Panicni poremećaji

6
Panicni poremećaji Agorafobija sa panikom ili Panika sa agorafobijom? ICD-10: Agorafobija je klinicki sindrom iz grupe fobija i moze da postoji sa ili bez paniike DSM-4: Panika je osnovni poremecaj a agorafobija samo jedna od komplikacija panike Anksiozni poremecaji - zasnovani na DSM-4 Panicni poremecaji Sa agorafobijom Bez agorafobije Panika Pojam Vrste Dijagnoza Terapijski i drugi oblici tretmana REBT-postupak Osnovna iracionalna uverenja Greske u misljenju Bihejvioralne tehnike Uloga simptoma stresa u odrzavanju panike Odrzavanje terapijskih efekata ‚Teski‘ slucajevi panike i specificnosti rada sa njima Pojam panike Deskriptivna definicija: Panika je poremecaj koji se ispoljava ‚naglom‘ i za klijenta ‚iznenadjujucom‘ pojavom neprijatnih simptoma, najcesce bez ikakvog ociglednog razloga. Simptomi se ubrzano pojacavaju i pacijent izvestava da nije vise u stanju da ih podnosi. Obicno se napad panike zavrsava intervencijom lekara hitne pomoci ili uzimanjem sredstava za umirenje. 1

Transcript of Panicni poremećaji

Panicni poremeaji Agorafobija sa panikom ili Panika sa agorafobijom? ICD-10: Agorafobija je klinicki sindrom iz grupe fobija i moze da postoji sa ili bez paniike DSM-4: Panika je osnovni poremecaj a agorafobija samo jedna od komplikacija panike Anksiozni poremecaji - zasnovani na DSM-4 Panicni poremecaji Sa agorafobijom Bez agorafobije Panika Pojam Vrste Dijagnoza Terapijski i drugi oblici tretmana REBT-postupak Osnovna iracionalna uverenja Greske u misljenju Bihejvioralne tehnike Uloga simptoma stresa u odrzavanju panike Odrzavanje terapijskih efekata Teski slucajevi panike i specificnosti rada sa njima Pojam panike Deskriptivna definicija: Panika je poremecaj koji se ispoljava naglom i za klijenta iznenadjujucom pojavom neprijatnih simptoma, najcesce bez ikakvog ociglednog razloga. Simptomi se ubrzano pojacavaju i pacijent izvestava da nije vise u stanju da ih podnosi. Obicno se napad panike zavrsava intervencijom lekara hitne pomoci ili uzimanjem sredstava za umirenje. Kauzalna definicija: Panika je poremecaj koji nastaje, pojacava se i odrzava se preko iracionalnih uverenja pacijenta koja se odnose na opazene fizioloske, kognitivne ili afektivne promene. Bitno je da se promene iracionalno procenjuju u trenutku njihovog javljanja. Pri tome je moguce razlikovati razlicite vrste panike s obzirom na faktore od kojih zavisi pojava i odrzavanje iracionalnih misli. Operacionalna definicija: Panika je stanje aktivacije simpatickog nervnog sistema koje se moze meriti preko fizioloskih parametara (puls, disanje, znojenje, kolicina adrenalina i secera u krvi, misicni tonus, elektricni otpor koze) koji se javljaju istovremeno ili neposredno posle specificnih kognicija kao sto su sta se desava sa mnom, to sto se desava necu moci da izdrzim, to moram da sprecim, onesvesticu se, pascu, poludecu, svi ce videti koliko sam slab a to ne sme da se desi, moram da se kontrolisem itd. Pored toga panika se moze relativno pouzdano dijagnostikovati odgovarajucim psihodijagnostickim mernim instrumentima. Epidemiologija panike Prevalencija tokom celog zivota 1,5-2,4% Tok bolesti je bez tretmana hronican (od oscilujuceg do epizodnog) Povremene spontane remisije su moguce Bioloska hipoteza o prevashodno bioloskoj uzrocnosti panike (na kojoj pociva DSM-4) smatra se neosnovanom Genetska dispozicija je verovatna Epidemiologija agorafobije Prevalencija tokom 6 meseci (na osnovu ECA-studije, vidi u Eaton at al.: Psychiatric disorders in America, 1991, NY) Sa panikom 2,7% Bez panike 5,5% Prevalencija tokom celog zivota Sa panikom 3,4% Bez panike 9% Svi oblici se javljaju 3-4 puta cesce kod osoba zenskog pola Vrste panike Panika u cijoj osnovi se nalazi generalizovana anksioznost Panika bez generalizovane anksioznosti Napadi panike u cijoj osnovi se nalaze drugi poremecaji OCD sa napadima panike Fobije sa napadima panike PTSD sa napadima panike Poremecaji licnosti sa napadima panike Panika uzrokovana fizioloskim poremecajima (stitna zlezda, paratiroidna zlezda, tahikardije itd. Panika uzrokovana toksicnim i drugim substancama (kofein, alkohol, kanabis, barbiturati itd.) Jednokratni napadi panike Indukovana panika (fenomen masovne histerije, hiperventilacija)

5

Panicni poremecaji - simptomi Lupanje srca Znojenje Slabost u nogama Suvoca usta Nedostatak vazduha Vrtoglavica Osecaj mucnine Povracanje Knedla u grlu Zamuckivanje Gubitak apetita Grcevi i bolovi u stomaku Drhtanje ruku Nesigurnost i slabost u nogama Stezanje u predelu srca Jos malo simptoma Probadanje u predelu srca Zaledjenost misaonog procesa Teske noge Osecaj da je osoba sama sebi strana Verovanje da je kriza dosla iz nicega Osecaj da ce osoba poludeti, umreti, izgubiti se, zalutati, pasti i povrediti se Trnjenje ruku Nemir Nesanica Povrsno disanje Pritisak u brudima itd.

Dijagnosticki kriterijumiAko je prisutno najmanje 4 pokazatelja psihofizickog uzbudjenja za vreme iznenadno nastalog straha koji tokom nekoliko minuta dostize maksimalni intenzitet, velika je verovatnoca da se kod pacijenta radi o napadu panike i da ce se stanje tokom narednih nedelja pogorsavati (ovo je istovremeno klinicka definicija panike na osnovu ICD-10). Kognitivno-bihejvioralni model panike 1 Kognitivno-bihejvioralni model panike 2 Strah od fizicke propasti Infarkt Mozdani udar N. B. U oba navedena slucaja radi se o strahu da ce umreti od straha Strah od psihicke propasti Strah od nenormalnosti Strah od ludila Uzroci panike Posmatranje sebe i provera da li je sve u redu Kognitivni uzroci Kognitivne greske Zahtev za apsolutnom kontrolom sopstvenog telesnog stanja Zahtev za apsolutnom kontrolom psihickog stanja Bioloski uzroci: Dispozicija za paniku Racionalno-emotivno-bihejvioralna terapija panike Dogovor o terapiji Psihoedukacija predocavanje modela panike Standardna sema terapije Primer terapije panike Osporavanje tipicnih kognitivnih gresaka Osporavanje tipicnih iracionalnih uverenja Disput 1 Kognitivne greske Katastrofiziranje Skok na zakljucak Necu moci da podnesem Dihotomno misljenje Emocionlano rezonovanje Mentalni filter provera da li je sve u redu Disput 2 Iracionalna uverenja Ne sme da se desi Moram da sacuvam kontrolu Bilo bi uzasno ako bih poludeo Bilo bi uzasno ako bih se onesvestio (doziveo infarkt ili se oduzeo) Teskoce tokom terapije Napad panike za vreme seanse Kognitivna promena bez emocionalne promene Recidivi Izbegavanje domacih zadataka Rad na teskocama tokom terapije Napad panike za vreme seanse Kako se oseca? Sta anticipira? Lanac zakljucivanja Prihvatanje najgoreg Kako se oseca ako tako misli? Ucvrscivanje novog nacina misljenja Objasnjenje fiziologije panike Prestanak napada panike posle 15 20 minuta Kognitivna promena bez emocionalne promene Intervencija: Kratko objasnjenje emocionalnog uslovljavanja i uslovljavanja autonomnog nervnog sistema (prvo objasnjenje principa a zatim navodjenje primera sta se desava kada izgovorimo rec limun i zamislimo nekoliko kapi limunovog soka na sopstvenom jeziku) Recidivi Tretiraju se kao A Sekundarni emocionalni problem u vezi sa recidivom Cilj: prihvatanje recidiva Izbegavanje domacih zadataka Objasnjenje uloge domacih zadataka Identifikovanje razloga za izbegavanje domacih zadataka Vrste domacih zadataka: Disput REI Izlaganje