Paradajz (2)
-
Upload
leposava-pantic -
Category
Documents
-
view
148 -
download
6
description
Transcript of Paradajz (2)
Autori:FAO tim - Pascal Bernardoni, Olivera Jordanoviæ, Dragana Tar, Dragan Terziæ, Ðorðe Moravèeviæ, Florian Farkaš
Izdavaè:FOOD AND AGRICULTURE ORGANIZATION OF THE UNITED NATIONSORGANIZACIJA UJEDINJENIH NACIJA ZA HRANU I POLJOPRIVREDU
Donor:Government of the Kingdom of Norway Vlada Kraljevine Norverške
Zahvaljujemo se poljoprivrednim proizvoðaèima koji su svojim iskustvom pomogli izradu ove brošure
Štampa: Lavalu
Dizajn i priprema za štampu: Milan Novièiæ
FAO Coordination Office for Serbia and MontenegroFAO Kancelarija za koordinaciju projektima u Srbiji i Crnoj GoriŽarka Marinoviæa 2, 11 000 BeogradTel. 011/2661-713, 2661-796, 2661-892
Paradajz
Znaèaj i rasprostranjenost- Spada u jednu od najzastupljenijih povrtarskih biljaka u svetskim razmerama- Ima izuzetan hemijski sastav, zbog èega zauzima važno mesto u ljudskoj ishrani- Jedna od najprofitabilnijih povrtarskih vrsta
- U svetu se gaji na 2,5 miliona hektara, a u našoj zemlji na oko 20 000 ha
Korišæenje- U domaæinstvu (svež i konzervisan)- Kao sirovina u prehrambenoj industriji- Kao lek jer pomaže varenju, kod reumatizma, srèanih oboljenja, visokog krvnog pritiska, kao i kod oboljenja žuèi i jetre, itd.
Osnovni podaci
94% vode 4.7% ugljenih hidrata 1% proteina 0.2% masti
01Bogat vitaminom CBogat karotinomSadrži vitamine B, K, E i PPSadrži likopen, kalijum, natrijum, magnezijum, kalcijum i gvožðekancero-zaštitne elemente
Paradajz ima malu energetsku vrednostVeoma je bogat vitaminima i mineralima
Hranljiva vrednost
Potrošnja paradajza po glavi stanovnika, FAO, [kg]
30
25
20
15
10
5
0Nerazvijene
zemljeSvet SCG Evropa Razvijene
zemlje
Zemljište
Temperatura
- Može se gajiti na skoro svim tipovima zemljišta. Najbolji rezultati se postižu na strukturnim zemljištima sa visokim sadržajem humusa neutralne, blago kisele i slabo alkalne reakcije (pH 5.5-7.5)
- Kao preduseve izbegavati papriku, krompir, plavi patlidžan i naravno paradajz- Novi sistemi gajenja, u inertnim supstratima, umanjuju znaèaj plodoreda
- Visok prinos i kvalitet može da se postigne samo u optimalnom prisustvu svih hranljivih elemenata - Ðubri se stajnjakom i mineralnim ðubrivima- Stajnjak utièe pozitivno na strukturu zemljišta, sadržaj hranljivih elemenata i aktivira mikrobiološke procese u zemljištu. Orijentaciono se uzima da je za 1 ar potrebno 500-600 kg zgorelog goveðeg stajnjaka. Stajnjak se unosi sa osnovnom obradom zemljišta- Mineralna ðubriva utièu na ranostasnost, velièinu i kvalitet prinosa- Obilna ishrana azotom potencira vegetativni porast, a ukoliko on nije u odgovarajuæoj ravnoteži sa ostalim elementima, dolazi do opadanja cvetova, kasnijeg sazrevanja, smanjenja kvaliteta plodova i njihovog težeg èuvanja - Prekomerno ðubrenje azotom u odnosu na kalijum dovodi do pojave unutrašnje šupljikavosti ploda- Fosfor utièe na bolje ukorenjavanje, ranije sazrevanje i bolji kvalitet plodova- Kalcijum i magnezijum, ali i bor, mangan, sumpor, gvožðe, cink, molibden i mnogi drugi mikroelementi su takoðe neophodni za normalan rast i razviæe- U zavisnosti od planiranog prinosa, tipa proizvodnje i bogatstva zemljišta, prinosom od preko 1,5 t po aru, usev paradajza iznese 4,8 kg azota, 2,5 kg fosfora, 7 kg kalijuma, 3,8 kg magnezijuma, 2,2 kg kalcijuma (èistih hraniva)- Pre setve uraditi hemijsku analizu zemljišta da bi se utvrdila prava potreba za mineralnim hranivima- Nepravilna mineralna ishrana može izazvati velike štete na usevu paradajza, pa je najbolje njeno “voðenje” porepustiti struènom licu
Uslovi uspevanja
02
o- Minimalna za klijanje i nicanje je 10-13 Co- Optimalna za rast i razviæe je 15-29 C
o o- Prestaje sa rastom ispod 9 C i iznad 40 Co
- Izmrzava na -1 C- Paradajz usporava cvetanje na temperaturi
o o ispod 15 C i iznad 35 C- Polen paradajza je osetljiv na kolebanje temperature i ne klija ako je temperatura ispod
o o 13 C i iznad 30 C o- Optimalna temperatura zemljišta je oko 25 C
Svetlost- Traži dosta svetlosti jaèeg intenziteta - Najmanja dužina dana za cvetanje i zametanje plodova iznosi 9-10 sati što je u našim uslovima od kraja aprila do kraja septembra- Problem nedostatka svetlosti može se ublažiti dopunskim (veštaèkim) osvetljenjem
Vlaga- Najveæe potrebe biljaka za vodom su u poèetnim fazama rasta (period rasada) i u fazi plodonošenja i tada vlažnost zemljišta treba da iznosi 80% PVK, a u ostalom periodu vegetacije 70% PVK - Idealna vlažnost vazduha za pucanje antera i rasipanja polena iznosi 60-70%. Ovo je bitno, jer u plastenièkoj proizvodnji ova vlažnost je obièno veæa, te je i oplodnja otežana, a èesto i onemoguæena. - Duži nedostatak pristupaène vode u zemljištu ogranièava porast i razvitak biljaka i smanjuje prinose, a štetne posledice ne mogu se korigovati nikakvim kasnijim obilnijim zalivanjima
Gajenje paradajza
Plodored
Ðubrenje
03
Direktna setva- Gajenje iz direktne setve smanjuje troškove proizvodnje i uèešæe radne snage što je veoma važno kada se ova vrsta gaji kao sirovine za industrijsku preradu. Gaje se sorte/hibridi niskog (determinantnog) stabla kojima nije neophodan oslonac, kao ni pinciranje (zalamanje boènih izdanaka). Plodovi sorata paradajza za industrijsku proizvodnju za direktnu setvu su veoma èvrsti, niskog rasta i poseduju genetsku sposobnost lakog odvajanja ploda od cvetne drške. - Obavezna je kvalitetna predsetvena priprema zemljišta- Setva se obavlja od poèetka aprila do poèetka maja, preciznim sejalicama na dubinu od 1-3cm, sa normom od 0,5 do 1,5kg/ha- Potrebno je zasejanu površinu održavati u stanju optimalne vlažnosti kao bi se u poèetku rasta spreèilo stvaranje pokorice i stvorili optimalni uslovi za nicanje- Potrebna je efikasna zaštita od korova, bolesti i štetoèina- Mana ovog naèina gajenja paradajza jeste visok utrošak skupog hibridnog semena
04
Naèin gajenja- U našim klimatskim uslovima proizvodnja paradajza se obavlja u ! zaštiæenom prostoru (tuneli, plastenici,
staklenici) i ! otvorenom polju gajenjem preko rasada ili
direktnom setvom semena na stalno mesto.
Proizvodnja u zaštiæenom prostoruNajveæi deo robne proizvodnje ploda paradajza obavlja se u raznim oblicima zaštiæenog prostora, sa i bez dopunskog zagrevanja.
Zastupljeni su sledeæi tipovi proizvodnje:! Rana zimsko-proleæna! Rana proleæna! Kasna jesenja
Proizvodnja u plastenicima
Kasna jesenja proizvodnja 30.11.2003
Proizvodnja iz direktne setve Prinosi iz direktne setve mogu biti ipreko 100 tona po hektaru
Seje se specijalnim, najbolje pneumatskimsejalicama na meðuredni razmak od 70-100cm
05
AKTIVNA MATERIJA PREPARAT Pre setvePosle setve, a
pre nicanja
Pre
rasaðivanja
Posle nicanjakorova i paradajza
Po
rasaðivanju
napropamid
dikvat-dibromid
dikvat
glifosat
metribuzin
fluazifop-p-butil
trifluralin
DEVRINOL
REGLON FORTE
DIKVAT
HERBATOP
SENCOR
FUSILADE SUPER
ŽUPILAN
2.5-4l/ha
1-2 l/ha
1-2 l/ha
2-4 l/ha
1.5-2 l/ha
0.35-0.5 kg/ha
1.5-2 l/ha
0.5-0.7 kg/ha
1.5-2 l/ha
PROGRAM ZAŠTITE PARADAJZA OD KOROVA
Kod nas nema registrovanih preparata za suzbijanje korova u usevu paradajza iz semena,
ali su u nekim zemljama registrovani sledeæi preparati:
2.5-4l/ha
Gajenje paradajza za svežu potrošnju u najveæem obimu (95%) se obavlja preko proizvodnje rasada, dok se industrijski paradajz najèešæe proizvodi direktnom setvom semena.
Kod nas se poslednjih godina sve više grade savremeni objekti zaštiæenog prostora, pre svega visoki plastenici. Koriste se folije najnovije generacije koje su fotoaktivne i absorbuju, reflektuju ili emituju razlièit deo spektra sunèevog zraèenja. Ovakvi plastenièki objekti, sa opremom za dodatno zagrevanje i kontrolu režima, pružaju odliène uslove za vansezonsko gajenje paradajza.
Potrebni uslovi pri proizvodnji rasada
06
Proizvodnja rasadaRasad se može proizvoditi u svim oblicima zaštiæenog prostora. U objektima gde se vrši grejanje vaduha i zemljišta odgaja se rasad najboljeg kvaliteta. Za proizvodnju u zaštiæenom prostoru vreme setve se odreðuje prema cilju proizvodnje.
Postoji više naèina proizvodnje rasada sa ili bez pikiranja (rasaðivanje sejanaca na veæe rastojanje), a najèešæi su: u leji, kontejnerima, saksijama ili tresetnim kockama.
Za ranu zimsko proleænu proizvodnju paradajza treba koristi rasad sa zaštiæenim korenovim sistemom proizveden u kontejnerima i saksijama gde se sadi biljka sa busenom, a samo za kasnu njivsku proizvodnju može se koristiti rasad golih žila (nezaštiæenog korena), tj. èupan rasad.
KVALITETAN RASAD kod ranog paradajza treba da je visine oko 30cm, kod srednje ranog do 25cm, sa stablom debljine oko 1cm, krupnim, tamno zelenim listovima i obrazovanim prvim cvetovima.
ProizvodnjaVreme
setve
Vreme
pikiranjaVreme
rasaðivanjaBerba
Rana
Kasna (jesenja)
Rana
Kasna (jesenja)
Rana
Kasna
10.01-05.02.
25.05-10.06
10.12-05.01
01.06-10.06
01.03-15.03
01.05-10.05
Vreme setve, pikiranja, rasaðivanja i berbe paradajza u zavisnosti od naèina proizvodnje
U plasteniku bez
dopunskog
zagrevanja
U plasteniku sa
dopunskim
zagrevanjem
Otvoreno
polje
Topla leja
Hladna leja
Topla leja
Hladna leja
Mlaka leja
Hladna leja
10.02-0.02.
20.06-05.07
10.01-10.02
01.07-10.07
01.04-15.04
01.06-10.06
25.3-10.04
20.07-05.08
20.02-20.03
01.08-10.08
01.05-15.05
01.07-10.07
20.05-20.07
15.9-30.10
1.05-15.07
15.09-30.11
01.07-15.09
15.08-10.10
Vreme
proizvodnje
Tip proizvodnje
rasada
Pravilno odnegovan rasad
Termogen za dopunsko zagrevanjevazduha u zatvorenom objektu
Dužina
nicanja u
u danima
OTemperatura vazduha C
Do nicanja5-7 dana posle nicanja Posle toga do kaljenja
Dan Noæ Sunèano Oblaèno Noæ
12-15 8-10 20-22 16-18 12-146-8 oko 20
Temperaturni uslovi za proizvodnju rasada paradajza
Posle
setve
OTemperatura zemljišta C
Dan NoæBroj
2l/m
15 oko 20 oko 13 4-5 15-2022-25 oko 20
Prvih 14 dana Posle 14 dana
Dan Noæ
Tepih i kabl grejaè
Pri proizvodnji rasada u zimskim mesecima (decembar-februar) intenzitet svetlosti je jako nizak (6000-8000 lux-a), a dužina dana kratka (7-8 èasova). Optimum intenziteta (35000 lux-a) i dužine osvetljenja (12-14 èasova) treba obezbediti dopunskim osvetljavanjem rasada. Ova mera ubrzava zrenje plodova i poveæava ukupan prinos te snižava cenu koštanja proizvoda posebno ranog paradajza i do 15%.
07
Sijalice za dopunsko osvetljavanje Luksmetar
Zalivanje
08
Relativna vlažnost vazduha treba da je u optimalnim granicama što je oko 65%.
Supstrati i smeše u koje se seje seme i gaji rasad treba da su sterilisani i da ne sadrže patogene i štetoèine. Dezinfekciju manje kolièine supstrata najbolje je obaviti pomoæu bureta sa vodenom parom ili pak nekim dozvoljenim hemijskim sredstvom (ortocid ili cineb, 50g/m2 leje ili previkur N, 25g/10 l vode)
TIP RASTA NAZIV HIBRIDA PAKOVANJE
Profesional F1
Hector F1
Maunti spring F1
Spidi F1
Florida F1
Balkan F1
Balka F1
Magnus F1
Pantera F1
Amati F1
Atina F1
Belle F1
Sprinter F1
Delfin F1
Big bif F1
Monroe F1
Gardel F1
Šenon F1
Lustro F1
Mi-10 F1
5
5
1500
5
5
1
5
1500
1500
2.5
1
5
1500
1500
2.5
5
1500
1500
1500
1
25
25
16
20
20
3
30
44
15
17
3
60
30
20
20
44
18
40
18
3
SR
SR
SR
VR
R
VR
R
R
R
SR2
R
SR2
R
SR
SR
SR
SR2
SR2
R
SR
220
220
240
220
220
130
130
200
160
180
180
200
180
200
160
200
180
160
160
150
OP
OP
OP
OP
OP
PL
PL
PL
PL
PL/OP
PL/OP
PL/OP
PL
PL
OP
PL
OP/PL
PL
PL/OP
OP
Najzastupljeniji hibridi paradajza na njivama Srbije (2004)
Ogranièenog–niskog
rasta
(determinantni)
Poluvisoki
(polu determinantni)
Neogranièenog –
visokog rasta
(indeterminantni)
CENA
EUR/PAKOVANJU
VREME
STASAVANJA
PROSEÈNA
TEŽINA PLODA
U gr.
MESTO
GAJENJA
Kontejnerska proizvodnja rasada- U objektima sa grejanjem ili za kasnu jesenju proizvodnju rasad paradajza se poslednjih godina sve više seje u kontejnere- Koriste se kontejneri od stiropora ili plastike sa razlièitim preènikom otvora (3-4cm)- Zbog malih zapremina otvora supstrat kojim se kontejneri pune mora biti fine strukture i odgovarajuæe plodnosti- Rani i srednje kasni rasad se seje u kontejnere sa manjim otvorima i kasnije pikira, dok se za kasnu jesenju proizvodnju setva može vršiti u kontejnere sa veæim otvorima i rasad se proizvodi bez pikiranja- Pikiranje se obavlja u saksije preènika 10-12cm- Specijalnim izbijaèima pred pikiranje biljèice se vade iz otvora uz minimalno ošteæenje korena- Na ovaj naèin se proizvodi rasad zaštiæenog korenovog sistema
Proizvodnja rasada u leji- U zimskim mesecima proizvodnja se obavlja u toploj, u proleæe u mlakoj, leti u hladnoj leji- Kod nas se najèešæe koriste jednostrane (obiène) u odnosu na dvostrane (holanski tip) tople leje. Jednostrane mogu biti nadzemne i ukopane- Klasièna leja je pokrivena prozorskim oknima, mada se može pokriti i plastikom- Za zagrevanje leje koristi se svež stajnjak (najbolje konjski, najèešæe goveði) sabijen sa maksimalno 65kg tereta ili kod savremenih leja razni elektrièni grejaèi- Zemljišno ðubrevita smeša koja pokriva stajnjak i u koju se seje seme priprema se najèešæe od nezaražene baštenske zemlje, zgorelog stajnjaka i peska ili treseta (2:2:1). Mogu se koristiti i gotovi supstrati. Debljina supstrata za setvu se kreæe od 15-25cm- Seme se seje u markirane redove ruèno ili mašinski
2- Setvena norma je 6-8g/m2 sa pikiranjem (rana) i 1-1,5g/m bez pikiranja rasada (kasna proizvodnja)- Pikiranje se obavlja u leju na 10x10 ili 12x12cm ili u saksije (rana proizvodnja), dok za srednje ranu njivsku proizvodnju pikiranje se vrši na razmak 6x6cm
Higrometar
Savremena topla leja
decembar-januar
februar
mart
decembar-januar
februar
mart
50-70
40-50
30-40
50-70
40-50
20-30
500-700
400-500
300-400
800-1000
600-800
300-500
0,9-1,3
0,7-0,9
0,5-0,7
1,5-1,9
1,2-1,5
0,6-0,9
Potrebne kolièine svežeg stajnjaka
Ukopane
Nadzemne
Tip tople
leje
Vreme pripreme
leje
Debljina sloja
stajnjaka (cm)
Kolièina stajnjaka
kg 3m
Kontejneri od stiropora
09
izbijaèi kontejnerskog rasada
Proizvodnja rasada u saksijama i tresetnim kockama- Koriste se saksije od plastike, keramike, papira, treseta (Jiffy pot) preènika 10-12cm- Služe da se u njih pikira rasad, ali u ranoj zimsko proleænoj proizvodnji proizvodi se i rasad bez pikiranja. U te svrhe najèešæe se koriste “Jiffy” saksije koje su izgraðene od specijalnog, obogaæenog treseta koji omoguæava sadnju rasada sa saksijom u zemlju. Korenov sistem je na ovaj naèin maksimalno saèuvan, a ranostasnost potencirana- Za najraniju proizvodnju koriste se saksije veæe zapremine- Kod proizvodnje u zimskim mesecima nedostatak svetlosti se može
2 ublažiti postavljanjem manjeg broja saksija i kocki po m
- Najèešæe se koriste tresetne kocke dimenzije 10x10cm- Kocke se prave mašinski od odgovarajuæe tresetne smeše
3- Od 1m smeše dobije se oko 900 kocki- U tresetne kocke se rasad paradajza pikira iz leje ili kontejnera- Formirane kocke se postavljaju u objekat za proizvodnju (staklenik, plastenik...) na stolove ili na tlo presvuèeno plastiènom folijom
Jiffy saksije
Ruèno pravljenje kocki
10-
Setva rasada- Za setvu treba koristiti deklarisano i kvalitetno
seme. - 1 gram semena sadrži 260 do 350 semenki- Seme klijavost zadržava 4-6 godina
o- Minimalna temperatura klijanja je 9 C
o- Na optimalnoj temperaturi za klijanje od 25 C paradajz nièe za 6-8 dana
- Setva u leju i kontejnere može se obaviti ruèno ili mašinski
Kako obezbediti zdrav semenski i sadni materijal?- Seme/rasad se nabavlja od poznatog i pouzdanog dobavljaèa. Pored toga nabavlja se seme poznatih i u praksi proverenih sorti ili hibrida- Izabrati hibrid koji æe u vašim specifiènim uslovima i sistemu gajenja dati najbolji rezultat- Svake godine na manjoj površini testirajte nekoliko hibrida- Dobar hibrid bez optimalne tehnologije proizvodnje, može da izneveri vaša oèekivanja
Hibridno seme dobija se posebnim naèinom ukrštanjakomplikovanijim i dužim u odnosu na proizvodnjusortnog semena. Kao rezultat ovakvog ukrštanja javlja se hibridna snaga, zahvaljujuæi kojoj su ove biljke bujnijeg porasta, veæe otpornosti i veæeg po-tencijala za prinos od biljaka proizvedenih iz sortnogsemena. Hibridna snaga kod paradajza se ogledau poveæanju prinosa, ranostasnosti, a naroèito uranijem zrenju plodova prve i druge etaže. Jedna odosobenosti hibrida jeste da ove povoljne osobinezadržavaju samo u prvoj generaciji, zato se hibridnoseme mora svake godine iznova obnavljati, tj.kupovati. Hibridni paradajz pored imena nosi oznaku F1.
Šta je to hibridno seme ?
11
Ruèna setva paradajza u plastiène kontejnere
Sto za automatsku setvu kontejnera
Ukrštanje paradajza
1 2 broj semenki; pogodan za drugu setvu (jesenju proizvodnju) VR-vrlo rani, R-rani, SR-srednje rani; OP-otvoreno polje, PL-plastenik
TIP RASTA NAZIV HIBRIDA PAKOVANJE
Topkapi F1
Florida 47 F1
Hector F1
Orco F1
Narvik
NS niski
Mobil
Ivet F1
Balka F1
Balkan F1
Magnus F1
Queen F1
Belle F1
Monro F1
Vedeta F1
Amati F1
Big beef F1
Sprinter F1
Shannon F1
Lustro F1
Nemo Netta F1
Nemo Tammi F1
Raissa F1
Alambra F1
Opera F1
Jeremy F1
Falcato F1
Petula F1
Jenna F1
Zlatni jubilej F1
NS-6 F1
Maraton F1
Kazanova F1
11000
5
5
1 1000
10
50
1000
1500
5
1
1500
1500
5
5
5
2.5
2.5
1500
1500
1500
1500
1500
1100
1500
11000
1500
1500
1250
1250
5
5
1
1
1425
1500
1885
1425
50
180
190
3300
2225
235
3300
1725
4500
2775
3250
1275
1500
2250
3000
1350
2250
2250
1200
2400
2925
4125
4125
2775
1425
550
600
240
240
R
R
SR
VR
SR
R
SR
R
R
VR
R
2R
SR
2SR
R
2SR
SR
R
SR
R
SR
SR
R
R
2R
2R
2SR
SR
R
SR
R
SR
SR
180
220
220
180
120
120
130
160
130
130
200
250
180
160
200
180
220
180
200
160
180
180
180
160
180
180
180
150
200
180
140
200
250
OP/PL
OP
OP
OP/PL
OP
OP
OP
PL
PL
PL
PL
OP/PL
PL/OP
PL/OP
PL/OP
PL
PL
PL
PL/OP
PL/OP
PL/OP
PL/OP
PL
PL
PL
PL/OP
PL/OP
PL
PL
OP
OP
OP
OP
Najzastupljenije sorte i hibridi paradajza u Srbiji (2004)
CENA
DIN/PAKOVANJU
VREME
STASAVANJA
PROSEÈNA
TEŽINA PLODA
U gr.
MESTO
GAJENJA
Ogranièenog–niskog
rasta
(determinantni)
Poluvisoki
(polu determinantni)
Neogranièenog –
visokog rasta
(indeterminantni)
Pikiranje- Mera kojom se reguliše i omoguæava
odgovarajuæi vegetacioni prostor za normalan
i nesmetan rast i razvoj biljaka- Faza razvijenih kotiledonih listiæa i zaèetaka
prvih pravih listova je period kada treba
izvršiti pikiranje rasada- Pikiranje se vrši u leju, saksije ili kocke- Pre pikiranja rasad treba zaliti (posebno
proizveden u leji), lagano vaditi iz supstrata sa dosta zemlje kako bi se korenov sistem što
manje oštetio
- Pikiranje u leji se izvodi “pod prst” ili malom sadiljkom. Zemlja se malo sabije i zalije.- Posle pikiranja vlažnost vazduha se poveæava na 90%, a temperatura
o vazduha se spušta na 16-18 C
Pikiranje rasada paradajza
KalemljenjeKalemljenjem paradajza na posebno selekcionisane podloge dobija se:
! snažan korenov sistem, otporniji na bolesti i štetoèine,
! lakša proizvodnja zdravstveno bezbedne hrane,! poveæan prinos i ujednaèen kvalitet plodova.
Ovu skuplju proizvodnju opravdava kvalitet koji ima cenu.
Rasad se pre rasaðivanja postepeno privikava na nove životne uslove pod kojima æe nastaviti rast i razviæe. Ova mera je posebno znaèajna kod proizvodnje rasada za otvoreno polje ili u objektu bez grejanja. Kaljenje poèinje 2 nedelje pred rasaðivanje postepenim, pa zatim sve jaèim provetravanjem i snižavanjem temperature supstrata i vazduha. Prihranjivanje kalijumovim ðubrivima pojaèaæe otpornost na nepovoljne uslove, posebno niske temperature. Dobro okaljen i odnegovan rasadpresaðuje se na stalno mesto gde æe se lako prilagoditi novonastalim životnim uslovima.
Kaljenje rasadaRasad je kvalitetniji ako je razmak pikiranja veæi
12
- Provetravanjem održavati temperaturu u optimalnim granicama- Zalivanje vršiti obilnije i reðe, kako bi voda stigla do donjeg dela supstrata- Ukoliko se leje u toku noæi pokrivaju asurama potrebno ih je neposredno pre izlaska sunca skinuti
2- Prihranjivanje (proizvodnja u leji) se obavlja sa 10 litara vode/m leje u kojoj je rastvoreno 20-30 g NPK 15:15:15 ukoliko je rasad primetno slab i svetlozelen. Posle prihranjivanja leju dobro zaliti da se ne zadrže ostaci ðubriva na lišæu. Prihranjivanje preko lista (folijarno) se može obavljati teènim ðubrivima na svakih 10-14 dana- Gotovi supstrati pri kontejnerskoj i saksijskoj proizvodnji treba da sadrže hraniva do kraja rasadnièarskog perioda
Nega rasada
Okalemljen rasad paradajza
Važni momenti u proizvodnji rasada- Kolièinu svežeg stajnjaka za zagrevanje leje pravilno odrediti- Pri formiranju tople leje sa svežim stajnjakom setvu semena u leju vršiti tek kada se temperatura u formiranoj leji stabilizuje (5-7 dana posle formiranja)- Kada biljke niknu spustiti temperature u trajanju 5-7 dana (i dnevne i noæne)- Provetravati leju i kad je hladno (kratko i energièno)- Staklo ili plastika moraju biti èisti i bez asura tokom dana- Pikiranje vršiti u saksije odgovarajuæe velièine (jogurt èaše su male i loše)- Supstrat za setvu i pikiranje treba da je dezinfikovan
Dezinfekcija supstratavodenom parom
20-30 minuta
Su
pst
rat
Voda
15-25 cm
13
- Zaštitu od bolesti i štetoèina vršiti preventivno- Pri proizvodnji u leji korovi se suzbijaju plevljenjem na stalno mesto gde æe se lako prilagoditi novonastalim životnim uslovima
14
Malè folije i folije za plastenikeNije svaka folija dobra. Pri odabiru PE folije presudan uticaj ima tip i naèin proizvodnje.
- Za plastenièke objekte koristiti UV stabilizovane, nekapajuæe, antivirusne ili “IR blocking” folije
- Bele malè folije poveæavaju kolièinu difuzne svetlosti (dobre za zimsku proizvodnju), crvene folije utièu na ranostasnost, dok se žute koriste za proizvodnju na otvorenom polju (smanjuju štete od insekata)
Kako bi se izbegla greška u proizvodnji paradajza i uštedeo novac, pri odabiru “prave” folije treba konsultovati struèno lice.
15
Rasaðivanje- Za rasaðivanje paradajza temperatura zemljišta o
treba da bude 15-16 C - Sadnju je najbolje obavljati po oblaènom vremenu, u veèernjim ili jutarnjim èasovima - Zemljište za sadnju treba dobro pripremiti (10-15 dana pre sadnje), da bi se zemlja do sadnje slegla - Gustina sadnje može biti manja ili veæa, u zavisnosti od sorte/hibrida, sistema gajenja, plodnosti zemljišta, ranostasnosti- Prilikom utvrðivanja gustine, najbolje je poštovati preporuke proizvoðaèa za tu sortu/hibrid. U nas se paradajz najèešæe sadi na razmak 80 x 30-40 cm ili u dvostruke redove sa razmakom u leji 50-60x40-50cm i rastojanjem izmeðu centra leja 150-200cm - Za ranu proleænu i kasnu jesenju proizvodnju u plastenicima i staklenicima preporuèuju se maksimalne gustine useva od 25000 biljaka/ha- Prerastao rasad se sadi vertikalno uz dodatno “polaganje” u zemlju, nešto iznad kotiledonih listova- Rasad u saksijama i kontejnerima vadi se sa celim busenom zemlje i tako sadi. Rasad u hranljivim kockama i džifi saksijama sadi se direktno. Tako se koren ne ošteæuje i u razvoju biljke ne dolazi do zastoja- Za pravilnu sadnju treba obezbediti èvrstu vezu korena i zemlje- Zalivanje izvršiti odmah nakon sadnje
Rasaðivanje paradajza u stakleniku
Polaganje paradajzaprilikom sadnje
2Broj biljaka na 100m u zavisnosti od šeme rasaðivanja
Izmeðuredova (cm)
70
80
90
100
30
476
416
370
333
35
408
357
317
286
40
357
312
277
250
45
317
278
247
222
50
285
250
222
200
Razmak U redu cm
Primena žute malè folije
Mere nege
Posle kiše ili navodnjavanja razbiti pokoricu okopavanjem ili kultivacijom (proizvodnja na otvorenom polju bez malè folije)
Provetravanje u zaštiæenom prostoruOsnovni naèin održavanja optimalne temperature i vlažnosti vaduha. Plastenici sa krovnim otvaranjem (minimum 20%) su mnogo bolje rešenje u našim klimatskim uslovima od plastenika sa boènim otvaranjem
Obrada zemljišta u toku vegetacije
16
PrihranjivanjeU savremenim sistemima gajenja paradajza (pre svega u zaštiæenom prostoru) mineralna ðubriva se dodaju preko sistema za navodnjavanje (fertigacija). U odreðenim fazama razvoja biljke zahtevaju neka hraniva u veæoj ili manjoj meri. Treba znati da
- Posle rasaðivanja u periodu od 8 do10 dana treba koristiti formulacije N (azota), P (fosfora), K (kalijuma) u odnosu 1:2:1 (istaknut fosfor)- U periodu intenzivnog vegetativnog porasta do momenta cvetanja (3-4 nedelje) koristiti formulacije NPK u odnosu 1:1:1- Od zametanja do prve berbe (4-5 nedelja) odnos NPK hraniva treba da je 2:1:3, tj. forsira se kalijum- Od prve do poslednje berbe odnos NPK je 2:1:4, gde je kalijum još prisutniji
Sva uvozna vodotopiva ðubriva imaju odgovarajuæe formulacije sa mikroelementima, te stoga pored NPK i mikroelemenata posebno u drugoj polovini vegetacije dodatno treba dodati kalcijum i magnezijum i to prema uputstvu struènog lica.
Specifiène mere negePostavljenje oslonca i vezivanjeFormiranje uzgojnog oblika.
Poveæanjem broja grozdova po biljci poveæava se ukupan, ali smanjuje rani prinos i pogoršava njegov kvalitet. Zavisno od cilja proizvodnje, formira se i odgovarajuæi uzgojni oblik biljke. Zbog toga se u ranoj proizvodnji paradajz gaji na jedno, reðe na dva stabla.Ukoliko se gaji na dva stabla ostavlja se prva boèna grana. Ostali boèni izdanci (zaperci) se odstranjuju (pinciraju) u ranoj fazi, do maksimalne dužine 5cm.Pinciranje je najbolje obaviti oštrim nožem ili makazama ukoliko su boèni izdanci preko 10cm. Ako se paradajz gaji na jedno stablo, onda se kod ranih sorti vrh glavnog stabla zakida iznad èetvrte ili šeste cvetne grane, a kod kasnih sorti krupnih plodova iznad šeste do osme cvasti. Iznad poslednje cvasti ostavlja se maksimalan broj listova.
Oplodnja paradajza Na otvorenom polju oplodnju paradajza pomažu vetar i insekti. U plastenicima i staklenicima njihovo delovanje je smanjeno te se javlja problem nedovoljne oplodnje cvetova i smanjen prinos. Zbog toga moramo pomoæi oplodnju i to na sledeæe naèine po važnosti:- Veštaèkim košnicama sa bumbarima (3
2košnice/1000m )- Elektriènim zujalicama- Protresanjem noseæe konstrukcije (žice)- Ventilatorima
Primena hormonskih preparata pri oplodnji paradajza nije dozvoljena i posledica je proizvodnje u lošim plastenicima bez grejanja, gde gore navedeni naèini pomoæi oplodnje ne daju dobre rezultate.
“Venturi” sistem za fertigaciju
NavodnjavanjeOdreðivanje zalivnih normi i intervala izmeðu zalivanja je vrlo važan momenat u proizvodnji. Izvodi se najèešæe:! vizuelnom metodom (nije pouzdana)! sistemom dva i više tenziometara
(zadovoljavajuæa metoda)! elektriènim senzorima (najbolji, ali i najskuplji
metod)
Vrednosti na tenziometru od 0,35 do 0,50 bara ukazuju da je potrebno krenuti sa zalivanjem. Zalivanje se prekida kada skala na tenziometru doðe na 0,1 bar.Najbolje je postaviti tenziometre na 20, 40 i 60cm dubine.
Na nedostatak vlage u zemljištu paradajz je najosetljiviji u fazi:- posle rasaðivanja - cvetanja i plodonošenja
U fazi kaljenja rasada, kao i posle rasaðivanja treba privremeno zasušiti biljke, a kasnije u fazi intenzivnog porasta intenzivirati navodnjavanje.
Paradajz u grodanu sa ubodnim kapljaèem
Tenziometar
Zakidanje zaperaka
Zakidanje donjih listova
Donji listovi se zakidaju ispod cvetne granèice u kojoj zapoèinje zrenje
Košnice sa bumbarima
17
18
Gljiviène bolesti rasada(Pythium spp., Rhizoctonia solani, Phytophtora spp., ...)
Pri proizvodnji paradajza iz rasada može doæi do pojave velikih šteta na klijancima i mladim biljkama. Na prizemnom delu klijanca javljaju se vodenaste pege. Tkivo se suši i propada. Obolele biljke se tope i nestaju. Javlja se u oazama.Osnovni razlozi pojave oboljenja su loši uslovi u kojima se rasad proizvodi, pre svega visoka vlažnost supstrata i vaduha, visoka temperatura, slaba osvetljenost i velika gustina useva.
- Sterilizacija supstrata za setvu i pikiranje- Stvoriti optimalne uslove za biljku paradajza- Tretirati fungicidima kao što su Previcur,
Bakrocid, Blauvit, Dithane M-45, Cineb S-65...
Mere suzbijanja
NAZIV PREPARATA
BAKROCID - 50
ANTRAKOL
CINEB S-65
DITHANE M-45
RIDOMIL MZ
EQUATION PRO
TATTOO
RONILAN
SAPROL
SCORE 250
GALATION G-5
TALSTAR
MOSPILAN
AKTIVNA MATERIJAKoncentracija (%)
Doza (kg ili l/ha)Karenca
1(Dana)
Plamenjaèa
Plamenjaèa; Crna i siva pegavost
Plamenjaèa; èaðava plesnivost lista
Plamenjaèa; Crna i siva pegavost
Plamenjaèa; Crna i siva pegavost
Plamenjaèa; Crna pegavost
Plamenjaèa; Crna i siva pegavost
Siva i bela trulež
Pepelnica
Crna pegavost
Zemljišne štetoèine
Obièni pauèinar, bela leptirasta vaš
Bela leptirasta vaš
PREPARATI ZA ZAŠTITU PARADAJZA OD BOLESTI I ŠTETOÈINA
Bakar-oksihlorid
Propineb
Cineb
Mankozeb
Metalaksil+mankozeb
Cimoxanil+famoxadon
Propamocarb-hidrohlorid+mankozeb
Vinklozolin
Triforin
Difenokonazol
Fenitrotion+malation
Bifentrin
Acetamiprid
Bolesti
05-0.75%
0.2-0.25
0.2-0.3%
0.25%
0.35%
0.04%
4 kg/ha
1-2 l/ha
0.1%
0.05%
20-25kg/ha
0.02-0.05%
0.02-0.03%
14
14
14
14
21
3
14
21
35
14
42
7
7
1Karenca je propisan najkraci period koji mora proteci izmedu primene sredstva za zaštitu bilja i berbe
FUNGICIDI
INSEKTICIDI
Bolesti paradajza
19
Najveæa osetljivost biljakaje u fazi od nicanja do pikiranja
Plamenjaèa (Phytophthora infestans)
Prièinjava velike štete u proizvodnji paradajza. Obzirom da se parazit pri povoljnim uslovima za razviæe bolesti veoma brzo širi uništavajuæi najveæi deo lisne mase biljaka, gubici prinosa i pogoršanje kvaliteta proizvoda su veliki.
Simptomi se kod paradajza javljaju na svim nadzemnim organima biljaka. Na listu su pege svetlozelene i vodenaste. Ubrzo nakon pojave prvih simptoma obièno ceo list bude zahvaæen nekrozom. Potpuna defolijacija i propadanje lista lista se èesto dešava za 10-14 dana. Oboleli plodovi lako opadaju. Prve zaraze se ostvaruju na donjim listovima odakle se bolest veoma brzo širi na ostale delove biljaka. Prohladno i vlažno vreme pogoduje razvoju plamenjaèe.
Pored gajenja manje osetljivih sorti/hibrida paradajza, skoro redovno se moraju izvoditi i hemijske mere zaštite.
Simptomi
Mere zaštite
Simptomi plamenjaèe na listovima
Simptomi plamenjaèe na plodovima
! STROGO SLEDITE UPUTSTVO ZA UPOTREBU PREPARATA
! POŠTUJTE KARENCU
! U BORBI PROTIV BOLESTI I ŠTETOÈINA KORISTITE SVE RASPOLOŽIVE PREVENTIVNE MERE
Predatori i lovne trake u integralnoj zaštiti
paradajza
20
Crna pegavost (Alternaria solani)
Usled sušenja jaèe zaraženih listova, štete mogu biti velike. Parazit napada i plodove biljaka, što može u znatnoj meri da pogorša kvalitet proizvoda.
Ovaj parazit napada sve nadzemne organe paradajza, Prvi simptomi bolesti se pojavljuju na donjim, najstarijim listovima. Pege su na poèetku sivomrke boje sa nekrozom tkiva i sa karakteristiènim zonama rasporeðenim u vidu koncentriènih krugova (kao godovi na preseku stabla drveta). Na listu su pege najpre sitne, nepravilnog oblika. Kasnije, one postaju manje–više okrugle, dostižu u preèniku 1-1,5 cm i èesto su okružene hlorotiènim oreolima. Jaèe zahvaæeni listovi požute i nekrotiraju. Sasušeno lišæe ostaje na stablu. Sliène pege se obrazuju i na plodovima. Pege na stablu su ovalnog oblika i znatno su veæe od onih na listovima i plodovima i zahvataju dublje slojeve tkiva. Ukoliko pega prstenasto obuhvati stablo, naroèito prizemni deo kod mladih biljaka paradajza, dolazi do uvenuæa. Prohladno i vlažno vreme ne odgovara razvoju bolesti.
- Upotreba zdravog semena paradajza ili rasada, zatim dezinfekcija zemljišta u lejama, pravilan plodored,izbalansirano dubrenje, navodnjavanje i uništavanje zaraženih ostataka biljaka, predstavljaju osnovne preventivne mere zaštite u suzbijanju ovog parazita. - Hemijske mere
Simptomi
Mere zaštite
Èaðava plesan lista (Fulvia Fulva, sin. Cladosporium fulvium)
Ova bolest se uglavnom javlja na paradajzu u plastenicima i staklenicima. U povoljnim uslovima može pruzrokovati veæe štete
Oboljenje se ispoljava uglavnom na lišæu, najpre na donjim delovima biljaka. Parazit se retko javlja na cvetovima, plodu i stablu paradajza. Na licu lista nastaju prvo svetlozelene i žutozelene pege sa nejasnim rubovima. Kasnije zahvaæeno tkivo nekrotira i dobija mrku boju. U isto vreme sa donje strane lista gljiva formira gustu, sivomrku prevlaku. Usled poveæanja površine zahvaæene nekrozom lišæe se uvija, suši i opada.
- Regulacija temperature, vlage i osvetljenja predstavljaju preventivne mere u borbi sa ovim parazitom. - Hemijska zaštita
Simptomi
Mere zaštite
21
Crna pegavost ploda
Crna pegavost lista
Simptomi
Mere zaštite
Ispoljavaju se u vidu brojnih sitnih okruglastih pega na površini lista. Pege su u središtu sive a po ivici zagasitomrke. U sredini pege jasno se zapažaju crne taèke. Èesto dolazo do spajanja pega, jako zaraženo lišæe najpre se uvija, zatim suši i opada. Prvi simtomi se javljaju na donjem, starijem lišæu i šire na gore ka vršnom delu biljke. Prve zaraze mogu nastati rano, prilikom proizvodnje rasada. VIažno vreme sa èestim kišama i srednje dnevnim temperaturama
0izmeðu 16 i 27 C veoma pogoduje brzom širenju parazita, kada biljke mogu da ostanu skoro bez lisne mase, što jako nepovoljno utièe na prinos i kvalitet plodova.
Sa merama zaštite treba poèeti još tokom proizvodnje rasada. Za setvu treba koristiti nezaraženo seme i sejati ga u nezaraženi supstrat. Hemijska sredstva za suzbijanje crne pegavosti deluju I na ovu bolest.
Siva pegavost (Septoria lycopersici)Siva pegavost
Èaðava plesan - lice i nalièje lista
Siva trulež (Botrytis cinerea)
Siva trulež se javlja na paradajzu u plastenicima i staklenicima, retko u poljskim uslovima. Mestimièno izaziva veæe šete.
Iako se siva trulež može sresti na rasadu, (gde izaziva simtome “topljenja” rasada) ova bolest se uglavnom javlja na raznim delovima odraslih biljaka. Zaraza se uoèava na ostacima zakinutih zaperaka na stablu, kruniènim listiæima posle oplodnje cvetova, na peteljkama i tkivu zelenih plodova. Posebno su štetne infekcije prizemnog dela stabla ili na spojnom mestu peteljke i ploda. U uslovima visoke vlažnosti na mestima infekcije obrazuje se sivkasta navlaka micelje od organa za razmnožavanje. Zaraženo tkivo zahvata vlažna trulež i propada. Kao posledica razvoja gljive na spojnom mestu ploda i peteljke dolazi do razmekšavanja tkiva i opadanja ploda.Niže temperature i visoka vlažnost vazduha pogoduju razvoju ove bolesti.
Plastenike podizati na ocednim mestima. Temperaturu u zaštiæenom prostoru održavati na nivou povoljnom za rast razvoj paradajza. Adekvatnim zalivanjem biljaka i urednim provetravanjem smanjiti vlažnost vazduha u gajenom usevu. Ostatke zaraženih biljaka iznositi iz zaštiæenog prostora i uništavati ih.
Simptomi
Mere zaštite
Siva trulež
22
Bakterioze
Simptomi
Ispoljavaju se na svim nadzemnim organima zaraženih
biljaka. Prvi simptomi uoèavaju se na donjem lišæu u
vidu sitnih tamnozelenih pega, vlažnog izgleda,
oivièenih hlorotiènim (žutim) oreolom. Tkivo u okviru
pega izumire dobijajuæi tamnomrku do crnu boju, po
èemu je bolest i dobila ime. Usled pojave veæeg broja
pega, list žuti i opada. Tamne, vlažne pege ispoljavaju
se i na stablu i peteljkama lista i ploda.
Najkarakteristiènije promene nastaju na mladim
nesazrelim plodovima. Na površini ploda obrazuju se
sitne sjajnocrne pege. Okolno tkivo je neznatno ugnuto
i pri zrenju umesto crvene dobija žutu boju. Spajanjem
pega dolazi do zastoja u porastu okolnog tkiva i
deformacije ploda. Izvor infekcije je zaraženo seme i 0
ostaci obolelih biljaka. Temperatura od 17-25 C i
poveæana vlažnost su preduslovi za pojavu ove bolesti.
Bela trulež (Sclerotinia sclerotiorum)
Nanosi štete pre svega u zaštiæenom prostoru u uslovima produženog hladnog vremena i veæe vlažnosti zemljišta. Mere zaštite su iste kao kod sive truleži.
Bela trulež
Uvenuæe biljaka (Fusarium oxysporum Iycopersici, Verticillim spp.)
Ova bolest se uglavnom javlja u staklenicima i plastenicima i veæe štete izaziva na osetljivim sortama paradajza. Uvenuæe biljka izaziva nekoliko parazitnih gljiva koje se održavaju u zaraženim biljnim ostacima.
Oboljenje se može uoèiti na klijancima još u toplim lejama posle rasaðivanja biljaka (hloroza, patuljast rast). Najvažniji simptomi oboljenja javljaju se u vidu hloroze donjeg lišca u vreme formiranja plodova. Lišæe obolelih biljaka gubi turgor i svenjava u najtopljim delovima dana, dok se noæu, naroèito posle zalivanja, delimièno oporavlja. Razvojem bolesti lišæe se suši i propada, a biljke venu i uginjavaju. Zametnuti plodovi ostaju sitni i opadaju. Na popreènom ili uzdužnom preseku stabla može se zapaziti tamnjenje sudovnih snopiæa. Paraziti prodiru u koren a zatim u stablo, zapušavajuæi sudovne elemente zbog èega dolazi do spreèavanja protoka vode i mineralnih materija u biljci. Fuzariozno uvenuæe se intenzivnije javlja pri višim temperaturama na kiselim i peskovitim zemljištima, dok verticilioza veæe štete prièinjava u hladnjim uslovima.
Ova bolest se teško suzbija hemijskim putem. Izbor otpornijih sorti predstavlja jedinu sigurnu meru zaštite. Pored toga plodored i proizvodnja zadravog rasada su važne preventivne mere.
Simptomi
Mere zaštite
Fuzariozno uvenuæe
Verticilozno uvenuæe
Crna pegavost lišæa i krastavost plodova paradajza (Pseudomonas syringae pv. tomato)
Mere zaštiteNajbolji efekat postiže se primenom preventivnih mera kao što su plodored, uklanjanje ostataka obolelih biljaka, regulacija temperature i vlažnosti, upotreba zdravog semena.
Efikasna hemijska zaštita je ogranièena kada su u pitanju bakterioze. Primena preparata na bazi bakra (Blauvit, Bakrocid…), može umanjiti brzinu širenja ove bolesti.
Simptom na plodu
Simptom na listu
23
Tokom leta, može doæi do pojave masovne infekcije plodova i višestrukog smanjenja prinosa.
Na listu se uoèavaju male, vlažne ili uljaste pege nepravilnog oblika. Vremenom sredina pege dobija mrku, a periferni deo ljubièasto mrku boju. Pege se šire i spajaju, a obolelo tkivo se lomi i ispada. Na stablu se mogu zapaziti vlažne, tamnozelene pege nepravilnog oblika, koje izazivaju prstenovanje i sušenje vršnog dela stabla. Najèešæi simptomi su na plodovima paradajza. Pege na nezrelim plodovima su u poèetku vrlo sitne i zelenkasto mrke. Širenjem pega, obolelo tkivo postaje mrko, a u sredini se uoèavaju zrakaste pukotine. Nastale promene se nepravilno razvijaju dobijajuæi karakteristièan izgled krasta, po èemu je bolest i dobila ime. Oboleli plodovi se deformišu i gube tržišnu vrednost ili potpuno izumiru.
Simptomi
Na mlaðim biljkama nastaje mozaik a listovi postaju duži i šiljati. Na starijim biljkama takoðe se javlja mozaik bez deformacija liski. Obolele biljke mnogih sorti sa starošæu se prividno opravljaju meðutim i dalje su zaražene i daju umanjeni rod.
Virusi se lako šire izvoðenjem brojnih agrotehnièkih operacija, naroèito ako se u blizini nalazi izvori zaraze i ako postoji velika migracija insekata
Bakteriozna krastavost plodova paradajza (Xanthomonas campestris pv. vesicatoria)
Virus mozaika duvana na paradajzu (Tobacco mosaic virus)
Viroze
24 25
Bakteriozna krastavost plodova paradajza
Ova bakterioza predstavlja ozbiljan problem. Može oboleti paradajz u plastenicima i na polju tokom celog vegetacionog perioda, pri èemu dolazi do izumiranja celih biljaka i pogoršanja kvaliteta plodova. Infekcija nastaje kroz prirodne otvore ili kroz povrede. Bakterija se širi kapima kiše, odeæom, kao i izvoðenjem raznih oparacija u plasteniku pri èemu èovek prenosi inokulum sa zaraženih na zdrave biljke.
Uvelost pojedinih granèica i liski, a kasnije èitave biljke, nastaje kao posledica prisustva i širenja bakterije sprovodnim sistemom. Osim toga može se uoèiti i pegavost lišæa, a jedan od karakteristiènih simptoma na plodu su i mrke pege sa belièastim oreolom. Po stablu granèicama i peteljkama lista i ploda javljaju se pege u okviru kojih tkivo puca pretvarajuæi se u rane.
Simptomi
Bakteriozna uvelost i rak paradajza (Clavibacter michiganensis subsp. michiganensis).
Bakteriozna uvelost i rak paradajza
Prvi simptomi izazvani virusom ispoljavaju se u vidu blagog šarenila starijeg lišæa. Kasnije razvijeni izdanci podležu dubokim morfološkim promenama dobijajuæi konèast izgled poznat kao “nitavost paradajza”. Obolele biljke zaostaju u porastu, kržjave su a kolenca su im èesto zbijena. Cvetovi mogu biti sterilni a formirani plodovi su sitniji, èvrsti, slabog kvaliteta. Sa zaraženih na zdrave biljke virus se može širiti sokom, što je znaèajno kod rasada, kao i biljnim vašima.
Virus mozaika krastavca na paradajzu (Cucumber mosaic virus)
Simptomi
Mere zaštite
Poèetni simptom oboljenja je zadebljanje nerava na mladom lišcu na kome se mogu javiti i nekrotiène prstenaste pege. Mlado zaraženo lišæe uvija se naniže i postaje krto. Stablo se savija i skraæuje. Biljka dobija žbunast izgled. Tipièan simptom bolesti je bronzasta boja koja se prvo javlja sa nalièja lista, a zatim se širi po èitavoj liski. Na plodovima nastaju bledocrvena, a ponekad i bela zona, oivièena koncentriènim prstenovima.
Gajiti otpornije sorte i hibride. Rasad paradajza i paprike proizvoditi u odvojenim lejama. Redovno suzbijati tripse insekticidima poèevši rano s proleæa. U usevima i njihovoj okolini uništavati ostale osetljive, posebno korovske biljke kao moguæe nosioce zaraze. U koliko se u usevu pojave obolele biljke, treba ih poèupati i spaliti. Za proizvodnju rasada koristiti seme od poznatog dobavljaèa.
Virus bronzavosti paradajza (Tomato spotted wilt virus)
Virus mozaika duvana
Virus mozaika krastavca
Virus bronzavosti paradajza
Trulež vrha ploda paradajza
Sunèeve ožegotine
Deformacije plodova (maèije lice)
Pukotine ploda
Naduvani (prazni) plodovi
Na vrhu ploda razvija se smeða ili crna pega. Osnovni uzrok predstavlja nedostatak kalcijuma u periodu intenzivnog razvoja ploda. Kolebanje vlažnosti zemljišta pri visokim temperaturama i prekomerna doza azota u toj fazi još više pospešuju pojavu ovog simptoma.
Jako sunèevo zraèenje dovodi do stvaranja ožegotina na plodovima koji su mu direktno izloženi. Izborom otpornijih (sa više lisne mase) sorata i mrežama za senèenje mogu se izbeæi veæe štete.
Vrh ploda je naboran i pun ožiljaka. Ako se tri nedelje posle cvetanja jave visoke ili niske temperature (van optimuma) veæi procenat plodova imaæe ovaj simptom.
Javljaju se u periodu obilnih padavina (ili navodnjavanja) i visokih temperatura, najèešæe na otvorenom polju, gde je teško kontrolisati vlažnost zemljišta
Niske ili visoke temperature, visoka relativna vlažnost i prekomerne kolièine azota onemoguæavaju normalnu oplodnju što utièe na pojavu ovakvih plodova.
Azot.
Fosfor.
Kalijum.
Magnezijum.
Gvožðe.
Bor.
Mangan.
Rastenje biljaka je smanjeno. Listovi su sitniji. Znaci nedostatka se prvo primeæuju na starijim listovima, oni postaju svetlozeleni, kasnije svetložuti.
Prvi vidljivi znak je usporen rast. U poèetku stariji listovi imaju tamnozelenu boju, kasnije dobijaju crvenkastoljubièastu ili tamnopurpurnu boju. U kasnijim fazama mogu se pojaviti nekrotiène pege, a listovi se suše i opadaju.
Na obodu liski javlja se hloroza sa nekrotiènim pegama.
Prouzrokuje pojavu žutice na starijem lišæu pri èemu je samo lisno tkivo duž glavnih nerava zeleno.
Listovi postaju hlorotièni, a nervatura lista ima braonkastu boju.
Manifestuju se pojavom žutih pega na listovima ogranièenih okolnim lisnim nervima. Ivice liske se uvijaju, a vrh nekrotira i propada.
Izaziva hlorozu vršnog lišæa, zelena boja se zadržava samo oko najfinijih nerava. Obolele liske su istanjene.
Neparazitske bolesti Simptomi nedostatka pojedinih hranljivih elemenata
26 27
Trulež vrha ploda
Sunèeve ožegotine
Deformacije plodova
Pukotine ploda
Naduvani (prazni) plodovi
Nedostatak fosfora
Nedostatak magnezijuma
Bela leptirasta vaš (Trialeurodes vaporariorum)
Crveni pauk (Tetranychus urticae)
Korenova nematoda (Meloidogyne spp.)
Kalifornijski trips ( Francliniella occidentalis), Biljne vaši (Aphideae), Zemljišne štetoèine i dr.
Mere zaštite.
Odrastao insekat je belièaste boje dužine do 2mm. U toku godine ima veæi broj generacija. Polaže jaja na nalièju lista iz kojih se pile zelenkaste larve. Hrane se sisajuæi sokove biljaka. Veoma se teško hemijski suzbija.
Nalaze se na nalièju lista, gde ispredaju pauèinu izmeðu glavnih nerava. Pri veæem napadu lišæe dobija bledozelenksatu boju.
Nadzemni delovi biljaka zaostaju u porastu i nakon odreðenog vremena venu i uginu. Na korenu biljaka u delu tkiva gde se ubušila larva dolazi do hipertrofije tkiva i stvaranja tumoroznih tvorevina, tzv. gala i guka.
Gajenje otpornih hibrida, plodored, uklanjanje i
spaljivanje ostataka napadnutih biljaka, korišæenje lovnih traka i predatora su najbolje mere. Hemijska zaštita dolazi kada prethodne mere ne daju rezultat.
Štetoèine paradajzaBela leptirasta vaš
Ošteæenje listaod crvenog pauka
Korenova nematoda
- Za lokalno tržište paradajz se bere u punoj biološkoj i fiziološkoj zrelosti, kada postigne karakteristiènu, najèešæe crvenu boju ploda
o- Zreli plodovi se èuvaju 3-4 nedelje na temperaturama 15-20 C, pri RVV oko 85%
- Za udaljena tržišta plodovi se beru znatno ranije, u vreme pojave ružièaste boje na vrhu ploda - Postoje hibridi (long shelf life) koji nose genetsku predispoziciju za dugo èuvanje i naknadno sazrevanje plodova. Ovi genotipovi imaju èvrste plodove i pogodni su za transport na veæe udaljenosti - “Shelf life” tipovi paradajza mogu se posle branja èuvati nekoliko onedelja u odgovarajuæim uslovima (temperatura 10 C i RVV 80%)
- Gajenje ovakvih hibrida posebno ima smisla ukoliko se paradajz gaji u kasnoj plastenièkoj proizvodnji bez dopunskog zagrevanja, kada se plodovi moraju ubrati bez obzira što nisu fiziološki dostigli punu crvenu boju, ukoliko preti opasnost od izmrzavanja. Ukoliko hoæemo da postignemo ujednaèeno i brže sazrevanje plodova u skladište se unose zreli plodovi (emituju etilen) - Na ovaj naèin u moguænosti smo da iskoristimo usporeno (prolongirano) sazrevanje plodova i svežu robu duže imamo u ponudi na tržištu
2- Prinosi se kreæu od nekoliko kilograma do preko 50kg/m , što zavisi od naèina gajenja, vremena i dužine proizvodnje, hibrida
28
Maloprodajna cena paradajza u Srbiji za 2002, 2003, i 2004 god.
120
100
80
60
40
20
0maj jun jul avg. sept. okt. nov.
2002
2003
2004
Kalkulacija proizvodnje
Berba, èuvanje i pakovanje
- Cena paradajza je veoma promenljiva- Vansezonska proizvodnja po pravilu donosi veæi profit- Kvalitetni i dobro upakovani plodovi ostvaruju veæu cenu- Udružite se sa drugim proizvoðaèima kako bi kolièinom i kvalitetom bili konkurentni na tržištu- Proizvodite zdravstveno bezbednu hranu, jer samo takva može iæi u izvoz (EUROGAP, HACCP...)- Gajite i druge, na tržištu skuplje tipove paradajza za svežu potrošnju
Tržište i marketing
Pakovanje cherry paradajza
Klasiranje plodova
U plasteniku ili stakleniku sa grejanjem ranom zimsko-proleænom i kasnom jesenjom proizvodnjom paradajza može se ostvariti veæi prihod od 20 do 40% u odnosu na proizvodnju u plasteniku bez grejanja.
UKUPNO
Br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
11.
12.
13.
14.
15.
16.
17.
18.
19.
20.
21.
22.
23.
24.
25.
Ukupni troškovi proizvodnje rasada:
Pripr. mesta za proiz. rasada (ruèno)
Setva (ruèno)
Pikiranje rasada (ruèno)
Nega rasada (ruèno)
Utovar stajnjaka (traktor)
Prevoz stajnjaka
Rasturanje stajnjaka (ruèno)
Oranje (motokultivator)
Rasturanje mineralnih ðubriva
Freziranje zemljišta (motok.)
Ravnanje zemljišta
Postavljanje sistema kap po kap
Postavljanje mulè folija
Markiranje redova
Raznošenje rasada po objektu
Sadnja (ruèno)
Popunjavanje praznih mesta
Postavljanje oslonca (kanap, ruèno)
Zaštita useva od bolesti i štetoèina (8 puta, ruèno)
Pinciranje (6 puta, ruèno)
Berba, klasiranje i pakovanje plodova (12 puta, ruèno)
Transport (kamion)
Kontrola sistema za zalivanje, zalivanje i prihranjivanje useva (28+4)
Uništavanje useva (èupanje biljaka, ruèno)
Iznošenje biljnih ostataka iz plastenika
6
2
5
6
3
1
3
2
1
2
1
1
2
1
1
5
1
4
4
3
24
12
14
2
1
-
-
-
-
400,00
1000,00
-
1500,00
-
1000,00
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
-
9 600,00
3 000,00
-
-
16 500,00
3 600,00
1 200,00
3 000,00
3 600,00
11 400,00
1 800,00
600,00
1 800,00
1 200,00
600,00
1 200,00
600,00
600,00
1 200,00
600,00
600,00
3 000,00
600,00
2 400,00
2 400,00
1 800,00
14 400,00
7 200,00
8 400,00
1 200,00
600,00
52 800,00
69 300,00
Broj
radnih dana
Troškovi rada (din)
Mašine RadniciRadne operacije i sredstva kojima se one izvode
1. Utrošak i troškovi rada
Br.
1.
2.
3.
4.
5.
6.
7.
8.
9.
10.
KolièinaCena
(din)
Vrednost
(din)Materijal
Stajnjak (zgoreli)
Mineralna ðubriva
granulisana vodotopiva
kristalna vodotopiva
Seme
Rasad
Mulè folija
Košnice (za polinaciju)
Pesticidi
Kanap UV T-800
Prstenovi za vezanje
Ambalaža (drvene gajbice)
6t
70kg
130kg
20g
3500 kom.
15kg
3 kom.
15kg
5000 kom.
1000 kom.
450
38
75
-
10
5 500
120
1,2
5
2 700,00
2 660,00
9 750,00
14 160,00
35 000,00
2 300,00
16 500,00
9 000,00
1 800,00
6 000,00
5 000,00
90 710,00
69 870,00
2. Utrošak i troškovi materijala
UKUPNO: (kupljen rasad)
(proizveden rasad)
3.
4.
5.
6.
7.
8.
Ostali troškovi:
Prinos paradajza (cele godine paradajz, bez dopunskog grejanja):
Veleprodajna cena paradajza:
Vrednost proizvodnje:
Ukupni troškovi: (kupljen rasad)
(proizveden rasad)
Prihod: (kupljen rasad)
(proizveden rasad)
7 000,00
25 tona
18 din/kg
450 000,00
167 010,00
157 570,00
282 990,00
292 430,00
2Površina: 1000 m
Pro
izv
od
nja
pa
rad
ajz
a u
pla
ste
nic
ima
be
z g
reja
nja
29
Paradajz u tipu šljivara
Tip cherry paradajza
din