Pipi Duga arapaAutor:Astrid LindgrenU jednom vedskom gradiu u oronuloj kuici usred vrta ivjela je vrlo neobina djevojica. Njeno ime je bilo Pipi Duga arapa. Njen otac bio je moreplovac i zvao se Efraim Duga arapa. On je kupio ovu kuicu kako bi tu mogao provesti starost kada se okani morskih putovanja. No dogodila se nezgoda i val je Ephraima odnio sa palube broda. Pipi ga vie nikada nije vidjela, ali znala je da e se jednog dana vratiti.Ona je bila neobino sposobna i snana djevojica i vrlo dobro se znala brinuti o sebi. U susjedstvu se nalazila jo jedna kua u kojoj su ivjeli brat i sestra Tomi i Anika. Tomi i Anika provodili bi dane u dosadni i eljeli su da se u njihovu ulicu doseli jo neko dijete s kojim bi se mnogli igrati. To je bila Pipi. No kada su je prvi puta ugledali iznenadila ih je ova djevojica neobina izgleda i ponaanja.Pipi ih je velikodino pozvala na doruak i odmah su se sprijateljili. Upoznala ih je i sa ostalim stanarima Pipinovca. To su bili majmun Nilsen i konj koji je ivio na verandi, ali samo zato jerje u kuhinji bio na smetnji, a u sobi mu se nije svialo.Narednog dana Tomi i Anika uputili su se u Pipinovac. Po dolasku im ja Pipi predloila da se igraju stvarotraitelja. Kako je Pipi bila sasvim neobina tako je nju zanimalo i traenje sasvim drugaijih stvari od svih ostalih.U Traenju su naili na djeaka Vilija kojeg je tuklo drugih pet djeaka. Pipi je naljutila ova strana nepravda i Tomi i Anika su se po prvi puta uvjerili u njenu snagu. Dva djeaka je objesila preko grana drveta, jednoga posjela na stup, jednoga bacila preko ograde i posljednjeg ugurala u djeja kolica. Bilo joj je ao to Tomi i Anika nisu nali nikakvu stvar pa im je rekla da pogledaju u upljinu starog drveta i stari panj gdje su ipak pronali neto za sebe.Bilo je vrijeme za poinak i djevojica Pipi je ak i spavala neobino. noge bi stavila na uzglavlje kreveta a glavu gurnula ispod pokrivaa. jer kako kae to je nain na koji se spava u Gvatemali i ujedno i najbolji nain na koji se moe spavati. Svake veeri sama sebi bi otpjevala uspavanku i zaspala.Kako je Pipi imala 9 godina odrasli u gradu sui se zabrinuli za nju i smatrali su kakao jedna djevojica ne moe ivjeti sama. poslalai su dva policajca kako bi je uvjerili da je vrijeme da poe u djeji dom. Pipi nje voljela policajce i ak i kada su je krenuli uhvatiti kako bi je odveli ona je pomislila da se ele igrati lovice. Kada su joj do sadile bez problema ih je obojcu iznjela iz kue, a oni su zakljuili kako ova djevojica nije za djeji dom.Gledajui Tomija i Aniku odluila je kako e i ona poi u kolu. Uskoro je dogalopirala na svom konju u kolsko dvorite i projurila kroz razred u stranoj buci. K tome je zakasnila 2 sata jer nije voljela rano ustajati. Pipi je kao i obino sve radila na svoj nain i uiteljica je zakljuila da je sada premlada i prenemirna i da bi bilo bolje da se vrati kada se malo uozbilji.Pipi se ispriala i rekla kako je nije imao tko nauiti lijepom ponaanjau jer, joj je mama aneo a tata kralj uroenika. Ipak je rekla uiteljici da je dobra i poklonila joj zlatan sat. Izletjela je na dvorite gdje su se sva ostala djeca okupila oko njenog konja i pokuavala ga potapatim, a Pipi im je priala o divnoj koli u Argentini u kojoj su veinu vremena praznici a glavna zadaa koju djeca imaju je jesti bombone.Svaki dan koji su Tomi i Anika provodili sa Pipi bio je nova pustolovina. Pronali su u starom hrastu rupu koja e posluiti kao skrovie, poli na izlet na kojem je Pipi ukrotila bika koji je napao Tomija i ak su poli gledati i cirkusku predstavu. Pipi nije mogla nikako biti na miru i sudjelovala je u gotovo svakoj toci. Posjetitelji su bilo oduevljeni a upravitelj cirkusa se ljutio.Pipi je imala mnogo zlatnika i jedne veeri ih je krenula pobrojati ali ba tada su prolazila dvojca lopova koji su htjeli tzraiti neto za jelo kada su zapazili svijetlo. No pronali su mnogo vie. Bogatu djevojicu koja ivi sama. Naravno da su joj pokuali ukrasti zlatnike, ali Pipina nevjerojatna snaga pobrinula se za to. Na kraju su s njom zaplesali polku i ona je svakome od njih poklonila po jedan zlatnik.Stiglo je i vrijeme da Pipi proslavi roendan. Pozvala je svoje drage prijatelje Tomija i Aniku. Bio je to sasvim neobian roendan na kojem su i gosti dobili poklone. Pipi je dala prijedlog da odu na tavan kako bi pozdravili duhove. Tomi i Anika bili su sumnjiavi i poteno se preplaili, prvo sove, a onda Pipi koja je navukla veliku bijelu koulju svoga oca. Prekapajui po oevoj staroj mornarskoj krinji Pipi je zakljuila da e biti gusarica.Krenuli su jednoga dana i u grad. Pipi je ponjela mnogo zlatnika i kupila slatklie svoj djeci koja su se tamo zatekla. Nakon toga im je kupila i razne igrake. U ljekarni je uzela mnogo lijekova za svakojake bolesti, zatim ih je sve izmukala i popila zajedno kako bi sprijeila nastajenje bilo kakvih bolesti.Ljeto je stiglo i sn njim i jedno iznenaenje. Pipi je svojim dolaskom iznenadio, nitko drugi do njen tata Efraim. Ispriao joj je kakao je pola godine bio kralj uroenika, a pola godine je plovio svijetskim morima . tata se vraao na otok Gula-Gula i elio je da Pipi takoer krene s njim. Prireena je velika oprotajana zabava na koju su pozvani svi koji ele doi. Dan polaska je stigao i Pipi jednostavno nije mogla otii. Previe je zavioljela Tomija i Aniku.Djeca su nastavila svoje vrijeme provoditi u veselju i igri sve dok brat i sestra nisu obolili od ospica. Pipi ih je pokuavala uveseliti i zabaviti preko zatvorenog prozora. Bolest je napon prola, ali Pipi je vidjela koliko su bili blijedi, mravi i izmueni. Dobila je pismo od oca koji ju ponovo poziva na otok Gula-Gula gdje bi ona bila uroenika princeza. Pipi je na uma pala sjajna ideja.Pozvala je sa sobom i Tomija i Aniku kako bi se mogli oporaviti od naporne bolesti i oni nisu mogli vjerovati kada su im roditelji dozvolili da sa Pipi zaplove prema Junom moru. Ukrcali su se na brod Vrtirepku i kernuli. Na otoku su se uroenici pobrinuli za fantastian doek, a Pipi i prijatelji sjajno su se sloili sa djecom sa otoka. Jednoga dana Tata Duga arapa poveo je sve odrasle na obilazak, a djeca su ostala sama.Nemirna djeca naravno iskoristila su odsustvo odraslih za pustolovinu pa su se krenuli verati preme strmim piljama u kojima su mali uroenici drali zalihe kokosovih oraha. Iako je Tomi hrabrio Aniku, na kraju je on pao u more. Pipi ga je spasila zgrabivi morskog psa koji mu se probliio objema rukama i nakon to ga je izgrdila zavitlala ga je daleko na puinu.Uskoro su se na otoku pojavila dva lopova sa kojima se Pipi ve imala prilike susresti. Djeca na otoku nisu posjedivala pikule, a voljela su se tako igrati i to su inila biserima. Pohlepni lopovi uvidjeli su sjajnu priliku za sebe. Prvo su pokuali uvjeriti djecu da ih ele kupiti, a zatim su odluili priekati da djeca ogladne i napuste pilje. Ali oni su imali zalihe kokosovih oraha. Nisu odustajali i Pipi ih je bacila u njhov amac. Nikada se vie nisu vratili, a Pipi je tati rekla kako je sve bilo mirno dok odraslih nije bilo.Tomi i Anika unato sjajnoj zabavi poeljkeli su se svoje obitelji. Htjeli su stii doma prije Boia, ali naposlijetku su stigli tek u sijenju. Pipi je bilo ao to njeni prijatelji nisu proslavili Boi sa svojom obitelji, pa im je ona priredila veliku proslavu zajedno sa drvcem i svime to s tim ide. Djeca su se alila kako nikada ne ele ostariti i zauvijek se ele ovako zabavljati i Pipi im je ponudila pilule od kojih se zauvijek ostaje mlad. Djeca su usnula sretna i radovala se sljedeem danu sa svojom prijateljicom.Vrsta djela:fantastini roman za djecuMjesto radnje:ulica u kojoj ive Pipi, Tomi i Anika, Pipinovac, otok Gula-GulaLikovi:Pipi Duga arapa, Tomi i Anika, Efraim Duga arapaBiljeka oautoruAstrid Lindgren vedska je knjievnica za djecu roena 14. studenog 1907. godine. Napisala je vie od 30 knjiga za djecu, tekstove za slikovnice, ak i nekoliko filmskih scenarija.Po zavretku kole zaposlila se u lokalnim novinama. Nakon to je zatrudnjela sa prvim djetetom urednik ju je zaprosio no ona je odbila i preselila se u Stockholm gdje se odluila kolovati za stenografkinju.Njena najpoznatija knjiga, zbog koje je uvrtena na listu od 20 najprevoenijih svijetskih autora, upravo je Pipi Duga arapa. U predgovoru te knjige navela je kako se zapravo pisanjem poela baviti smiljanjem pria za svoju djecu.Napisala je vie od 120 pria koje su prevedene na 80 jezika. Mnoga od tih djela su ekranizirana, a na osnovu nekih napravljeni su i crtii.Njena knjievna djela bila su nagraena mnogim priznanjima u vedskoj i Njemakoj, a dobitnica je i najprestinije meunarodne nagrade za knjievost za djecu Hans Christian Andersen (1958.).Bila je gorljiva aktivistica za prava djece i ivotinja. Doivjela je duboku starost, a umire 28. sijenja 2002. u 95. godini ivota.