhvata i datume Roka upotrebe?................................................................................................................................. .................................................................................................................................

RAD NA DALJINUBudunost na djelu Samo zamislite kako bi divno bilo obavljati rad na daljinu1 sluei se sistemom elektronske tehnologije, pri emu biste sav svoj posao obavili na raunaru ili putem telefona! Vie ne biste morali da se guvate u pretrpanim autobusima ili vozovima ili da provodite sate i sate svakodnevno putujui na posao i sa posla. Mogli biste da radite gdje god elite kakve bi sve to pogodnosti pruilo na profesionalnom planu! Irma Katastrofa na pomolu Smanjenje broja sati svakodnevnog putovanja na posao, kao i potronje energije koje ono podrazumijeva, oigledno je dobra ideja. Ali taj cilj treba ostvariti poboljanjem javnog prevoza ili obezbjeivanjem da posao bude blizu mjesta gdje ljudi ive. Ambiciozna ideja da rad na daljinu treba da bude dio naina ivota svih samo e navesti ljude da postanu sve vie i vie zaokupljeni sobom. Da li zaista elimo da se na osjeaj pripadanja zajednici pogora jo vie? Alen1

Rad na daljinu je izraz koji je skovao Dek Najls poetkom sedamdesetih da bi opisao situaciju u kojoj radnici rade na raunaru daleko od sjedita firme (kod kue, na primjer) i alju podatke i dokumenta sjeditu firme putem telefonskih linija.

Na osnovu teksta Rad na daljinu odgovori na sljedea pitanja.

38. Koji je odnos izmeu Budunosti na djelu i Katastrofe na pomolu?A B C D Upotrebljavaju razliite argumente da bi doli do istog opteg zakljuka. Napisani su istim stilom, ali se bave potpuno razliitim temama. Izraavaju isto opte gledite, ali dolaze do razliitih zakljuaka. Izraavaju suprotstavljena gledita o istoj temi.

39. Koja je svrha pitanja na kraju Katastrofe na pomolu?A B C D Da podstakne itaoce da se sloe sa autorom. Da navede itaoce da posumnjaju u vrijednost pripadanja zajednici. Da sugerie da niko u potpunosti ne razumije ovu temu. Da podstakne itaoce da oblikuju sopstveno miljenje o ovoj temi.

40. Sa kojom izjavom bi se sloili oboje, i Irma i Alen?A B C D Ljudima treba dozvoliti da rade onoliko sati koliko oni ele. Nije dobra ideja da ljudi provode previe vremena u putovanju na posao. Rad na daljinu ne bi odgovarao svima. Uspostavljanje drutvenih odnosa je najvaniji dio posla.

41. Alen pie da e rad na daljinu navesti ljude da postanu jo vie zaokupljeni sobom. Da lise slae sa njim u tome? Zaokrui Da ili Ne i navedi razlog za svoj odgovor. Da Ne

................................................................................................................................. .................................................................................................................................

42. Kod koje vrste posla bi bilo teko obavljati rad na daljinu? Navedi razlog za svoj odgovor..................................................................................................................................

MILJENJA UENIKAU svijetu veliki broj ljudi umire od gladi i bolesti, pa ipak vie brinemo o napretku u budunosti. Okreemo tim ljudima lea pokuavajui da zaboravimo i da idemo naprijed. Svake godine, milijarde dolara odlivaju se iz velikih firmi za svemirska istraivanja. Kada bi se novac koji se troi na istraivanje svemira upotrijebio u korist onih kojima je potrebna pomo a ne pohlepnih, patnja miliona ljudi mogla bi se ublaiti. Ana Izazov svemirskih istraivanja za mnoge ljude je izvor inspiracije. Ve hiljadama godina gledamo nebo sanjarei, gorei od elje da dopremo do zvijezda i da ih dotaknemo, gorei od elje da komuniciramo sa neim to samo zamiljamo da postoji, gorei od elje da saznamo... Da li smo sami u svemiru? Istraivanje svemira je metafora uenja, a uenje je to to pokree svijet naprijed. Dok realisti nastavljaju da nas podsjeaju na postojee probleme, sanjari proiruju nae vidike. Vizije, nade i elje sanjara su ono to e nas voditi u budunost. Beatris Unitavamo praume jer ispod njih ima nafte, kopamo rudnike u svetoj zemlji da traimo uranijum. Da li bismo i drugu planetu unitili da bismo nali rjeenje za probleme koje smo sami stvorili? Naravno! Istraivanje svemira pospjeuje opasno vjerovanje da ljudska vrsta moe rijeiti svoje probleme sve veom dominacijom nad ivotnom sredinom. Ljudi e i dalje smatrati da imaju puno pravo da potpuno slobodno zloupotrebljavaju prirodna bogatstva, kao to su rijeke i praume, ako znamo da uvijek postoji neka druga planeta tu iza oka, koja eka da bude eksploatisana. Napravili smo dovoljno tete na Zemlji. Treba da ostavimo svemir na miru. Diter Zemljini resursi ubrzano nestaju. Broj stanovnika Zemlje raste dramatinom brzinom. ivot se nee moi odrati ako nastavimo da ivimo na ovaj nain. Zagaenje je prouzrokovalo rupu u ozonskom omotau. Plodne zemlje sve je manje i uskoro e se smanjiti nai izvori hrane. Prenaseljenost je ve prouzrokovala sluajeve opte gladi i epidemija. Svemir je ogromno pusto prostranstvo koje moemo da iskoristimo za svoju dobrobit. Pruanjem podrke istraivanju svemira, jednog dana moda emo pronai planetu na kojoj emo moi ivjeti. U ovom trenutku to se ini nezamislivim, ali i ideja putovanja u svemir se nekada smatrala nemoguom. Prekidanje istraivanja svemira radi rjeavanja trenutnih problema bio bi znak ogranienosti i kratkoronosti vizije. Moramo nauiti da mislimo ne samo na ovu generaciju ve i na generacije koje dolaze. Feliks Ne saznati ta sve istraivanje svemira moe da ponudi bio bi veliki gubitak za cijelo ovjeanstvo. Mogunosti postizanja boljeg razumijevanja univerzuma i njegovih poetaka suvie su dragocjene da bi bile zanemarene. Prouavanja drugih nebeskih tijela ve su omoguila da postanemo svjesniji problema ivotne sredine i ukazala na pravac kojim bi Zemlja mogla poi ako ne nauimo da vodimo rauna o svojim djelovanjima. Od prouavanja putovanja u svemir postoje i indirektne koristi. Stvaranje laserske tehnologije i drugih metoda lijeenja u medicini moe se pripisati prouavanju svemira. Materijali, kao to je teflon, produkt su ovjekovog osvajanja svemira. Na taj nain, nove tehnologije stvorene za prouavanje svemira mogu biti od direktne koristi za sve. Kejt

Tekstove na dvije prethodne stranice napisali su uenici zavrnog razreda srednje kole. Na osnovu njih odgovori na sljedea pitanja.

43. Na koje od sljedeih pitanja izgleda da su uenici odgovarali?A B C D Koji je najvei problem sa kojim se svijet suoava danas? Da li podravate istraivanje svemira? Da li vjerujete u ivot izvan nae planete? Koja su nedavna postignua ostvarena u prouavanju svemira?

44. Koji od autora se najdirektnije suprotstavlja Feliksovoj argumentaciji?A B C D Diter. Ana. Kejt. Beatris.

45. Kada razmisli o najvanijim idejama koje je predstavilo pet uenika, sa kojim uenikom senajvie slae? Ime uenika: .......................................... Sopstvenim rijeima objasni svoj izbor ukazivanjem na svoje miljenje kao i na glavne ideje koje je predstavio uenik. ................................................................................................................................. .................................................................................................................................

46. Neke izjave su stvar shvatanja, koje je zasnovano na idejama i vrijednostima pisca. Nekeizjave proizilaze iz injenica, koje se mogu objektivno provjeriti da li su tane ili netane. Zaokrui stvar shvatanja ili injenica pored svakog od sljedeih citata iz pismenih radova uenika. Prvi odgovor je zaokruen kao primjer.Citati iz pismenih radova uenika Zagaenje je prouzrokovalo rupu u ozonskom omotau. (Feliks) Svake godine, milijarde dolara odlivaju se iz velikih firmi za svemirska istraivanja. (Ana) Istraivanje svemira pospjeuje opasno vjerovanje da ljudska vrsta moe rijeiti svoje probleme sve veom dominacijom nad ivotnom sredinom. (Diter) Prekidanje istraivanja svemira radi rjeavanja trenutnih problema bio bi znak ogranienosti i kratkoronosti vizije. (Feliks) Stvar shvatanja ili injenica? Stvar shvatanja / injenica Stvar shvatanja / injenica Stvar shvatanja / injenica

Stvar shvatanja / injenica

RJEENJAVISOKE GRAEVINEP1. Toranj CN Pristup i pronalaenje: pronalaenje informacije Lociranje informacije koja se eksplicitno navodi u grafikom prikazu P2.C Integracija i interpretacija: opte razumijevanje Izvlaenje opteg zakljuka na osnovu vrste informacija date u grafikom prikazu P3 . Razmiljanje i vrednovanje: razmiljanje o sadraju teksta i njegovo vrednovanje Razumijevanje uloge italaca u odreivanju sadraja teksta 2 boda: Ukazuje na injenicu da je lanak iz norvekog asopisa ili da su itaoci vjerovatno Norveani. 1 bod: Ukazuje da je SAS Placa objekat koji slui za poreenje, bez ukazivanja na Norveku. P 4. Sva 3 tana; Da, Ne, Da, tim redosljedom. Razmiljanje i vrednovanje: razmiljanje o sadraju teksta i njegovo vrednovanje Pravljenje razlike izmeu strukturalnih elemenata i sadraja skupa grafikona P5. Sva tri tana: Ni na jednoj, Slika 2, Ni na jednoj - tim redosljedom. Integracija i interpretacija: razvijanje tumaenja Analizira informacije predstavljene u skupu grafikona

AFRIKI PJEAKI POHODP6. C Integracija i interpretacija: razvijanje tumaenja Prepoznavanje glavne ideje deskriptivnog teksta mjeovitog tipa P7. Odgovara 8000 (stopa) KAO I 2440 (metara). Pristup i pronalaenje: pronalaenje informacije Nalaenje informacije koja je eksplicitno navedena u grafikom prikazu P8. Razmiljanje i vrednovanje: razmiljanje o sadraju teksta i njegovo vrednovanje Obrazlaganje line sklonosti uporeivanjem i vrednovanjem informacija iz deskriptivnog teksta mjeovitog tipa 2 boda: Zaokruuje april, jun ILI septembar I navodi razlog koji sadri vrednovanje ili poreenje (eksplicitno ili implicitno) I precizno ukazuje na tabelu. April. Lijepo je i toplo. [vrednovanje] Jun: nema previe kie. [podrazumijeva poreenje]

1 bod: Zaokruuje april, jun ILI septembar i navodi razlog koji precizno ukazuje na tabelu, ali ne sadri vrednovanje ili poreenje. Septembar. Prosjena dnevna temperatura je 19C

P9. C Pristup i pronalaenje: pronalaenje informacije Nalaenje informacije koja je eksplicitno predstavljena u deskriptivnom tekstu mjeovitog tipa

P10. Razmiljanje i vrednovanje: razmiljanje o sadraju teksta i njegovo vrednovanje Obrazlaganje miljenja upotrebom informacija iz deskriptivnog teksta mjeovitog tipa Ukazuje na 1. dan, 2. dan, 3. dan, 4. dan ILI 5. dan KAO I navodi razlog koji je uvjerljiv i u skladu sa tekstom. Mora ukazati (eksplicitno ili implicitno) na tekst. 1. dan. Sve vrijeme je uzbrdica. 4. dan. Planinski vrh djeluje prilino teak.

P11. D Pristup i pronalaenje: pronalaenje informacije Nalaenje informacije povezivanjem podataka iz teksta sa onima predstavljenim u grafikom prikazu u deskriptivnom tekstu mjeovitog tipa

PRANJE ZUBAP12 (lak I -358)A Integracija i interpretacija: opte razumijevanje Prepoznavanje osnovne ideje kratkog opisnog teksta P13. (lak I -353) C Pristup i pronalaenje: pronalaenje informacije Utvrivanje sinonimske veze u kratkom opisnom tekstu P14 (veoma lak I-285) Pristup i pronalaenje: pronalaenje informacije Lociranje informacije u kratkom opisnom tekstu Poziva se ili na bakterije ILI uklanjanje zadaha ILI oboje. Odgovor moe da se parafrazira ili direktno citira iz teksta. Da bi se oslobodili bakterija. Zadah. Bakterije mogu da izazovu zadah.

P15. (lak I -399)A Razmiljanje i vrednovanje: razmiljanje o formi teksta i njeno vrednovanje Prepoznavanje svrhe analogije u kratkom opisnom tekstu

BEZBJEDNOST MOBILNIH TELEFONAP16. B Integracija i interpretacija: opte razumijevanje Prepoznavanje cilja jednog dijela (tabele) u informativnom tekstu P17. (tee IV 561) D Integracija i interpretacija: opte razumijevanje Prepoznavanje cilja kolone u tabeli P18. (tee IV 604) C Razmiljanje i vrednovanje: razmiljanje o sadraju teksta i njegovo vrednovanje Prepoznati povezanost uoptene izjave koja ne pripada tekstu i dviju izjava iz tabele

P19. Sva tri tana odgovora. Po redu: Nije primjer, Primjer, Primjer. Razmiljanje i vrednovanje: razmiljanje o sadraju teksta i njegovo vrednovanje Prepoznati povezanost uoptene izjave koja ne pripada tekstu i niza izjava iz tabele P20. (srednji III - 526) Razmiljanje i vrednovanje: razmiljanje o sadraju teksta i njegovo vrednovanje Upotreba prethodnog znanja u razmiljanju o informacijama predstavljenim u tekstu Identifikuje faktore savremenog naina ivota koji mogu biti povezani sa zamorom, glavoboljama ili gubitkom koncentracije. Objanjenje moe da se podrazumijeva ili da ga odgovor sadri. Nedovoljno spavanja. Ako ne spava dovoljno, bide iscrpljen. Prevelika zauzetost. Od toga se umori. Buka od nje dobije glavobolju. Stres

P21. (srednji III - 488) C

Integracija i interpretacija: razvijanje tumaenja Prepoznati pretpostavku u dijelu informativnog teksta P22. C Integracija i interpretacija: razvijanje tumaenja Tumaenje fraze u informativnom tekstu

MAKONDOP23. Razvijanje tumaenja: utvrivanje uzroka ponaanja likova 2 boda: Ukazuje na fiktivnu prirodu filmova ili konkretnije na glumce koji se ponovo pojavljuju nakon svoje smrti. Moe da odgovori direktnim citiranjem iz trede reenice (...zbog jednog lika koji je preminuo i bio sahranjen u jednom filmu, nad ijom su nesredom prolili gorke suze, a koji se ponovo, i te kako iv, pretvoren u Arapina, pojavi u narednom filmu) ili posljednje fraze (vjeto odglumljenim nesredama izmiljenih bida.). Likovi za koje su mislili da su umrli, oivjeli su. Oekivali su da filmovi budu istiniti, ali nijesu. Oni misle da se ovjek u filmu pretvarao da umire i da ih smatraju budalama. Oni ne shvataju da su filmovi fikcija.

1 bod: Ukazuje na prevaru ili lukavstvo ili na iznevjerena oekivanja publike. Moe direktno da citira tako neuvena podvala ili rtve nove i spektakularne ciganske izmiljotine. Misle da su prevareni. Pomislili su da su rtve nove i spektakularne ciganske izmiljotine. P24. C

Razvijanje tumaenja: izvoenje zakljuaka o postupcima likovaP25. C

Razumijevanje tumaenja: razumijevanje navoda koji je prethodno dat samo implicitno a ne eksplicitno P26. Razmiljanje o sadraju teksta: uporeivanje stavova likova sa linim znanjem i iskustvom Ukazuje na stavove prema stvarnom i/ili prema emocionalnom unoenju u filmove. Odgovor mora biti u skladu sa idejom da itelji Makonda trae stvarnost u filmovima. Poreenje

reagovanja itelja Makonda i linog iskustva/stava uenika moe biti dato implicitno ili eksplicitno. Ne, ljudi shvataju da, kad ode u bioskop, ono to se deava na ekranu nije stvarno. Nasuprot ljudima iz Makonda, ja mogu da se sit isplaem tokom filma, ali i da sve zaboravim kada izaem iz bioskopa. Slaem se sa njima. Zato ljudi ele da se uzbuuju zbog filmova? Zato ja vie volim nauku, bavi se injenicama, a ne matarijama. Ne. Volim filmove; zabavni su mi. Ne slaem se sa njihovim reagovanjima zato to su filmovi jedna vrsta zabave i ne treba ih shvatati previe ozbiljno. Meutim, ljudi iz Makonda to ne znaju i zato razumijem kako se osjedaju.

ILI: Ukazuje na drutveni, istorijski ili kulturni kontekst, na primjer uporeujudi stepen poznavanja tehnologije, promjena u drutvu. Odgovor mora biti u skladu sa idejom da itelji Makonda trae stvarnost u filmovima. Poreenje reagovanja itelja Makonda i linog iskustva/stava uenika moe biti dato implicitno ili eksplicitno. Ljudi iz Makonda su bili neuki i reagovali su na nerazuman nain. Danas su ljudi, kao ja, upudeniji. Poeli su da gledaju filmove sa pogrenim ubjeenjem. Nijesu razumjeli da to nijesu bile vijesti, ved zabava. Sa te take gledita, njihova reakcija je razumljiva. Filmove, naravno, treba doivljavati kao zabavu. To je njihova sutina.

O PREDSTAVI JE RIJEP27. C Integracija i interpretacija: razvijanje tumaenja Zakljuiti kakav je stav lika u drami P28. (VI-730) Pristup i pronalaenje: pronalaenje informacije Prepoznati informaciju o radnji koja se odigrava prije poetka predstave Ukazuje na veeru ili ispijanje ampanjca. Moe parafrazirati ili direktno citirati tekst. Upravo su veerali i pili ampanjac. Upravo smo doli iz trpezarije gdje smo izvrsno veerali.. [direktan citat]

P29. (II- 474) B Integracija i interpretacija: razvijanje tumaenja Otkriti znaenje fraze u drami uz pomo kontekstualnih odrednica P30. Integracija i interpretacija: razvijanje tumaenja Potvrditi odreeno miljenje otkrivajui motivaciju lika u predstavi Navodi razliku izmeu dma i druga dva lika pozivanjem na jedan ili vie sljededih elemenata: dm je najsiromani ili najmlai od tri lika, jo nije upoznao slavu. dm je siromaan, mora biti uzbuen boravkom u luksuznom dvorcu. Trebalo bi da je sredan to se nalazi sa dvojicom ljudi koji ga mogu uiniti slavnim. Komponuje muziku za dvije veoma poznate osobe.

P31.(IV-556) D Integracija i interpretacija: opte razumijevanje Prepoznati konceptualnu temu drame P32. B Integracija i interpretacija: opte razumijevanje Prepoznati atmosferu koju likovi u predstavi stvaraju

OBAVJETENJE U SUPERMARKETUP33. C Integracija i interpretacija: opte razumijevanje Prepoznavanje osnovne ideje kratkog teksta kombinovanjem sa bliskim informacijama P34. Pristup i pronalaenje: pronalaenje informacije Lociranje sinonimske veze u kratkom tekstu Korektno identifikuje ime proizvoaa. Fine Foods. Fine foods Ltd

P35. D Integracija i interpretacija: opte razumijevanje Shvatanje svrhe dijela kratkog teksta s objanjenjem P36. Razmiljanje i vrednovanje: razmiljanje o sadraju teksta i njegovo vrednovanje Pretpostavka sopstvene akcije kao odgovor na informaciju u nekom tekstu 5A: Daje odgovor koji je konzistentan sa razumijevanjem da se keks moe vratiti uz refundiranje. Moe da se pozove na konzumiranje keksa, nekonzumiranje keksa, vradanje KAO I 5B: Prua objanjenje koje je konzistentno sa tekstom i odgovorom pod 5A. (5A) traio da mi vrate novac (5B)Alergian sam na kikiriki. (5A)bacio ga (5B)Alergian sam na kikiriki./Moda ima neto loe. (5A)pojeo ga (5B)Kikiriki mi nede nakoditi./Nijesam alergian na kikiriki./Volim kikiriki. (5A)dao ga svojoj drugarici iz razreda (5B)Ona nije alergina na kikiriki.

5A: Citira ili parafrazira odgovarajudi dio teksta bez daljeg objanjenja (podrazumijeva da ti tekst govori ta da uradi i da nije potrebno nikakvo dalje objanjenje). (5A) Vratio proizvod tamo gdje je kupljen i oni bi mi vratili novac. (5B) (bez odgovora) (5A) Pozvao 081 231 241 radi dalje informacije (5B) (bez odgovora)

5A: bez odgovora I 5B: daje objanjenje zato ne preduzima nikakvu akciju (5A) (bez odgovora) (5B) Nijesam alergian na kikiriki. (5A) (bez odgovora) (5B) Mrzi me da se vradam u prodavnicu.

P37. Razmiljanje i vrednovanje: razmiljanje o sadraju teksta i njegovo vrednovanje Pretpostavka sopstvene akcije kao odgovor na informaciju u nekom tekstu Navodi injenicu da datum Roka upotrebe identifikuje seriju keksa o kojoj je rije. da bi se identifikovala serija (serije) da bi se znalo koja pakovanja sadre kikiriki

RAD NA DALJINUP38. (srednje III - 537) D Integracija i interpretacija: razvijanje tumaenja

Prepoznavanje odnosa izmeu dva kratka polemika teksta (kontrast) P39.A Razmiljanje i vrednovanje: razmiljanje o formi teksta i njeno vrednovanje Prepoznavanje svrhe elementa teksta (retorikog pitanja) u kratkom polemikom tekstu P40.B Integracija i interpretacija: razvijanje tumaenja Prepoznavanje zajednikog stava izraenog u dva kratka polemika teksta P41. (srednje III - 514)Razmiljanje i vrednovanje: razmiljanje o sadraju teksta i njegovo vrednovanje Potkrepljivanje miljenja kombinovanjem prethodnog znanja sa informacijama iz teksta

Zaokruuje Da ILI Ne i daje objanjenje koje eksplicitno ili implicitno povezuje rad na daljinu sa smanjenom drutvenom ili linom komunikacijom sa saradnicima na poslu. da ukae na mogudnosti drutvene komunikacije van posla. Da. Kada ne biste viali ljude na poslu, postali biste zaista asocijalni. Da. Posao je mjesto na kojem su ljudi primorani da meusobno komuniciraju. Kada toga ne bi bilo tamo, ljudi bi se jednostavno povukli u sebe. Ne. To to moete da radite gdje hodete ne znai da dete prestati da viate ljude. Ne. Ba smijeno! Zato bi moralo biti da nedete vie viati ljude ako moete da radite gdje hodete? Sve su prilike da dete i dalje morati da komunicinirate sa ljudima iz poslovnih razloga, a ako i toga ne bude, vedina ljudi ima porodicu i prijatelje Ne. Problem ne bi bio u zaokupljanju sobom. Problem bi bila usamljenost.

P42. Razmiljanje i vrednovanje: razmiljanje o sadraju teksta i njegovo vrednovanje Upotreba prethodnog znanja da se osmisli primjer koji se uklapa u kategoriju opisanu u tekstu 2 boda: Identifikuje vrstu posla i daje uvjerljivo objanjenje zato osoba koja obavlja takvu vrstu posla ne bi mogla da obavlja rad na daljinu. Odgovori MORAJU da preciziraju zato je neophodno biti fiziki prisutan za taj konkretan posao ILI ukazati zato rad na daljinu ne bi bio praktian za datu situaciju (npr. zbog lokacije). Graevinarstvo. Teko je raditi sa drvetom i ciglama sa bilo kojeg mjesta. Sportista. Morate zaista biti tamo da biste se bavili nekim sportom. Vodoinstalater. Ne moete popraviti neiju sudoperu iz svoje kude!

1 bod: Identifikuje vrstu posla za koji je objanjenje samo po sebi oigledno, ali ne ukljuuje objanjenje ILI daje neodreeno objanjenje. Vatrogasac. Kopanje kanala jer mora biti tamo.

MILJENJA UENIKAP43. B Opte razumijevanje: razumijevanje sutine tekstova P44. A Razvijanje tumaenja: prepoznavanje suprotne argumentacije P45. Razmiljanje o sadraju teksta: procjenjivanje tvrdnji iznijetih u tekstu u odnosu na lino znanje i vrijednosti

Pokazuje precizno razumijevanje stava odabranog uenika povodom istraivanja svemira I objanjava razloge zbog kojih se sa tim stavom slae. Mora prepoznati argument ili vie argumenata koji su specifini za odabranog uenika (npr. treba da ponudi vie od navoenja da li je uenik za prouavanje svemira ili protiv njega). Mora eksplicitno ili implicitno da ukae na jedan od najvanijih argumenata odabranog uenika, tako to: (1) unosi sopstveni argument koji potkrepljuje tu ideju (u tom sluaju odgovor moe da sadri citiranje ili parafraziranje teksta); I/ILI (2) koristi sopstvene rijei da protumai ili rezimira argumente odabranog uenika.

Rezime glavnog argumenta/glavnih argumenata svakog od uenika slijedi: Ana: Mora navesti ili sugerisati da je Ana protiv istraivanja svemira i ukazati na njen argument da treba koristiti resurse da bi se pomoglo ljudima (kojima je pomod potrebna) umjesto za prouavanje svemira. Vanije je pomodi ljudima na Zemlji nego bacati novac na svemirsku tehnologiju. [Koristi sopstvene rijei da prepria Anin argument.] Ana Mislim da treba da se pozabavimo stvarima koje se deavaju u naem svijetu prije nego to sav novac damo na istraivanje svemira. Razumijem znaaj odreenih istraivanja, ali mislim da se prvo bolesti i glad moraju iskorijeniti iz ovog svijeta. [Daje rezime Aninog argumenta i dodaje sopstveni komentar.]

Beatris: Mora navesti ili sugerisati da Beatris podrava istraivanje svemira i ukazati na njen argument da je prouavanje svemira pozitivan izraz ljudskih stremljanja. Moe da ukae na Beatrisinu brigu o posvedivanju dugoronoj viziji, ali mora napraviti razliku izmeu njenog i Feliksovog stava. Beatris Istraivanje svemira je metafora uenja. Mislim da ne teti da proirimo svoj horizont. [Citira iz teksta i dodaje sopstveni argument u drugoj reenici.]

Diter: Mora navesti ili sugerisati da je Diter protiv istraivanja svemira i ukazati na njegov argument da je istraivanje svemira povezano sa tetom koja je nanijeta ivotnoj sredini ILI da de ljudi nanijeti tetu svemiru ako im se ukae prilika ILI da nas istraivanje svemira podstie da nanosimo vie tete Zemlji. Diter Slaem se sa njim jer je on zabrinut za ivotnu sredinu i smatra da bi trebalo da ostavimo svemir na miru. [Koristi sopstvene rijei da rezimira najvaniji dio Diterovog argumenta.] Diter: Diter kae da treba da prestanemo da unitavamo ivotnu sredinu. Mislim da je to najvanije pitanje sa kojim se suoava naa planeta. [Rezimira jedno od najvanijih Diterovih miljenja i dodaje komentar kojim potkrepljuje to miljenje.]

Feliks: Mora navesti ili sugerisati da Feliks podrava istraivanje svemira i ukazati na njegov argument da ljudi moraju da nau drugu planetu na kojoj de ivjeti I/ILI da se ivot na Zemlji ne moe odrati. Moe ukazati na Feliksovu zabrinutost za ivotnu sredinu, ali mora napraviti razliku izmeu njegovog i Diterovog stava. Moe ukazati na njegovu brigu o posvedivanju dugoronoj viziji, ali mora napraviti razliku izmeu njegovog i Beatrisinog stava. Feliks: Slaem se sa Feliksom jer, ako ne elimo da se suoimo sa istrebljenjem, nema drugog mjesta na koje moemo podi poto unitimo Zemlju. [Prepriava jedan od najvanijih Feliksovih argumenata.]

Kejt: Mora navesti ili sugerisati da Kejt podrava istraivanje svemira i ukazati na njen argument da istraivanje svemira unapreuje znanja I/ILI ono to nauimo iz istraivanja svemira moemo primijenitii i na druge stvari. Kejt: Zahvaljujudi prouavanju svemira sve vrijeme na razliite naine proirujemo svoje znanje.

P46. injenica, Stvar shvatanja, Stvar shvatanja. Razmiljanje o formi teksta: razlikovanje injenice od miljenja