P R I R U Č N I K UZ UDŽBENIK Č I T A N K A 8 · književnosti za 8. razred i služi kao osnovno...
Transcript of P R I R U Č N I K UZ UDŽBENIK Č I T A N K A 8 · književnosti za 8. razred i služi kao osnovno...
1
Josip Šibalin
P R I R U Č N I K
UZ UDŽBENIK
Č I T A N K A 8
sa
PRIJEDLOGOM NASTAVNOG PLANA
Oktatáskutató és Fejlesztő Intézet, Budimpešta
2
Uvod
Udžbenik Hrvatska čitanka za 8. razred osnovne škole naših dvojezičnih
osnovnih škola je sastavljen kao zadnji član serije od četiri udžbenika koji
svojim izgledom i sadržajem odgovara zahtjevima nastavnog programa
književnosti za 8. razred i služi kao osnovno nastavno sredstvo u nastavi
hrvatske književnosti. Svi udžbenici serije hrvatske čitanke za više razrede
nastali su u skladu s važećim smjernicama Okvirnog programa hrvatskog jezika
i književnosti za dvojezične škole. Ovim su programom iskazane temeljne
programske odrednice i razine znanja koje bi učenici od 5. do 8. razreda
obrazovanja morali savladati. Cilj Okvirnog programa hrvatskog jezika i
književnosti od 5. do 8. razreda je u sažimanju i interpolaciji književno-
umjetničkih sadržaja i usvajanju standardnog hrvatskog jezika na razini
obilježavanja nacionalnog identiteta. Stoga treba paralelno realizirati i usvajati
nastavne sadržaje jezične, književne i filmske kulture. Shodno ranijim razredima
i u ovome jezik i književnost Hrvata u Mađarskoj čine srž nastavnog gradiva
namijenjenog usvajanju. Glavni cilj je, u odnosu i na promjenjive i sve složenije
spoznajne sadržaje, daljnje razvijanje već utemeljenih kompetencija, to jest
njihovo osnaženje, proširivanje, nijansiranje, povećanje njihove djelotvornosti i
raznovrsnosti.
Zadatak je:
Osposobiti učenike da svoje misli što jasnije i jednostavnije izražavaju
sukladno s govornom situacijom.
Osposobiti učenike da se u prepričavanju pročitanog drže kronološkog,
logičnog redoslijeda i da znaju tečno i točno govoriti.
Razvijati učeničke sposobnosti radi što kompaktnijeg prilaženja
književnom djelu ne izostavljajući mogućnost upoznavanja pojedinih
književnih razdoblja i pravaca i sve to smjestiti u općekulturno i povijesno
razdoblje.
Buditi i razvijati emotivne, estetske i etičke doživljaje i spoznaje.
Razvijati svijest tolerancije ukazujući na vrijednosti multikulturalnih
sredina, a u okviru toga istaknuti mjesto svekolike hrvatske baštine.
3
Ukazati na važnost nacionalnih manjina u međunarodnim odnosima,
pogotovo u odnosima matične zemlje i Mađarske.
Razvojni zahtjevi
Učenika treba osposobiti za komunikaciju u malim zajednicama.
Učenik treba znati u odgovarajućim govornim situacijama upotrijebiti
odgovarajući ton i stil pri govorenju i obraćanju.
Spoznaja prave namjere govornika u svakodnevici u raznim govornim
situacijama.
Sposobnost formuliranja mišljenja te razvijanje sposobnost kulturnog
raspravljanja, argumentiranja svoga mišljenja, truditi se razumjeti stav
drugih.
Razumno i tečno čitanje tekstova iz raznih književnih vrsta.
Čitanje u sebi s razumijevanjem teksta.
Truditi se interpretativno čitati književne tekstove.
Jasno formuliranje misli pri govoru i pismu. U pismu služiti se raznim
naučenim oblicima: pripovijedanje, opisivanje, karakterizacija, pismo.
Sumiranje kratkih jednostavnih tekstova.
Sposobnost pisanja treba biti u skladu s povećanim zahtjevima, čitko i
uredno.
Učenik treba biti siguran u pravopisu.
Pisanje sastava prema zahtjevima po razredima.
Usmeno i pismeno stvaranje tekstova s temom iz svakodnevice u
raznim stilovima.
Pri pisanju i govorenju treba razumljivo i povezano iznositi misli.
Pisanje i uporaba bilješki u sažetom obliku.
Razlikovanje usmene i pisane književnosti.
Stvaranje samostalnog mišljenja u zajednici o pročitanim književnim
djelima.
U pisanom i usmenom obliku izvijestiti o pročitanim djelima i
književnicima.
Sa sigurnošću upotrijebiti opis, prepričavanje i karakterizaciju: pisanje
pisma.
Kratak životopis najznačajnijih autora s čijim se djelima ili ulomcima
upoznao učenik.
4
Kod obrade književnih djela treba znati odrediti mjesto radnje,
okolnosti, analizirati likove, strukturu događaja, književnu vrstu.
Prepoznavanje i imenovanje književnih razdoblja.
Treba znati upotrijebiti stilske figure, pravilna uporaba citata.
Analiza književnih djela na temelju učenih stilskih obilježja.
Usmena interpretacija naučenih recitacija i proznih citata (5 recitacija i
1 prozni ili dramski ulomak od 15 redaka).
Poznavanje osnovnih podataka o hrvatskim piscima, pjesnicima i
njihovim djelima u Mađarskoj.
5
Hrvatska čitanka za 8. razred
Udžbenik Hrvatska čitanka za 8. razred je prema raspodjeli i slijedu nastavnog
gradiva nastavak prethodnih udžbenika te serije, te kao takav u svojim
gledištima i načinu obrade gradiva prati njihova temeljna načela. Ovaj udžbenik,
kao i prethodni, ispunjava sve znanstvene, pedagoške, psihološke, didaktičko-
metodičke, etičke, jezične, likovno-grafičke i tehničke zahtjeve utvrđene
udžbeničkim standardom. Strukturiran je u skladu sa spoznajama i
metodologijom matične znanosti, tj. hrvatskog književnog jezika i književnosti,
s aktualnim didaktičkim strategijama i zahtjevima metodike nastavnog
predmeta. Udžbenik za osmi razred osnovne škole je podijeljen na četiri
poglavlja: Hrvatska moderna, Hrvatska književnost od moderne do kraja
dvadesetog stoljeća – poezija, Hrvatska književnost od moderne do kraja
dvadesetog stoljeća – proza, Drama, kazalište, film i komunikacija.
U prvom poglavlju se obrađuju autori hrvatske moderne i njihova djela
ukazujući na iznimni značaj toga razdoblja u daljem razvoju hrvatskog jezika,
kulture, književnosti i povezanosti prvenstveno s europskom kulturom i
književnosti toga razdoblja. Preko književnih djela najistaknutijih autora toga
razdoblja u poeziji i prozi učenici stiču znanje i spoznaje o datom razdoblju.
Obrađena književna djela su pisana na književnom hrvatskom jeziku i na
dijalektu s domoljubnom, ljubavnom, autobiografskom, duhovnom i pejzažnom
tematikom.
Drugo poglavlje obrađeno u udžbeniku je Hrvatska književnost od moderne do
kraja dvadesetog stoljeća – poezija. Ovo razdoblje je veoma raznoliko, ali
ujedno i sveobuhvatno i daje pregled autora i djela u poeziji od moderne sve do
današnjih dana. Pjesnici toga razdoblja se ne mogu svrstati u jedinstvenu
skupinu po stilu i načinu pisanja nego u vremenskom periodu razdoblja
prikazuju bogatstvo hrvatske lirike. Obrađuju se samo najistaknutiji pjesnici i
njihove pjesme ovoga razdoblja pomoću kojih dobivamo bogati i raznolik prikaz
domoljubne, ljubavne, misaone, pejzažne, socijalne, antiratne, duhovne poezije i
teoriju književnosti koja je usko povezana s datim djelima. U ovom poglavlju su
svrstani i obrađeni i domaći autori i njihova pjesnička ostvarenja. U ovom
razdoblju također nalazimo pjesnička ostvarenja na književnom jeziku i na
dijalektu.
6
U trećem poglavlju su obrađena prozna djela i njihovi autori hrvatske
književnosti od moderne do kraja dvadesetog stoljeća. Slično kao kod poezije u
prethodnom poglavljudobivamo pregled autora i njihovih proznih djela jednog
vremenskog razdoblja koje po stilu i načinu pisanja nije jedinstveno, ali je
sveobuhvatno. Po tematici to su antiratna, socijalna, avanturistička,
kriminalistička, putopisna, omladinska, humoristična prozna djela, ulomci
romana, pripovjedaka i novela. Putem ulomaka književnih djela učenik ponavlja
i stiče nova znanja, a vrstama proznih ostvarenja i načinu njihove obrade.
Zadnje, četvrto poglavlje obrađuje dramu, kazalište, film i komunikaciju. Dva
istaknuta autora dramskih ostvarenja, dva ulomka, dvije komedije: Pero Budak –
Klupko i domaći autor Antun Karagić – Svijest. Kod filmskih ostvarenja učenik
putem knjige snimanja i sinopsisa dva hrvatska filma dobiva uvid u filmsko
stvaralaštvo. Na kraju poglavlja važno mjesto zauzima obrada elektroničkog
medija. U ovom djelu bi istaknuo upoznavanje učenika sa stručnim nazivima
ove istaknute oblasti. Na kraju svakog poglavlja u ponavljanju nudi se pomoć
nastavniku i učeniku za pregled i utvrđivanje.
Na kraju udžbenika nudim svim korisnicima udžbenika Tumač pojmova koji
može poslužiti pri obradi književnih djela.
U ovom priručniku nudim nastavnicima Prijedlog za raspodjelu nastavnog
gradiva kao mogućnost jer će svaki nastavnik u svojem razredu obraditi onoliko
i do takvih dubina, kakve učenike ima na raspolaganju.
Nadam se da će vam ovaj udžbenik u mnogome pomoći u obradi književnosti
gradiva za osmi razred i biti od koristi u postizanju uspjeha i rezultata i lijepih
trenutaka u radu s vašim učenicima.
Autor
7
8
PRIJEDLOG ZA RASPODJELU NASTAVNOG GRADIVA IZ
HRVATSKE KNJIŽEVNOSTI
za 8. RAZRED
(111 sati godišnje)
PONAVLJANJE NA POČETKU ŠKOLSKE GODINE
(2 sata)
Broj
sati
Gradivo nastavnog sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke
1. Ponavljanje
Hrvatski narodni i
književni preporod.
Šenoino doba.
Autori i djela književnih
razdoblja.
Najvažnija obilježja i
rezultati oba razdoblja.
Novi pojmovi i stilska
sredstva učeni kod tih
razdoblja.
2. Ponavljanje
Hrvatski realizam.
Domaći hrvatski autori i
djela.
Autori i djela realizma kod
Hrvata.
Najvažnija obilježja i
rezultati toga razdoblja.
Novi pojmovi i stilska
sredstva.
Domaći književnici i djela
iz udžbenika 7. razreda.
HRVATSKA MODERNA
(19 sati)
Broj
sati
Gradivo nastavnog sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke
3. Antun Gustav Matoš:
Krajevi su ljudi
Život i djelo autora.
Obrada putopisa Krajevi su
ljudi.
Novi pojam: putopis.
4. Antun Gustav Matoš:
Srodnost
Obrada pjesme Srodnost.
Manje poznate riječi.
Novi pojam: sonet.
5. Antun Gustav Matoš:
1909.
Obrada domoljubne lirske
pjesme.
Manje poznate riječi.
9
Metafore u pjesmi.
Povijesne okolnosti koje su
ga potakle na pisanje ove
pjesme.
6. Antun Gustav Matoš:
Notturno
Obrada pjesme s pejzažnim,
intimnim i misaonim
motivima.
Odnos slike, zvukova,
osjećaja i duševnog
raspoloženja.
Stilske figure u pjesmi.
Sonet.
7. Vladimir Nazor:
Hrvatski jezik
Život i djelo autora.
Obrada lirske pjesme
Hrvatski jezik.
Domoljublje kao najvažniji
motiv.
Poredbe, metafore, simboli.
8. Vladimir Nazor:
Anđeo u zvoniku
Obrada ulomka pripovijetke
na osnovu pitanja i zadataka
u udžbeniku.
Sjećanje na događaje iz
svoga djetinjstva.
9. Vladimir Nazor:
Požar
Obrada ulomka
pripovijetke. Pripovijetka
autobiografskog karaktera.
Plan teksta, slijed događaja.
Lik dječaka Vlade.
Dijalog, unutrašnji
monolog.
10. Fran Galović:
Jesenski veter
Život i djelo autora.
Obrada lirske pjesme pisane
kajkavskim narječjem.
Obrada manje poznatih
riječi.
Stilske figure u pjesmi.
Istaći formu stiha i strofe, te
istaći ritmičnost pjesme.
11. Dragutin Tadijanović:
U rudniku
Život i djelo autora.
Obrada socijalne lirske
pjesme.
Stilske figure u pjesmi,
posebno istaći hiperbolu.
Težak život ljudi,
ekonomska emigracija.
12. Dragutin Domjanić:
Kaj
Obrada lirske domoljubne
pjesme pisane kajkavskim
narječjem.
Obrada manje poznatih
riječi.
10
Istaći melodioznost stihova.
13. Dragutin Domjanić:
Zdrava Marija
Obrada lirske pjesme.
Prikaz krajolika, bogatstvo
stilskih figura, epiteti,
personifikacije,
onomatopeje.
Obrada manje poznatih
riječi.
14. Dragutin Domjanić:
Tama je svud
Obrada lirske religiozne
pjesme.
Glavni motiv: rođenje Isusa
Krista.
Suprotnost: tama-svjetlost.
Istaknuta uloga epiteta.
15. Ivan Kozarac:
Milovo sam
Život i djelo autora.
Obrada ljubavne lirske
pjesme.
Istaći ritam pjesme,
deseterac, cezuru i inverziju.
Tema pjesme.
16. Dinko Šimunović:
Srna
Život i djelo autora.
Obrada ulomka iz
pripovjetke Duga.
Posebnu pozornost posvetiti
portretiranju lika Srne i
opisima krajolika.
Novi pojam: portret.
17. Dinko Šimunović:
Alkar
Obrada ulomka iz novele
Alkar.
Opis cetinskog kraja.
Ljubavna priča.
Suparništvo oca i sina za
naklonost Marte.
Sporedna radnja i epizoda
kao novi pojam.
18. Hrvatska moderna
Sažetak.
Ponavljanje i utvrđivanje
učenog o datom književnom
razdoblju, o životu i djelu
autora toga razdoblja, te
značaju i utjecaju na
hrvatsku književnost.
19. Provjera znanja.
20.
21.
Prva pismena radnja.
Ispravak radnje.
Tema po odabiru nastavnika
u obliku opisa,
prepričavanja ili
karakterizacije.
11
HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD MODERNE
DO KRAJA DVADESETOG STOLJEĆA
POEZIJA
(44 sata)
Broj
sati
Gradivo nastavnog sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke
22. Antun Branko Šimić:
Himnos
Život i djelo autora.
Obrada lirske pjesme.
Hvalospjev prirodi i rodnom
kraju.
Doživljaji osjetilom njuha,
vida, sluha, okusa.
23. Antun Branko Šimić:
Opomena
Obrada misaone lirske
pjesme.
Poruke čovjeku.
Obratiti pozornost na
duljinu stihova i raspored u
strofi, ponavljanje riječi.
24. Antun Branko Šimić:
Molitva na putu
Obrada lirske duhovne
pjesme.
Želje pjesnika iskazane u
obliku molitve.
25. Antun Branko Šimić:
Nađeni Bog
Obrada lirske duhovne, a
ujedno i misaone pjesme.
Istaknuta uloga
personifikacije.
Novi pojam: duhovna
pjesma
26. Augustin Tin Ujević:
Ptići
Život i djelo autora.
Obrada lirske pjesme.
Istaći sličnost ptića i djece,
te ptića i ljudi.
27. Augustin Tin Ujević:
Ove su riječi crne od
dubine
Obrada lirske intimne
pjesme.
Istaći epitete, poredbe.
Utvrditi formu pjesme.
28. Augustin Tin Ujević:
Blaženo jutro
Obrada lirske intimne
pjesme.
Nesklad unutarnjeg i
vanjskog svijeta.
Nada i buđenje optimizma.
Novi pojam: sinestezija.
29. Miroslav Krleža:
Loza
Život i djelo autora.
Obrada pjesme Loza.
Istaći pojam stiha i vrste
strofe, vezani, nevezani stih.
12
Motivi strofe.
Poanta pjesme.
Kontrast kao pjesnička
slika.
30. Miroslav Krleža:
Jesenja pjesma
Obrada lirske pjesme.
Jesenja pjesma.
Prikaz jeseni na drugi način
promatrajući je izvana.
31. Miroslav Krleža:
Bonaca u predvečerje
Obrada lirske pjesme.
Tema pjesme je more.
Potražiti stilske figure u
pjesmi.
Uloga pjesničkih slika.
32. Dobriša Cesarić:
Oblak
Obrada života i djela autora.
Obrada lirske pjesme.
Pitanje ljepote i odnos ljudi
prema ljepoti.
33. Dobriša Cesarić:
Početak proljeća
Obrada lirske pjesme.
Obratiti pozornost na
rimovanje te aliteraciju i
opkoračenje.
Novi pojmovi: aliteracija,
opkoračenje.
34. Dobriša Cesarić:
Balada iz predgrađa
Obrada lirske socijalne
pjesme.
Balada i obilježja balade.
35. Dobriša Cesarić:
Slap
Obrada lirske pjesme.
Pjesničke slike, posebno
istaći metafore.
Ritam u pjesmi.
36. Dragutin Tadijanović:
Rano sunce u šumi
Život i djelo autora.
Obrada lirske pjesme.
Motivi i pjesničke slike.
Ritam pjesme.
37. Dragutin Tadijanović:
Visoka žuta žita
Obrada pejzažne lirske
pjesme.
Novi pojam: pejzažna
pjesma.
38. Dragutin Tadijanović:
Dugo u noć, u zimsku
bijelu noć
Obrada lirske pjesme.
Intimni odnos pjesnika
prema majci.
Novi pojam: asonanca.
39. Mate Balota:
Moja mati
Život i djelo autora.
Obrada lirske pjesme.
Intimni i socijalni prikaz
majke.
Riječi čakavskog narječja.
40. Ivan Goran Kovačić:
Jama
Život i djelo autora.
Obrada ulomka poeme.
Novi pojam: poema.
13
Strahote rata, pitanje žrtve.
41. Jure Kaštelan:
Tifusari
Život i djelo autora.
Obrada ulomka poeme.
Nov jezgrovit način prikaza
patnji i očaja izazvanog
bolešću.
42. Jure Kaštelan:
Volio bih da me voliš
Obrada lirske ljubavne
pjesme.
Simbolika motiva: noć -
zora, izvor - česma.
Metafore u pjesmi.
43. Jure Kaštelan:
Konjanik
Obrada lirske pjesme.
Dramska napetost.
Usklične i upitne rečenice.
Novi pojam: retoričko
pitanje.
44. Vesna Parun:
Lažna poslovica
Život i djelo autorice.
Obrada pjesme.
Suprotnosti u pjesmi.
Poslovica – pouka.
45. Vesna Parun:
Prozori
Obrada lirske pjesme.
Konkretni motivi, slike i
simboli krajolika.
Mašta i stvarnost.
Personifikacije i metafore.
46. Vesna Parun:
Golubice vukovarske
povratak
Obrada pjesme.
Vukovar kao simbol otpora i
stradanja.
Golubica kao simbol mira.
Oblik pjesme.
47. Josip Pupačić:
Tri moja brata
Život i djelo autora.
Obrada pjesme.
Intimni osjećaji u pjesmi,
bratska ljubav.
Usporedbe i preuveličavanje
u pjesmi.
Novi pojam:
preuveličavanje.
48. Josip Pupačić:
More
Obrada pjesme.
Personificiranje mora.
Zvukovni doživljaj u
pjesmi.
Akustičko-vizualni
doživljaj.
Jedinstvo čovjeka i prirode.
49. Josip Pupačić:
Proljeće
Obrada lirske pjesme.
Istaknuta uloga
personifikacije u pjesmi.
50. Gustav Krklec:
Srebrna cesta
Život i djelo autora.
Obrada misaone lirske
14
pjesme.
Glavna poruka pjesme.
Stilske figure u pjesmi.
51. Gustav Krklec:
Zagorski vinogradi
Obrada pjesme.
Ljepota prirode, ali ujedno i
prikaz prolaznosti.
Onomatopeje i
personifikacije u pjesmi.
Uloga inverzije.
Novi pojam: inverzija.
52. Grigor Vitez:
Dječak u travi
Život i djelo autora.
Obrada lirske pjesme.
Epiteti i usporedbe u pjesmi.
Vrsta lirske pjesme.
53. Grigor Vitez:
Epitaf
Obrada antiratne pjesme.
Simbol i onomatopeja u
pjesmi. Slobodan stih.
Novi pojam: epitaf.
54. Vjekoslav Majer:
Školski praznici
Život i djelo autora.
Obrada pjesme.
Istaći usporedbe i
personifikacije.
Vrsta stiha i strofe.
55. Vjekoslav Majer:
Plinska laterna na Griču
Obrada lirske socijalne
pjesme.
Glavna stilska sredstva:
personifikacija i metafora.
56. Slavko Mihalić:
Progonstvo Iloka
Život i djelo autora.
Obrada pjesme.
Antiratna tematika,
domovinski rat.
Ljudske sudbine i zločini.
57. Nikola Šop:
Isus u posjetu kod nas
Život i djelo autora.
Obrada duhovne lirske
pjesme.
Glavna tema: ratom
razrušena Bosna gdje Isus
predstavlja utjehu i nadu.
58. Mate Šinković:
Na koncu leta
Život i djelo autora.
Obrada lirske pjesme.
Gradišće je prostor o kojem
govori pjesnik.
Pjesma je napisana na
čakavskom narječju.
59. Matilda Bölcs:
Idemo prik
Život i djelo autorice.
Obrada socijalne lirske
pjesme na čakavskom
narječju.
Prikaz sudbine ljudi svoga
kraja nekada, ali i danas.
15
60. Stipan Blažetin:
Pjesma rodnom selu
Život i djelo autora.
Obrada lirske pjesme.
Istaći ljubav prema svome
zavičaju.
61. Đuso Šimara Pužarov:
Sve je sivo
Život i djelo autora.
Obrada lirske pjesme.
Glavni motiv: majka.
62. Hrvatska književnost od
moderne do kraja
dvadesetog stoljeća,
poezija.
Sažetak.
Ponavljanje i utvrđivanje
doba književnog razdoblja,
života i djela autora toga
razdoblja.
63. Provjera znanja.
64.
65.
Druga pismena radnja.
Ispravak radnje.
Tema po odabiru nastavnika
u obliku opisa,
prepričavanja ili
karakterizacije.
HRVATSKA KNJIŽEVNOST OD MODERNE
DO KRAJA DVADESETOG STOLJEĆA
PROZA
(32 sata)
Broj
sati
Gradivo nastavnog sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke
66.
67.
Miroslav Krleža:
Bitka kod Bistrice Lesne
Ponoviti život i djelo autora.
Obrada ulomka novele.
Sudbina običnih ljudi u
vrtlogu Prvog svjetskog
rata.
Stilske figure u noveli.
Novi pojam: novela.
68.
69.
Slavko Kolar:
Breza
Život i djelo autora.
Obrada ulomka pripovjetke.
Psihološka karakterizacija
lika.
Opis likova i interijera.
Prikaz atmosfere u ulomku.
Novi pojmovi: interijer,
ironija, crni humor.
70.
71.
Ivo Andrić:
Knjiga
Život i djelo autora.
Obrada ulomka pripovjetke.
Istaći lik dječaka i njegove
strahove.
72. Mile Budak: Život i djelo autora.
16
73. Ognjište Obrada ulomka iz romana
Ognjište.
Raspad obiteljske zadruge.
74.
75.
Marija Jurić Zagorka:
Kći Lotršćaka
Život i djelo autorice.
Obrada ulomka romana.
Radnja se odvija u
srednjevjekovnom Zagrebu.
Cilj romana: zabaviti
čitatelje, prikaz odvažnosti
Manduše.
76.
77.
Vladan Desnica:
Pravda
Život i djelo autora.
Obrada ulomka novele.
Književni tekst bez dijaloga,
nego samo unutarnji
monolog.
Odgovor na pitanje što je
pravda na kraju ostaje na
čitatelju. Novi pojam: etička
karakterizacija lika.
78.
79.
Ranko Marinković:
Zagrljaj
Život i djelo autora.
Obrada ulomka pripovjetke.
Opis likova i njihov
psihološki portret.
Pisac se stavlja na stranu
lukavog seljaka.
80.
81.
Ivan Raos:
Škola u zvoniku
Život i djelo autora.
Obrada ulomka iz romana
Vječno nasmijano nebo.
Roman autobiografskog
karaktera, obrada razdoblja
djetinjstva i školskih dana.
Ponoviti: jednostavna i
složena radnja; glavna i
sporedna radnja.
82.
83.
Ivo Brešan:
Ptice nebeske
Život i djelo autora.
Obrada ulomka iz
istoimenog romana.
Pustolovni roman.
Govorna karakterizacija
likova.
Komične situacije u zapletu
radnje.
84.
85.
Pavao Pavličić:
Frizer za muške
Život i djelo autora.
Obrada ulomka
kriminalističke pripovjetke.
Napeta radnja, umiješanost
frizera u pljačku banke.
Razotkrivanje počinitelja.
Novi pojam: kriminalistička
pripovjetka, roman.
17
86.
87.
Ivan Kušan:
Prst sudbine
Život i djelo autora.
Obrada ulomka iz romana
Ljubav ili smrt.
Roman omladinskog
karaktera.
Likovi školske dobi,
osnovni motiv ljubav.
Glavni lik poznat iz više
autorovih romana upada u
razne smiješne situacije.
Pratiti slijed događaja.
Duhovitosti doprinose i
jezične greške glavnog lika.
88.
89.
Zvonimir Balog:
Prvi sat u novoj školi
Život i djelo autora.
Obrada ulomka iz knjige
Bosonogi general.
Tema ulomka: školsko
razdoblje glavnog lika.
Sukob s profesorom i
školom.
90.
91.
Branka Primorac:
Sve zbog Ane
Život i djelo autorice.
Obrada ulomka iz romana
Sve zbog Ane.
Roman za mladež.
Likovi: učenici.
Tema: nesretna ljubav.
92.
93.
Matko Peić:
Nije sva Slavonija ravna
Život i djelo autora.
Obrada ulomka putopisa
Skitnje.
Rad po skupinama na
osnovu razgovora o tekstu u
udžbeniku.
Ponoviti putopis.
94. Hrvatska književnost od
moderne do kraja
dvadesetog stoljeća,
proza.
Sažetak.
Ponavljanje i utvrđivanje
datog književnog razdoblja,
život i djelo autora toga
razdoblja.
95. Provjera znanja.
96.
97.
Treća pismena radnja.
Ispravak radnje.
Tema po odabiru nastavnika
u obliku opisa,
prepričavanja ili
karakterizacije.
18
DRAMA, KAZALIŠTE, FILM
I KOMUNIKACIJA
(14 sati)
Broj
sati
Gradivo nastavnog sata Razvojni ciljevi i zadaće Bilješke
98.
99.
Pero Budak:
Klupko
Život i djelo autora.
Obrada ulomka iz
komedije Klupko.
Komedija u tri čina.
Jezik: lička štokavska
ikavica.
Zaplet, vrhunac i rasplet
radnje.
Komedija i tragedija kao
dramsko djelo.
Što je drama, čin, prizor,
scenski prostor? Tko je
scenograf?
100.
101.
Antun Karagić:
Svijest
Život i djelo autora.
Obrada ulomka iz igrokaza
Svijest.
Prikaz iz života
bunjevačkohrvatskog
naroda.
Glavna pouka igrokaza:
nacionalna svijest našeg
življa.
102.
103.
Ante Babaja:
Breza
Život i djelo autora.
Obrada ulomka scenarija i
knjige snimanja igranog
filma Breza.
Usporedba ulomka novele
i ulomka scenarija i knjige
snimanja.
Razlike u tekstovima.
Glavni likovi se u filmu
dopunjuju.
Novi pojmovi: filmska
adaptacija, scenarij,
sinopsis, knjiga snimanja.
104.
105.
Branko Schmidt:
Sokol ga nije volio
Život i djelo redatelja.
Obrada ulomka scenarija
igranog filma.
Kako to izgleda u knjizi
snimanja.
Film obrađuje istinite
događaje i sudbine ljudi.
19
106.
107.
Elektronski mediji:
internet
Kako se snaći na internetu:
pretraživači i portali.
Elektronička pošta.
Kako računalo može
poslužiti u učenju
hrvatskog jezika.
Budući da su učenici
dobro upoznati s
računalom i internetom,
težište sata treba posvetiti
upoznavanju i utvrđivanju
hrvatskih izraza
informativnog jezika.
108. Drama, kazalište, film i
komunikacija.
Sažetak.
Ponavljanje i utvrđivanje
obrađene tematike u ovom
poglavlju.
109. Provjera znanja.
110.
111.
Ponavljanje i utvrđivanje
učenoga na kraju 8.
razreda.
20
UVJETI NAPREDOVANJA UČENIKA NA KRAJU 8. RAZREDA
Čitanje učenika treba biti tečno, razumljivo i ujednačeno pri čitanju
nepoznatog jednostavnog teksta.
Nakon prethodnog proučavanja učenik treba znati izražajno čitati
književna djela.
Učenik treba povezano govoriti o književnim djelima i piscima koje je
upoznao tijekom osmog razreda.
Iz tematskog kruga Povijesni pregled književnosti Hrvata upoznati
razvojni put književnosti Hrvata u Mađarskoj i po odabiru nastavnika
upoznati djelatnost pojedinih autora.
Usvajanje 250-300 riječi u aktivni leksički fond.
Učenik sa sigurnošću treba prepoznati književne vrste i poznavati njihove
osobine.
Sa sigurnošću treba govoriti o poruci koju prepoznaje u književnom djelu,
znati analizirati likove i književno djelo na temelju naučenih pojmova.
Pisanje i popravak tri sastavka tijekom godine: opis, karakterizacija,
prepričavanje.
Naučiti:
tri pjesme suvremenih hrvatskih književnika,
jedan monolog.
Stručni termini: psihološka karakterizacija likova, humor, ironija, satira,
novela, putopis, simbol, metafora, poema, komedija.