1

. 255,256, 259 DEJSTVO OBLIGACIJA

Se sastoji u nastajanju prava i obaveza za povjerioca i duznika. Duznik je duzan da svoju obavezu izvrsi onako kako ona glasi a povjerilac ima pravo da zahtijeva ispunjenje obaveze. Moze se desiti da duznik ne ispuni obavezu ili da je nuredno ispuni kao i da zadocnji sa ispunjenjem. Ako je pri tom 1. Pretrpio stetu, duznik ima obavezu da nadoknadi stetu(ugovorna obaveza) a 2. ako zadocnji sa ispunjenjem snosi posledice duznicke docnje. Ako duznik odbije da izvrsi svoju obavezu, povjerilac ima pravo da trazi prinudno izvrsenje. U slucaju insolventnosti duznika, povjerilac ima pravo 1) da vrsi duznikova prava ; 2) da pobija duznikove pravne radnje. (publicijanskom tuzbom). Medjutim ako je duznik spreman da izvrsi svoju obavezu, ali mu to povjerilac ne omogucava onda ce povjerilac biti u docnji i snosice pravne posljedice povjerilacke docnje. Pri izvrsavanju obaveza iz obligacionih odnosa i povjerilac i duznik su duzni da se ponasaju u skladu sa nacelom savjesnosti i postenja.. (paznja dobrog domacina, strucnjaka, privrednika)

256 DEJSTVO OBLIGACIJA PREMA DUZNIKU1. Odgovornost duznika za stetu zbog neispunjenja obligacije – duznik je duzan da svoju obavezu izvrsi

onako kako ona glasi i sa paznjom koja se u pravnom prometu trazi. Ako ne ispuni svoju obavezu ili zadocnji sa ispunjenjem duzan je da nadoknadi stetu koju je zbog toga povjerilac pretrpio. Duznik se moze osloboditi odgovornosti ako dokaze da je steta nastala zbog okolnosti koja je nastala posle zak.ug.i kojih nije mogao sprijeciti, otkloniti ili izbjeci. Naknada stete obuhvata i stvarnu stetu i izmaklu dobit. On odgovara za stetu koja je u vrijeme zakljucenja ugovora mogao predvidjeti. Medjutim ako je steta nastala namjerno ili usljed krajnje nepaznje, duznik ce odgov.i za nepredvidljivu stetu. Medjutim ako je povjerilac doprinio nastanku ili povecanju stete, naknada stete ce se srazmejerno smanjiti. Sporazumom izmedju povjer.i duznika se odgovornost za stetu moze iskljuciti, ograniciti ili prosiriti. Tako npr.duznikova odgovor.se moze prosiriti i na stetu za koju ne odgovara inace. Za stetu usljed vise sile.Iskljucenje i ogranicenje odgov.je moguce za stetu koja je nastala usljed obicne nepaznje. Nije moguce isklj.ili ogran.odgovor.za stetu koja je nastala usled namjere ili krajnje nepaznje. Ako se pri ispunjenju obaveze duznik sluzi uslugama drugih lica- pomocnika- odgovoran je za radnje svojih pomocnika, kao da ih je licno preduzeo.2. 7,8Duznicka docnja (mora debitoris) - duznik zapada u docnju ako svoju obavezu ne ispuni

blagovremeno niti ponudi njeno ispunjenje. Duznik ne zapada u docnju ako ispuni obavezu pa makar i sa nedostacima, kao i kad je ispunjenje njegove obaveze postalo objektivno nemoguce. Ako postoji subjekt.nemogucnost duznik ce zapasti u docnju, ako je odgovoran za tu nemogucnost.

Uslovi docnje : 1. Obaveza mora biti dospjela 2.da je povjerilac opomenuo duznika da isplati obavezu

Obaveza mora biti dospjela – do docnje dolazi kad je duznikova obaveza dospjela, tj.ako povjerilac moze traziti da duznik ispuni svoju obavezu. Dakle nema docnje kod neutuzivih obligacija. Takodje nece se smatrati da je obaveza dospjela ako duznik ima pravo na prigovor i on taj prigovor istakne.Da je povjerilac opomenuo duznika da isplati obavezu – pored dospjelosti potrebno je da povjerilac opomene tj.pozove duznika da ispuni obavezu. On to moze uciniti usmeno ili pismeno, preko suda ili izvan njega. Kao opomena se smatraju i neke radnje kojima se zapocinje neki postupak kao npr.podizanje tuzbe ili protivtuzbe.Slanje racuna duzniku – nije opomena vec izvjestaj o visini obaveze. Medjutim nalog za isplatu jeste opomena. Opomenu moze uputiti povjerilac ili njegov zastupnik, i ona se upucuje duzniku ili njegovom zastupniku. Docnja ne nastupa odmah sa opomenom vec sjutra san ili nakon nekoliko dana.

Opomena nije potrebna: 1. Ako je odredjeno vrijeme kad treba ispuniti obavezu; 2. Ako samo duznik moze znati kad treba da ispuni obavezu; 3. Ako se unaprijed odrekao prava da bude opomenut ili se krije od povjerioca; 4. Ako nakon dospjelosti obaveze duznik izjavi da je nece ispuniti;

2

.5. Ne treba opominjati duznika koji je zbog nedopustene radnje duzan da vrati stvar ili da nadoknadi stetu povjeriocu; 6. Ako je duznik sam sebe opomenuo; 7. Kad je sam obecao da ce ispuniti obavezu.

Krivica duznika – po ZOO kriv.duznika nije uslov za nastanak docnje. Dakle docnja ce nastati cak i kada duznik iz sporednih razloga nije znao za dospjelost svoje obaveze kao i sto su ga neotklonjive okolnosti sprijecile da blagovremeno ispuni svoju obavezu. Medjutim ako je sa ispunjenjem zakasnio zato sto je povjerilac odbio da primi ispunjenje- duzn.docnja nece nasati vec nastaje povjerilacka docnja. Takodje do docnje nece doci kad duznik istakne prigovor protiv povjerioca. (2 negativna uslova docnje)

POSLEDICE DUZNICKE DOCNJEKada duznik zapadne u duznicku docnju to znaci da je prekrsio obaveze iz oblig.odnosa pa ce zbog toga trpiti odredjene sankcije. Neke sankcije nastaju bez obzira da li je duznik kriv za docnju, a neke sankcije zavise od krivice duznika. Bez obzira na krivicu postoje 2 sankcije:

1. Obaveza placanja zatezne kamate2. Pravo povjerioca da odustane od ugovora

Zatezna kamata – se duguje kod novcanih obaveza i to bez obzira da li povjerilac zbog zadocnjenja pretrpio stetu ili ne. Ako je povjer.pretrpio stetu koja je veca od zatezne kamate ima pravo da trazi razliku do potpune nadoknade. Medjutim duznik se moze osloboditi obav.da nadoknadi stetu ako dokaze da nije kriv za docnju.Pravo povjerioca da odustane od ugovora- sa tim da mora duzniku dati nakadni rok za ispunjenje. Ako duznik ni u tom roku ne ispuni obavezu ugovor se raskida po samom zakonu. Povjerilac moze odustati od ugovora bez davanja naknadnog roka ako se iz duznikovog ponasanja moze utvrditi da obavezu nece ispuniti ni u naknadnom roku.Ako je duznik kriv za docnju – onda postoje jos 2 sankcije:

1. Obaveza naknade stete2. Odgov.za slucajnu nemogucnost ispunjenja obaveze

Dakle duznik odgov.za stetu koju je povjerilac pretrpio zbog docnje. Steta zbog docnje obuhvata: 1. Korist koju bi povjerilac imao da je obaveza na vrijeme ispunjena ; 2. Troskovi koje je povjerilac imao zbog docnje; 3. Ugovorna kazna koju je povjerilac morao platiti 3im licima i 4. Troskovi zbog uzaludnog dolaska u mjesto ispunjenja. Kad je duznik kriv za docnju odgovara i za sluc.nemogucnost ispunjenja obaveze. To je odgov.za tzv.mjesoviti slucaj. Iako je slucaj dogadjaj koji je nepredvidljiv on ne bi prouzrokovao stetu da je duznik svoju obavezu ispunio na vrijeme. Duznik ce se osloboditi odgovornosti ako dokaze da bi stvar usljed slucaja propala, i da je on svoju obavezu na vrijeme ispunio.

PRESTANAK DOCNJEPosledice docnje mogu prestati usled odredjenih uzroka, ali samo za ubuduce. Pa prava koja je povjerilac stekao zbog docnje ostaju. Ti uzroci su : ponuda, ispunjenje obaveze, gasenje obaveze. Dakle docnja prestaje cim duznik ponudi da ispuni svoju obavezu. On on mora ponuditi ispunjenje osnovne obaveze, ali i ispunjenje obaveza koje su nastale zbog docnje. Ako povjerilac neosnovano odbije da primi ispunjenje duznicka docnja prestaje, a nastaje povjeri.docnja.Docnja prestaje i kad se duznikova obaveza ugasi. Obaveza se gasi ako je njeno ispunjenje postalo nemoguce, ili je dug oprosten. Takodje docnja prestaje i kad duznik istakne prigovor neispunjenja ugovora.

259,260 DEJSTVO OBLIGACIJA PREMA POVJERIOCUMijesanje povjerioca u imovinske odnose duznika – povjerilac moze svoje potrazivanje da naplati iz cjelokupne duznikove imovine koja postoji u trenutku naplate. Zbog toga je povjerilac zainteresovan za svako

3

.smanjenje ili povecanje duznikove imovine, pa on ima pravo da se umijesa u imovniske odnose duznika kako bi sacinio njegovu solventnost. Povjerilac se moze umijesati na 2 nacina: 1. Upotrebom duznikovih prava; 2.pobijanjem duznikovih pravnih radnji (actio pauliana). Takodje povjerilac ima pravo zadrzavanja duznikove stvari koja se kod njega nalazi.1.Upotreba duznikovih prava – subrogaciona(posredna, indirektna)- insolventan duznik moze zanemariti upotrebu svojih praa kao npr.da ne trazi stanarinu za stan koji je dao pod zakup, jer zna da on ne bi imao od toga koristi,vec njegov povjerilac. Da ne bi duznik vrsio ovakvu zloupotrebu, povjerilac ima pravo da u ime i za racun duznika upotrijebi njegova prava. Tuzba koju podize povjerilac se zove posredna ili indirektna tuzba, ili tuzba po sili subrogacije, jer se podize umjesto duznika i dovodi do isith posljedica do kojih bi dovela duznikove radnje. Pravo da upotrijebi duznikova prava ima svaki povjerilac koji nesto od duznika potrazuje. Duznik mora biti insolventan tj.da njegova imovina nije dovoljna za podmirenje potrazivanja. Duznik mora biti nemaran tj.da je propustio da upotrijebi svoja prava. Da bi mogao upotrebiti duznikova prava treba da se radi o imovinskim pravima duznika. Ne moze upotrijebiti neimovinska prava kao npr.tuzbu za razvod braka. Takodje ne moze upotrebitini imovniska prava koja su veana za licnost duznika. Povjerilac moze dati pozitivnu naslednicku izjavu umjesto duzika , traziti ponistenje ugovora o poklonu ili prodaji, traziti ispunjenje obaveze od duznikovog duznika. Korist koju postigne povjerilac na ovaj nacin postaje sastavni dio duznikove imovine. Iz te koristi semogu naplatiti svi duznikovi povjerioci a ne samo onaj koji upotrijebio duznikova prava. Povjerilac koji je upotrebio duznikova prava nema pravo prvenstva naplate vec njegoov mijesanje podjednako koristi svim povjeriocima. OVO gore sve je 262 2.Pobijanje duznikovih pravnih radnji – actio pauliana – duznik moze smanjujuci svoju postojecu imovinu uciniti sebe insolventnim zbog cega povjerilac ne bi mogao da naplati svoje potrazivanje. U tom slucaju povjerilac moze podici Paulijansku tuzbu kojem duznikovu pravnu radnju ostavlja bez dejstva prema povjeriocu. Tuzeni je tada obavezan da u duznikovu imovinu vrati vrijednost koja je usljed pobijene pravne radnje iz nje izasla, odn.koja u nju nije usla. Paulijanskom tuzbom se ne cini nevazecim cijela pravna radnja i za sva lica, vec a radnja nema pravno dejstvo samo prema povjeriocu koji je pobija, i u mjeri koja je potrebna za njegovo namirenje. Pravo na pobijanje ima ssvaki povjerilac cije je potrazivanje dospjelo za naplatu. Nije bitno da li je potrazivanje nastalo prije ili poslije zadnje koja se pobija. Pravo pobijanja ima i cesionar kao i naslednik povjerica. Pobijanje se vrsi u formi Paulijanske tuzbe i Paulijanskog prigovora. Prigovorom se pobija duznikova obaveza prema 2 strani koja jos nije izvrsena, a cije se izvrsenje trazi. Prigovor se koristi i kad se u duzikovoj imovini nadje stvar koja je vec otudjena. Lica protiv kojih se podnosi tuzba ili prigovor su protivnici pobijanja. Ako je 3 lice pribavljenu korist otudjilo drugome tuzba se moze podnijeti protiv tog pribavioca. Duznik ne moze biti protivnik pobijanja jer se protiv njega ne moze podnijeti Paul.tuzba.Pobijati se mogu sve duznikove pravne radnje kojima se umanjuje njegova imovina. Pravna radnja je svako umanjenje duznikove imovine koje je koristilo nekom 3 licu npr.prenos prava svojine, preuzimanje obaveza putem ugovora, odbijanje da se stekne neko pravo. Ne mogu se pobijati prigodni darovi kao ni darovi ucinjeni iz zahvalnosti. OVO SVE JE 261 a i 263Za uspjesno pobijanje su potrebni i posebni uslovi kao sto su:1. Ostecenje povjerioca –dakle povjerilac treba da je pretrpio stetu zbog neke duznikove radnje. Ta steta

predstavlja nemogucnost da povjerilac naplati svoje potrazivanje. Povjerilac moze da dokaze da je duznik insolventan. Povjerilac to dokazuje tako sto pokusava da se namiri iz preostale duznikove imovine, pa u tome ne uspijeva.

2. Duznikova krivica za ostecenjekrivica za 3 lica – duznik mora biti kriv sto je preduzeo radnju kojom je onemogucio da se povjerilac namiri. Duznik mora biti savjestan stetnih posljedica svoje radnje. Krivica mu se ne pretpostavlja, vec je povjerilac mora dokazati. Medjutim kod (bezteretnih) raspolaganja postoji pretpostavka da je duznik znao da ce svojim radnjama nanijeti stetu povjeriocu. Ako je radnju preduzeo zak.zastupnik potrebna je njegova krivica.

4

.3. Krivica 3 lica – takodje je potrebna i krivica 3 lica sa kojom je ili u ciju je korist preduzeta pravna radnja

koja se pobija. Dakle 3lice treba da je znalo ili moglo znati da duznik tom radnjom nanosi stetu povjeriocu. Krivica 3lica se ne pretpostavlja vec je povjerilac mora dokazati. Njegova krivica se pretpostavlja samo kad je on clan tzv.sumnjive porodice tj.ako je duznikov bracni drug, srodnik po krvi u pravoj liniji ili u pobocnoj liniji do 4 stepena, po tazbini do 4stepena. Krivica 3lica nije potrebna ako se pobija besplatno raspolaganje. Ako je 3lice korist teretno prenio na nekoga onda se novi pribavilac moze tuziti samo ako je znao da postoji mogucnost pobijanja. Ako se radi o bezteretnom pravnom poslu onda nije potrebno da je pribavilac znao za to.

Dejstvo pobijanja – pobijanjem pravna radnja gubi dejstvo samo prema tuziocu i u mjeri koja je potrebna za njegovo namirenje. Prema ostalim povjeriocima ta pravna radnja i dalje ima dejstvo. Protivnik pobijanja je duzan da vrati duznikovu stvar koju je od njega dobio da bise iz nje povjerilac mogao namiriti. Takodje protivnik pobijanja moze umjesto duznika ispuniti obavezu povjeriocu, a stvar zadrzati kod sebe.Osiguranje potrazivanja-pravo zadrzavanja – ako se kod povjerioca nalazi neka duznikova stvar on ima pravo da je zadrzi sve dok ne naplati svoje potrazivanje. Potrazivanje mora biti dospjelo za naplatu. Ako nije dospjelo on moze zadrzati stvar sao ako je duznik postao nesposoban za placanje. Povjerilac ne moze zadrzati stvar koja je iz duznikove drzavine izasla portiv njegove volje ili je data povjeriocu na cuvanje ili poslugu. Dakle, on takvu stvar mora vratiti kad duznik to zahtijeva. Takodje ne mogu se zadrzati: punomocje dobijeno od duznika kao i dr.isprave, legitimacije, kao i dr.stvari koje se ne mogu izloziti prodaji. Ako duzik da povjeriocu osiguranje potrazivanja onda povjerilac mora vratiti stvar koju je zadrzao duzniku prije ispunjenja obaveze. Ovo je 265Dejstvo – zadrzavanjem povjerilac osigurava svoje potrazivanje. On se moze namiriti iz vrijednosti zadrzane stvari. Medjutim prije nego sto se namiri duzan je da o toj namjeri blagovremeno obavijesti duznika. Ovo obavjestavanje je potrebno da bi duznik imao priliku da ispuni svoju obavezu i sprijeci prodaju stvari.

264 POVJERILACKA DOCNJA(mora creditoris)Ako povjerilac ne prihvati ispunjenje ili ako sprijeci da duznik ispuni obavezu, pasce u docnju i bice duzan da snosi posledice povjer.docnje. Medjutim pov.docnja se razlikuje od duz.docnje po tome sto ona ne predstavlja krsenje obaveze.Uslovi:1. Ponuda duznika da ispuni obavezu – da bi moglo doci do povjer.docnje duznik mora ponuditi da ispuni

obavezu. Ponudamora po kvalitetu i po kvantitetu da odgovara povjeriocevom potrazivanju. Ako se radi o novcanom dugu a duznik je bio zapao u docnju on trea da pored glavnie ponudi i kamatu. Povjerilac moze odbiti ponudu koja je veca od potrazivanja, ako bi mu takva ponuda stvarala teskoce. Ponudu treba da ucini duznik ili neko u njegovo ime i to povjeriocu ili licu koje je ovlasceno da primi ispunjenje. Ponuda treba da je stvarna tj.da je duznik preduzeo sve sto je potrebno tako da povjerilac ostaje samo da primi ispunjenje. Takodje mora se ponuditi ispunjenje u odgovarajucem mjestu. Povjerilac moze pasti u docnju i kad mu ispunjneje nije ponudjeno samo ako je vrijeme izvrsenje neke njegove radnje bilo tacno odredjeno, pa je on nje izvrsio u tom roku2. Odbijanje povjerioca da primi ispunjenje – ako povjerilac ne primi ispunjenje koje mu je duznik

ponudio, pada u docnju. Onpada u docnju ako odbije da primi ispunjenje ili ako ga svojim ponasanjem sprijeci. Takodje pada u docnju ako je spreman da primi ispunjenje, ali ne nudi istovremeno ispunjenje svoje obaveze. U ovom slucaju i u povjer.i u duznicku docnju.3. Krivica povjerioca – ni za povjerilacku ni za duznicku docnju krivica nije uslov. On pada u docnju samo

ako bez osnovanograzloga odbije ispunjenje ili ga sprijeciPosledice povjerilacke docnje – usled pov.docnje obligacija se ne gasi, ali je pravni polozaj duznika laksi. Posledice su:

5

.1) Prestanak duznikove docnje – ako je duzik bio zapao u docnju pa ponudi ispunjnej i primarne i

sekundarne obaveze, tada ce povjeril.docnja iskljuciti duz.docnju2) Prelazak rizika sa duznika na povjerioca – u slucaju povjeri.docnje duznik je oslobodjen odgov.zbog

slucajne propasti ili ostecenja stvari koju je dugovao, jer taj rizik prelazi na povjerioca3) Obaveza povjerioca da nadoknadi stetu duzniku – povjerilac koji je u docnji je duzan da nadoknadi stetu

koju je duznik pretrpio zbog docnje kao i troskove daljeg cuvanja stvari4) Pravo duznika da deponuje ili proda dugovonu stvar – duznik moze dugovanu stvar deponovati kod

suda i tako se osloboditi obaveze. Ako se dugovana stvar ne moze cuvati kod suda, duznik moze traziti da sud odredi lice koje ce cuvati stvar za racun i o trosku povjerioca. Takodje duznik ima pravo da proda stvar

5) Pravo duznika da odustane od ugovora – ako se duznikova obaveza ne sasstoji u predaji stvari nego u vrsenju usluge on moze odustati od ugovora pod istim uslovima kao i povjerilac u slucaju duznicke docnje

Prestanak docnje – 1. Gasenjem obaveze ; 2. Kad se naknadno ugovori novi rok za ispunjenje;3. Kada duznik porice ponudu za ispunjenje; 4. Kad povjer.izjavi da je spreman da primi ispunjenje i nadokadi stetu zbog docnje. Posledice docnje prestaju samo za ubuduce, osim ako posledice koje su vec nastale duzik ne oprosti.

266 PROMJENA SUBJEKTA U OBLIGACIJAMAOblig.odnos je reletivnog karaktera sto znaci da djeluje samo izmedju odredjenih lica tj.duznika i povjerioca. Medjutim subj.oblig.odnosa mogu biti zamijenjeni drugim licima, a da se taj odnos ne promijeni. Povjerilac moze biti zamjenjen na 3 nacina:

1. Putem univerzalne sukciesije2. Putem preuzimanja(ustupanja)ugovora3. Putem ustupanja potrazivanja

Zamjena duznika se vrsi preuzimanjem duga. Takodje zamjena se moze vrsiti putem asignacije odnosno upucivanja.

267,268 USTUPANJE POTRAZIVANJA(CESIJA) – pojam i usloviPovjerilac moze ustupiti svoje potrazivanje 3 licu, ali mu je za to potrebna saglasnost tog lica kome se potrazivanje ustupa. Dakle radi se o ugovoru o ustupanju tj.cesiji. Lice koje ustupa potrazivanje zove se ustupilac- cedent, a lice kome se potrazivanje ustupa zove se primalac – cesionar. Lice koje je duzno da potrazivanje ispuni zove se ustupljeni duznik- cesus. Za valjanost ustupanja nije potrebna saglasnost duznika, jer je njemu sve jedno ko ce mu biti povjerilac. Ustupiti se moze samo potrazivanje a ne cijeli oblig.odnos, jer bi se tada radilo o preuzivanju ugovora a za to je potrebna i saglasnost duznika. Mogu se ustupati i sadasnja ali i buduca potrazivanja, a moze se ustupiti i samo 1 dio potrazivanja. Ne mogu se ustupiti:

1. Potrazivanja cije je ustupanje zakonom zabranjeno(naknada stet e usljed smrti bliskog lica, naknada nematerijalne stete koja nije priznata pravosnaznom odlukom)

2. Potrazivanja koja su vezana za licnost povjerioca (ugovor o djelu)3. Potrazivanja cije je ustupanje ugovorom zabranjeno( povjerilac se moze obavezati duzniku da

potrazivanje nece prenijeti na drugog, odn.da ga nece prenijeti bez njegovog pristanka)Dejstvo 269 cesim cedent prestaje biti povjerilac, a na njegovo mjesto dolazi cesionar. Na cesionara prelazi i glavno potrazivanje kao i sporedna potrazivanja – hipoteka, zaloga, ugovorna kazna. Medjutim cedent moze predati zalozenu stvar cesionaru samo ako na to pristane zalogodavac. Ako ne pristane onda ce je cedent cuvati za racun cesionara. Ako je isto potrazivanje ustupljeno vise puta , povjerilac ce poslati ono lice kom eje najprije potrazivanje ustupljeno. Duznik ce se osloboditi obaveze kad je isplati onom cesionaru o kome ga je cedent prvo obavijestio ili koji mu se prvi javio.

6

.Odnos cesionara i cesusa – nakon cesije duznik duguje isplatu novom povjeriocu. Medjutim duznik ne mora biti obavijesten o cesiji, pa u tom slucaju ako izvrsi isplatu cedentu, bice oslobodjen obaveze i prema cesionaru. Ali ako zna za cesiju i pored toga on isplati obavezu cedentu i dalje ce biti obavezan prema cesionaru. Duznika cedent mora obavijestiti o cesiji. Ako ga je o cesiji obavijestio cesionar ili neko 3 lice to ga nece obavezivati. Potrazivanje prelazi na cesionara u onome stanju u kome se nalazilo kod cedenta. Cesionar prema duzniku ima ista prava koja je prema duzniku imao cedent. Takodje duznik moze prema csionaru istaci sve prigovore koje je mogao istaci i prema cedentu. Pored ovih prigovora moze mu istaci i svoje licne prigovore.Odnos cedenta i cesionara – cedent je duzan da preda cesionaru sve isprave o dugu- obveznice i dr.dokaze o ustupljenom potrazivanju. Ako je potrazivanje ustupljeno bez nadoknade cedent nece odgovorati ni za postojanje ni za naplativost potrazivanja. Ako je potrazivanje ustupljeno uz nadokadu cedent odgovara za postojanje potrazivanja u momentu ustupanja a nece odgovarati za naplativost potrazivanja. Odgovarace za naplativost potrazivanja samo ako je to ugovorom odredjeno i to do visine naknade.Posebni slucajevi ustupanja potrazivanja:1. Blanko ustupanje – se vrsi putem pismene isprave o ustupanju. Iz isprave se samo vidi koje se

potrazivanje ustupa, ali se ne vidi kome se ustupa. Dakle primalac ce kasnije upisati svoje ime ili ime nekog 3 lica.

2. Fiducijarno ustupanje – je ustupanje kod koga cedent ne izlazi potpuno iz oblig.odnosa vec on ustupa potrazivanje 2licu kao

svom fiducijaru tj.licu u koje ima povjerenja. Postoje 3 vrste fiducijarne cesije; a) ustupanje umjesto ispunjenja – postoji kada duznik umjesto ispunjneja svoje obaveze ustupi povjeriocu svoje potrazivanje. Kada povjerilac ustpljeno potrazivanje naplati zadrzava za sebe samo onaj dio koji odgovara njeogovom potrazivanju prema duzniku a sve ostalo vraca duzniku.b) ustupanje radi naplacivanje – postoji kad duznik ustupi povjeriocu svoje potrazivanje samo radi naplacivanja . Potrazivanje se ne ustupa samo da bi pripalo cesionaru, vec da bi ga on naplatio u svoje ime, a za racun cedenta. Ako je naplatio vise od iznosa njegovog potrazivanja duzan je da visak vrati cedentu.c) ustupanje radi osiguranja potrazivanja – postoji kad se ustupanje vrsi da bi se osiguralo cesionarevo potrazivanje prema cedentu. Dakle ako cesionar ne naplati svoje potrazivanje koje ima prema cedentu, onda moze naplatiti ustupljeno potrazivanje. Medjutim ako mu cedent isplati njegovo potrazivanje onda je on duzan da ustupljemo potrazivanje vrati cedentu(povratna cesija.

3. Ustupanje po sili zakona – postoji usled tzv.personalne subrogacije, npr.kad jemac plati dug glavnog duzika, subrogira se na mjesto povjerioca.1. Ustupanje po odluci suda – nastaje nezavisno od volje povjerioca

270 USTUPANJE UGOVORA- pojam,uslovi,dejstvoZa razliku od cesije kojom se ustupa samo potrazivanje iz ugovora, kod ust.ugovora moguce je citav oblig.odnos ustupiti nekom 3licu. Lice koje preuzima tudji ugovor dobija sva prava i obaveze svog prethodnika kao npr.pravo na otkaz, raskidanje ugovora, pravo da se zahtijeva otklanjanje nedostataka...Za ustupanje ugovora potreban je pristanak 2ge ugovorne strane. Pristanak se daje u formi koja je potrebna za ugovor koji se ustupa. Moze se dati prethodno i naknadno. Od ustupanja ugovora se razlikuje pristupanje ugovora – koje postoji kad neko pristupa tudjem ugovoru pored ranijeg ugovornika. Posto druga ugov.strana ne gubi svog duznika vec dobija jos jednog do pristupanja ce doci i bez saglasnosti druge ugov.strane. potrebna je saglasnost one strane kojoj 3lice pristupa. (ustupioca- primaoca)Dejstvo – ustupanjem ugovora sva prava i obaveze prelaze sa ustupioca na primaoca. Na primaoca ne mogu preci samo neka sporedna prava zbog njihove prirode kao nr.jemstvo i zaloga ne vaze za primaoca osim ako jemac i zalogodavac ne pristanu da odg.i za njega. Ustupilac odgovara primaocu za punovaznost ustupljenog ugovora, ali mu ne odgovara za naplativost. Druga strana moze isticati sve prigovore ali ne i one koje im apram ustupiocu. 271

7

.

272 PREUZIMANJE DUGASe vrsi zamjena duznika dok oblig.odnos ostaje nepromijenjen. Vrsi se ug.izmedju duznika i preuzimaoca, ali uz saglasnost povjerioca. Pristanak je potreban jer povjeriocu nije sve jedno ko ce mu biti duznik. Svoju saglasnost povjerilac moze saopstiti bilo kome od duznika ili preuzimaoca. To moze uraditi izricito ili precutno(kad primi isp.od preuzimaoca). Duznik i preuzimalac mogu ug.o preuzimanju duga izmijeniti ili rakinuti sve dok povjerilac ne da saglasnost. Ako povjerilac ne da svoju saglasnost ugovor o preuzimanju duga ce iamti dejstvo ugovora o preuzimanju ispunjenja. Preuzeti se moze bilo koji dug pa cak i onaj koji j e takav, da ga treba duznik licno ispuniti. Preuziamanjem duga raniji duznik se oslobadja obaveze i na njegovo mjesto stupa preuzimalac. Medjutim ako je preuziamlac bio prezaduzen kad je povjerilac dao svoj pristanak, ali povjerilac to nije znao raniji duznik se nece osloboditi obaveze, a ugovor o preuzimanju duga ce imati dejstvo ugovora o pristupanju dugu. Povjerilac i dalje ima sva sporedna prava koja je imao i prema starom duzniku. Jedino jemstvo i zalog anece vaziti za novog duznika, osim ako je i zalogodavac na to pristao.

273 PRISTUPANJE TUDJEM DUGUPostoji kad se 3lice ugovorom obaveze povjeriocu da ce namiriti njegovo potrazivanje od odredjenog duzika. Dakle, to lice ulazi u oblig.odnos pored duznika i sa njim je solidarno odgovoran povjeriocu. Pristupanjem tudjem dugu se povjeriocevo potrazivanje osigurava. Do pristupanja moze doci i bez volje lica koje pristupa. Npr.kad lice ugovorom pribavi neku imovinsku cjelinu odgovorace za dugove koji se odnose na tu imovinsku cjelinu solidarno sa dotadasnjim imaocem.Preuzimanje ispunjenja – nastaje na osnovu ugovora izmedju duznika i nekog 3lica. 3 lice se obavezuje duzniku da ce ispuniti njegovu obavezu prema njegovom povjeriocu. Ovaj ugovor se ne tice povjerioca pa povjerilac ne moze traziti ispunjenje od tog 3eg lice, jer se ona nije njemu obavezalo.UPUT ILI ASIGNACIJAUput ili asignacija je izjava jednog lica kojom ono upućuje i ovlašćuje drugo lice da za njegov račun izvrši određenu činidbu određenom trećem licu, koga upućujje i ovlašćuje da činidbu u svoje ime prihvati. Lice koje izjavljuje takvu volju naziva se uputilac ili asignant, lice koje je upućeno i ovlašćeno da činidbu izvrši se naziva upućenik asignat, dok se lice koje je upućeno i ovlašćeno da isplatu prihvati zove primalac uputa ili asignatar. Činidba koja je predmet asignacije sastoji se najčešće u plaćanju novčane sume, u davanju vrijednosnog papira ili neke druge zamjenjive stvari.Asignaciju treba razlikovati od naloga za isplatu koji postoji kad povjerilac naloži tzrećem licu da naplati nešto od njegovog dužnika. Zakon ne traži da se upućivanje vrši u posebnoj formi ali se u prasi asignacija čini redovno u pismenom obliku.Asignacija može služiti različitim ciljevima. Prije svega ona je sredstvo indirektnog plaćanja jer se jednom isplatom mogu ugasiti dva obligaciona odnosa. Asignacija može biti sredstvo kredita. Kojem cilju treba da posluži to se ne vidi jer je ona apstraktna. Pravno gledano cilj asignacije postiže se samim ovlašćenjima asignatu i asignatoru tj. jednostranim pravnim poslom.

DEJSTVO – Dejstvo asignacije je složeno jer se tiče tri lica koja u njoj učestvuju. Njome se zasniva trostruki pravni odnos:1. Odnos između asignanta i asignata (odnos pokrića) 2. Odnos između asignanta i asignatara (valutni odnos)3. Odnos između asignata i asignatara

274 GASENJE, PRESTANAK OBLIGACIJA (uopste)

8

.Svaki oblig.odnos nastaje da bi se njime postigao odredjeni cilj, sto znaci da ce oblig.trajati privremeno tj.dok se ne ostvari taj cilj. Kad cilj bude ostvaren obligacija se gasi , ali oblig.ce se ugasiti i kad se cilj izgubi bude osujecen. Postoje 2 grupe gasenja obligacija:

1. Gasenje usljed namiranja povjerioca ( ispunjenje, deponovanje i prodaja dugovane stvari)2. Gasenje bez namirenja povjerioca (svi ostali nacini)

275 ISPUNJENJE (pojam i pravna priroda)Je izvrsenje dugovane cinidbe, cime se potpuno zadovoljava interes povjerioca a duznik se oslobadja obaveze. U teoriji se ispunjenje jos naziva i isplata. Sadrzina ispunjenja zavisi od onoga sto se duguje. Pa se isplata moze sastojati u predaji stvari, vrsenju usluga, davanju nadoknade, u povracaju onoga sto je neosnovano steceno. Ispunjenje je fizicka radnja a ne pravni posao, jer kod isplate saglasnost nije nuzna tako npr.ako lice A duguje licu 1000 eura pa mu ih uplati na racun, smatrace se d je izvrsio isplatu cak i kada lice B smatra da je dao zajam a ne isplatu.Subjekti isplate – ko moze ispluniti obligaciju , kome se vsi ispunjenje i predmet – subjekti isplate su najmanje 2 lica: jedno koje vrsi isplatu i drugo koje primaisplatu. Lice koje vrsi isplatu se zove isplatilac. Isplatu vrsi duznik koji je poslovno sposoban. Ako je izvrsi posl.nesposobno lice dnda ce njegov sticalac imati pravo da osporava isplatu i trazi povracaj isplacenog. Poslovno nesp.duznik mze izvrsiti isplatu kad je nesumnjivo da dug postoji i da je dospio za naplatu. Duznik ne mora licno izvrsiti isplatu, osim ako se radi o obavezama koje su vezane za njegovu licnost. 3 lice moze izvrsiti isplatu po nalogu duznika. Bez njegove saglasnosti isplatu mogu izvrstiti jemac, zalozni povjerilac, protivnik prebijanja kod Paulijanske tuzbe. Kad 3lice ispuni obavezu umjesto duznika za njega duznik odgovara kao za svog pomocnika, i snosice troskove isplate. Duznik ne odgovara za 3lice koje vrsti isplatu bez njegovog znanja. 276 ovo iznad Isplata subrogacijom- kad 3lice ispuni obavezu oblig.se gasi prema povjeriocu, ali to 3lice moze stupiti na mjesto povjerioca pa ce duznik tada biti obavezan prema njemu. Dakle isplata sa subr.postoji kad isplaceno potrazivanje predje na isplatioca. Zakonska subrogacija postoji kad 3lice (jemac, zalogodavac) ispati tudji dug, na njega ce po sili zakona pracei povjeriocevo potrazivanje. Voljna subogacija nasaje na osnovu ugovora izmedju isplatioca i povjerioca, a moze i na osnovu ugovora izmedju isplatioca i duznika. Povjerilac mora isplatiocu predati sredstva kojim dokazuje ili osigurava potrazivanje. On mu ne moze predati stvar koju je primio od duznika kao zalogu. Povjerilac ne odgovara isplatiocu za postojanje i naplativost potrazivanja. Ako je 3lice umjesto duznika ispunilo samo dio njegovog duga onda ce duznik imati 2 povjerioca kojim duguje odvojeno. (povjer.i isplatilac)Kome se vrsi isplata – povjeriocu ili njegovom zastupniku. Ne moze se vrsiti 3licu. Povjerilac mora biti posl.sposoban. posl.nesposob.povjeriocu se moze izvrsti isplata samo kad je to korisno za njega ili kad se predmet isplate nalazi jos kod njega. 3licu se moze isplatiti dug:

1. Ako su duznik i povjerilac tako ugovorili2. Ako je tak odredj.zakonom3. Ako je tako odredj.sudkom odlukom4. Ako je tako odredio povjerilac(asignacijom)5. Ako je 3lice cedent a duznik ne zna za cesiju

Predmet isplate – je samo ona cinidba koju duznik duguje , pa povj.ne moze nista traziti, osim ako se radi o fakultativnoj obavezi. Duznik mora dug isplatiti odjednom , a u djelovima samo u 3 slucaja:

Kad priroda obaveze tako nalaze Kad je to ugovoreno Kad povj.nudi isplatu novcanog duga, a nema interes da odbije djelimicno ispunjenje

Predmet ispunjenja se moze zamijeniti samo saglasnoscu povj.i duznika. Npr.umjesto novcane sume da se da neka stvar priblizne vijednosti. Kad povjerilac pristane na zamjenu ispunjnja ne moze vise traziti ranije stvari koja je zamijenjena. Od zamjene treba razlikovati davanje radi ispunjenja, koje postoji kad duznik preda

9

.povj.neku svoju stvar ili mu ustupi svoje potrazivanje da bi povj.predajom odnosno naplatom namirio svoje potrazivanje, a visak vratio duzniku.

277 VRIJEME I MJESTO ISPUNJENJA OBLIGACIJEMjesto isplate je mjesto u kome dugovanu radnju treba preduzeti.to mjesto moze biti odredjeno zakonom ili pravnim poslom. Moze ga odrediti jedna strana p adruga da pristane na to. ako nije ni odredjeno ni odredivo isplata se vrsi u mjestu u kom je duzik imao svoje sjediste odn.prebivaliste ili boraviste. Novcane obaveze se ispunjavaju u mjestu u kom je povj.imao sjediste, prebiv., borav. Ako je kasnije povj.promijenio svoje sjed.preb.boraviste pa to poveca troskove isplate ti troskovi ce padati na njegov teret.Vrijeme isplate- je trenutak od kog povjerilac moze traziti ispunjenje odn.od kojeg duznik moze traziti da povj.primi isplatu. Vrijeme moze biti odredjeno apsolutno (kalendarski) ili relativno (kad se vezuje za neki neizvjestan dogadjaj). Moze biti odredjeno zakonom ili ugovorom ili jednostrano.Ako je odredjen rok – prije njega se ne moze ni ponuditi ni traziti isplata. Medjutim duznik moze i prije roka isplati samo kad je rok ugovoren u njegovom interesu. Tada duznik mora prvo obavijestiti povj.i paziti da to ne bude u nevrijeme. Povjerilac moze traziti ispunjenje prije roka u 3 slucaja:

1. Kad mu duznik nije obecao osiguranje2. Kad duznik nije dopunio osiguranje koje je samanjeno bez povjerioceve krivice3. Kad je rok ugovoren u povjeriocevom interesu

278 ISPUNJENJE NOVCANIH OBAVEZANovcana obaveza je obaveza koja glasi na odredj.svotu novca. Ona mze glasiti samo na zakonska sredstva placanja(euro). Medjutim punovazna je i ona obaveza koja glasi na placanje u zlatu (zlatna klauzula) ili na neku stranu valutu (valutna klauzula)Isplata ovih obaveza se moze traziti samo u domacem novcu i to prema kursu koji vazi u trenutku ispunjenja. Moze se ugovoriti i tzv.kaluzula klinzne skale –koja postoji kad je ugovoreno da ce cijena zavisiti od cijene materijala i rada kao i od drugih elemenata koji uticu na troskove proizvodnje u odredjeno vrijeme i na odredjenom trzistu.Duznik moze i prije roka ispuniti novcanu obavezu, ali ne moze obiti iznos kamat e do dana dospjelosti obaveze.Uracunavanje isplate – ako duznik ima vise istorodnih obaveza prema istom povjeriocu moze se desiti da ono sto duzik nije dovoljno da se obaveze podmire. U tom sl.ako nema sporazuma duznika i povjerioca, uracnavanje se vrsi prema sledecim pravilima:

a. Potrazivanja se namiruju prema redosljedu dospjelostib. Ako ih je vise istovremeno dospjelo prvo se namiruju one koj esu najmanje obezbijedjene, a ako su isto

obezbijedjene onda se prvo namiruju one koje su duzniku najveci teretc. Ako su u svemu jednake namiruju se redom kako su nastale, a ako su istovremeno nastale ono sto je

isplaceno srazmjerno se rasporedjujed. Prvo se namiruju troskovi, pa kamate, pa glavnica

Dokazivanje isplate - se vrsi priznanicom o primljenoj isplati. Njome povjerilac potvrdjuje da je primio isplatu. Svako ko ispuni obavezu moze traziti da mu povjerilac izda priznanicu, a ko nece moze kod suda deponovati predmet svoje obaveze. Isplata se moze dokazivati i obveznicom- koju duznik izdaje povjeriocu. Duznik ispunjenjem svoje obaveze moze traziti da mu je povjerilac vrati.

279 POSEBNI NACINI ISPUNJENJAAko se obaveza sastoji u predaji neke stvari duznik se moze osloboditi obaveze-deponovanjem(polaganjem) te stvari kod suda. To mogu uraditi i sva zainteresovana lica. Deponovanje se moze izvrsiti: 1 kad je povjerilac u docnji; 2. Kad je povjerilac nepoznat; 3. Kad je nizvjesno ko je povjerilac; 4. Kad je nepoznato povjeriocevo mjesto boravka; 5. Kad je povjerilac poslovno nesposoban a nema zak.zastupnika. za deponovanje je

10

.potrebno da se ispuni 1 od ovih uslova i jos 2 opsta uslova koji se ticu stvari koja se deponuje i suda kod koga se deponuje: 1) deponovati se mogu samo mrtve i pokretne stvarikoje se mogu lako cuvati i koje ne zauzimaju veliki prostor. Ako ta stvar nije podesna za deponovanje duznik mze traziti da sud odredi lice koje ce tu stvar cuvati za racun i o trosku povjerioca. 2) deponovanje se moze izvrsiti samo kod stvarno nadleznog suda u mjestu isplate, osim ako zbog razloga ekonomicnosti i prirode posla to treba izvrsiti u mjestu gdje se stvar nalazi. Duznik mora o izvrsenom deponovanju obavijestiti povjerioca ak zna ko mu je povj.i gdje se nalazi.Posledice deponovanja –

1. Dep.se duznik oslobadja obaveza a ako je bio u docnji ona prestaje i prestaje teci kamata2. Rizik slucajne propasti ii ostecenja stvri prelazi na povjerioca3. Povjerilac snosi troskove deponovanja koje prelaze troskove koje je duznik duzan da snosi

Duznk moze opozvati deponovanje i uzeti stvar nazad. Tada ce se smatrati kao da depon.nije ni bilo, pa ce njegovi jemci ostati u obavezi. O opozivu deponovanja duznik mora obavijestiti povj.duznik nema pravao da uzme stvar nazad: 1. Kad se pred sudom odrekao tog prava; 2. Kad je povj.izjavio da uzima depono.stvar ; 3. Ako je pravosnaznom odlukom utvrdjeno da deponovanje zadovoljava uslove urednog ispunjenja.

PREDAJA DUGOVANE STVARIDuznik se moze osloboditi obaveze tako sto ce prodati dugovanu stvar, a dobijeni iznos ce poloziti kod suda nakon sto se odbiju troskovi prodaje. Duznik ima pravo da proda dug.stvar:1. Ako je ona nepodesna za cuvanje2.Ako su troskovi cuvanja i odrzavanja stvari nesrazmjerni njenoj vrijednostiProdaja se vrsi javnim putem u mjestu isplate ili u drugom mjestu ako je to u interesu povjerioca. Mejutim duznik moze i sam prodati stvar ako stvar ima trzisnu cijenu ili ako je male vrijednosti u odnosu na troskove javne prodaje. Ako se stvar moze brzo pokvariti ili propasti duznik je mora bez odlaganja prodati. U svakom sl.mora obavijestiti povjerioca o namjeri da proda stvar kao i o izvrsenoj prodaji i deponovanju dobijenog novca.

280 PREBIJANJE (KOMPENZACIJA) – pojam i usloviJe gasenje uzajamnih istovrsnih obligacija izmedju istih lica. Ovdje ucestvuju najmanje 2 lica: lice koje vrsi prebijanje- kompenzant i lice sa kojim se vrsi kompenzacija kompenzat. Prebijanjem se mogu ugasiti samo ona potrazivanja koja zadovaoljavaju odredjene uslove. Ti uslovi su pozitivni i negativni.U pozitiv.spadaju: uzajamnost, istovrsnost, dospjelost, likvidnost potrazivanja.Uzajamnost - Uzajamna su sva potrazivanja koja postoje izmedju istih lica. Dakle prebiti se moze samo vlastito potrazivanje. Medjutim zakon dozvoljava i prebijanje izmedju lica izmedju kojih nema uzajamnosti. Npr.jemac moze prebiti duznikovu obavezu prema povjeriocu sa duznikovim potrazivanjem od povjerioca. Istovrsnost – znaci da potrazivanja glase na novac ili na 2 zamjenjljive stvari istog roda. Istorodnost ne znaci da potrazivanje moraju imati jedanku vrijednost a tokodje ne moraju poticati iz istih pravnih osnova, ni mjesto ispunjenja im ne mora biti isto.Dospjelost potrazivanja – prebiti se mogu samo dospjela potrazivanja. Potrazivanja koja se mogu ispuniti prije roka mogu se prebiti prije roka.Likvidnost – utuzivost- potr.moraju biti utuziva da bi se mogla prebiti. Medjutim potraz.kompenzeta ne mora biti utuzivo dok potr.kompenzanta mora biti. Likvidna su ona koja su odredjena i po sadrzini i po iznosu. Medjutim ZOO ne trazi likvidnost potrazivanja.Negativni uslovi – cak i kad postoje svi pozitivni uslovi prebijanje se ne moze izvrsiti ako je iskljuceno voljom zainteresovanih strana ili zakonom. Dakle prebijanje se moze iskljuciti ugovorom ili zakonom. Po ZOO ne mogu se prebiti :

1. Potrazivanja koja se ne mogu zaplijeniti2. Potrazivanje koje je nastalo namjernim prouzrokovanjem stete

11

.3. Potrazivanje naknade stete kod ostecenja zdravlja ili prouzrokovanja smrti4. Potrazivanja kod zakonskog izdrzavanja

281 NACINI PREBIJANJA- postoje 3 nacina : po sili zakona, voljno, sudskoPo sili zakona – nastaje automatski cim se nadju 1 naspram 2potraz.koja su podobna za prebijanje. Prebijanje nastaje bez znanja i volje zainteresovanih strana pa potrazivanja moraju biti likvidna. ZoO ne priznaje ovaj nacin prebijanja.Voljno – nastaje po volji zainter.lica a moze biti; ugovoreno, jednostrano. Ugovorno nastaje sporazumom zainter.strana i za njega nisu potrebni posebni uslovi; jednostrano –nastaje izjavom volje 1 strane , drugoj strani da njeno potraz.zeli ugasiti zrtvovanjem svog potrazivanja. Kompenzant mora biti posl.spos.i moraju se steci svi potrebni uslovi za kompenzaciju. Izjava o prebijanju ima retroaktivno dejstvo tj.prebijanje je izvrseno od momenta kad su se stekli uslovi za to. izjava se moze dati u bilo kojoj formi. Ona se moze dati i u pranici pred sudom kada tuzeni prigovara potrazivanju tuzioca. tada sud donosi odluku o kompenz.pa se ona zato i zove sudska kompenzacija.Dejstvo – prebijanje dovodi do gasenja oba potrazivanja. Prebijanje se ne moze vise opozvati ili ponistiti sporazumom. Da bi se ugasilo potraz.one moraju postojati u vrijeme kompenzacije kao i da su jednake vrijednosti. Manje – gasi se ; vece- se umanjuje

OPROSTAJ DUGA(renissio) pojam, uslovi, dejstvo 282Ili otpust duga je nacin gasenja obligacija koji postoji kad se povjerilac odrekne svog potrazivanja. Oprostaj duga je moguc samo na osnovu saglasnosti duznika i povjerioca tj.zakljucenjem ugovora o oprostaju. Za oaj ugovor nije potrebna forma. Povjerilac moze dug oprostiti djelimino ili u cjelosti. Povjerilac moze dati oprostaj uslovno. Ugovor o oprostaju nema uvijek isti osnov. Obicno je to dobrocini pravni posao kojim povjerilac cini poklon duzniku. Medjutim moze ga povjerilac uciniti i u sopstvenom interesu kao npr.zeli da mu duznik ispuni neku 2obavezu. Takodje ovaj ugovor moze biti i apstraktan, tj.da se ne vidi pravni osnov.Djestvo- oprostiti dug moze samo povjerilac koji svojim potrazivanjem moze raspolagati slobodno i punovazno. Oprostajem duga se gasi potrazivanje u cjelosti. Postoji tzv.opsti oprostaj duga. Njime se gase sva povjerioceva potrazivanja prema duzniku, osim onih za koja povjerilac nije znao da postoje u momentu oprostaja. Ako se oprosti dug 1 solidarnom duzniku doci ce do gasenja potrazivanja samo prema njemu, dok se obaveza ostalih solidarnih duznika srazmjerno smanjuje. Oprostaj duga jemcu ne oslobadja glavnog duznika ali oprostaj duga glavnom duzniku oslobadja jemca. Isto dejstvo kao i oprostaj duga ima i negativno priznanje. Negativno priznanje postoji kad povjerilac prizna da dugne postoji ili da ne postoji obligacioni odnos iz koga bi dug morao nastati.

283 PRENOS (NOVACIJA) – pojam, uslovi, dejstvoJe sporazum duznika i povjerioca da ugase oblig.odnos i zamijene ga novim odnosom. Novaciju treba razlikovati od zamjene ispunjenja- jer se zamjenom ispunjenja duznik oslobadja obaveze prema povjeriocu, dok kod novacije on idalje duguje, ali novu obavezu. Takodje je treba razlikovati od poravnjanja je se poravnanjem ne stvara nova obaveza koja mijenja staru, vec se samo neko sporno stanje poravnanjem resava. Uslovi:

1. Namjera strana da izvrse novaciju (animus novandi); ugovorne strane moraju na nedvosmislen nacin izraziti namjeru da zele novaciju inace ranija obaveza nece prestati, vec ce postojati pored nove obaveze. Lica koja vrse novaciju moraju biti posl.sposobna.

2. Potrebno je da postoji stari oblig.odnos – da bi novacija bila moguca. Ako je stari oblig.odnos nistav ili ga nema – nece biti ni novacije, ali ako je rusljiv novcija ce biti punovazna ako je dunik znao za razlog rusljivosti

3. Da se stvara novi oblig.odnos – novcija dolazi na mjesto starog koji se gasi. Ako nije zasnovan novi oblig.odnos ili je nistav stari oblig.odnos ce ostati na snazi

12

.4. Da postoji razlika izmedju starog i novog oblig odnosa – treba da im se razlikuje predmet ili osnov

obaveze. Dakle nece se raditi o novaciji ako se mijenja samo odredba o roku ili o mjestu, nacinu ispunjenja, ili ako se naknadno ugovara kamata.

PDejstvo – novacija dovodi do gasenja jednog oblig.odnosa i do njegove zamjene novim oblig.odnosom. Prestankom starog oblig.odnosa prestaju i jemstvo i zaloga i 2sporedna prava osim ako je drugacije ugovoreno. Takodje prigovori protiv starog oblig.odnosa ne mogu se isticati protiv novog. Ako je duznik bio u docnji u starom oblig.odnosu nije u docnji u novom oblig.odnosu. ako ugovor o novaciji bude ponisten smatrace se da raniji oblig.odnos nije ni prestajao da postoji.

284 SJEDINJENJE (KONFUZIJA) Postoji kad se potrazivanje i dug steknu u istom licu tj.ako isto lice postane i duznik i povjerilac. Kada dodje do sjedinjenja oblig.odnos se gasi jer niko sam sebi ne moze dugovati. Do sjedinjenja moze doci usljed: 1. Univerzalne sukcesije, tj.kad duznik naslijedi svog povjerioca; 2.usljed singularne sukcesije tj.kad se ustupi potrazivanje svom duzniku; 3.usljed spajanja 2 pravna lica ili kad se 1 pripoji drugom. Tzv nepravo sjedinjenje postoji kad dodje do sticaja vise prava ili vise obaveza kod istog lica- npr.kad jedan solidarni duznik naslijedi drugog solidarnog duznika, ili kad jedan solidarni povjerilac naslijedi drugog solid.povjerioca. tada se oblig.odnos ne gasi. Takodje kad jemac postane povjerilac ne radi se o sjedinjenju.Destvo – sjedinjenjem dolazi do gasenja oblig.odnosa. Jedino lica koja u odnosu na potrazivanje imaju pravo plodouzivanja ili zaloge ne mogu biti ostecena sjedinjenjem. Ako se sjedinjenje ponisti ugaseni oblig.odnos ce ozivjeti. Npr.ako duznik odbije da naslijedi povjeriocevu zaostavstinu.

285 NEMOGUCNOST ISPUNJENJAObligacija ce prestati kad njeno ispunjenje postane nemouce zbog okolnosti za koju duznik ne odgovara. Nemogucnost ispunjenja mora biti naknadna, tj da se pojavila nakon nastanka obaveze, ali prije njene dospjelosti. Takodje nemog.ispunjenjamora biti objektivna, tj da nemogucnost postoji za svakog a ne samo za duznika. Nemogucnost treba da bude trajna, a ne privremena. Duznik treba da dokaze okolnosti koje iskljucuju njegovu odgovornost. Ako je nemogucnost nastupila postoje dospjelosti obaveze tj.nakon sto je duznik pao u docnju oblig.nece prestati a duznik ce biti odgovoran za stetu zbog neispunjenja.Nemogucnost moze biti djelimicna i tada ce oblig.prestati samo djelimicno ako postoji interes da se preostali dio ispuni. Ako je predmet oblig.zamjenjiva stvar ne moze doci do gasenja usljed nemogucnosti ispunjenja jer zamjenjive stvari ne propadaju. Jedino ako se genericke stvari moraju uzeti sa mase tih stvari, obaveza ce prestati kad propadne cijela ta masa stvari. Kod dvostrano obaveznih ugovora, ako obaveza jedne strane postane nemoguca gasi se i obaveza druge strane.

286. PRESTANAK ROKA ILI OTKAZ KAO NACIN PRESTANKA OBLIGACIJEAko je odredjen rok trajanja obligacije onda ce ona prestati kad protekne predvidjeni rok. Medjutim ugovorom ili zakonom moze biti odredjeno da ce se taj oblig.odnos produziti i poslije isteka roka i to na neodredjeno vrijeme ako ne bude blagovremeno otkazan. Ako trajanje oblig.odnosa nije unaprijed odredjeno svaka ga strana moze prekinuti, jednostranom izjavom volje tj otkazom. Otkaz moze biti dat u svako doba osim u nevrijeme. On se mora dati drugoj strani. Kada se otkaz dostavi drugoj strani pocinje teci otkazni rok. Kada istekne otkazni rok oblig.odnos se gasi i to za ubuduce.

287 SMRT DUZNIKA ILI POVJERIOCA KAO NACIN PRESTANKA OBLIGACIJEPo pravilu smrcu duz.ili povjerioca oblig.odnos ne prestaje, jer prava i obaveze iz oblig.odnosa prelaze na nasljednike. Medjutim ako su oblig.nastale sa obzirom na licna svojstva ugovornih strana usljed smrti

13

.ugovorne strane doci ce do gasenja obligacije. Takodje usljed smrti ce se oblig.odnos ugasiti ako su to tako stranke ugovorile.

296. OBEZBJEDJENJE OBLIGACIJAAko duznik ne ispuni dobrovoljno svoju obavezu, povjerilac ga moze na to prinuditi preko suda. Takodje duznik je obavezan da nadoknadipovjeriocu stetu koju je pretrpio zbog neispunjenja. Medjutim tu stetu nije uvijek lako dokazati. Sudska zastita nije uvijek najefikasnija tako da postoje odredjena dopunska sredstva obezbjedjenja obligacija. Ta sredstva mogu biti : stvarna (realna) i licna (personalna)Stvarna sredstva – postoje kad duznik ili neko 3lice daju povjeriocu neku stvar kao garanciju. Tu spadaju : hipoteka, zaloga, kapara, kaucija. Licna sredstva obezbjedjenja postoje kad se duznik ili neko 3lice obavezu povjeriocu da ce mu dati neku stvar ako potrazivanje ne bude isplaceno ili se zadocnji sa isplatom. Tu spadaju : ugovorna kazna, jemstvo, odustanica.

299 JEMSTVOJe licno sredstvo obezbjedjenja i moze nastati na osnovu ugovora ili zakona. Ugovorom o jemstvu se jedno lice obavezuje prema povjeriocu nekog duznika da ce mu ispuniti obavezu, ako mu je taj duznik ne ispuni. To lice se zove jemac, a lice za ciji se dug jemci se zove glani duznik. Dakle jemac se obavezuje da ce isplatiti tudji dug. Jemstvo je akcesorne prirode i dijeli sudbinu glavne obaveze. Posto je akcesorne prirode to znaci :

1. Jemciti se moze samo ako je obaveza glavnog duznika punovazna, jer ce tada i jemstvo biti punovazno2. Jemstvo traje dok traje i obaveza glavnog duznika3. Obaveza jemca ne moze biti veca od obaveze gl.duznika(cak i kad je to ugovoreno). Medjutim jemac

moze garantovati samo za dio obaveze gl.duznika. Ako se desi da se obaveza gl.duznika smanji, srazmjerno ce se smanjiti i obaveza jemca

4. Potrazivanje od jemca se ne moze ustupiti, ali ako je ustupljeno gl.potrazivanje smatra se da je ustupljeno i potrazivanje od jemca

Pravna dejstva jemstva – Ugovorom o jemstvu se zasniva pravni odnos izmedju jemca i povjerioca. Tek kad jemac isplati dug umjesto gl.duznika nastaje pravni odnos izmedju jemca i gl.duznika, a gasi se odnos izmedju jemca i povjerioca. 300a) Odnos izmedju jemca i povjerioca – jemstvo nije primarna, vec sekundarna obaveza, sto znaci da je od

jemca moguce traziti ispunjenje samo ako to nije ucinio gl.duznik u novcu ( koji mu je u pismenom pozivu odredio povjerilac). Od jemca se moze traziti ispunjenje prije gl.duznika samo u 2 slucaja: 1. Ako je ocigledno da se iz duzni.sredstava ne moze namiriti potrazivanje; 2. Ako je duznik pao u stecaj.

Jemac ima pravo da protiv povjerioca istakne sve prigovore gl.duznika kao i prigovor prebijanja. Takodje moze istaci i svoje licne prigovore, a moze i traziti naknadu stete zato sto ga nije povjerilac obavijestio da duznik nije na vrijeme ispunio obavezu. Jemac ne moze isticati licne prigovore duznika, npr prigovor nistavosti obaveze zbog zabludeb) Odnos jemca i duznika – kad jemac ispuni obavezu povj.gl.duznik je i dalje u obavezi, ali ne prema

povjeriocu vec prema jemcu. Dakle jemac se po sili zakona subrogira na mjesto povjerioca i ima sva prava prema gl.duzniku koga je imao povjerilac. Moze traziti da mu duznik nadoknadi sve sto je ispatio na njegov racun kao i kamatu od dana isplate. Ako je jemac isplatio povjerioca bez znanja duznika onda duznik protiv jemca moze upotrijebiti sva pravna sredstva kojima je mogao odbiti povjeriocev zahtjev, npr prigovor zastarjelosti. Jemac nema pravo na regres ako nije obavijestio duznika da je isplatio povjerioca, pa duznik zbog neznanja ponovo isplati povjerioca. Medjutim tada ce povjerilac biti neosnovano obogacen, pa ce jemac od njega moci traziti ono sto mu je isplatio da mu vrati. Takodje jemac moze traziti povracaj isplacenog kada je povjeriocevo potrazivanje kasnije ponisteno ili ugaseno prebijanjem na zahtjev duznika. Jemstvo se gasi uvijek kad se ugasi gl.obaveza. Moze se ugasiti i prije

14

.gl.obaveze i to onda kad je dato na odredjeno vrijeme, pa to vrijeme istekne. Takodje se gasi kad povjerilac oprosti dug jemcu , ili kad dodje do sjedinjenja jemca i povjerioca ili jemca i duznika.

301 POSEBNE VRSTE JEMSTVA1. SOLIDARNO – postoji kad se jemac obavezuje da ce odgovarati solidarno sa duznikom za cijelu obavezu.

Tada povjerilac moze traziti ispunjenje obaveze ili od jemca ili od duznika ili od obojice u isto vrijeme. U privredi se pretpostavlja da se radi o solidarnom jemstvu. Solidarni jemac ima pravo na regres od duznika.

2. SAJEMCI – su vise lica koja jemce za istu obavezu. Oni odgovaraju solidarno za dug(obavezu) gl.duznika tako da povjerilac moze traziti isplatu cijelog duga od svakog sajemca pojedinacno ili od svih njih zajedno. Kad 1 sajemac isplati dug moze od gl.duznika traziti da mu nadoknadi cio placeni iznos ili od svojih sajemaca samo srazmjerni dio (koji ih tereti). Sajemci ne odgovaraju solidarno sa gl.duznikom osim kod ug.u privredi.

3. JEMCU JEMAC – je lice koje se obavezuje povjerocu da ce isplatiti njegovo potrazivanje ukoliko to ne ucini jemac, odn lice koje se obavezuje povjeriocu da ce jemciti za njegovo potrazivanje od jemca. Dakle povjerilac tada ima 2 jemca; glavnog i sporednog. Povjerilac mora traziti ispunjenje od jemca, pa tek onda od jemcevog jemca. Ako jemcev jemac iplati pov.on ima pravo regresa prema jemcu ali i prema gl.duzniku.

4. JEMAC ZA NADOKNADU STETE – je lice koje se obavezuje jemcu da ce mu nadoknaditi eventualnu stetu usljed davanja jemstva. Ta steta moze nastati kad jemac od gl.duznika ne moze da dobije ono sto je isplatio povjeriocu.

5. UGOVOR O GARANCIJI – je ugovor kojim se 1lice garant, obavezuje 2 licu da ce garantovati za njegov uspjeh u nekom buducem poslu. Dakle garantuje da ce snositi rizik tog posla. Ovdje ne postoji obaveza placanja tudjeg duga kao kod jemstva vec naknada eventualne stete koja moze nastati usljed obavljanja neke djelatnosti. Ugovor o garanciji nije akcesorna obaveza, vec samostalna.

305 ODUSTANICA- licno sredstvo obezbjedjenjaJe odredjena suma novca ili druge stvari koji 1 ugovorna strana obecava da ce dati 2 ugov.strani, ako odluci da odustane od ugovora. Ovo pravo imaju obje ug.strane. Odustanica se moze dati unaprijed, i tada se radi o kapari kja ima ulogu odustanice. Kada ug.strana odluci da odustane od ugovora, saopstava to 2 strani i mora odmah platiti odustanicu. Nakon toga ta ug.strana nece vise biti duzna da ispuni obavezu, ali nece moci trziti ni ispunjenje od 2 strane. Ug.strane mogu odrediti rok, do kog imaju pravo odustanka od ugovora uz placanje odustanice. Ako taj rok nije odredjen moze se odustati od ugovora sve dok ne protekne rok za ispunjenje obaveze. Ugovorna strana nema pravo da odustane od ugovora kada pocne da prima ispunjenje ili pocene da ispunjeava obavezu. Odustanica se ne mora platiti ako je obaveza iz ugovora postala nemoguca, zbog okolnosti za koju duznik ne odgovara kao i kad 1 ug.strana odustane od ugovora zbog docnje druge ug.strane.Ako je uz kaparu ugovoreno pravo odustanka od ugovora smatra se da to pravo pripada svakoj ug.strani. Ako odustne strana koja je dala kaparu – ona je gubi, a ako odustane strana koja je kaparu primila- ona je mora vratiti dvostruko.

304 KAPARAJe odredjeni iznos novca ili odredjena kolicina zamjenjljivih stvari koju 1 ug.strana daje drugoj kao znak da je ugovor zakljucen. Kapara ima trojaku ulogu :

1. Ona je znak da je ugovor zakljucen2. Ona je sredstvo osiguranja ispunjenju obaveze iz ugovora

15

.3. Ona ima ulogu akontacije-jer se uracunava u ispunjenje gl.obaveze

Kako se moze zakljuciti? Moze se zakljuciti ili posebnim ugovorom ili klauzulom u gl.ugovoru. taj ugovor mora biti realan jer se trazi predaja stvari kako kapare. Ugovor o kapari je sporedan ug.pa dijeli pravnu sudbinu gl.ugovora. Ako je to moguce kapara se uracunava u ispunjenje obaveze iz gl.obaveze. Ako uracunavanje nije moguce kapara se vraca davaocu. Medjutim ako nije doslo do ispunjenja zato sto je ugovor raskinut obostranom saglasnosnocu ili zbog krivice obje strane ili zbog nemogucnosti ispunjenja za koju nije ni 1 strana odgovorna, kapara se vraca davaocu. Ako je za neispunjenje obaveze odgovorna strana koja je dala kaparu, onda 2 strana moze odustati od ugovora i kaparu zadrzati. Druga strana moze zadrzati kaparu i kad nije pretrpljela stetu. Medjutim ako jeste pret.stetu i trazi nadoknadu mora kaparu uracunati u nadoknadu ili je vratiti. Ako je za neizvrsenje odg.strana koja je primila kaparu, onda davalac kapare moze odustati od ug.i traziti vracanje dvostruke kapare. Ako je obaveza djelimicno ispunjena primalac ne moze zadrzati kaparu, vec ima pravo da trazi ispunjenje ostatka obaveze i naknadu stete zbog zadocnjenja. On moze zadrzati kaparu samo ako raskine ug.i vrati ono sto je primio kao djelimicno ispunjenje.

306 KAUCIJA (stvarno sredstvo obezbjedjenja)Je odredjen iznos novca koji 1 strana daje drugoj strani u cilju osiguranja zakljucenja ug.ili u cilju osiguranja ispunjenja obaveze iz ugovora koji je vec zakljucen. Kaucijom se osigurava zakljucenje ug.putem tzv javnog nadmetanja. Dakle svako ko zeli da ucestvuje u nadmetanju mora unaprijed poloziti odredjeni iznos novca kao kauciju. Na ovaj nacin se sprecava da u nadmetanju ucestvuju lica koja nemaju ozbiljnu namjeru da ug.zakljuce. ako davalac kaucije ne zakljuci ug., kaucija (mu pripada u korist) ostaje primaocu ili 3 licu. Nije bitno zbog cega davalac kaucije nije zakljucio ug.kao ni to da li je ili nije ponudilac kaucije pretrpio stetu zbog toga. Ako dodje do zakljucenja ugovora kaucija se vraca davaocu ili se uracunava u ispunjenje obaveze ako je to moguce.Kaucijom se moze osigurati ispunjenje obaveze iz vec zaklj.ug.-ako davalac kaucije ne ispuni svoju obavezu –kaucija pripada primaocu. Za razliku od kapare koja se uvijek uracunava u naknadu stete zbog neispunjenja, kaucija se uracunava samo kada je to ugovoreno. Takodje kod kaucije nema vracanja dvostrukog iznosa kod primalac ne ispuni svoju obavezu.

298 UGOVORNA KAZNA (licno sredstvo obezbjedjenja)Je odredjena suma novca ili neka 2 korist koju duznik obecava da ce dati povjeriocu ako ne ispuni svoju obavezu ili zakasni sa ispunjenjem. Moze se ugovoriti zajedno sa gl.obavezom ili kasnije. Ugovara se u formi koja je potrebna za glavni ugovor, ne moze se ugovarati za novcane obaveze jer su one obezbjedjene zateznom kamatom. Ugovorna kazna je sporedna obaveza- pa dijeli sudbinu gl.obaveze a to znaci da ako je gl.ugovor nistav je sporazum o ug.kazni, kad se ugasi gl.obaveza gasi se i sporedni ako je ustupljeno gl.potrazivanje smatra se da je ustupljena i ug.kazna. postoje 2 oblikaug.kazne: 1. ugovorna kazna zbog neispunjenja i 2. zbog zadocnjenja. Ako nije odredjeno o kojoj se radi smatrace se da s eradi o drugoj. Ako je ugovorena ug.kazna zbog neispunjenja povjerilac ne moze traziti ug.kaznu i ispunjenje gl.obaveze-vec samo 1 od njih ako je zatrazio ug.kaznu nema vise pravo da trazi gl.obavezu. takodje ako je primio makar i dio ispunjenja gl.obaveze nema pravo na ug.kaznu. Za razliku od nje ug.kaznu zbog zadocnjenja povjerilac ima pravo da trazi zajedno sa ispunjenjm g.obaveze, jer ug.kazna zbog zadocnjenja sluzi kao pokrice za stetu zadocnjenja ( kumulativna) visina ug.kazne se moze odrediti : 1. U jednom ukupnom iznosu (pausalno) ; 2. U procentu za svaki dan azadocnjenja ili na koji drugi nacin.

ODNOS UGOVORNE KAZNE I STETEPravno na naknadu stete i pravo na ug.kaznu se ne mogu sabirati tj povjerilac moze traziti jedno ili drugo. Ako je ug.kazna po svojoj vrijednosti ili jednaka sa stetom povjerilac moze traziti ug.kaznu kao naknadu i pri tom mora dokazivati da steta stvarno postoji jer steta nije uslov za postojanje ug.kazne. dovoljna je krivica duznika koja se pretpostavlja. Ako je steta veca od iznosa ug.kazne onda povjerilac iam pravo da pored ug.kazne trazi i

16

.naknadu stete koja nije obuhvacena ug.kaznom. Ug.strane slobodno odredjuju visinu ug.kazne ali ZOO dozvoljava da duznik moze trziti od suda da mu smanji ug.kaznu ako je ona nesrazmjerno velika u odnosu na visinu glavne obaveze. 235 STICANJE BEZ OSNOVA (neosnovano obogacenje) KAO IZVOR OBLIGACIJANeosnovano obogacenje postoji kad neko stekne korist na racun drugoga, sa tim da se to sticanje ne zasniva na pravnom osnovu. Lice koje je osiromaseno ima pravo na tuzbu protiv obogacenog. Osiromaseni moze traziti povracaj onog sto je neosnovano steceno ili naknadu njegove vrijednosti. Po pravilu neosnovano obogacenje je supsidijarni izvor obligacionih odnosa a to znaci da ona dolazi do izrazaja tek ako se potrazivanje ne moze izvesti iz prava svojine, ugovora, prouzrokovanja stete drugog, ili nezvanog vrsenja tudjih poslova. Nije svako obogacenje izvor obligacija, vec da bi neos.obog.bilo izvor obligacija potrebno je :

1. Obogacenje jednog lica2. Osiromasenje drugog lica3. Nedostatak pravnog osnova za obogacenje odn osiromasenje

Treba da budu medjusobno uslovljeni – da su posledice istog uzroka, ne moraju biti jednaki po vrijednostiObogacenje – znaci povecanje imovine. Moze se desiti ili uvecanjem imovine ili sprecavanjem da se imovina umanji. Npr kada neko plati izdrzavanje tudjem djetetu- obogaceni ce biti roditelj, jer su ustedjeli ono sto su bili duzni da plate.Osiromasenje – obogacenje jednog lica povlaci osiromasenje drugog lica. Osiromasenje se moze desiti kad osiromaseni izgubi neko svoje pravo ili drzavinu stvari, ili isplati neku sumu novca kao i kad neko drugi koristi njegovu stvar. Osiromasenje i obogacenje treba da su medjusobno uslovljeni , tj da su posledice istog uzroka, ne moraju biti jednaki po vrijednosti.Odsustvo osnova – neosnovano je obogacenje koje se ne temelji na zakonu, pravnom poslu ili odluci suda ili drugog organa. Nece se raditi o neosnovanom obogacenju kad je izvrsena neka prirodna obaveza ili neka moralna obaveza ili duznost.

236 OBLICI STICANJA BEZ OSNOVA (neosnovanog obogacenja)Moze nastati: 1. Usled radnje osiromasenog

2.Usled radnje obogacenog 3. Usled nekog 3eg ili slucajnoNeosnovano obogacenje usled radnje osiromasenogMoze postojati kada osiromaseni izvrsi neku cinidbu obogacenom. Ta cinidba se moze sastojati u prenosu nekog prava na stvari ili drzavine na stvari ili u pruzanju usluga. Postoje 3 slucaja obogacenja usled radnje osiromasenog:1. Isplata nedugovanog – isplata se moze sastojati u predaji neke stvari ili pruzanju usluga. Onaj ko plati

nedugovano, moze tzbom traziti povracaj onog sto je platio, ali za to su mu potrebna 3 uslova: 237a) Da je placanje ucinjeno solvendi causab) Da je isplacen prividni dugc) Da je isplatilac lice u zabludi

a)Isplata je izvrsena solvendi causa ako je na osnovu sporazuma strana isplata trebala da sluzi podmirenju prividnog duga, bez obzira da li je placen prividni dug ili nesto drugo umjesto toga. Ako su strane znale da dug ne postoji radice se o simulovanoj solvendi causa, iza koje stoji neki 2 prividni osnov npr poklon.b)Prividan dug je dug koji nije ni nastao kao i dug koji je u trenutku isplate bio ugasen. To su apsolutno nestvarni dugovi koji se ne ticu nikoga i nicega, a mogu biti;- dugovi iz ponistenog ili raskinutog ugovora- iz ugovora cija je nevaznost lebdeca- iz ugovora zakljucenog pod odloznim uslovom koji jos nije nastupio

17

.Relativno nestvarni dugovi su dugovi koji se ne ticu ili isplatioca ili primaoca isplate ili cinidbe. Tu spadaju : 1. Tudji dugovi koje je isplatilac podmirio vjerujuci da su njegovi. 2. Dugovi isplaceni prividnom povjeriocu ali ako je pri tom ugasen dug prema pravom povjeriocu onda nema isplate nedugovanog; 3. Dugovi koje je duznik podmirio cinidbom koju ne duguje (isplatio je sporet a duguje frizider)Nije placeno nedugovano i ne moze se traziti povracaj :

1. Kad duznik plati dug a ne zna da ima pravo prigovora neispunjenog ugovora, prigovora prebijanja ili pravo da ugovor raskine

2. Kad je placen dug koji nije dospio za isplatu3. Kad je isplatilac znao da nije duzna platiti dug4. Kad je isplacen neutuzivi dug (zastareli dug)5. Kad neko isplati tudji dug, misleci da je na to obavezan prema duzniku (npr misli da je jemac)

Zabluda isplatioca – da li se radilo o isplati nedugovanog isplatilac treba da bude u zabludi tj da je vjerovao da dug postoji i da se tice njega i primaoca isplate. Zabluda postoji kad isplatilac vjeruje u neku nepostojecu cinjenicu (da postoji ugovor koji nije ni zakljucen) ili kad ne zna za neku cinjenicu (ne zna da je dug vec ugasen). Onaj ko sumnja u postojanje duga pa ga dobrovoljno isplati taj nije u zabludi, isplatilac koji je u zabludi ima pravo da trazi povracajMedjutim i onaj isplatilac koji nije u zabludi moze traziti povracaj:

1. Kad je zadrzao pravo da trazi povracaj2. Kad je isplacen dug da bi se izbjegla prinuda dr.organa3. Kad je isti dug isplacen dva puta4. Kad je bio prinudjen na isplatu5. Kad je neko za drugoga ucinio nesto sto je taj po zakonu morao uraditi

238 Ispunjenje sa obzirom na osnov koji se nije ostvario kao slucaj sticanja bez osnovaNeosnovano obogacenje postoji i kad je isplata izvren sa obzirom na osnov za kji se ocekivalo da ce nastati u buducnosti pa se to nije desilo. Tada isplatilac ima pravo da trazi povracaj iplatilac nije u zabludi da dug u trenutku isplate postoji vec je uzabludi da ce dug kasnije nastati, npr neko isplati cijenu prije nego sto ugovor bude zakljucen. Ako ugovor ne bude zakljucen kasnije isplatilac ima pravo na povracaj. Pravo na povracaj nastaje kada se pokaze da se pravni osnov vise ne moze ostvariti ili kad istekne ug.vrijeme u kome je trebao da se ostvari. Medjutim isplata nema pravo na povracaj ako je protivno nacelu savjesnosti i postenja sprijecio da osnov nastane kasnije. Takodje nema pravo na povracaj i kad je znao da se osnov ne moze ostvariti. Ako su obje strane znale to, rijec je o simulovanom osnovu, pa ce se isplata procijenjivati prema stvarnom osnovu- kojeg su stranke zeljele.239 Isplata sa obzirom na osnov koji je kasnije otpaoMoze se desiti da je u trenutku isplate postojao pravni osnov ali je kasnije otpao. Npr kad 1 ug.strana ispuni svoju obavezu pa se kasnije ugovor ponisti zato sto je bio rusljiv. U ovom slucaju radice se o neosnovnom obogacenju pa isplatilac ima pravo na povracaj.UPOTREBA STVARI U TUDJU KORIST KAO SLUCAJ STICANJA BEZ OSNOVA 240Neko lice se moze obogatiti usled radnje 3eg lica ili nekog spoljnog dogadjaja. Tako npr ako neko upotrijebi stvar 1 lica u korist 2og lica a nema uslova da se primijene pravila o poslovodstvu bez naloga, to 2lice ce biti obogaceno bez osnova pa ce biti duzno da vrati tu stvar od da nadokandi vrijednost svog obogacenja. Upotreba stvari u tudju korist moze postojati kad neko spoji ili pomijesa pokretne stvari razlicitih vlasnika, ili kad neko ugradi gradj.materijal u objekat nekog 3lica. Do mijesanja i spajanja moze doci i usled spoljnog dogadjaja- poplave.

241 IZDATAK ZA DRUGOGA I UPOTREBLJIVANJE TUDJE STVARI KAO SLUCAJEVI STICANJA BEZ OSNOVA

18

.Ako neko ucini neki izdatak za drugoga koji je taj 2 bio po zakonu duzan da ucini, onda on ima pravo da od njega trazi naknadu tog ucinjenog izdatka npr ako neko plati iznos za izdrzavanje maloljetnog lica ima pravo da trazi od njegovih roditelja naknadu jer su po zakonu oni bili obavezni to da ucine. Jedini uslov je da je izdatak ucinjen sa namjerom da se trazi naknada a ne da se ucini poklon.Do neosnov.obog.moze doci i usled radnje obogacenog na koji on nije bio ovlascen. Najznacajniji slucaj ovakvog obog.je neovlasceno koriscenje ili upotreba tudje stvari u svoju korist. dakle kad neko upotrijebi tudju stvar u svoju korist onda njen imalac tj osiromaseni ima pravo da od tog lica nadoknadi korist koju je on imao. Pored navedene koristi osiromaseni ima pravo i na naknadu stete. Pod upotr.tudje stvari se smatra i predaja tudje stvari, gradjenje tudjim materijalom na svom zemljistu, mijesanje i spajanje tudjih stvari sa svojim stvarima kao i neovlasceno raspolaganje tudjim pravom i naplata tudjeg potrazivanja.

242 DEJSTVO STICANJA BEZ OSNOVANeosnovanim obogacenjem nastaje oblig.odnos izmedju obogacenog i osiromasenog pri cemu je obogaceni duznik a osiromaseni povjeirlac. Duznik mora vratiti ono cime se obogatio tj moze dugovati i povracaj stvari, naknadu virjednosti stvari, naknadu koristi od upotrebe stvari kao i naknadu za uslugu koju mu je ucinio povjerilac. Prije svega duznik mora da vrati povjeriocu ono sto je stekao na njegov racun. Dakle ako je duznik postao vlasnik neka stvari mora je vratiti povjeriocu a ako je imao potrazivanje mora ga ustupiti povjeriocu. Takodje mora vratiti plodove koje je ubrao od stvari a ako vraca novac mora platiti zateznu kamatu. Ako je stvar unistio ili otudjio mora vratiti ono sto je tom prilikom primio. Ako je duznik bio savjestan duzna je vratiti korist koju je imao u trenutku isticanja zahtjeva za povracaj. Dakle u tom trenutku nema kod duznika stecene koristi (npr pribavljena stvar je propala) onda nece ni biti njegove obaveze da vrati korist. savjesni duznik ima pravo na naknadu nuznih i korisnih troskova kao i pavo da uzme ono cime je stvar poboljsao. Za razliku od njega nesavjestan duznik mora vratiti neosnovano stecenu korist koja se nalazi kod njega kao i onu koja se ne nalazi kod njeg au trenutku isticanja zahtjeva za povracaj. Npr ako je pribavljena stvar propala duzna je da nadokandi njenu trzisnu vrijednost, npr duznik plodove od stvari i zateznu kamatu duguje od dana sticanja a ne kao savj.duznik od dana isticanja zahtjeva za povracaj. I nesavj.duznik ima pravo na naknadu nuznih troskova a korisnih samo do iznosa uvecanja vrijednosti stecene stvari.

243 TUZBA ZBOG NEOSNOVANOG OBOGACENJASe zove kondikcija. Ona ima za cilj da se ponovo pribavi pravo svojine, pa ako se radi o nepokretnosti potrebno je ponovo ukniziti tuzioca u kat.nepokretnosti. Moze se podici samo protiv obogacenog i njegovih naslednika ali ne i protiv njihovih singularnih naslednika. Ako je obogaceni stvar otudjio uz nadoknadu tuzba se moze podnijeti protiv njega ali ako je stvar otudjio bez nadoknade (poklonio je) onda se tuzba moze podnijeti protiv tog 3 lica.

A) TUZBA ZBOG NEOS.OBOGACENJA I TUZBA ZBOG NEISPUNJENJA UG.OBAVEZe- ne mogu ici paralelno jer ako ima mjesta da se podigne tuzba zbog neisp.ug.obaveze ne moze se podici kondikcija. Npr kad na osnovu ug.o kupoprodaji kupac nece da plati prodavcu cijenu za stvar prodavac moze protiv njega podici tuzbu zbog neisp.ug.obaveze a ne moze tuzbu zbog ugovo.obaveze jer je kupac stekao tu stvar na osnovu ugovora. Medjutim ako prodavac ug.raskine onda ce kupac drzati stvar bez osnova pa ce moci upotrebiti kondikciju

B) TUZBA ZBOG NEOS.OBOGACENJA I SVOJINSKA TUZBA – ne mogu ici zajedno. Kad se kod nekog lica nalazi tudja stvar jer je on ukrao, nasao nece se smatrati neosnovano obogacenje jer on nije ni stekao pravo na tu stvar. Tada vlasnik stvari nece moci upotrebiti kondikciju vec samo vindikacionu tuzbu. Njome vlasnik stvari zeli da lisi drzavine tuzenog. Medjutim ako taj drzalac tu stvar otudji, pomijesa sa svojim stvarima smatrace se da se obogatio pa ce vlasnik stvari moci da podigne kondikciju.

C) TUZBA ZBOG NEOS.OBOGACENJA I TUZBA ZA NADOKNADU STETE – moguce je da istovremeno nastane obogacenje 1 lica i ostecenje 2 lica, pa se tada izmedju njih zasnivaju 2 oblig.odnosa: jedan zbog

19

.neosnov.obogacenja a drugi zbog prouzrokovanja stete. Tada povjerilac moze birati da li ce upotrebiti tuzbu zbog neosnov.obogacenja ili tuzbu za naknadu stete. Dakle one se ne mogu sabirati osim u slucaju kada se drugim zahtjevom moglo dobiti visi nego prvim , npr kondikcijom je povracena stvar kojom je tuzeni obogacen pa se tuzba za naknadu trazi i vrijednost izmakle dobiti.

244 NEZVANO VRSENJE TUDJIH POSLOVA ( poslovodstvo bez naloga)Postoji kada neko obavlja tudji posao bez naloga ili ovlascenja ali u interesu onog ciji je posao. Ovakvo obavljanje tudjih poslova stvara oblig.odnos ciji su subjekti nezvani vrsioc tudjih poslova (poslovodja bez naloga) i gospodar posla. Ni jedno od ovih lica ne mora biti poslovno sposobno jer gospodar posla nista ne radi a na strani poslovodje je dovoljna i prirodna volja da radi za drugog. I ako postoji zabrana da se obavljaju tudji poslovi bez odobrenja zakon ipak dopusta da se to cini ako posao ne trpi odlaganje jer bi mogla nastupiti steta ili propustanje koristi za gospodara posla.Pravna priroda – prema shvatanju koje danas vazi nezvano vrsenje tudjih poslova je fakticka radnja ciji izvrsilac ne mora voditi racuna o njenim pravnim posledicama. Dakle ne radi se o pravnoj radnji pa za nezv.vrsenje tudjih poslova nije potrebna poslovna sposobnost.Uslovi: 245

1. Posao mora biti vrsen ili izvrsen- tj da je poslovodja vec izvrsio 1 ili vise polslova koji mogu biti pravni (kupovina neke stvari) ili fizicki ( spasavanje imovine) , radnja mora biti aktivna jer trpljenje ili uzdrzavanje nije dovoljno.

2. Posao mora biti tudji - poslovodja mora znati da je posao tudji tj da ima namjeru da ga obavlja za drugog. Medjutim ako je bio u zabludi tj mislio da obavlja svoj posao, tada nece postojati nezv.vrs.tudjih poslova vec moze postojati neosnovano obogacenje. Nije potrebno da poslovodja poznaje gospodara posla. Gospodar moze biti i neko buduce lice, koje jos ne postoji u ______ obavaljanja posla. (pravno lice koje tek treba da se osnuje). Posao je objektivno tudji – ako po svojoj prirodi i sadrzini pripada nekom drugom, a ne vrsiocu posla. Za razliku od njih subjektivno tudji poslovi su oni koji su po svojoj prirodi neutralni a smatrace se tudjim kada je takva volja poslovodje. Dakle ako poslovodja preduzme neki obj.tudji posao smatra se da ima namjeru da ga vrsi za drugog ali ako preduzme neki subj.tudji posao on mora dokazati da ga je preduzeo za drugoga.

3. Posao mora biti u interesu gospodara – tj mora biti koristan za njega. Ta korisnost moze biti dvojaka : a) moze se sastojati u tome da poslovodja otklanaj opasnost stete koja prijeti imovinskim i licnim dobrima drugoga, tj tzv nezvano vrsenje tudjih poslova ; b) tzv korisno nezv.vrs.tudj.poslova postoji kada poslovodja ostvari stvarnu korist za gospodara tj uveca njegovu imovinu. Za razliku od nuznog korisno nezv.vrsenje tudjih poslova se mora uspjesno okoncati.

4. Posao mora biti vrsen bez naloga ili ovlascenja – tj da poslovodja nije imao nikakvu pravnu obavezu da vrsi taj posao

5. Namjera poslovodje da trazi nadoknadu troskova – koa i nagradu za obavljeni posao. Ova namjera se pretpostavlja ali gospodar posla moze suprotno dokazivati ( da je poslovodja htio da mu ucini poklon)

246Pravno dejstvo nezvanog vrsenja tudjih poslova stvara za poslovodju i gospodara odredjena prava i obaveze.Obaveze poslovodje:

1. Da uredno i savjesno vodi zapoceti posao i da pazi na potrebe gospodara posla. On treba da vrsi posao sve dok gospodar posla bude u stanju da ga preuzme. Dakle duzan je da ga sto prije obavijesti o preduzetom poslu

2. Poslovodja je duzan da polozi racun gospodaru posla, i da mu da sve sto je pribavio obavljajuci taj posao

3. Da gospodaru posla nadoknadi stetu koju mu je prouzrokovao, medjutim posto se on prihvatio tudjeg posla sud moze njegovu odgovornost smanjiti ili ga osloboditi da odgovara.

20

.Obaveze gospodara posla su:

1. Da poslovodju oslobodi svih obaveza koje je preuzeo na sebe i da preuzme sve obaveze koje je poslovodja preuzeo u njegovo ime

2. Da mu nadoknadi sve troskove koje je imao dok je obavljao posao. Troskovi moraju biti razumni, nuzni i korisni. Poslovodja ima pravo da uzme stvari kojima je povecao tudju imovinu ako mu se za te stvari ne placa nakanda troskova i ako se mogu odvojiti

3. Da poslovodji plati nagradu za trud ako je on otklonio opasnost stete koja je prijetila ili ako mu je pribavio korist koja mu odgovara.

Sve ove obaveze gosp.posla ima i prema poslovodji koji je pokusao ali nije uspio da otkloni opasnost stet, ako je to ucinio cjelishodnim mjerama.

NEDOPUSTENO NEZVANO VRSENJE TUDJIH POSLOVAPostoji kad neko obalja tudji posao uprkos zabrani gosp.posla. Potrebno je da je poslovodja znao ili morao znati za tu zabranu. Ovakav poslovodja nema prava koja ima poslovodja bez naloga i on cak odgovara za stetu koja je prouzrokovana cak i bez njegove krivice. Ni gosp.posla ne moze zadrzati za sebe korist koju je tom prilikom stekao jer ib se neosn.obogatio. medjutim gos.posla moze naknadno odobriti ono sto je izvrseno pa ce se tada poslovodja bez naloga smatrati kao nalogoprimac.

NEPRAVO NEZVANO VRSENJE TUDJIH POSLOVAPostoji kad neko vrsi tudji posao u namjeri da za sebe zadrzi korist, iako zna da je posao objektivno tudji. Ovakava poslovodja bez naloga mora poloziti racun i predati sve postignute koristi i ima pravo nanaknadu troskova. Medjutim gosp.posla moze traziti da se stvar vrati u predjasnje stanje i naknadu stete.247 JEDNOSTRANA IZJAVA VOLJE KAO IZVOR OBLIGACIJAIako se nekad smatralo da oblig.odnosi mogu nastati smo na osnovu dvostranih izjava volje tj. ugovora, danas se smatra da mogu nastati i jednostranom izjavom volje. Uslov je da se jednostr.izjavom volje obavezuje njen izjavilac, a ne da on njome obaveze neko 2 lice. Po ZOO jednostr.izjava volje kao izvor obligacija se javlja u dva vida :1. Javno obecanje nagrade 2. Izdavanje hartija od vrijednosti

248 Javno obecanje nagradePostoji kad neko javnim oglasom obeca neodredjenom broju lica da ce dati nagradu onome ko bude izvrsito odredjenu radnju, postigao neki uspjeh ili se nasao u odredjenoj situaciji (npr nako obeca nagradu licu koje mu pronadje izgubljenu stvar ili napise najbolji roman). Javno obecanje nagrade ne obavezuje nikog da radnju izvrsi vec samo obecanje obecavaoca da da nagradu onome ......

Uslovi : 1. Potrebno je da nagradu obeca nako fizicko ili pravno lice. Ako se radi o fizickom licu treba da je

poslovno sposobno2. Obecanje treba da je ucinjeno javnim oglasom da bi za njega saznao veci broj lica npr preko medija, tv3. Obecanje treba da je upuceno neodredjenom broju lica, potrebno je da radnja koja se trazi moze izvrsiti

svako fizicko lice iz odredjenog kruga lica4. Radnja koja se trazi mora biti odredjena i mora biti moguca i dopustena. Ako se za nagradu trazi

postizanje najboljeg razultata, onda se radi o konkursu ili nagradnom takmicenj. Za nagradno

21

.takmicenje obecavalac mora odrediti rok, a ako nije svako ko zeli da ucestvuje moze traziti da taj rok odredi sud.

5. Takodje nagrada mora biti odredjena. Nagrada moze biti: suma novca ili neka druga stvar kao i pocasna diploma ili medalja.

Dejstvo javnog obecanja nagrade 249Lice koje je izvrsilo trazenu radnju ima pravo da trazi nagradu od obecavaoca. Nije bitno da li je to prije ili poslije obecanja. Ako je vise lica izvrsilo radnju dijele nagradu na jednake djelove. Obecavalac je duzan da dobitniku nagrade garantuje za pravna i fizicka svojstva stvari. Ako se nagrada daje putem konkursa onda o dodjeljivanju nagrade odlucuje organizator konkursa ili komisija. Nagrada se mora dodijeliti prema pravilima konkursa, inace svaki ucesnik moze traziti ponistaj odluke. Nagradjeno djelo nakonkursu postaje svojina organizatora konkursa. Izvrsilac radnje ne mora primiti nagraduObaveza obecavaoca nagrade prestaje ako ga u roku koji je odredjen u oglasu niko ne obavijesti da je izvrsito radnju, postigao uspjeh ili ako se obecavalac se nasao u odredjenoj situaciji koja se trazi. Medjutim ako rok nije odredjen onda ne prestaje istekom godine dana od oglasa. Javno obecanje nagrade se moze opozvati sve dok ne bude izvrsena trazena radnja. Opozivanje se mora saopstiti na isti nacin na koji je dato obecanje. Ako je opoziv samo odredjenim licima onda ce i vaziti samo za ta lica, pa mu obecavalac nece biti duzan da da nagradu. Medjutim duzan je da nadoknadi troskove onim licima koja su ih zbog obecanja savjesno ucinila. Obecavalac je duzan da da nagradu licu koje je poslije opoziva izvrsilo radnju samo onda kada to lice nije znalo za opozivanje. Obecanje se ne moze opozvati ako se obecavalac odrekao prava opozivanja ili ako je odredjen rok za izvrsenje radnje. 250.

251 IZDAVANJE HARTIJA OD VRIJEDNOSTISu pisane isprave u kojima je upisano neko pravo koje zavisi od te hartije. Dakle posjedovanje isprave je uslov da bi se moglo koristiti to pravo. Hartije od vrijednosti su strogo formalne isprave koje moraju imati sve bitne elemente a to su:

1. Oznacenje vrste HOV2. Naziv i sjediste izdvaoca3. Naziv lica na koje glasi HOV ili po cijoj naredbi glasi ili oznacenje da glasi na donosioca4. Oznacenu obavezu izdavaoca5. Mjesto i datum izdavanja kao i serijski broj ako postoji6. Popis izdavaoca HOV

Isprava koja ne sadrzi neki od obih elemenata nece vaziti kao HOVHOV su zasnovane na nacelu inkorporacije sto znaci da je pravo iz HOV povezano sa posjedovanjem i postojanjem HOV. Dakla niko ne moze imati pravo iz HOV ako ne posjeduje HOV. HOV moze biti: 252

1. HOV na ime 2. HOV na donosioca 3. HOV po naredbiHOV na ime su hartije u kojima je naznaceno lice na koje se hartija odnosi tj lice koje ima pravo na HOV. Samo to lice moze da vrsi prava iz HOV ili ih moze ustupiti 2 licu putem cesije.HOV na donosioca su hartije u kojima nije oznacen imalac prava iz hartije vec je naredjeno da ce se isplata izvrsiti onome ko donese HOV. To lice treba da je savjesno i zakonito pribavilo hartiju. Medjutim isplatilac nije duzan da to povjerava stvarnu vec formalnu legitimaciju. HOV na donosioca se prenosi na 2 lice prostom predajom. HOV na donosioca ne daju dvojnu sigurnost u pravnom prometu, jer ako se izgubi vrlo je tesko zastiti to svoje pravo.HOV po naredbi su hartije u kojima je naznaceno lice koje je nosilac prava iz hartije ali to lice moze to svoje pravo prenijeti na 2 lice, pismenom izjavom volje na samoj hartiji. Ta izjava se upisuje na poledjini HOV a ovakvo prenosenje se zove indosament.Od HOV treba razlikovati legitimacione papire i znake. Leg.papiri su npr zeljeznicke karte, bioskopske ulaznice, i druge isprave koje sadrze neku obavezu za izdavaoca i u kojima nije naznacen povjerilac. Legit.znaci su

22

.garderobni i slicni znaci koji se sastoje od komada hartije ili metala na kojima je tuisnut neki broj i ne sadrze nista o obavezi izdavaoca. Oni sluze da bi se utvrdila autenticnost lica koje trazi ispunjenje neke obaveze.

288 ZASTARJELOST POTRAZIVANJAMogucnost da se zahtijeva ispunjenje porazivanja je vemenski ogranicena ustanovom zastarjelosti. Dakle ako povjerilac duze vrijeme ne trazi od duznika ispunjenje obaveze izgubice mogucnost da je utuzi (trazbina ce i dalje postojati, ali ce moci da se utuzi samo ak oduznika ne istakne prigovor zastarjelosti).ako duznik plati dug iako ne zna da je on zastarjeo nece imati pravo da trazi povracaj onog sto je dao. Kad od duznika tuzbom bude trazeno da ispuni zastarjelu obavezu sud nece takvu tuzbu odbaciti sve dok se duznik ne pozove na zastarjelost. Sud ne pazi po sluzbenoj duznosti na zastarjelost.Duznik se ne moze odreci prava da istakne prigovor zastarjelosti prije nego sto zastarjelost nastupi. Kad zastari glavno potrazivanje zastarjevaju i sporedna (kamata, i ugovorna kazna). Za razliku od stvarnih prava koja su nezastariva sva potrazivanja mogu zastariti.Vrijeme potrebno za zastarjelost – zastarjelost nastupa kad protekne zakonom odredjeno vrijeme u kome je povjerilac mogao traziti ispunjenje obaveze, a ako se obaveza sastoji u propustanju ili trpljenju onda zastarjelost pocinje teci prvog dana poslije dana kad je vlasnik postupio protivno obavezi. U vrijeme zastarjelosti se racuna i vrijeme koje je proteklo u korist duznikovih predhodnika.Rokovi zastarjelosti mogu biti : 10, 5, 3, 2 godine. 290Opsti rok zastarjelosti je 10god u njemu zastarjevaju sva potrazivanja ako zakonom nije nesto drugo odredjeno.

291 U roku od 10god zastarjevaju :1. potrazivanjakoja su utvrdjena pravosnaznom sudskom odlukom ili odlukom drugog nadl.organa.2. potrazivanja utvrdjena poravnanjem pred sudom ili 2organom3. potrazivanja po osnovu osiguranja zivota

Za 5 god zastarijevaju :1. prava iz kojih proizilaze povremena potrazivanja, racunajuci od dospjelosti najstarijeg neispunjenog

potrazivanja2. potrazivanja ugovaraca osiguranja iz ugovora o osiguranju zivota

U roku od 3 godine zastarjevaju:1. povremena potrazivanja koja dospijevaju godisnje ili u kracim razmacima2. medjusobna potrazivanja pravnih lica iz ugovora o prometu robe i usluga3. potrazivanja nakande stete osim ako je steta prouzrokovana __________tada potrazivanja zastarijevaju

u roku za zastarjelost krivicnog gonjenja4. potrazivanja osiguravaca iz ugovora o osiguranju

U roku od 2 god zastarijevaju: potraz.za isporucenu el.energiju, vodu, tv stanice, telefonske usluge i druge usluge koje se naplacuju u 3mjesecnim ili kracim rokovima.Zastoj zastarjelosti – nastaje usled odredjenih cinjenica koje sprecavaju zastarijevanje. Te cinjenice sprecavaju da rok zastarjelosti pocne da tece od dana nastavi da tece. Zastarjelost ne tece; 292 1. izmedju supruznika ; 2. Kod djece dok traje roditeljsko pravo; 3. Sticenika i staraoca dok traje

strateljstvo ; 4. Izmedju vanbracnih drugova dok traje zajednica; 5. za vrijeme mobilizacije Dakle zastarijevanje ne tece dok traju ovi razlozi, a kad oni prestanu rok zastarjelosti nastavlja da tece, a vrijeme koje je do zastoja proslo uracunava se. Zastarijevanje prema licima koja su na vojnoj vjezbi ne moze nastupiti dok ne proteknu 3 mjeseca od prestanka vojne vjezbe. A prema poslovno nesposobnim licima koja nemaju ZZ dok ne proteknu 2 god od kad su postala poslovno sposobna ili dobila zz.

293 Prekid zastarjelosti – moze nastupiti usled odredjenih cinjenica:1. kad duznik prizna dug (kad da otplatu, kamatu)2. podizanjem tuzbe ili druge radnje protiv duznika radi naplate potrazivanja

23

.Medjutim potrazivanje nece nastupiti ako povjerilac odustane od tuzbe ili ona bude odbijena. Da bi nastupio prekid zast.nije dovoljno da povjerilac pozove duznika da obavezu ispuni. Poslije prekida zastarijevanje pocinje teci ispocetka tj vrijeme koje je proteklo do prekida se ne uracunava. Ako je prekid nastupio priznanjem duznika, zastar.ce poceti da tece od priznanja. Ako je prekid nastupio podizanjem tuzbe onda ce zastarijevanje poceti da tece od okoncanja spora.Posledice zastarijevanja – zastarelost ne ukida potrazivanje vec to potrazivanje postaje neutuzivo. Medjutim na zastarelost sud ne pazi po sluzbenoj duznosti vec samo ako duznik istakne prigovor zastarelosti. Ako duznik ipak ispuni zastarelo potrazivanje nece moci traziti da mu se vrati ono sto je dao cak iako nije znao da se radi o zastarelom potrazivanju. Uz 290

294 PREKLUZIJA I ZASTARELOSTJe gubitak nekog subjektivnog prava usled proteka odredjenog roka. Dakle gubi se pravo na tuzbu ili neku drugu pravnu radnju kojom se to subjektivno pravo moze ostvariti. Za razliku od roka zastarjelosti kada protekne prekluzivni rok pravo se gasi. Prekluzivne rokove odredjuje zakon ili sud ali mogu biti odredjeni i pravnim poslom. Za razliku od rokova zastarelosti kod njih nema ni zastoja ni prekida a sud o njima vodi racuna o sluzb.duznosti.