PATOLOGIJA CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA RT I RO... · Autonomni nervni sistem (simpatički i...
Transcript of PATOLOGIJA CENTRALNOG NERVNOG SISTEMA RT I RO... · Autonomni nervni sistem (simpatički i...
PATOLOGIJA CENTRALNOG
NERVNOG SISTEMA
NERVNI SISTEM
Centralni i periferni
Centralni čine
Mozak Kranialni nervi Kičmena moždina
Periferni čine
Spinalni nervi i Autonomni nervni sistem (simpatički i parasimpatički)
ANATOMIJA MOZGA
Evolutivno najrazvijeniji organ
Obaveštava nas šta se dešava u spoljašnjoj sredini putem
Pet čula:
Osećaj, miris, ukus, zvuk, dodir
Težina se menja od rodjenja oko 500gru prvoj godini oko 1kg i kod odraslog oko 1500gr
Mozak sadrži 100 biliona neuronaNa rodjenju imamo sve svoje neuroneMijelinizacija traje do 10-12 godine
FUNKCIJE CNS
Senzorni input - stimulacija
Integracija - procesovanje i interpretacija
Motorni output - aktivacija efektornih organa
• Kontroliše mišljenje, memoriju i govor
• Pokrete svih organa
• Odredjuje odgovor na stresne situacije
• Ritam srca i disanja
ĆELIJSKA STRUKTURA MOZGA
Dva tipa ćelija Neuroni i glija ćelije
Neuroni šalju i primaju nervne impulse - signale
Glija ćelije su potporne
• omogućavaju ishranu• homeostazu• formiraju mielin• podstiču prenos signala u
nervnom sistemu i mozgu
Glije ima 50:1 neuron
One su ishodište tumora mozga
NEURONI
Osnovna jedinica nervnog sistema
TELOAKSONIDENDRITI
GLIJA
ASTROCITI I OLIGODENDROCITI
ASTROCITI
Funkcija ishrana neuronaSvojim produžecima se naslanjaju na krvne sudove iSpojeni su sa nervnom ćelijom
Glioza proliferacija astrocita na mestu oštećenja Analogna je ožiljkuIshodište epilepsije
OLIGODENDROGLIJA
Malo jedro slično limfocitu i svetli haloProizvode mijelin i obuhvataju više aksona
Bolesti oligodendrocita pogadjaju izgradnju mijelina
Leukodistrofija hereditarni poremećaj sinteze mijelina
Demijelinizirajuće bolestifokalni gubitak mijelina
EPENDIM
Omotač moždanih komora
Jednoredni kubični epitel sa cilijama
MENINGE
Mozak se nalazi u koštanom oklopu - kranium
On štiti mozak od oštećenja
Kranijum i kosti koje štite lice nazivaju se lobanja
Izmedju mozga i lobanje se nalaze meningeVezivne ovojnice
One se sastoje od tri sloja koja pokrivaju mozak i kičmenu moždinu
Spolja ka unutra to su
Dura mater, arachnoidea, pia mater
DURA MATTER
U kranijumu
Pokriva celu unutrašnjost lobanje i formira nabore koji štite mozak
Dva posebna nabora su
Falx cerebrideli levu i desnu polovinu mozga
Tentorium cerebeli
Deli gornji i donji deo mozga u Prednju i zadnju lobanjsku jamu Kada se širi mozak može da se Uklješti kroz ove otvore
Falx cerebri
Tentorium cerebeli
Krvni sudovi baze mozga
Vilisov šestougao
Omogućava dvojnu cirkulaciju mozgu
Zaštitna uloga
CEREBROSPINALNA TEČNOST
Se nalazi u mozguoko njega i kičmene moždine
Svetla, vodenasta tečnost štiti mozak od oštećenja i preteranih pokreta
Cirkuliše kroz kanale oko mozga ikičmene moždine
Konstantno se stvara u moždanim komorama uplexus chorioideus-u
Villi arachnoidalesresorbuju CSFNa konveksitetu mozga
Mozak stalno održava ravnotežu izmedju stvaranja i absorpcije CSF
MOŽDANE KOMORE
Četiri šupljine – ventriculi
Spojene foramenima i tubama
Komore okružene moždanim hemisferama zovu selateralne komore (prva i druga)
Komuniciraju sa trećom komorom preko foramen Munroi
Treća komora je u centru mozga injene zidove čine talamus i hipotalamus
Četvrta komora je izmedju baze malog mozga i ponsa
Treća komora komunicira sa četvrtom prekoAquaductus cerebri Sylvii
CSF teče kroz četiri komoreoko mozga i kičmene moždine prolazeći kroz druge brojne otvore
GRADJA I FUNKCIJA MOZGA
MOŽDANO STABLO
Je donji produžetak mozgaispred cerebeluma i spaja kičmenu moždinu
Sastoji se od:
• Cerebelum• Pons• Medula oblongata
U moždanom stablju su smešteneproste i primitivne funkcije neophodne za preživljavanje
CEREBRUM
Glavni deo mozga
Fisura longitudinalis cerebri magna deli mozak na dve hemisfere
Corpus calosum spaja hemisfere iprenosi informacije sa jedne na drugu stranu mozga
Površina mozga sadrži bilione neurona i glija ćelija i zove se cortex cerebri
Cortex cerebri je sivkaste boje i zove se siva masaTu su tela nervnih ćelija
Površina mozga je naborana:
Sulcus i - mali nabori Fissurae - veliki nabori
Izmedju njih su gyrri cerebri – vijugePovećavaju površinu mozga
Ispod cerebralnog korteksa je bela masa kojasadrži vlakna neurona
Cerebralne hemisfere imaju nekoliko glavnih fisura
koje mozak dele na lobuse:
Frontalni, temporalni, parietalni i okcipitalni
Svaki lobus se deli na regione koji obavljaju specifične finkcije
Lobusi ne funkcionišu posebno već su kompleksno povezani
MOŽDANI LOBUSI
FRONTALNI LOBUS
Najveći, kontroliše: motorne veštine, voljni pokreti, govor, intelektualne i bihejvioralne funkcije
LOBUS OCCIPITALIS
Na bazi mozga, omogućava primanje i procesiranje vizuelnih informacija, kako će neko videti boje i oblik
Desni lobus interpretira informacije levog oka i obrnuto
LOBUS PARIETALIS
Interpretira simultano signale koje prima iz različitih delova mozga
Vid, sluh, motorika, senzorne i memorija
LOBUS TEMPORALIS
Nalaze se u nivou ušiju
Jedna zona u desnom lobusu je uključena u vizualnu memoriju i omogućava individui prepoznavanje objekta i lika
Jedna zona sa leve strane je uključena u verbalnu memoriju i pomaže individui da zapamti i razume jezik
LIMBIČKI SISTEM
Sedište emocija i memorije
Hypothalamus, hyppocampus, nucleus amygdale
Hypothalamus – homeostaza
Hyppocampus – konveruje novu misao u dugotrajnu memoriju
Oštećenje – osoba živi u prošlosti
Nucleus amygdale – stimulacija agresivnost
Oštećenje – indiferentnost na stimuluse
• Fotosenzitivni organ, fotoreceptor - treće okoIma dva lobusa
• Aktivira je svetlost• Harmonično saradjuje
sa hipotalamusom
• Svetlost stimuliše epifizu daprekine lučenje melatoninaOn se luči noću
• Pre puberteta je većakontinuirano luči melatonin
• Kod ljudi utiče na Nastanak puberteta Više intelektualne funkcije
• Posle puberteta u njoj se stvara moždani pesak
• Jedina poznata bolest kod ljudi hibernirajuća bolest
Reguliše
Cirkarijalni Sezonski ritam Ritam spavanje Hibernaciju kod životinja
GLANDULA PYNEALIS
GLANDULA PYTUITARIA HYPOPHYSEOS
Mala žlezda na bazi mozga iznad nosa
Glavna žlezda u kontroli sekrecije hormona
Kontroliše i kordinira:
Rast Razvoj i Funkcije organa
(bubreg, dojke, uterus) Funkcije drugih žlezda
Simptomi bolesti mozga
Simptom bolesti mozga determiniše Mesto više nego tip oštećenja
Difuzni procesi: ishemija
Fokalne lezije: infarkt, absces, tumor
Veliki infarkt u nemoj zoni bez simptoma
Minimalna oštećenja mozga:
Iritabilnost, slaba kontrola impulsa, nemogućnost iskustvenog učenja
Histološki subtilne promene: do teških oštećenja disleksija, šizofrenija
Mozak ne može da se širi Intersticijum mozga je mali CSF je konstantnog volumena Krvno moždana barijera Nema limfatike - problem kod edema Neuroni se ne regenerišu
Pritisak CSF preko
200mm vodenog stuba
za vreme spinalne punkcije
GENERALIZOVANI
Porast volumena mozga
Uzroci:
• Povećanje centralnog
venskog pritiska
• Kongestivna srčana slabost
• Septalni kardijalni defekt
LOKALIZOVANI
Uzroci:
Edem, trauma, hemoragija,
tumor, inflamacija
Istiskuje CSF i mozak
se pomera ka lobanji
POVEĆAN INTRAKRANIJALNI PRITISAK
SIMPTOMI:
1. Glavobolja, mentalna konfuzija, mučnina, povraćanje
2. Edem papile oka, zbog potiskivanja n. opticusa
3. Dolazi do hernijacije dela mozga kroz moždane otvore
4. Kroz falx cerebri – corpus calosum
5. Kroz tentorium cerebeli - uncus gyrri hypocampi
6. Kidanja ili okluzije a. cerebri anterior (kortikalno slepilo)
7. Oštećenja tkiva mozga - hemipareza suprotne strane
8. Herniacija cerebelarnih tonsila i moždanog stablakroz formaen occipitale magnumsmrt zbog pritiska vitalnih centara
9. Trans kalvarialna hernijacija na mestu frakture lobanje
OEDEMA CEREBRI
VAZOGENI EDEM
Najčešći
Tečnost u ekstracelularnom prostoruOštećenje kapilara i izlazak proteina
Uzroci:
Infark, infekcija, kontuzija, trovanje olovom (oštećuje endotel)
Makroskopski
Bela masa je povećane vlažnosti i više zahvaćena od sive mase jer su u njoj veći intracelulularni prostori
Ako dugo traje razvija se degeneracija aksona
CITOTOKSIČNI EDEM
Ekscesivno nakupljanje tečnosti u Ćelijama zbog oštećenja
Ishemija Acidoza Insuficijencija jetre
Makroskopski
Više zahvaćena siva masa
INTERSTICIJALNI EDEM
• Rezultat obstrukcije protoka spinalne tečnosti
• Likvor se potiskuje kroz ependim i okružuje komore
Izgled svih edema
spljoštene vijuge, sužene brazde
Hernijacija vrlikog mozga kroz falx cerebri
HYDROCEPHALUS
Posledica povećanogvolumena CSF kojikomprimuje moždano tkivo i dovodi do atrofije
• Povećana produkcija• Otežana resorpcija• Opstrukcija protoka
Nekomunikantni hidrocefalus
• Blokada protoka CSF u mozgu• Kongenitalna (stenoza i obstrukcija aquaductus cerebri Sylvii)• Stečen (tumori, meningitis sa ventriculitisom, intracerebralno krvarenje)
Komunikantni hidrocefalus
• Rezultat hiperprodukcije CSF (papilom plexus chorioideusa)• Obstrukcije subarahnoidalnog prostora
(bakterijski, tuberkulozni meningitis, subarahnoidalna hemoragija)• Problemi na nivou villi arachnoidales (trombosa sinusa tvrde moždanice)
Hydrocephalus ex vacuo
• Zbog atrofije mozga, gubitka ćelija, stvara se više CSF (alkoholizam)
1. Svi hidrocefalusi dovode do proširenja moždanih komora2. Kod dece se povećava volumen lobanje, šire se fontanele3. Brzo - kod odraslih raste intrakranijalni pritisak 4. Sporo - razvija se demencija (skleroze villi arachnoidales)
HYPOXIA, ISCHEMIA, INFARCTION
Mozak loše toleriše hipoksiju i hipoglikemiju
Kada nema krvi da ukloni krajnje produkte metabolizma mozga dolazi do pada pH
Inkompletni infarkt
Nekoliko minuta bez krvi je dovoljno da ubije neurone
Mozak će ostati solidan ako se uspostavi perfuzija jer glija preživljava
Encephalomalacija
Nekroza mozga sa razmekšanjemzbog ishemijskog oštećenja
Ishemijsko - hipoksična encefalopatija
Kada ceo mozak dužepati zbog hipoperfuzije - ishemije
VASKULARNE BOLESTI NERVNOG SISTEMA
PROMENE ARTERIJSKOG PRITISKA
Ako su arterije zdrave nema promena u mozgu dok sistemski pritisak ne padne ispod 50mmHg
Ako su arterije oštećenedovoljan je manji pad pritiska
Mikroskopske najranije promeneje moguće videti posle 12h
Neuroni stradaju posle 3min
MOŽDANI UDAR
Iznenadni početak permanentnoglokalizovanog neurološkog deficita zbog infarkta ili hemoragije
Uzroci infarkta:
Tromboza
Bifurkacije karotidne arterije Vertebrobazilarnog sistemaObično teška arterioskleroza
Embolija
Tipično otkidanje dela muralnog trombaleve komore na mestu starog infarkta nakon atrijalne fibrilacije
Mogućnost preživljavanja infarkta zavisi od funkcionalnosti kolateralnog krvotokabaze mozga
Klasični infark je bled - anemičan
* 6-12h posle udara blaga diskoloracija i razmekšanjeBrisanje granice sive i bele mase
* 2-3 dana moždana masa postaje razmekšana i razara se okolni edem može biti intenzivani da dovede do hernijacije
* Kako zarasta infarkt mrtvo tkivo postaje tečnije Resorbuje se i ostaje šupljina
POSTENCEFALOMALATIČNA PSEUDOCISTA
* Oporavak nakon infarkta jeposledica resorpcije edema
Uzroci cerebralnih hemoragija
• Trauma• Hipertenzija• Poremećaji kagulacije• Leukemija• Vaskularne malformacije• Mikotična aneurizma
Hemoragije su ozbiljnije od infarkta zbog većeg edema
Posle oporavka ostaje pukotinasta post apopleksična šupljinaokružena gliozom
SUBARAHOIDALNE HEMORAGIJE
Ne traumatske i traumatske
Netraumatske
Kongenitalne aneurizmeVaskularne malformacije
Klupčaste aneurizme
Hemangiomi
Arteriosklerotična aneurizma
HIPERTENZIVNA CEREBROVASKULARNA BOLEST
Lakunarna bolestMali infarkti nekoliko mm
Progresivno oštećenje neurona dovodi do:
• Atrofije mozga i• Progresivne vaskularna demencija
HIPERTENZIVNA ENCEFALOPATIJA
Nagli porast krvnog pritiska dovodi do
• moždane disfunkcije• konfuzija• dezorijentisanost• povraćanje• poremećaja autoregulacije • poremećaja protoka krvi kroz mozak • razvoja moždanog edema
MOŽDANA TRAUMA
U traumi načešće strada a. meningea media
Tipična kliniča slika
• Trauma lobanje sa i bez gubitka svesti
• Oporavak• Progresivni neurološki ispadi• Edem, koma hernijacija mozga
COMOTIO CEREBRI
Nokaut gubitak svesti
Etiologija
Uvrtanje srednjeg mozga
Kontaktni sportovi:
• Laka kontuzija smanjuje adaptaciju mozga na sledeći udarac
• Kontuzija dovodi do finih laceracijakidanja tkiva
• Ako se ponavljaju mikrohemoragijedolazi do permanentnog mikro oštećenja
• Mentalne promene posle povrede
• Boks / slika alkoholičarske psihoze
Contrecoup udarac
Udarac u nepokretnu lobanju
Lezije
Male hemoragije iz kapilara i manje nekroze
Contrecoup contusio
Udarac mozga o lobanju na suprotnoj strani od mesta udarca u glavu
Najčešće udarac u nepokretnu podlogu - poddeceleraciona povreda
NEUROPATOLOGIJA BOKSERA
„Boks je sport loših momaka u kome je cilj povrediti drugog toliko da ga onesvestiš“
Promene nastaju kod oko 20% bokseraFaktor rizika je broj udaraca u glavu
Nakon dugogodišnjeg bavljenja boksom
Nastaju poremećaji
Ponašanja Koordinacije Dizartrija Paranoidne ideje Tremor u miru Agresivnost Oštećenje memorije Hiperrefleksija Psihoza
CNS INFEKCIJE
Svaki patogen može da zahvati CNS
• Direktna infekcija • Intratekalna injekcija medikamenta • Indukcijom autoimunih reakcija
Meningitis - zapaljenje meninga
Encephalitis - zapaljenje mozga
Meningoencephalitis - zajedno
AKUTNI PIOGENI MENINGITIS
Infekcija CSF i mozga piogenim bakterijama
• Preko nosa - prolazi kribriformnu ploču• Hematogeno - meningokok• Iz srednjeg uva, sinusa, posthiruške
CSF je purulentan
Simptomi:
temperatura, slabost, meningealni znaci (glavobolja, ukočen vrat, iritabilnost, fotofobija)
EMPYEMA SUBDURALIS
Gnoj izmedju dure i arahnoidee zbogŠirenja infekcije lobanje i sinusa
BAKTERIJSKE INFEKCIJE MOZGA
MOŽDANI APSCES
Različite bakterije
• iz zaprljane rane, • širenje iz maseoiditisa • septični emboli • plućnih bronhiektazija • endokarditis levog srca
KLASIČNE VIRUSNE INFEKCIJE
Mnogi virusi misteriozno pokazuju selektivni tropizam prema odredjenim delovima mozgaKomplikacija sistemske infekcije
Latentni - spori virusinakon infekcije dugo ostaju u mozgu bez manifestne bolesti a produkuju prolongiranu bolest
ENCEFALITIS NAKON OSIPNIH GROZNICA
Male, ovčje boginje, zauške, grip dovode do autoimunog zapaljenja mozga
Herpes simplex tip I encephalitis čest kod dece i mladih, težak, fulminantni, nekrotizirajući encefalitis temporalnih lobusa, zbog oštećenja centara oboleli nemogu da pamte nove dogadjaje
Herpes simplex tip II encephalitisNastaje infekcijom 50% beba majki inficiranih sa genitalnim herpesom i daje teška oštećenja mozga
POLYOMYELITIS ANTERIOR ACUTA (DEČJA PARALIZA)
Lak letnji virusni gastroenteritis I faringitis,Limfadenitis, hematogena diseminacijadovodi do meningitisa i encefalitis
Zapaljenje sive i bele maseKičmena moždina: natečena, meka, mnogokrvna, tačkasta krvarenja
Ganglijske ćelije: bubrenje, masna degeneracija i nekroza
Posle 7 dana nastaje glioza i Smežuravanje sive mase
Glavne promene u sivoj masi prednjih rogova kičmene moždineoštećenja donjih motornih neurona i mlitavih paraliza i atrofija mišića
Smrt zbog respiratorne insuficijencijeParaliza disajne muskulature
Vakcinacija je 1994 eradicirala bolestSlaba higijena je povezana sa infekcijomBrojni zdravi nosioci i jako infektivni
RABIES - LISA - BESNILO
Ujed obolele životinje unosi virus on putuje 1mm dnevno uz nervno vlaknoBolest postaje inkurabilna kada se pojave prvi simptomi
Danas se leči arteficijalnom komom
SUBAKUTNI SKLEROZIRAJUĆI PANENCEFALITIS
Bolest starije dece uzrokovana malim boginjama
Bela masa je najviše zahvaćena
Oligodendroglija i manje neuroni su razoreni
Demencija i motorni problemi
Smrt nakon nekoliko godina
PROGRESIVNA MULTIFOKALNA LEUKOENCEFALOPATIJA
Oportunistička infekcija kod AIDS-a
Virus zahvata oligodendrogliju i blokira produkciju mijelina
SPONGIFORMNE ENCEPHALOPATIE
Bolest nekonvencionalnog agensa – priona
Transmisibilna amiloidoza
• Prion je samoreplicirajuća proteinska čestica rezistentna na sve vrste dezinficijenasa zračenje i ekstremne temperature
• Zadržava svoju infektivnost nakon procedura koje razaraju nukleinske kiseline
• Prenosis se direktnom inokulacijom inficiranog tkiva mozga
1990 god utvrdjeno je da u ćelijskoj membrani neurona postoji normalna gradivna jedinica protein identičan prionu (PrPc)
Taj protein produkuje gen na 20 hromozomuon je visoko konzerviran u evoluciji
Transkribuje se i sintetiše koristi u ćeliji ali se ne akumulira kod zdravih
Izmenjen prion protein katalizujepreteranu sintezu normalnog ćelijskog prion proteina
Infektivna partikula prion (PrPsc)je ime dobila po bolesti ovaca scrapie
Kada je u neuronu indukuje gen za PrPc počne da produkuje PrPsc
BOLESTI PRIONA
SCRAPIE
Obolele ovce menjaju ponašanje, padaju, postaju „dementne“ i umiru
TRANSMISIBILNA ENCEFALOPATIJA LASICA
Koje se hrane mesom mrtvih ovaca
CREUTZFELDT - JAKOB BOLEST
Sporadična 1 od milion ljudi 40-60 god. oboli
Motorni simptomi
(piramidalni, ekstrapiramidalni, mioklonični, cerebelarni)
Promene ponašanja
EEG je dijagnostičan
Bolest je nemilosrdna i nelečiva
Smrt nastupa za godinu dana
Zapažena je pojava nakon
transplantacije kornee, terapije homogenatom hipofize
BOLEST LUDIH KRAVA
Preneta na mačke hranjene mesom ovaca obolelih od scrapie 170 000 mačaka je uginulo u EngleskojLoš običaj Engleza da mešaju mozak krava sa drugim mesom je dovela do
Nove forme Creutzfeldt - Jacob bolesti
Raniji početak, više psihijatrijskih simptoma zbog unošenja velike količine priona mesom
KURU
Oboljenje kanibala sa Nove Gvineje koji jedu svež mozak preminulih u ritualne svrhe
Gerstmann-Sträussler sindrom
Hereditarna bolest prionaOboleli imaju naslednu mutaciju prion gena
FATALNA FAMILIARNA INSOMNIA
Nasledna prion bolest ljudiRapidna destrukcija talamusa
MORFOLOGIJA
Sundjerast mozak
Vakuole u perikarionu i ćelijskim produžecima
Na autopsiji
• Propali neuroni • Umnoženi astrociti• Zato nema atrofije mozga
KURU PLAK
Izgradjen od amiloida PrP
Dijagnoza se postavlja detekcijom priona u biopsiji tonzile ili mozga
GLAVOBOLJA
• Rastezanje lobanje i dure • Bol u mozgu
• Stres dovodi do refleksnog spazma okcipitalnih mišića
MIGRENA
Circulus vitiosus kičmene moždine u nivou V jedra i cerebralne cirkulacije
Nagle spoljašnje i unutrašnje promene
svetlost, buka
dovode do aferentne senzorne stimulacije
mučnina, povraćanje
Nagli prestanak
PRIMARNI TUMORI MOZGA
Benigni i maligni
Glijalni i neuronalni
• Svi su maligni zbog lokalizacije
• Maligni su lokalno invazivni i šire se putem CSF
• Retko metastaziraju
• Simptomi su žarišni ispadi vezani za lokalizaciju
• 70% tumora odraslih su supratentorialni
• 70% tumora dece su infratentorialni
GLIOMI
AstrocitomiOligodendrogliomi
Astrocytoma
Najčešći primarni tumor odraslihVremenom u recidivima postaje malignijiAstrocitom je slabo ograničen beličast tumor
Oligodendroglioma
RedakSiv i mek sa malim kalcifikatimaNepredvidljivo ponašanje
EPENDYMOMA
Od ćelija koje oblažu moždane komore
Nastaju u komorama
Papilom i karcinom
Dovode do hidrocefalusa
Papilom je češći kod dece
Benigni je ali dovodi do hiperprodukcije CSF i blokade protoka
TUMORI NERVNIH ĆELIJA
Rekapituliraju embrionalni razvojnervne ćelije
Neuroblastoma i ganglioneuroblastoma
Tumor dece Nezrelih nervnih ćelija koje još mogu da se deleTo su embrionalne ćelije Kada sazrevaju u tumoru nastaju ganglijske ćelije od njih
Primitivni neuroektodermalni tumori
Meduloblastoma tumor cerebeluma kod mladih
Neurilemomi
Tumori od ćelija iz omotača nerva
MENINGEOMI
Tumori meninga
Benigni i maligniSolitarni i multipni
Nastaju u lobanji ili kičmenom kanaluSrednja životna dob, češće ženeČvrst, solidan, vrtložast
METASTATSKI KANCERI
Pluća, dojke, melanoma, bubrega, creva
Su najčešći tumori mozga
Najčešće na kortiko medularnoj granici
Tu se zaglave tumorske ćelijeu malim krvnim sudovima
Imaju okolni edem mozga
Ako su solitarni mogu da se operišu
U kičmenom kanalu mogu da komprimuju nerve i dovedu do paralize
DEMIJELINIZIRAJUĆE BOLESTI NERVOG SISTEMA
MULTIPLA SKLEROZA
Gubitak mijelina na više mesta u beloj masi mozga
Autoimuno oboljenje nepoznatog uzroka
Nadjena je povezanost sa Epstein-Barr i Herpes virusnom infekcijom
Oštećenje oligodendroglijeLezije nastaju epizodičnoEgzacerbacije i remisije
T limfociti su senzibilisani na mielin bazični proteini pokreću imunološki inflamatorni odgovor
AKOHOLIZAM
Nema specifičan morfološki nalaz u mozgu
Akutni alkoholizam
Edem mozga
Nivo alkohola u krvi
0.05-0.1 gm/dL... happy 0.1-0.2 gm/dL... drunk 0.2-0.35 gm/dL... kisses mother-in-law, shoots best friend0.35 & up gm/dL... books say "coma & death"; many are still driving
Hronični alkoholizam
Vina (arsen) pretežno ciroza jetreŽestoka pića oštećenja mozga• Degeneracija cerebeluma - tremor• Kortikalna atrofija cerebruma• Wernicke-Korsakoff psihoza• Periventrikularna glioza• Krvarenja u diencefalonu• Delirijum
Haemorrhagio in corpora mammilaris