Patologija, I deo - komunikacija, FASPER
-
Upload
ana-anchy-markovic -
Category
Documents
-
view
76 -
download
0
description
Transcript of Patologija, I deo - komunikacija, FASPER
![Page 1: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/1.jpg)
Patologiju receptornog komunikativnog sistema sačinjavaju:
• patologija auditornog receptora,
• patologija vizuelnog receptora i
• bireceptorna patologija.
![Page 2: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/2.jpg)
PATOLOGIJA AUDITORNOG RECEPTORA
Funkcija auditornog komunikativnog receptora sastoji se u primanju auditornih verbalnih stimulacija i njihovom pretvaranju u odgovarajuće kodove nervnih impulsa.
Ove funkcije se ostvaruju na nivou srednjeg i unutrašnjeg uva.
Do nervnih završetaka u kohlei auditorni receptor prenosi stimuluse, dok se u kohlei ostvaruje procespretvaranja stimulusa u nervne impulse.
![Page 3: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/3.jpg)
ETIOLOGIJA
opšta kongenitalna stanja,
specifična kongenitalna stanja,
infekcije,
toksikacije,
oksigena deprivacija,
traume,
RH i druge inkompatibilnosti.
![Page 4: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/4.jpg)
SIMPTOMATOLOGIJA1.Opšta kongenitalna stanja mogu biti:
o pre i perinatalno stečena zbog infekcije i drugih nedovoljno poznatih faktora,
o hereditarno uslovljena zbog hromozomopatija.
Manifestuju se kroz:
o veći broj sindroma,
o različite vrste displazija,
o osteopatija,
o često i cerebralnu paralizu.
Pored ostalog ova stanja prouzrokuju oštećenja sluha i deformitete na nivou artikulatornog mehanizma.
![Page 5: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/5.jpg)
2.Specifična kongenitalna stanja (zahvataju spoljašnje, srednje i unutrašnje uvo), mogu biti:
o hereditarna ili
o akvirirana.
Anomalije i deformacije spoljašnjeg uva mogu prouzrokovati oštećenja sluha.
Kohlearne aplazije ili razvojne anomalije kohleje,spiralnog gangliona i auditornog živca, atrofije i degeneracije receptora prouzrokuju hipoakuzije.
![Page 6: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/6.jpg)
3.Infekcije prouzrokuju:
o akutne otitise,
o hronične otitise,
o zapaljenja mastoidne kosti.
Pored toga i nasledni ili stečeni sifilis, bakterijalne ili virusne infekcije različitih vrsta prouzrokuju oštećenja sluha različitih vrsta i stepena.
4.Toksikoza kohlee različitim lekovima, drogom, nikotinom i alkoholom ozbiljno afektiraju sluh.
5.Rh i druge inkompatibilnosti direktno i indirektno prouzrokuju oštećenja sluha.
![Page 7: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/7.jpg)
LOGOPATIJA
Anomalije i deformacije delova artikulatornog mehanizma i zubala kao i oštećenje sluha, prouzrokuju veoma različitu logopatiju:
o disfoniju koja nastaje kod ektodermalne displazije,
o distorzije glasova različitog tipa (sigmatismus),
o oštećenja govora zbog anomalija i malformacija nanivou artikulatornog mehanizma (dyslalia),
o delimična razvijenost ili nerazvijenost govora (dyseneia,aneneia),
o gluvonemost (surdomutitas).
![Page 8: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/8.jpg)
PATOLOGIJA VIZUELNOG RECEPTORA
Nedovoljno je poznavanje značaja ovog receptora zarazvitak, stanje i funkciju verbalne komunikacije.
Vizuelni receptor ima značanu ulogu u verbalnoj komunikaciji:
o participira u funkciju komunikativne povratne sprege,
o odgovoran je za primanje stimulacija koje su povezane sa položajem i kretanjima, facijalnom ekspresijom i pokretima artikulatora.
![Page 9: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/9.jpg)
ETIOLOGIJA
Oblici patologije mogu biti različiti: od lakog oštećenja vida, do potpune slepoće (amaurosis).
Određeni primarni etiološki faktori za patologiju vidaistovremeno prouzrokuju anomalije i deformitete na nivou efektornog sistema,ili mentalnu retardaciju, što se direktno ili indirektno odražava na stanje i funkcijuverbalne komunikacije.
![Page 10: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/10.jpg)
SIMPTOMATOLOGIJA Hallerman-Streiffov syndrom:
o bilateralna mikroftalmija(microphtalmia)kongenitalnog karaktera,
o nistagmus (nystagmus) i strabizam (strabismus),
o kratka glava(bracychepalia),
o čunast oblik glave(scaphocephalia),
o nisko postavljene uši,
o kljunast nos,
omale i tanke usne,
o gotsko nepce,
o dentopatija i
o nenormalno mala vilica (micrognathia).
![Page 11: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/11.jpg)
• Okulodentodigitalna displazija:
o različite anomalije očiju (microthalmia, hipotelorismus, glaucoma i dr.)
o laka mentalna retardacija,
o niska i produžena glava,
o tanak nos sa malim nazalnim krilom,
o anomalija artikulatornog mehanizma i
o rascep tvrdog nepca.
![Page 12: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/12.jpg)
Rodžersonov sindrom:
o anomalije očiju,
o deformacije usta (hypodontia, anodontia, odsustvo inciziva i široko lice sa prognatijom).
Kongenitalna rubeola:
o katarakta ili glaukom, strabizam, nistagmus i hipoplazija irisa,
omikrocefalija,
o gibitak sluha i
omotorna retardacija.
![Page 13: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/13.jpg)
LOGOPATIJA Manifestuje se kroz primarne i sekundarne probleme
verbalne komunikacije.
Primarni problemi uključuju:
o redukciju komunikativne osetljivosti;
o redukciju ili odsutnost svesne kontrole pokreta i položaja tela, gestikulacije rukama, mimike i pokreta artikulatora;
o propraćenost dekodiranja pauzama, tj. prekidima tihe prirode;
o poteškoće u razvitku sposobnosti verbalne komunikacije i sl.
![Page 14: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/14.jpg)
Sekundarni problemi uključuju:
o poteškoće u sticanju sposobnosti korektnog izgovora glasova koji sadrže veći broj vizuelnih komponenata (labiodentali, bilabijali, lingvodentali);
o poremećaj govora zbog deformiteta i anomalija na nivou artikulatornog mehanizma;
o poremećaj artikulacije zbog gubitka sluha i
o ograničenost sposobnosti uspostavljanja komunikativnog fidbeka i sl.
![Page 15: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/15.jpg)
. BIRECEPTORNA PATOLOGIJA
Stanje verbalne komunikacije gluvoslepih,slepogluvih i slepogluvonemih.
Gluvoslepa lica - sluh izgubila pre nego što je nastupio gubitak vida (uglavnom se radi o hereditarnoj gluvoći). Do nastupa oštećenja ili gubitka vida imala su razvijen oralni govor ili znakovni govor. Progredovanjem gubitka vida sužavane su mogućnosti komunikacije. Nastupom praktične slepoće gube i sposobnost komunikacije. Ni lica koja su pre toga imala solidan oralni govor u stanju gluvoslepoće ne mogu uspostavljati verbalni (oralni ili znakovni) komunika-tivni kontakt, jer ne mogu primati poruke.
![Page 16: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/16.jpg)
Slepogluva lica - praktična ili totalna slepoća nastala pre nego što su izgubila sluh. Oni su zadržali sposobnost komunikacije, ali je teško uspostavljaju, jer mogu samo da odašilju, a ne i da primaju poruku.
Kod sva tri oblika ove patologije moguće je uspostaviti kontakt ili razvijati sposobnost komunikacije samo korišćenjem taktilno-kinestetskog senzoneuralnog kanala, tj. taktilno-kinestetskih delova receptornog i transmitornog sistema.
![Page 17: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/17.jpg)
PATOLOGIJA SENZORNOG KOMUNIKATIVNOG SISTEMA
Postoje dve osnovne vrste:o patologija razvojne prirode i o patologija na bazi disolucije.
Na intrapersonalnom nivou auditorni senzori imaju primarnu, a vizuelni senzori sekundarnu funkciju.
Na interpersonalnom nivou auditorni i vizuelni senzori imaju primarnu, a taktilni senzor ima sekundarnu ulogu.
U fazi razvitka sposobnosti verbalne komunikacije interpersonalni auditorni senzor kontroliše govorne simbole i njihovu zvučnost, jačinu i brzinu izgovora dok taktilno-kinetski senzor kontroliše njihovu produkciju.
![Page 18: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/18.jpg)
PATOLOGIJA AUDITORNOG SENZORNOG PODSISTEMA RAZVOJNE PRIRODE
U razvojnom periodu auditorni senzorni podsistem je odgovoran za kontrolu verboakustičnih događaja isto tako dobro kao artikulacija, zvučnost, kao i ritam tih događaja. Rastenjem ova kontrola opada srazmerno tempu njenog preuzimanja od strane taktilno-kinestetskog senzora.
Razvitak auditorne kontrole i praćenje govora počinje u drugoj polovini prve godine starosti deteta i traje do desete godine kada se kontrola i praćenje oralnih simbola i njihovo proizvođenje u zadovoljavajućoj meri stabilizuju.
![Page 19: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/19.jpg)
ETIOLOGIJA I SIMPTOMATOLOGIJA
Etiologija nije poznata.
Patologija se manifestuje na dva načina:
o kao auditorna senzorna nezrelost (auditory sensor immaturity) i
o kao auditorna senzorna nedovoljna sazrelost (auditory sensor dysmaturiti) (E. Mysak, 1976).
![Page 20: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/20.jpg)
LOGOPATIJAProuzrokovana auditornom senzornom nezrelošću
Uglavnom se manifestuje kroz četiri oblika:
o paleovokalno ponašanje,
o u obliku brbljanja,
o eholaličnost i
o žargon.
Eholaiija se može tumačiti kao izraz ustanovljenja audiovokalnog fidbeka, jer on omogućava detetu auditrno da doživi i proveri svoj proizvedeni glas ili glasovne kombinacije. U ovoj fazi pregovornog ponašanja audiovokalna petlja detetu omogućava upoređenje svoje reprodukcije glasova sa produkcijom istih glasova drugih.
![Page 21: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/21.jpg)
•To je veoma važna komponenta pregovorne faze razvitka govornog senzora, jer se ponavljanjem zatvaranja audiovokalne petlje formiraju asocijacije između auditornih događaja i pokreta artikulatora, koje su osnovni preduslov za uspostavljanje taktilnog i kinestetskog povratnog dejstva koje vrše ulogu dopunskih, dodatnih i zamenjujućih senzornih stimulacija. Smetnje u uspostavljanju audiovokalne povratne sprege produžavaju trajanje paleovokalne faze razvoja sposobnosti oralne verbalne komunikacije.
![Page 22: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/22.jpg)
Sporost komunikativnog sazrevanja prouzrokuje, isto tako, produženje trajanja paleovokalnog oblika ponašanja kao što su fiziološka perseveracija i introverbalizacija, govorenje samom sebi.
Fiziološka perseveracija je faza zakonomernog razvoja govora, jer se bez toga ne može razviti auditivni, audiovokalni fidbek. Produženje faze ukazuje na smetnje u uspostavljanju auditivnog i vizuelnog fidbeka.
Intraverbalizacija predstavlja fazu perceptualnog lingvističkog sazrevanja koje se javlja izmedu 18. i 36. meseca starosti deteta. Produženje faze ukazuje na smetnje u sazrevanju.
![Page 23: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/23.jpg)
Nedovoljna sazrelost auditornog senzora uglavnom prouzrokuje:
o produženje trajanja pregovornih faza;
o zakašnjenje u razvitku unutrašnjeg govora;
o zakašnjenje u sticanju sposobnosti regulacije govornog ritma;
o smetnje u uspostavljanju audiovokalnog fidbeka;
o zaostajanje u razvitku sposobnosti autoregulacijefunkcije mehanizama efektornog sistema;
o razvojne artikulativne poremećaje govora.
![Page 24: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/24.jpg)
Prouzrokovana nedovoljnom auditornom senzornomrazvijenošću
Razni vidovi centralnih nervnih anomalija i disfunkcija prouzrokuju smetnje u jezičkom sazrevanju. Genetske i neurogene smetnje prouzrokuju različite oblike logopatije. U logopedskoj kliničkoj praksi najčešće se javljaju sledeći oblici:
o svi oblici razvojne prirode koji su obrađeni u poglavlju o patologiji integratornog komunikativnog sistema;
o poteškoće u sklapanju rečenica (asyntacticismus);o kao posledica nerazvijenosti ili nedovoljne razvijenosti
unutrašnjeg govora javlja se pseudoaphasia;o teškoće u zapažanju i kontrolisanju artikulacije
visokofrekventnih konsonanata (S, Š, C, T, K, H) kod slučajeva sa redukcijom sluha;
o visok i glasan govor, monoton izgovor i hipernazalnostkod slučajeva sa senzoneuralnom redukcijom sluha.
![Page 25: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/25.jpg)
PATOLOGIJA AUDITORNOG SENZORAPROUZROKOVANA DISOLUCIJOM
Ovu vrstu patologije prouzrokuju različiti patološki procesi u toku celog života čoveka, tako da se ona može pojaviti kod dece i kod odraslih.
Manifestuje se, uglavnom, kroz smanjenje sposobnostikontrole govora i ograničenje motorike.
Zbog toga se javlja u domenu jezika, govora i glasa.
Ovde spadaju sve vrste i oblici patologije, koji suprouzrokovani lokacijom etiološkog faktora na nivouintegratornog sistema i neurogenog su porekla.
![Page 26: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/26.jpg)
• Javljaju se sledeći oblici logopatije:
o svi oblici centralnog, neurogenog porekla;o nesposobnost sređivanja reči u rečenice (asyntactismus);o pogrešna upotreba i pogrešan izgovor reči zbog njihovog nerazumevanja (paraphasia);o patološko ponavljanje reči (palilaia);o nekompletnost početka rečenice (apotheosis);o verbalna perseveracija;o nesposobnost oralnog izražavanja misli na koherentan način (acataphasia);o prekomeran ili nenormalan protok reči (verbomania);
![Page 27: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/27.jpg)
o strah od slušanja određenih reči ili imena (onomatophobia);
o ubacivanje besmislenih reči u govor (embolophrasia);
o poremećaji visine i jačine glasa;
o poremećaji akustičke strukture govora (prosodiopathia);
o poremećaji artikulacije.
![Page 28: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/28.jpg)
PATOLOGIJA TAKTILNO-KINESTETSKOG SENZORA
Taktilno-kinestetski senzor ima višekratno značenje. Pored toga što je veoma značajan za pregovorni i vangovorni stadijum razvitka, on ima veoma značajnu ulogu u sazrevanju za prelaz u zrelog oralnog komunikatora.
Povratni senzorni protok u senzorni sistem može imati dve putanje:
o kortikalnu, tj. svesnu, voljnu i o cerebelarnu, tj. nesvesnu ili automatsku.
Kortikalna je aktivna kada se savlađuju novi glasovi, tj. kada se sluša ili izgovara nešto za šta nije uspostavljena audio-taktilna izgovorna asocijacija.
![Page 29: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/29.jpg)
• Kontrola artikulacije novih glasova progredira: od primarno auditornog senzora, preko primarno kortikalnog senzornog sistema do primarno nesvesnog automatskog cerebelarnog senzornog sistema (Mysak, E. 1976).
• Patologija taktilno-kinestetskog senzora može biti razvojne prirode, a isto tako može biti prouzrokovana i disolucijom.
![Page 30: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/30.jpg)
PATOLOGIJA RAZVOJNE PRIRODE
Kod patologije razvojne prirode najčešće dolazi do pojava:
o artikulatorne nepreciznosti; o artikulatorne nekonzistentnosti i o neuspostavljenosti artikulatornog automatizma.
Patološki faktori razvojne prirode mogu prouzrokovati probleme i u odnosu na preciznost, postojanost i automatizam artikulacije. Svi oni prouzrokuju artikulativne poremećaje sa različitim manifestacijama i različite težine. U praksi dijagnostike i tretmana oni se ne diferenciraju, zbog čega ni rezultati u celosti ne zadovoljavaju.
![Page 31: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/31.jpg)
• Do artikulativne nepreciznosti dolazi kada dete nije sposobno da asocira auditivni fidbek glasa sa propratnim i skladnim fidbekom dodira, pokreta i položaja artikulatora. Odsustvo, redukcija ili oštećenje ometaju funkciju taktilno-kinestetskog fidbeka, slabe i ograničavaju kontrolu artikulacije. Zbog toga dete nije sposobno precizno da artikuliše govorne glasove.
• Smetnje u funkciji taktilno-kinestetskog fidbeka prouzrokuju nesposobnost, tj. poteškoće u ponavljanju artikulacije istog glasa.
![Page 32: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/32.jpg)
U takvim slučajevima dete može izgovarati svaki glas i u svako vreme, ali samo jednom. Već sledeća artikulacija istog glasa nije skladna. Prema tome, neskladnost artikulacije je jedna od manifestacija stanja poremećenosti kontrolne funkcije taktilno-kinestetskog senzora.
Poremećenost kontrolne funkcije taktilno-kinestetskog senzora prouzrokuje smetnje i poteškoće u brzini i lakoći artikulativnih ciklusa (nizova). Do poremećaja u automatizmu artikulacije dolazi i kada sazrelost artikulatorne kontrole nije dostigla nesvesni cerebralni nivo, već se zadržala na auditornom ili svesnom kortikalnom nivou.
![Page 33: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/33.jpg)
PATOLOGIJA PROUZROKOVANA DISOLUCIJOM
Odrasli mogu biti podvrgnuti traumi ili oboljenju kortikalnog ili cerebelarnog dela senzornog sistema pri čemu se manifestuju smetnje u kontroli i upravljanju artikulacije i čitavog govornog automatizma.
Morbidnost i traumatizam koji prouzrokuju patologiju organizma komunikacije na nivou ovog senzora ima veoma različitu i brojnu etiologiju.
![Page 34: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/34.jpg)
Poremećaj govora zbog raspadanja taktilno-kinestetskog senzora
• Poznato je da destrukcija nižih delova postcentralne zone velike hemisfere (dominantne), prouzrokuje kinestetsku apraksiju, i eferentno (kinestetsko) lomljenje govornih glasova sa serijom sekundarnih smetnji govora.
• Drugi značajniji vid poremećenosti kontrole i upravljanja govorom, zbog patologije ovog senzora, nesposobnost je razlikovanja fonema sa sličnom artikulacijom (p,m,b; t,d,n; k,g; f,v, itd).
![Page 35: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/35.jpg)
Dezintegracija funkcije artikulatornog mehanizma (dodir, pokret, položaj), što se manifestuje gubitkom ili ograničenjem artikulatornih pokreta, prouzrokuje gubitak ili smetnje u funkciji taktilno-kinestetskog fidbeka. U tom slučaju su artikulatorni pokreti usvojeni i zadržani, jer se funkcija artikulatora zasniva na asociranim osećajima pokreta. Kod ovih slučajeva artikulacija je slaba, neprecizna, neujednačena i nestabilna.
Lezije kranijalnih živaca prouzrokuju smetnje i ograničenja u funkciji taktilno-kinestetskog senzora, koja se manifestuju ne samo u oštećenju artikulacije nego i u oštećenju kinezije i estezije.
Deficijentnost funkcije taktilno-kinestetskog fidbeka prouzrokuje i cerebralnu govornu disritmiju i disautomatizaciju.
![Page 36: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/36.jpg)
PATOLOGIJA TRANSMITORNOG KOMUNIKATIVNOG SISTEMA
Ovaj sistem je u osnovi pasivan jer vrši servisnu ulogu ostalim sistemima.
Nalazi se u aferentnom i eferentnom delu organizma oralne verbalne komunikacije.
![Page 37: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/37.jpg)
PATOLOGIJA AFERENTNOG TRANSMITORA
• Primarna funkcija ovog dela transmitornog sistema sastoji se u prenošenju, tj. dovođenju auditivnih, vizuelnih, taktilno-kinestetskih nervnih impulsa do CNS preko donjih i gornjih motornih neurona, a generiranih na nivou receptornog sistema.
![Page 38: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/38.jpg)
ETIOLOGIJA:
• kongenitalne nenormalnosti,• neoplazme živaca i srednjeg mozga,• infekcije (rubeola, meningitis, encefalitis),• anoksia (perinatalna),• traume,• cerebrovaskularne lezije,• degenerativne bolesti,• nasledni i gerijatrijski faktori atrofije.
![Page 39: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/39.jpg)
SIMPTOMATOLOGIJA
• Primarni su auditorni simptomi.
• U ovu vrstu patologije ne spadaju auditorni problemi
koji se odnose na percepciju auditivnih stimulacija kao i na njihovu obradu na nivou integratora višeg reda.
•Za dijagnostiku stanja i funkcije auditornog transmitora od značaja su samo oni simptomi koji ukazuju na probleme transmitorne prirode.
![Page 40: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/40.jpg)
LOGOPATIJA
• Patologija ovog dela prouzrokuje sledeću logopatiju:
o nemost (aneneia) usled potpunog prekida prenosa nervnih impulsa od perifernog do CNS;
o delimična razvijenost govora (dyseneia) usled delimičnog prekida prenosa nernih impulsa od receptora do integratora;
o poteškoće u učenju jezika usled delimičnog prenosa auditivnih nervnih stimulacija (što na nivou centralnih auditivnih područja prouzrokuje smetnje);
![Page 41: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/41.jpg)
o auditorna atrofija na nivou CNS usled onemogućenosti centralnih komunikativnih procesa;
o poteškoće i ograničenja u primanju zvučnih stimulacija usled fiziološkog smanjenja njihove glasnoće do čega dolazi usled oštećenja moždanog stabla, unutrašnjeg mozga i talamusa;
o poremećaji prouzrokovani poteškoćama i ograničenjima percepcije govornih signala;
o različiti oblici poremećenosti govora usled poteškoća u auditivnoj govornoj sintezi.
![Page 42: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/42.jpg)
PATOLOGIJA EFERENTNOG TRANSMITORA
• Primarna funkcija ovog dela sastoji se u prenosu uzoraka nervnih impulsa, organizovanih na nivou viših verbokomunikativnih područja mozga, preko viših i nižih motornih neurona, prema mehanizmima efektornog sistema. U ovu funkciju su uključeni:o cervikalni nervi I-VIII i torakalni nervi od I-IX kojim se reguliše i upravlja funkcija fonatornog mehanizma;o X kranijalni živac kojim se reguliše i upravlja funkcija fonatornog mehanizma;o IX, X, XI kranijalni nervi kojima se reguliše i upravlja funkcija rezonatornog mehanizma;o kranijalni nervi V, VII, IX, X, XI i XII, kojima se reguliše i upravlja funkcija artikulatornog mehanizma.
![Page 43: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/43.jpg)
ETIOLOGIJA I SIMPTOMATOLOGIJA
• Patologiju ovog dela transmitornog sistema prouzrokuju sledeći faktori:
o Kongenitalne anomalije usled cerebralne paralize, anoxie, malformacija mozga, trauma mozga, kongenitalne suprabulbarne pareze, paralize ili oslabljenja mišića jezika i mekog nepca.
o Syringobulbie, poseban oblik anomalija baziranih na nenormalnom razvitku centralnog kanala kičmene moždine; Syringomielia - analgezija i termoanestezija V kranijalnog živca i paralize jezika, mekog nepca, farinksa, i glasnica (IX, X, XI, XII kranijalnog živca).
![Page 44: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/44.jpg)
o Infekcije: Centralnog dela: encefalitis, neurosifilis; Perifernog dela: meningitis, akutna zapaljenja srednjeg uva, jednostrana ili obostrana paraliza facijalisa, paralize usled poliomielitisa i difterije.
o Traume: saobraćajni udesi, operativni zahvati, direktni fizički udarci mogu ledirati transmitore.
o Neoplazme: aneurizmi, tumori i abscesi mogu afektirati centralni i periferni deo ovog transmitora.
oProgresivne bolesti: u domenu motornog neurona, Parkinsova bolest, Hantigova horea, Wilsonova bolest.
![Page 45: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/45.jpg)
o Neprogresivne bolesti: vaskularne lezije, tumori, pseudobulbarna paraliza (spastična dizartrija –dysarthria spastica).
o Cerebrovaskularne bolesti: hemoragije, tromboze, embolija i poremećaji arterijalne cirkulacije u mozgu.
o Specijalni sindromi poslednja četiri kranijalna živca (usled tumora, sifilisa, zapaljenja):
Avelisov sindrom (Avellis syndrom), ipsilateralna paraliza mekog nepca, farinksa i larinksa (X i bulbarni deo XI živca);
![Page 46: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/46.jpg)
Smitov sindrom (Schmidt’ s syndrom), ipsilateralna paraliza mekog nepca, farinksa i larinksa (X živac), ipsilateralna paraliza stenokleidomastoidnog i trapezoidnog mišića (XI živac) i ipsilateralna paraliza i atrofija jezika (XII živac).
Bonievov sindrom koji se manifestuje u paroksizmalnom vertigu (simptomi Menierove bolesti); simptomi lediranosti II, V, IX i X živca, kontralateralna hemiplegija, tahikardija i opšta telesna slabost.
Sindrom Babinski-Nageotte – IX i X živac, bulbarni deo XI živca. Manifestuje se uglavnom sa ipsilateralnom paralizom jezika, farinksa, i larinksa.
![Page 47: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/47.jpg)
oPneumaplegija - paraliza funkcije pluća(pneumoplegia).
o Frenoplegija – paraliza dijafragme (phrenoplegia).
o Laringoplegija – centralna, periferna paraliza glasnica (laryngoplegia).
oVeloplegija – paraliza velofaringealnog trakta (veloplegia).
o Labioplegija – paraliza usana (labioplegia).
o Lingvoplegija – paraliza jezika (linguaeplegia)o Kombinovana laloplegija – paraliza pluća, larinksa, veluma, jezika, usana (laloplegia).
![Page 48: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/48.jpg)
LOGOPATIJA
• Patologija eferentnog dela transmitornog sistema prouzrokuje veoma različitu logopatiju:
o Kongenitalna cerebralna paraliza prouzrokuje razne oblike senzomotornih, perceptualnih i bihevioralnih poremećaja koji najrazličitije afektiraju verbalnu komunikaciju.
o Kongenitalna suprabulbarna pareza prouzrokuje razvojne anomalije koje zahvataju viši motorni neuron i dovode do paralize usana, jezika, mekog nepca, laringealnih i faringealnih mišića, istovremeno prouzrokuju veoma različite oblike poremećenosti govora.
![Page 49: Patologija, I deo - komunikacija, FASPER](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033014/563dd41d55034635058b5a1d/html5/thumbnails/49.jpg)
o Infekcije, traume, neoplazme afektiraju motornu funkciju govora i prouzrokuju poteškoće u funkciji svih mehanizama efektornog sistema.
o Progresivne bolesti onemogućavaju voljnu kontrolu procesa verbalne komunikacije, što se i izražava kroz dizartrične i hipokinezičke smetnje usled slabosti ili spasticiteta mišića i poremećenosti refleksa. Karakteristični poremećaji su: poremećenost prozodije, insuficijentnost prozodije (ujednačenost visine i glasnoće, isključen naglasak).