PAVAO PAVLIČIĆ
2
PAVAO PAVLIČIĆ rođen je 1946. u Vukovaru, gdje je završio osnovnu i srednju školu. 1969. diplomirao je komparativnu književnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1974., a od 1996. redoviti je član HAZU. Redoviti je profesor na Odsjeku za komparativnu književnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu. Već u studentskim danima objavljuje prozu (Suncokret, Dar govora – objavljeno u časopisu «Vidik»), koja pripada žanru fantastične proze. Kritika ga je svrstala u vodeće predstavnike nove generacije, poznate kao «hrvatski fantastičari» (zbirke kratkih priča Lađa od vode, 1972., Vilinski vatrogasci, 1975.). Zbirkom priča Dobri duh Zagreba, 1976. zaokreće prema žanru kriminalističke proze. Najplodniji je hrvatski pisac. Romani: Plava ruža, Stroj za maglu, Umjetni orao, Press, Pjesma za rastanak, Rakova djeca(kriminalistički romani); Trojica u Trnju (za djecu);Krasopis, Koraljna vrata, Nevidljivo pismo, Škola pisanja, Zaborav, Pokora (problematizira literaturu i povijest);Večernji akt (najbolji roman, bestseller),Slobodni pad, Eter, Kraj mandata, Trg slobode, Čelični mjesec, Sretan kraj, Rupa na nebu, Diksilend, Numerus clausus, Vesele zgode djeda i bake. Autobiografska i dokumentaristička proza: Dunav, Šapudl, Kruh i mast, Kako preživjeti mladost, Vodič po Vukovaru, itd. Knjige feljtona: Zagrebački odrezak, Inventura, Svoj svome, Prolazna soba, Leksikon uzaludnih znanja. Fiktivna pisma: Rukoljub. KORALJNA VRATA SADRŽAJ: Zagrebački filolog Krsto Brodnjak 1989. dolazi na Lastovo i u jednoj staroj škrinji otkriva izgubljena pjevanja Gundulićeva Osmana (autograf). S vremenom Brodnjak otkriva i ljekovitost praha starog rukopisa koji liječi sve bolesti. Brodnjak odbacuje savršenstvo (savršeno nacionalno književno-umjetničko djelo, osobnu sreću, spoznaju savršenog zdravlja) , jer spoznaje da je savršenstvo zlo koje remeti prirodnu ravnotežu svijeta. Uništava rukopis i napušta otok i dvoje ljudi koji su mu počeli puno značiti. To su dječak Irfan, koji je u njemu probudio očinske osjećaje (sa svojom ženom u Zagrebu nije
description
literature
Transcript of PAVAO PAVLIČIĆ
PAVAO PAVLII roen je 1946
PAVAO PAVLII roen je 1946. u Vukovaru, gdje je zavrio osnovnu i srednju kolu. 1969. diplomirao je komparativnu knjievnost na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Doktorirao je 1974., a od 1996. redoviti je lan HAZU. Redoviti je profesor na Odsjeku za komparativnu knjievnost Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Ve u studentskim danima objavljuje prozu (Suncokret, Dar govora objavljeno u asopisu Vidik), koja pripada anru fantastine proze. Kritika ga je svrstala u vodee predstavnike nove generacije, poznate kao hrvatski fantastiari (zbirke kratkih pria Laa od vode, 1972., Vilinski vatrogasci, 1975.).
Zbirkom pria Dobri duh Zagreba, 1976. zaokree prema anru kriminalistike proze.
Najplodniji je hrvatski pisac.
Romani: Plava rua, Stroj za maglu, Umjetni orao, Press, Pjesma za rastanak, Rakova djeca(kriminalistiki romani); Trojica u Trnju (za djecu);Krasopis, Koraljna vrata, Nevidljivo pismo, kola pisanja, Zaborav, Pokora (problematizira literaturu i povijest);Veernji akt (najbolji roman, bestseller),Slobodni pad, Eter, Kraj mandata, Trg slobode, elini mjesec, Sretan kraj, Rupa na nebu, Diksilend, Numerus clausus, Vesele zgode djeda i bake.
Autobiografska i dokumentaristika proza: Dunav, apudl, Kruh i mast, Kako preivjeti mladost, Vodi po Vukovaru, itd.
Knjige feljtona: Zagrebaki odrezak, Inventura, Svoj svome, Prolazna soba, Leksikon uzaludnih znanja.
Fiktivna pisma: Rukoljub.
KORALJNA VRATA
SADRAJ: Zagrebaki filolog Krsto Brodnjak 1989. dolazi na Lastovo i u jednoj staroj krinji otkriva izgubljena pjevanja Gundulieva Osmana (autograf). S vremenom Brodnjak otkriva i ljekovitost praha starog rukopisa koji lijei sve bolesti. Brodnjak odbacuje savrenstvo (savreno nacionalno knjievno-umjetniko djelo, osobnu sreu, spoznaju savrenog zdravlja) , jer spoznaje da je savrenstvo zlo koje remeti prirodnu ravnoteu svijeta. Unitava rukopis i naputa otok i dvoje ljudi koji su mu poeli puno znaiti. To su djeak Irfan, koji je u njemu probudio oinske osjeaje (sa svojom enom u Zagrebu nije mogao imati djece) i lijenica Zora (u koju se zaljubljuje).
Likovi: Krsto Brodnjak, don piro (obavijestio Brodnjaka o starim rukopisima na otoku), stara Tere (Pomou praha Osmana izlijeena od tumora na mozgu), travarka Filica (u njenoj konobi je naena krinja s rukopisima), don Kuzma (otkriva Brodnjaku smisao rukopisa), Pelegrin (mornar koji boluje od AIDS-a, ne moe se izlijeiti), djeak Irfan (izbjeglica iz Bosne), knjiniar Onte (iznosi pretpostavke o izgubljenim pjevanjima Osmana) i dr.
Znaajke: Uspostavlja se tematska veza izmeu starije i suvremene hrvatske knjievnosti, ispreplee se fantastika i zbilja, a djelo je jednostavno i razumljivo. Pisac gradi fabulu napetou prie o filologu koji, po naputku don Kuzme odlazi u crkvu, gdje pronalazi sliku sv. Lovre koji gori na listovima iz Osmana, a plameni jezici slie koraljnim vratima (veza izmeu vanjskog svijeta i krvi). Iza tih vrata su sile zla, tj. demoni.
