ovisnost o drugoj osobi

7/23/2019 ovisnost o drugoj osobi

1/18

99

OVISNOST O DRUGOJ OSOBIDidaktiki i psihopatoloki prikaz ovisnikog ponaanja prema

drugim osobama

ZORA ZUCKERMAN UDK: 613.83 : 373 (497.5)Sveuilite u Zadru Pregledni lanakKatedra za specijalnu pedagogiju Review articleKSENIJA BUTORAC

Visoka policijska kola ZagrebMARTINA OJDANISveuilite u ZadruOdjel za pedagogiju

Primljeno

: 2011-11-5

Received

SAETAKCilj ovog lanka je prikazati u preglednoj didaktikoj formi jedan od oblika ovisnosti bez droga,

ovisniko ponaanje o drugoj osobi, koje se u literaturi relativno fragmentarno istrauje i razliito imenuje, kao naprimjer: "ovisnost o ljubavi" (Fenichel, 1946); "ovisnost o ljubavnim odnosima" (Mellody i sur. 1992; Peabody,1994; Norwood, 2001); "opsesivna ljubav" (Forward i Buck, 1991); "bijeg od intimnosti" (Wilson Schaef,2008); "ovisnost o drugoj osobi" (Halpern, 2009; Valleur i Vla, 2002). Kako se u lanku raspravlja omnogim relacijama ovisnikog ponaanja (partnerski/seksualni odnosi, odnosi izmeu roditelja i djece (oca imajke), odnosi izmeu prijatelja, odnosi spram imaginarnih osoba), autorice su se odluile za terminolokusintagmu "ovisnost o drugoj osobi". Radi to jasnijeg opisa ovog sloenog fenomena tekst je didaktikistrukturiran prema unaprijed utvrenom planu: 1. uvodno razmatranje, 2. definicija, 3. povijesni pristup, 4.uzroci ovisnosti (teorija privrenosti), 5. razvoj ovisnosti, 6. prikaz nekih istraivanja znanstvene valorizacijeovisnosti o drugoj osobi, 7. lijeenje i prevencija.

lanak je prije svega doprinos suvremenoj izobrazbi studenata diplomskog i dodiplomskog studijarazliitih studijskih podruja koja dotiu ovu temu, moe pruiti korisne informacije uiteljima i profesorima testrunjacima koji se u praksi susreu s ovom problematikom, ali i iroj italakoj javnosti s obzirom na to da jerije o pojavi koja svakoga od nas na odreeni nain prati u svakodnevnom ivotu.

KLJUNE RIJEI:ovisnost o drugoj osobi, ovisnost o ljubavi, ovisnost i patoloka ljubomora,opsesivno-kompulzivno ovisniko ponaanje, teorija privrenosti, lijeenje i grupesamopomoi


2/18

Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost... MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011.

100

UVODNO RAZMATRANJE

Raspravljajui openito o ovisnostima bez konzumiranja opojnihsupstanci, ili ovisnostima "bez droga", Burke je 2001. godine napisao damnogobrojni autori koji piu o ovoj temi nemaju jasnu definiciju o pojavi kojuistrauju, niti raspolau mjernim instrumentima kojima bi je precizno izmjerili.On ukazuje na svu sloenost prikazivanja problema ovisnosti bez droga, s imese i mi u ovom lanku suoavamo bavei se ovisnou o drugoj osobi. Unatobrojnim radovima ovisnost o drugoj osobi je nedovoljno istraena, u prvomredu jer je teko prepoznatljiva, istraivai nemaju odgovarajui "alat" zanjezino precizno mjerenje, a nerijetko se negira od ovisne osobe. Drutvenazajednica je, s druge strane, esto optereena predrasudama koje oteavajunjezino prepoznavanje. No, dosadanje spoznaje ukazuju da je ovisnost odrugoj osobi u svakodnevnom ivotu prava nesrea za ovisnika, zbogposljedica za njegovo zdravlje, drutvene odnose i uope osobnu sreu(Mueller, Mueller, Silbermann, 2008). Rije je o "zaokupljenoj privrenosti",istie Blaeka Kokori, S., 2005 (U: Ajdukovi i sur., 2007), koja u potpunostiunesreuje osobu, inei je nesigurnom i dezorijentiranom, u stanju tekeunutranje emocionalne dvojbe dva suprotstavljena motiva: otii ili ostati. Udjelu "ene koje previe vole", Norwood istie kako se moe rei da ovisnosto drugoj osobi potpuno zaokuplja svijest ovisnika koji kompulzivnimponaanjem nastoji ublaiti napetost i bol, poput uzimanja analgetika(Norwood, 2001, 19). Razlaui spomenutu suprotstavljenost motivaovisnikovom unutranjom borbom svjesnog i nesvjesnog uma, Valleur i Vla,naglaavaju da je rije o bolesti, te da su ovisniku potrebni pomo i lijeenje(Valleur, Vla, 2002). No, mnoga pitanja i dalje ostaju otvorena jer ni dodanas niti jedna od vodeih medicinskih psihijatrijskih klasifikacija (MKB - 10 iDSM - IV) ovisnost o drugoj osobi ne prepoznaje kao posebni dijagnostikientitet, a nema naznaka ni da e ju slijedea MKB - 11 klasifikacija uvrstiti. Jouvijek nema preciznog odgovora je li rije o ovisnosti u uem smislu ili seprvenstveno radi o poremeaju osobnosti. Takoer, ne postoje znanstveniargumenti uz iju pomo bismo mogli dati odgovor radi li se o izljeivomstanju ove ovosnosti ili samo zaljeenju.

U lanku se nastoji ukazati na neke znaajke ovisnosti o drugoj osobi, alibez pretenzija da pojavu objasnimo u cijelosti, jer su za to nuna mnogoopsenija longitudinalna znanstvena istraivanja s kojima za sada neraspolaemo. Meutim, naa rasprava moe biti od pomoi mnogima koji su seupustili u rizik "vlastitog dobrovoljnog emocionalnog zatoenitva" (Krystal,1998) da bolje spoznaju sami sebe, te smognu snage i hrabrosti raskinutinevidljive okove koje su sami sebi stavili, stjeui novu ansu za zdravu vezu inovu osobnost.


3/18

MAGISTRA IADERTINA, 6(6) 2011. Z. ZUCKERMAN, K. BUTORAC, M. OJDANI: Ovisnost...

101

DEFINICIJA

Ovisnost o drugoj osobi ili ovisnost o ljubavi, istraivai spomenuti uovom lanku definiraju kao patoloki odnos subjekta prema drugoj osobi,odnosno predmetu svoje "ljubavi". Taj proces karakterizira opsesivno

vezivanje za drugu osobu i kompulzivno ponaanje kojem ovisna osobaposveuje mnogo vremena, znaaja i energije. Pri tome nije rije o prolaznomfenomenu, ve o odnosu koji traje, neovisno o stvarnim odnosima izmeu tihosoba, posljedicama za zdravlje, gubitku drugih prijateljskih odnosa iliemocionalnoj boli koju trpi ovisnik. U ovom kontekstu bi se ovisnost o drugojosobi mogla oznaiti stanovitom ekstremnom verzijom navike u odnosimakoja, to se ustaljeni model ophoenja vie ponavlja, sve vie slabi vezu, svedok se ne ugasi. Mogue savladavanje (lijeenje) podvrgava se istim procesimakoji se koriste kao i kod promjena drugih navika. Mnogobrojni istraivai nastoje dati svoju definiciju ovisnosti, i premda se svi pokuaji zavravaju naopisnim znaajkama, suglasni su u tome da se ova ovisnost prvenstveno vezujeza emocije.

Tako Norwood iznosi tezu da biti ovisan o nekome, biti opsjednutnjime, znai voljetiprevie. "elim istaknuti da se od pretjerane ljubavi moe iumrijeti" (Norwood, 2001, 170). Opisujui etiologiju ovisnikog ponaanja u

vezama izmeu ljudi,Howard Halpern (2009) istie opsesivnost kao znaajnukarakteristiku koja se neminovno vee za ovisniko ponaanje. Ovisnost opartneru u odrasloj dobi Werner i Silbereisen(2003)objanjavaju posljedicomafektivnih odnosa izmeu djece i roditelja u ranom djetinjstvu, odnosno "glauza privrenou" kod odraslih osoba uzrokovanu nezdravim odnosima dje tetas ocem ili majkom ili zbog nezdravih meusobnih odnosa roditelja (Werner iSilbereisen, 2003, U: Cavaliere, 2010). Ane Wilson Schaef (2008) govori o"bijegu od intimnosti" upozoravajui na potencijalno nesretne posljediceovisnosti o drugoj osobi zbog optereenja ovisnika mnogobrojnim strahovimau vezi koji ozbiljno ugroavaju njihovo emocionalno i mentalno zdravlje iponaanje. Mnogi drugi pokuaji definiranja ovisnosti o drugoj osobi temelje sena psiholokoj teoriji privrenosti koju je jo ezdesetih godina utemeljioBolwby (1969), koja naglaava da su stvorene emocionalne veze u ranomperiodu ovjekova ivota, ak i kvaliteta afektivnog odnosa roditelja i djece udojenakoj dobi, osnova za kasnije funkcioniranje pojedinca i formiranjeprivrenog odnosa prema partneru u odrasloj dobi. Obrazlaui teorijuprivrenosti Delaney (1998) sam pojam "privrenost" oznaava trajnompsiholokom povezanou dvaju ili vie osoba, koja se samo kod pojaveopsesivne vezanosti moe razviti u ovisnost o drugoj osobi. Slini pogledi kojipodravaju jake emocionalne veze izmeu dvaju osoba i trud da odre dobreodnose iznose se jo sedamdesetih godina. Takve veze mogu trajati itav ivot ini u kom sluaju se ne mogu procijeniti kao ovisnost, istie Aisworth sa


4/18


102

suradnicima (1978). Novi pristup ovisnosti o drugoj osobi nudi Galoi Cigit(2006) ukazujui na tako zvanu prirodnu ili "pozitivnu" ovisnost svakog tekroenog ljudskog bia o majci (u iznimnim sluajevima drugoj osobi) koja jeprirodno zaduena da zadovolji osnovne potrebe djeteta. Ukoliko su te potrebeu potpunosti zadovoljene (bioloke, emocionalne, potreba za ljubavlju,sigurnou i privrenou) autorica koristi termin "pozitivna ovisnost", to jespecifinost u odnosu na sve druge oblike ovisnosti po svojoj pr irodinegativnih pojava. Naglaava se da za razliku od svih drugih ovisnosti ovaprirodno zadana ovisnost ne mora biti razorna i unitavajua pojava ukoliko jerije o odnosima koji pospjeuju fiziko i emocionalno zdravlje djeteta.Odrastanjem, ovo "pozitivno ovisniko iskustvo" predstavlja izvor snage,kreativnosti, osobnog rasta, mentalne budnosti i porasta samosvijesti. No, akodijete u ranoj dobi nije zadovoljilo spomenute potrebe, velika je vjerojatnost dae taj nedostatak u odrasloj dobi potkopati snagu osobe, voditi nekritinosti,mentalnoj uspavanosti i onemoguiti osobu da se u kriznim situacijama zatitiod sebe same.

Jedan broj istraivaa posveuje posebnu pozornost ovisnosti o drugojosobi u relacijama izmeu brae i sestara, prijateljskim odnosima, ak i uiracionalnim odnosima (idoli, voe, omiljene linosti), sve do ovisnosti o Bogukoji, prema uvjerenju ovisnika, "upravlja" njegovim ivotom (Bieber i Bieber,2003).

Mnogi drugi pokuaji definiranja ovisnosti su tek varijante prikazanihstajalita, u kojima istraivai jasno istiu tekoe utvrivanja kriterija zaidentifikaciju ovisnosti o drugoj osobi i mjernih instrumenata za preciznuprocjenu. Ovi nedostatci definiranja, kategorizacije, mjerenja i jasnogprepoznavanja su vjerojatno razlog da je ovisnost o drugoj osobi i danasnekako najmanje ozbiljno shvaena, najslabije istraena, najtee ju jeprepoznati, premda je u stvarnosti izuzetno esta, opasna i bolna.

POVIJESNI PRISTUP

Svijest o ovisnosti o drugoj osobi razvila se u suvremeno doba pojavommnogobrojnih izdanja od kojih su neka diljem svijeta postali "bestseleri"(Forward i Buck, 1991; Millar i Rollnick, 1991; Peele, 1975., U: Richard iSenon, 1999; Mellody, Miller i Miller, 1992; Peabody, 1994; Mirabel-Sarron,1995; Zuckerman, 1995; Norwood, 2001; Valleur i, Velea, 2002; WilsonSchaef, 2008; Halpern, 2009 i drugi). No tragovi istraivanja ove ovisnostimogu se nai i u ranijim djelima drugih strunjaka, pri emu znaajno mjestozauzima S. Freud sa svojom psihoanalizom, te brojni filozofi ranijeg doba.Meu Freudovim sljedbenicima valja istaknuti austrijskog psihoanalitiara OttaFenichela (1946) koji u svojoj knjizi "Psihoanalitika teorija neuroza" uvodi


5/18


103

pojam "ovisni o ljubavi", oznaavajui tako ljude, odnosno ovisnike, kojitrebaju ljubav kao to drugi ovisnici trebaju hranu ili drogu. Ovisnost o drugojosobi ukljuuje trojaku simptomatologiju: opsjednutost drugom osobom,ovisnost o ljubavnim relacijama i kompulzivno ovisniko ponaanje(Goodman, 1990).Terapeutkinja S. Peabody (1994) istie da ovisnost o drugojosobi prate mnogi organski poremeaji i psihike smetnje koje slabeobrambene snage nastalog iznimno osjetljivog organizma, s mnogobrojnimproblemima u socijalnoj adaptaciji. Napose su ene esto rtve ove ovisnostizbog tradicionalnih pogleda na brak i obitelj. Tek nakon eskalacijenepodnoljivih odnosa ili bijega od zlostavljanja, dobivaju povremenu potporuzajednice, najee anonimnih kua za zatitu. No, ova mjera ne rjeavaproblem.

Ne smije se nikako zanemariti ni povijesna uloga knjievnosti iumjetnosti u prikazivanju ovog sloenog problema. Tako Lav Tolstoj, uzDostojevskog najslavniji pisac 19. stoljea i europskog realizma, u romanu"Ana Karenjina" (napisanom izmeu 1875. i 1878.) opisuje strasnu i donekleopsesivnu ljubav ene pokazujui kako strast dovodi do samounitenja. Ovaj jeroman neobino slian romanu G. Flauberta "Madame Bovary" (napisanom1857.), u kojemu udana ena opsjednuta romantinom ljubavi uini preljub tenesretna zavrava svoj ivot. S pojavom opere, romantini ljubavnici, kojejedino smrt moe rastaviti, postaju omiljeni sadraji tih djela.

Model "prave ljubavi" zorno objanjava Sternberg, R. J. u "Triangularnojteoriji ljubavi" (Stenberg, 1986).Na sloenost odnosa u ljubavi meu prvimaupozorava sociolog Stanton Peele, autor djela "Ljubav i ovisnost" koje se danassmatra klasikom (Peele, 1975, U:Richard i Senon, 1999).

UZROCI OVISNOSTI (TEORIJA PRIVRENOSTI)

Postoje brojna psiholoka polazita u razjanjavanju uzroka ovisnosti odrugoj osobi koja, radi lakeg razvrstavanja, imenujemo teorijama, premda se usvojoj biti u veini oslanjaju na iroko prihvaenu teoriju privrenosti o kojoj,zbog ogranienog prostora, ukratko raspravljamo u lanku. [(Tako MirjanaPernar (2010), govori o teoriji socijalne razmjene; Ronet (1997) izvodi teoriju oljubavnim relacijama (Ronet, M, 1997, U: Richard i Senon, 1999, 318-319);Valleur i Matysiak raspravljaju o teoriji sindroma Clinton (2003, 107-141);Stanton Peele (1975) opisuje ovisnost kada se ljubav jednog partnera gasi;teoriju o neuzvraenoj ljubavi istiu Norwood, (2001); Peabody, 1994; a AvielGoodman iznosi teoriju o psihikoj dezorijentaciji (1997)]. Nae je teite nateoriji privrenosti koja nastoji objasniti sklonost ljudskih bia da ostvare jakeemocionalne veze s drugima te daje objanjenje zato je nekim ljudima tekoformirati i odrati zadovoljavajuu vezu u odrasloj dobi. (Lackovi-Grgin,


6/18


104

ubela Adori, 2006, p. 226). Openito se moe rei da ovisnost o drugojosobi nosi podrijetlo u emocionalnoj prolosti osobe, a posebno u odnosu sroditeljima tijekom djetinjstva. Vjerojatno su roditelji bili ti koji nisu zadovoljilidjetetove potrebe, traei istovremeno od njega da ogranii svoje elje. Takavodnos moe razviti djetetovu svijest da njegove potrebe i nisu vane, ili da nezasluuje biti voljeno. Kad odrastu takva "nevoljena djeca" esto postajuovisna o svojim partnerima, u fizikom i psihikom smislu. Zato ive u strahuod odbijanja, nemaju povjerenja u svoje sposobnosti i smatraju sebe osobamanedostojnima ljubavi. (Wilson Schaef, 2008, 85).

Iz ivota: Na zanimljivom forumu na internetu, gdje ovisnici jednidrugima pruaju podrku i zajedno prolaze kroz Program 12 koraka,sudjelovala je trea autorica ovoga lanka, zbog ega je i uvrtena ukoautorstvo (Ojdani, 2010). Opisala je detaljno koliko je koji korak "teak"ovisniku, kako opisuju svoje probleme prilikom prolaska kroz korakeprograma, rasprave o vjeri, duhovnosti, porivima, oporavku, savjetima jednidrugima i slino. Zbog ogranienog prostora u ovom lanku iznosimo opisavrljanja (chata) vezano za tri sluaja (Ana, Kristina i Petar) koji nam se ineprikladnim za na tekst, jer je svaki izvjetaj podjednako zanimljiv.

ANINA PRIAPovijest Anine ovisnosti traje jo od mladih dana. Kad god bi prekinula

s dekom, osjeala se slomljenom, doslovno unitenom. Sve su to bile dugeveze, a nakon prekida, zbog potrebe za drugom osobom, odmah bi "ulijetala"u novu vezu. Nije si dala vremena da se oporavi niti da u miru preboli bivuljubav. U svakoj vezi je bila toliko vezana za partnera da bi uvijek inila svesamo da ju ne ostavi, ak je mislila da joj seks moe spasiti vezu. Ali to bi samopogoravalo stvari i na kraju bi iz veza izlazila bez imalo samo potovanja. Nakraju je sama sebi priznala da je uvijek mislila da e mukarac u njezinu ivotusve uiniti boljim i zato je bila i toliko ovisna o njima, zato je toliko ulagala usvaku vezu, sve samo da ne ostane sama. Nakon dugo vremena i patnjeodluila je potraiti pomo jer je uvidjela da tako vie ne moe ivjeti.

Pomo je zatraila od Anonimnih ovisnika o drugoj osobi, a svojuborbu kroz program 12 koraka vodila je vie od godinu dana. Najtei korak biojoj je preispitati samu sebe. Pisala je o svojim postupcima tjednima nakon egase osjeala tako ponieno i posramljeno da te papire vie nikada nije eljelaproitati. Pomirila se s prijateljicom iz djetinjstva i sve joj priznala, pa i sramnedijelove iz svog ivota. Na kraju su se obje smijale jer su se godinama trudileizgledati savreno u tuim oima. Prestala je zvati biveg partnera, nije seupustila u novu i povrnu vezu, te odluila da uzme pauzu i odmori sepromiljajui o svemu to joj se dogaalo. Nije se ispriala ljudima oko sebe jerje smatrala da bi ih time jo vie povrijedila. Shvatila je to znai osjeati


7/18


105

krivnju, i taj osjeaj vie ne eli. Postala je spremna prenositi svoju porukuozdravljenja. Danas je aktivna na forumu te pomae drugim ovisnicima.

Obrasce privrenih odnosa istraila je u nas Blaeka Kokori (2005, U:Ajdukovi i sur. 2007, 72) ispitivanjem uloge primarne obitelji u oblikovanjukvalitete kasnijih partnerskih odnosa u ranoj odrasloj dobi. Ispitivanje jeprovela na uzorku od 564 ispitanika, i utvrdila da ak 28,7% nisu ostvariliobrazac privrenih odnosa s roditeljima koji vodi zdravom partnerskomodnosu. (Obrasci privrenih odnosa mogu se istraiti i kroz potpuno suprotanodnos: traumatian dogaaj za dijete je i previe ljubavi koja gui, pretjeranadoputenja mogu u djeteta stvoriti iskrivljenu emocionalnu sliku o odnosimaizmeu roditelja i djece, samim time i do emocionalnih problema i problema uponaanju. "Obitelji s problematinim uvjetima odgoja i problematinimodnosima ima vrlo razliitih, ali svima je zajedniki uinak na djecu koja unjima odrastaju: toj je djeci do odreene mjere oteena sposobnost za osjeajei odnose s ljudima" (Norwood, 2001, 14).U ljubavi izmeu majke i djeteta koja"gui" bitna uloga oca jest pomoi majci i djetetu da se odvoje (Halpern, 2009,14). Ali neki oevi ne shvaaju svoj zadatak u odgoju djeteta i sve preputajumajci. Neki su usredotoeni sami na sebe, ili previe povueni da bi impomogli, a neki su toliko arogantni da dijete otjeraju natrag u zagrljaj majke. Oovim odnosima provedena su mnogobrojna istraivanja. Tako su npr. Werner iSilbereisen(2003, U: Cavaliere, 2010, 37) dokazali da se djevojke koje su imalekonfliktan odnos sa svojim ocem, i koje nisu doivjele oevu potporu ipodrku, ee uputaju u veze u kojima patoloki ovise o svome partneru. Istotako, nezdravi odnosi izmeu majke i oca u obitelji utjeu na izbor partnerakod ena, pa one koje su doivjele takva negativna iskustva u obitelji postajusklone ovisnikom ponaanju prema partneru. Njihova krhkost vodi ih doemocionalnih veza u kojima praktiki mole partnera za panju. Cavalierepotvruje da osobe (ene i mukarci) koje pokazuju ovisnost o drugoj osobinisu s ocem imale odnos ispunjen potovanjem i ljubavi. Kao odrasli pokazujuizrazitu emocionalnu nezrelost. Isto se javlja i kod previe zatitnikog odnosamajke, koja na taj nain stvara emocionalnu zbrku kod djeteta. "U biti, akodijete ivi u kaotinoj obitelji s problematinim uvjetima, kao to jealkoholiarska, nasilnika ili incestuozna, ono e neizbjeno osjeati panikuzbog toga to je obitelj izgubila nadzor nad zbivanjima. Takva obitelj esto muprijeti i povrjeuje ga, a ne titi. To iskustvo veoma snano utjee na osobu, paona tu situaciju arko eli preokrenuti. Na taj nain, time to se previe vee zapartnera i novu obitelj, u biti sama sebe titi od panike. Tu je i poetakovisnosti o drugome, jer takva osoba osjea potrebu da bude voljena iprihvaena, ali u prvom redu kako bi stekla osjeaj sigurnosti i nadzora"(Norwood, 2001, 18). Ukratko, glad za neispunjenom ili izgubljenom


8/18


106

privrenosti stvara osobe koje u novim vezama dobiju jaku elju vezati se zanekoga (Costantini, 2007, 14).

KRISTININA PRIAKristinina pria o ovisnosti vezana je za njezina mua s kojim je bila u

braku 10 godina. Na poetku njihova veza nije bila ozbiljna, Kristina nije bilaspremna za trajnu vezu, pa ga je ostavila. Poelaje izlaziti s drugim dekima, alinakon etiri mjeseca poeljela je opet biti s njim. On ju nije napustio niti kadmu je rekla za svoje druge veze koje su se dogodile u meuvremenu, to ju jejako iznenadilo, i vjenali su se. Nakon dva mjeseca braka prevario ju je,odvojili su se na tri mjeseca, a ona mu se odluila osvetiti prevarila ga je. Ipaksu odluili ostati zajedno. No slijede uestale i grube svae, pa je Kristinazatraila razvod. Promijenila je mnogo partnera, ali uvijek je eljela njega. Zat osu se opet i pomirili, pet mjeseci nakon razdvajanja. Meutim, nakon poetnesree i euforije, svae su se opet vratile, a njezino samopouzdanje je postajalosve slabije. Pokuali su imati i djecu, ali nisu uspjeli (za to je mu okrivio nju).Poele su njegove nevjere, a ona je pokuavala sve samo da ga zadri i da ju onopet zavoli kao nekada. Nakon devet godina ostavio ju je zbog ljubavnice, aliona i dalje nije mogla prestati misliti na njega. Osjeala se slomljeno, bila jejako depresivna i na rubu samoubojstva. Jedino to ju je dralo na ivotu bilasu njezina matanja o njihovu pomirenju, njihovoj buduoj djeci, romantinimputovanjima. Nakon nekog vremena Kristinin mu je rekao da se promijenio ielio se opet pomiriti, na to je ona odmah pristala . Promijenila se i ona,preuzela je kontrolu nad njihovim ivotima, bila je ukljuena u svaki dionjegova ivota, zavodila ga je da zadri strast mislei da tako zadrava injegovu ljubav. Shvativi da je opet pala u ralje ovisnosti, skupila je hrabrosti i potraila pomo. Povjerila se anonimnim prijateljima i suoila s velikimproblemima iz djetinjstva: dva puta bila je silovana od svojih vrnjaka, otac jojnije pokazivao ljubav, niti je bio "prava oinska figura". Preispitujui sebeshvatila je da nikad nije rijeila dogaaje iz djetinjstva, a strah od naputanjadoveo je do toga da samo kontrolira svog mua. Priznaje da u svom oporavkuima uspona i padova i nada se da e grijeiti sve manje jer smatra da "nijestvorena ivjeti stranim ivotom ovisnika". U vrijeme naeg razgovora bila jena desetom koraku programa 12 koraka.

RAZVOJ OVISNOSTI

Tijek razvoja svake ovisnosti, pa i ovisnosti o drugoj osobi, najee seprikazuje kroz tako zvani "ovisniki krug" (Norwood, 2001). U sluajuovisnosti o drugoj osobi rije je o "krugu" izmeu ljubavnih partnera, roditelja idjece, brae i sestara, prijatelja, nadreene i podreene osobe, voe i


9/18


107

sljedbenika, imaginarne popularne i bilo koje druge osobe i ovisnika, ili onekim manje uestalim ovisnikim vezama. Ovisnici su u najveem brojusluajeva (preko 90%) ene, istie Norwood. Struktura za sve oblike razvoja jegotovo ista. Krug ovisnosti zapoinje svianjem (prihvaanjem, izraenomsimpatijom) i u odreenom vremenu prelazi u idealiziranje druge osobe.Naime, potencijalni ovisnik, koji je nesiguran i eljan ljubavi, taj odnos shvaasuvie ozbiljno, te postaje zaslijepljen ili zaokupljen drugom osobom. Drugiaspekti njegova ivljenja postaju manje bitni. U ovoj fazi jo se ne moegovoriti o ovisnosti jer su opisane pojave karakteristine i za veze koje se mogurazviti i u zdrav odnos. Ali, ako se matanje nastavi skoro bez prestanka i bezukljuivanja zdravog razuma, osoba polako ulazi u krug ovisnosti. Ovisnik"prenosi" na drugu osobu svoje snove i elje, u biti stavlja svoju sreu i potrebeu "ruke drugoga" uvjeren da klju njegove sree lei u tuim rukama. Na ovomstupnju ovisnost se ve razvila, a druga osoba postaje jedina osoba kojaovisnika ini ili moe uiniti sretnim. U ovisnika se javlja veliki strah da e sezamiljeni odnos prekinuti, a time i raspasti njegovi snovi. Zbog toga se razvijaopsesivno ponaanje kojim ovisnik pokuava zadrati postojee stanje. Upravotada odnosi najee poinju propadati. Naime, ovisnik o drugoj osobi ulaetoliko energije, snage, napora, volje da zadri i spasi taj zamiljeni idealniodnos, da druga osoba na to reagira otporom, osjeajui se kao da se gui,postaje prestraena, ljuta, nerijetko nezahvalna, i sve zahtjevnija. "Branei" sepostaje neiskrena, pa se doima kako iskoritava trud emocionalnog ovisnika.Ovisnik pak ne odustaje lako jer to bi znailo dignuti ruke od vlastite sree.Zbog toga se radije pravi da je sve u redu, uvjeravajui u to i sebe i druge okosebe. Na kraju, zbog velikog stresa s kojim ovisnik svakodnevno ivi, i sampoinje propadati. Emocionalni stres esto "primorava" ovisnika da se okrene idrugim ovisnostima, poput prekomjernog uivanja alkohola, konzumiranjahrane, zlouporabi droga, sve kako bi se umanjila ovisnika bol. To je kljunitrenutak razvoja ovisnosti, stupanj na kojem se odnosi u najveem brojusluajeva prekidaju i raspadaju. Ali kraj emocionalne veze ne znai i krajemocionalnih problema za ovisnika o drugoj osobi. Ovisniki nain vezivanjaza druge osobe, napose za ljubavnog partnera, nastavlja se i u drugimodnosima. Izlazak iz jedne takve veze obino znai samo ulazak u novu, gdjee opet razviti krug ovisnosti. Vremenom se ovisnikovo emocionalno, psihikoi fiziko stanje moe toliko pogorati da postaje prijetnjaza sam ivot. Obrazacje jednostavan: ovisnost o drugoj osobi razvija se postupno, podsjea nalabirint s bezbroj istih hodnika, i to ovjek ide dalje mogunost povratka jetea. Ovisnici se zatvaraju u kaveze koje su sami stvorili, reagirajui na vlasti todobrovoljno zatoenitvo, s manjom ili veom spoznajom svog svjesnog umada se mogu osloboditi svojih kaveza ako to ele (Kristal, 1998).


10/18


108

PETROVA PRIA:Petrova pria je zanimljiva jer se ne moe esto uti ovisnika pria

mukarca, odnosno prema nalazima strunjaka u ak 90% sluajeva ovisnici odrugoj osobi su ene (Richard, Senon, 1999).

Petar je odvjetnik i ima privatnu praksu Njegov ivot je bio vrlo dobarsve dok mu ena nije umrla u 32-oj godini u traginim okolnostima (bila jetrudna s njihovim prvim djetetom). Nakon pola godine tugovanja, poeo jeulaziti u niz veza. Kad bi jedna zavrila, odmah bi "uletio" u drugu. Stalno jetraio nekoga tko bi mogao zamijeniti njegovu enu. enio se ak pet puta.Priznaje i da je htio i nadomjestiti dijete koje je izgubio, jer su sve ene koje jebirao ve imale svoju djecu. Nekako mu je bilo dovoljno da mu osoba s kojomje u vezi kae da ga voli, nije mu bilo bitno kako s njom ivi i nije biozainteresiran za njezine probleme. Petar je jednostavno volio biti zaljubljen,osjeati se prihvaenim, eljenim. Za taj osjeaj bio je spreman uiniti sve,potroiti novac, rtvovati se. Zbog toga je rtvovao svoju karijeru, troio novacna poklone, udaljio se od prijatelja, sve kako bi i dalje bio voljen i ostao u vezi.Tek je na kraju svojih snaga, nakon zadnjeg razvoda, kad je shvatio da je"dosegao dno", odluio potraiti pomo i prikljuio se na forum Anonimnihovisnika. Postavi svjestan da je njegov glavni problem bio gubitak ene ineroenog djeteta, te da su odnosi s drugim enama koje je nakon toga stvaraobili samo bijeg od nepodnoljive boli, Petar se odluio izravno ispriati svimenama s kojima je bio u braku. Ispriao se i prijateljima i rodbini koje jegodinama zanemarivao. Danas misli da su mu te isprike koristile, ali da jeprevelika teta ve uinjena. Najvanije mu je odrati rije koju je dao sam sebi,da e se izlijeiti, krenuti dalje i utiati u sebi gubitak voljene ene i djeteta.Odluan je u namjeri da pomae drugima jer zna koliko su drugi pomoglinjemu. To je magian krug, kae Petar.

PRIKAZ NEKIH ISTRAIVANJA ZNANSTVENE VALORIZACIJEOVISNOSTI O DRUGOJ OSOBI

Sve je vie pokuaja da se znanstveno valoriziraju ovisnike relacijeljubavi izmeu seksualnih partnera, pri emu se javljaju ovisnike veze urazliitim relacijama: a) ovisnost o romantinoj ljubavi; b) ovisnost oneuzvraenoj ljubavi; c) ovisnost o podreenoj ljubavi (Zuckerman Itkovi iPetranovi, 2010, 22). I ove se relacije razvijaju izgradnjom opisanogovisnikog kruga: na poetku su ljubavne veze uglavnom praene ljubavnomeuforijom, a "taj osjeaj zadovoljstva i zasljepljenosti stavlja ovisnika "prekoputa samog sebe" Preplavljen emocijama ovisnik doivljava ljubavni odnos kaooblik ekstaze. Kad osjeaj proe, to je nuno, a realni problemi postanu

vidljivi, osobu preplavljuje osjeaj potitenosti koji vodi nezadovoljstvu i


11/18


109

nerijetko depresiji. Mutacije zadovoljstvo - nezadovoljstvo za ovisnika sunepodnoljive" (Ronet, 1997, U: Richard, Senon, 1999, 318). Stanje ovisnikanakon to proe poetna ljubavna euforija slikovito opisuje Burroughs (1997,U: Richard, Senon, 1999, 319): "jednog se jutra probude bolesni, azadovoljstvo ustupa mjesto dubokoj patnji"

Kao i u svakom pravilu i u ovisnosti o drugoj osobi postoji izuzetak.Tako Sternberg (1986) istie da je moda jedina ovisnost za koju moemo reipotpuno ispunjena dobrim senzacijama u cijelom organizmu - ovisnost ouzajamno uzvraenoj romantinoj ljubavi. (U: Zuckerman Itkovi i Petranovi,2010, 24).

Tragian je i oblik partnerskih ljubavnih odnosa kada se veza odravaiako se ljubav ugasila, bilo jednostrano ili ak obostrano. Na sloenost tihodnosa meu prvima je upozorio sociolog Peele u djelu "Ljubav i ovisnost".(Stanton Peele, 1975, U: Valleur i Vla, 2002, 35). U ljubavnim partnerskimodnosima bez ljubavi, uglavnom je rije o ekstremnim oblicima ovisnikogponaanja slinog onomu kojeg pokazuju ovisnici o opojnim drogama:"Ovisnici ne vladaju svojim osjeajima i bez pomoi i lijeenja takvo se stanjesamo pogorava" (Valleur i Vla, 2002, 35).

"Ovisnost o neuzvraenoj ljubavi moemo usporediti s ovisnou oalkoholu", tvrdi Zuckerman Itkovi (2010, 29, U: Zuckerman, Petranovi,2010) Autorica istie zauujuu toleranciju drutvene zajednice premaovisnosti o neuzvraenim ljubavnim odnosima, posebice ako je rije o enamartvama tradicionalnih pogleda na brak i obitelj. Tek nakon eskalacijenepodnoljivih odnosa i bijega zbog zlostavljanja, dobivaju povremenu zatituanonimnih kua, dok je zatita sudstva i policije uglavnom spora, estoneuinkovita, a prate je i tragini dogaaji. Psiholog i terapeut Susan Peabody(1994) ukazuje da ovisnost o ljubavi prate mnogi organski poremeaji ipsihike smetnje to je realna osnova za nastanak drugih bolesti. Simptom kojise pri ovisnosti o drugoj osobi najlake prepoznaje je patoloka ljubomora.Dok Freud patoloku ljubomoru svrstava u poremeaje linosti, nalaziCozzolina (2010) upuuju na usku povezanost ove pojave s ovisnosti o drugojosobi. On istie da esto partnerske veze propadaju upravo zbog prejakeljubomore. Ovisnik o drugoj osobi, prema samoj prirodi ovisnosti, esto sezamara mislima da ga partner vara jer se podsvjesno osjea nedostojnimnjegove ili njezine ljubavi. No, patoloka ljubomora moe znaiti i potrebuovisnika za potpunom kontrolom partnera. Prema tome, pri opsesivnoj

ovisnosti o drugoj osobi vrlo je vjerojatno da e se pojaviti i patolokaljubomora (Marzola, 2010).Uz pojavu ljubomore javljaju se afektivne smetnje ikompulzivno ponaanje: iracionalan strah, sumnja, kontrola partnera, agresija iuhoenje partnera, osjeaj manje vrijednosti i nisko samopotovanje (Valliani,2007).


12/18


110

Naroito zabrinjavaju agresivni ispadi, u pravilu, u brakovima s djecom.Nevidljivi krug ovisnosti tako se iri i na djecu koja pri vlastitom izborupartnera imaju mnogo manje anse da uspostave zdrav partnerski odnos(Brenan, Clark i Shaver, 1998. U: Stefanovi Stanojevi, 2006). Drugiprepoznatljivi simptomi ovisnosti o drugoj osobi esto se vezuju za tipoveovisnika. Tako Wilson Schaef razlikuje pet tipova ovisnika ili pet oblikaovisnosti (Schaef, 2008, 85-90). Rezultati istraivanja koje je vodio dr. NeilMontgomery (2010), psiholog s Keene State Collegea ukazuju da pretjeranozatitniki odnos roditelja prema djeci stvara iu djece stanovitu vrstu ovisnostijer nisu spremni napustiti roditeljsko gnijezdo i ivjeti samostalno.

Istraivanje Luva (2010, 7) ukazuje na mnoge druge simptome pokojima se mogu prepoznati ovisnici o partnerskim odnosima u ljubavnoj vezi.Kod ovisnosti o ljubavnim odnosima elja za nastavljanjem ivota s partnerom,bez obzira koliko ovisnik patio, traje bez prestanka i slabljenja, iako seuglavnom radi o odnosima koji su isprazni, dosadni i lieni svakog osjeaja(odnosi u kojima nedostaje ljubavi, njenosti, stimulacije, emotivne potpore).Unato tome, ovisnik od takvog odnosa teko odustaje.

LIJEENJE I PREVENCIJA

Halpern (2009) istie da postoje tri psiholoke razine u partnerskojovisnikoj vezi zbog ega ovisna osoba nema hrabrosti prekinuti vezu. Prvuraznu ine praktini razlozi protiv prekidanja veze, problemi vezani uz djecu,materijalnu ovisnost i sl. Na drugoj razini su osobna uvjerenja ovisnika kojaukljuuju predrasude i klieje kao to su: "ljubav sve pobjeuje", "raskidodnosa znak je neuspjeha", "ljubav je vjena" ili "nisam dovoljnoprivlaan/privlana", "nisam dovoljno uspjean/uspjena". Na treoj razini jerije o potrebi ovisnika za privrenosti, koja moe biti toliko jaka da potpunonadvlada praktine razloge (prva razina) i uvjerenja (druga razina) koji su streom razinom u suprotnosti (Halpern, 2009, 26). "Upravo ta ovisnikakompulzija, prisila, koja osobu tjera da zadri ovisniki odnos, pokazuje razinuovisnosti. Nerealnost tih osjeaja prema partneru u biti je jednaka nerea lnostidvogodinjaka koji se osjea kraljem obitelji i svijeta s neogranienom moi"(Halpern, 2009, 29). Osjeaji s razine potrebe za privrenosti odagnat e eljuza prekidanjem ovisnike veze samo ako su ti osjeaji tako jaki da nadvladajusvaku racionalnu sposobnost ovisnika da postupi u svoju korist (Smojver-Aii Jakovi, 2006).

Za veinu ovisnika najvaniji "lijek" moe doi iz njih samih, istieCostantini (2007). Autor naglaava etiri faze "ozdravljenja" (Constantini, 2007,117): prva faza poinje kad ovisnik shvati svoje ovisniko ponaanje i poeliprekinuti ovisniki vezu; druga faza obuhvaa spremnost ovisnika da zatrai


13/18


111

pomo, te pokuaje i dobavljanja te pomoi; trea je faza ozdravljenja kojazahtijeva predanost terapiji i spremnost da se nastavi s programom; etvrta fazaje oporavak, u kojoj "bivi ovisnik" poinje donositi odluke koje vie ne slijedestare obrasce ponaanja nego poboljavaju njegov ivot i dobrobit.

Od ovisnosti o drugoj osobi jednako se teko oporaviti kao i odovisnosti o alkoholu ili drogama. Razlika je jedino u tome to se jo uvijekalkoholiari i ovisnici o drogama smatraju puno teim ovisnicima od ovisnika odrugoj osobi i to te ovisnosti drutvo smatra boleu koja unitava ovisnika,obitelj i zajednicu, ali ne eli vidjeti da se potpuno ista stvar dogaa i priovisnosti o drugoj osobi ili ovisnika o ljubavnim relacijama (Costantini, 2007,16-20).

Rijei P. Coelha (2006) ovo slikovito potvruju: "Ljubav je kao droga. Upoetku si u stanju euforije, potpune predanosti. Onda, slijedei dan, eli vie.

Jo uvijek nisi ovisnik, ali doivljaj ti se svia i misli da ga moe zadrati podkontrolom. Misli intenzivno na voljenu osobu dvije minute i onda se je nesjeti slijedea tri sata. Ali, zakratko, privikne se na tu osobu i pone upotpunosti ovisiti o njoj. Tada ve misli na nju tri sata, a zaboravlja je tek nadvije minute. Ako nije u blizini, prolazi iskustvo kakvo imaju ovisnici kad nemogu doi do droge. Na tom stupnju, isto kao to i ovisnici kradu i poniavajuse da bi doli do onog to im je potrebno, i ti si spreman uiniti bilo to zbogljubavi" (Coelho, 2006, 37). Naglaavamo da je prevencija, odnosnosprjeavanje nastanka ovisnosti openito, najvaniji oblik borbe protiv ovihopakih bolesti. Suvremene teorije prevencije upozoravaju da se svi obliciovisnikog ponaanja temelje na sinergijskoj interakciji slijedeih imbenika:osjetljivosti, koja sadri genetske i psihike imbenike; proizvodu ili objektuovisnosti, to se vezuje za svojstva, te na vremenu izloenosti koje podrazumijevasocijalne i kulturoloke oblike ovisnikog ponaanja. Ovi su parametri rizika zanastanak ovisnosti meusobno povezani i u odreenim situacijama preuzimajudominantnu ulogu u ivotu ovjeka. Prevencija je drutvena djelatnost koja sekao organizirani sustav mora paralelno odvijati u suzbijanju sva tri spomenutaimbenika. Pri tome vanu ulogu ima tako zvana balansna strategija kojapodrazumijeva podjednaku usmjerenost preventivnih aktivnosti drutvenezajednice na rizine imbenike. Drugim rijeima, openito se zalaemo zapodjednaku drutvenu brigu u izgraivanju navika zdravog ivota, zasprjeavanje ponude svega to vodi ovisnosti i za izgradnju stajalita ljudi,napose mladih, protiv svakog ovisnikog ponaanja. U tome se ogleda inajvaniji doprinos ovoga lanka.


14/18


112

ZAKLJUAK

Zbog nedostatka jasne definicije ovisnosti o drugoj osobi i mjernihinstrumenata kojima bi se moglo precizno izmjeriti ovu pojavu, ali i tekoa uprepoznavanju i dijagnosticiranju, ova ovisnost nije uvrtena ni u jednu od

vodeih medicinskih psihijatrijskih klasifikacija, to znaajno oteava njezinoznanstveno istraivanje. Meutim, u stvarnom ivotu je veoma uestala, oemu svjedoe djela citiranih istraivaa. Rije je o patolokom odnosu osobeovisnika prema drugoj osobi, koji karakterizira opsesivno vezivanje i ovisniko(kompulzivno) ponaanje. Premda i ovisnou o drugoj osobi "gospodare" istibiokemijski procesi kao i pri drugim ovisnostima, specifinost je u stavovimadrutvene zajednice optereenim mnogobrojnim predrasudama i tabuima. Umnogim sluajevima ovisnik nema jasno izgraenu svijest da je uope ovisan onekomu, veliki broj sluajeva ovisnikog ponaanja drutvo tretira kao"normalno" ponaanje, esto izostaje potpora okoline osobi koja trpi razliiteoblike zlostavljanja. Posljedice ovisnosti o drugoj osobi izuzetno su teke ibolne za samog ovisnika, a nerijetko i za osobu koja trpi manipuliranje izlostavljanje naroito ako je opsesija povezana s patolokom ljubomorom.

Istovremeno, komorbidnost ove pojave s drugim bolestima, a posebnodepresijom je vrlo esta. Lijeenje ovisnosti takoer je ozbiljan problem jerpostoje razliite psiholoke razine zbog kojih ovisna osoba moda nikada ne eodluiti prekinuti tu nezdravu vezu (ekonomska ovisnost, predrasude,kompleksi, briga za budunost djece, strah od gubitka posla, strah odosamljenosti i drugo). Za one koji se odlue lijeiti nakon prolaska krozprogram terapije treba se otvoriti mogunosti da zasnuje zdravu vezu, zdravodnos s partnerom i u drugim bliskim vezama. O tome u "Umjetnosti voljenja"polemizira Erich Fromm (1995) ukazujui da zdrava veza poiva na pravojljubavi koja je vezana dubokim osjeajima i koja nije ponajprije seksualna. Upravoj ljubavi osoba je slobodna, u ljubavnim odnosima ravnopravna ipotovana, u konzumiranju ljubavi potpuno zadovoljena. U zdravoj veziodnosi su isti i privreni, bez gubljenja vezanosti, a odgovornost i obvezepreuzimaju oba partnera. Zdrava veza je na alost rijetka, upozorava Sternberg(1986),a uzrok nije u prirodnoj nemogunosti ljudi da je odre, ve u ljudskimslabostima, a prije svega u nesposobnosti da kontroliraju svoje nagone.

Moderno drutvo razvija sve vie kulturu hedonizma, zadovoljstvoustupa mjesto ostalim obvezama i u meuljudskim relacijama. Bavljenjeovisnikom aktivnou bez droga stvara jednako uzbuenje i poudu kao i uovisnika o opojnim tvarima, na isti nain animira cerebralne aktivnosti ineurotransmitere, javlja se ista tolerancija, apstinencijska kriza i pokuaji da sepo svaku cijenu zadovolje nastali patoloki porivi. Ovisnike aktivnosti postajudio svakodnevne rutine ovisnika, koji u tom stadiju najee nije u stanjurealno sagledati vlastito stanje. Tek kad ovisnost preraste u istinski problem


15/18


113

(zdravstveni, psiholoki, socijalni, financijski) svijest o vlastitom stanju preplaviosobu. Kraj patnjama je individualan i kree se na skali od potpunog izljeenja,zaljeenja do smrti. Suzbijanje ovisnosti bez droga, koje nerijetko prerastaju uistinsku bolest, ili se umree s drugim ovisnostima, mogue je sustavnompreventivnom aktivnosti drutvene zajednice. Prevencija je sloena djelatnostkoja se odvija u mnogim segmentima zajednice, od razvoja sustavainformiranja i promidbe, do jaanja osjeaja odgovornosti svih lanovadrutva za vlastitu odluku i ponaanje. Moe se openito rei da je prevencijapomo u izboru vlastitog puta, katkad odabir vlastite sudbine i kvalitete ivota .

LITERATURA

Ainsworth, M. D. S., Blehar, M. C., Waters, E, Wall, S. (1978): Patterns ofattachment: A psychological study of the strange Situation. Hillsdale. Nj.Eribaum.

Ajdukovi, M., Kregar Orekovi, K., Laklija, M. (2007): Teorija privrenosti isuvremeni socijalni rad. Ljetopis socijalnog rada 14 (1). 59-91.

Bowlby, J. (1969): Attachment and Loss. Vol. 1. Basic Books. New York.Burke, R. (2001): Workaholism in organizations. International Journal of Stress

Management. 8 (6). 65-68.Coelho, P. (2006): Na obalu rijeke Piedre sjela sam i plakala. V.B.Z. Zagreb.Delaney, R. J. (1998): Fostering Changes; Treating Attachment disordered

Foster Children. Oklahoma City Wood "N" Barnes Publishing.Dijagnostiki i statistiki prirunik za mentalne poremeaje DSM IV. U:Davison, C. G., Neele, J. M. (1998): Psihologija abnormalnogdoivljavanja i ponaanja. Naklada Slap. Jastrebarsko.

Fenichel, O. (1946): The Psychoanalytic Theory of Neurosis. RoutledgeForward. London.

Forward, S., Buck, C. (1991): Obsessive Love. When It Hurts Too Much ToLet Go. Bautam Books: New York, Toronto, London, Sydney.

Fromm, E. (1995): Umijee ljubavi. Descle de Brouwer. Paris.Galoi Cigit, B. (2006): Pozitivna ovisnost. Klinika za psihijatriju KB "Sestre

milosrdnice, 1-71. Zagreb (prezentacija).Goodman, A. (1990): Addiction: definition and implications. British Journal of

Psychiatry, 85: 14031408.Goodman, A. (1997): Sexual Addiction. USA, Madison: InternationalUniversities Press.

Halpern, H. (2009): Kako ete prekinuti ovisnost o drugoj osobi. Nakladnizavod Globus. Zagreb.

Krystal, Ph. (1998): Kidanje veza. Kako se osloboditi lane sigurnosti inegativnog programiranja. Duevi & Krovnik. Rijeka.


16/18


114

Lackovi-Grgin, K., ubela Adori, V. (2006): Odabrane teme iz psihologijeodraslih. Naklada Slap. Jastrebarsko.

Mellody, P., Wells Miller, A., Miller, J. K. (1992): Facing Love Add Addiction:Giving Yourself the Power to Change the Way you Love. HarperCollins Publishers. San Francisco.

Millar, W. R., Rollnick, S. (1991): Motivational interviewing: preparing peopleto change addictive behavior. Guilford. New York.

Mirabel-Sarron, C. (1995): Du bon aliment: aspects cognitifs. L EvolutionPsychiatre. 60. 833-838.

Montgomery, N. (2010): Parental Involvement During College: Find the RightBalance. Bellerboys College, USA.

Mueller, A., Mueller, V, Silberman, A. (2008): A rondomized controlled trial ofgroup cognitive-behovioural therapy for compulsive buying disorders.Jurnal of Clinical Psichiatry. 69 (7). 1131-1138.

Norwood, R. (2001): ene koje previe vole: za one koje stalno prieljkuju inadaju se da e se on promijeniti. Biovega. Zagreb.

Ojdani, M. (2010): Ovisnost o drugoj osobi.Sveuilite4 u Zadru. Odjel zapedagogiju. (Mentor Z. Zuckerman)

Peabody, S. (1994): Addiction to Love: Overcoming Ob Session andDependency in Relationships. Celestial Arts. Berkeley USA.

Pernar, M. (2010): Medicina fluminensis, 46 (3) 234-241.Richard, D. Senon, J. L. (1999): Dictionnaire des Drogues, des toxicomanies et

des dependances. Larousse. Paris.Ronet, M (1997), U: Richard, D. Senon, J. L. (1999): Dictionnaire des Drogues,

des toxicomanies et des dependances. Larousse. Paris, 318-319.Smojver-Ai, S., Jakovi, I. (2006): Percepcija prolih odnosa i privrenost

adolescenata i njihovih majki. Psihologijske teme. 15 (1). 59-79.Sternberg, R. J. (1986): A Triangular Theory of Love. Psihological Review. 93.

119-135.Stefanovi Stanojevi, T. (2004): Facta Universitalis. 3 (1). 67-81.Stefanovi Stanojevi, T. (2006): Partnerska afektivna vezanost i odgojni

stilovi. Godinjak za psihologiju, Filozofski fakultet Ni. 4 (4-5). 71-90.Tolstoj, L. (Ed. 1959): Ana Karenjina. Zagreb. Naprijed.Valleur, M., Vla, D. (2002): Les addictions sans drogues. Revue toxibase. 6

(1). 1-15.Valleur, M. i Matysiack, J-C. (2003), Sexe passion et jeux video. Paris,

Flammarion.Wilson Schaef, A. (2008): Bijeg od intimnosti. Planetopija. Zagreb.Zuckerman, M. (1995): Good and bad humors: biochemical bases of

personnality and its disorders. Psychological Science. 6. 325-332.Zuckerman Itkovi, Z., Petranovi, D. (2010): Ovisnosti suvremenog doba.

Strast i muka. kolska knjiga. Zagreb.


17/18


115

Internetski izvori:

American Psychological Association (2010): Nakon ovisnosti depresija.Retrieved 23.Lpnja, 2010 fromhttp://www.zadarskilist.hr/clanci/15012010/nakon-ovisnosti depresija.

Bieber, P., Bieber I.A. (2003). U: Cavaliere, R., (2010): Origini di unadipendenza affettiva. Retrieved 12. lipnja, 2010 from

http://www.maldamore.it/origini_di_una_dipendenza_affettiva.htm//Cavaliere, R., (2010): Origini di una dipendenza affettiva. Retrieved 12. lipnja,

2010 fromhttp://www.maldamore.it/origini_di_una_dipendenza_affettiva.htm//

Costantini, S. (2007): Dipendenze e falsi bisogni. Retrieved 07. lipnja, 2010fromhttp://www.retenuovedipendenze.it/approfondimenti/2007%20Costantini%20-%20Dipendenze.pdf .

Cozzolino, M. (2010): La gelosia e Freud. Retrieved 30. lipnja, 2010 fromhttp://www.sessuologiaclinica.net/index.php?option=com_content&task=view&id=33&Itemid=3

Luv, T. (2010): How to get over a breakup. Retrieved 28. Lipnja, 2010 fromhttp://love-addiction.com/loveaddict34.html.

Marzola, P. (2010): Gelosia normale e gelosia patologica, Retrieved 26. Lipnja,2010 from http://www.patrizia-marzola.ea23.com/Gelosia-Patologica_2327163.html.

Montgomery, N. (2010): 'Helicopter' Parents Have Neurotic Kids, Study.Retrieved 16. Lipnja, 2010 from Suggests,http://www.livescience.com/culture/helicopter-parenting-100603.html

Valliani, S. (2007): La dipendenza affettiva. Retrieved 21. Lipnja, 2010 fromhttp://www.vertici.it/servizi/psicofinder/template.asp?cod=13361&page=7.Werner, S., Silbereisein, I. (2003), U: Cavaliere, R., (2010): Origini di una

dipendenza affettiva. Retrieved 12.lipnja, 2010 fromhttp://www.maldamore.it/origini_di_una_dipendenza_affettiva.htm//

ADDICTION ONANOTHER PERSONDidactical and psychopatological presentation of addictive behaviour related to

addiction on another persons

ABSTRACTThe goal of this article is to present in a didactic form one of the ways of addictive behaviour related to

another person, which is in literature relatively fragmentary investigated and differently named, like: "loveaddiction (Fenichel, 1946), "love relation addiction" (Mellody,1992; Peabody, 1994; Norwood, 2001),
http://www.zadarskilist.hr/clanci/15012010/nakon-ovisnostihttp://www.maldamore.it/origini_di_una_dipendenza_affettiva.htm/http://www.maldamore.it/origini_di_una_dipendenza_affettiva.htm/http://love-addiction.com/loveaddict34.htmlhttp://www.vertici.it/servizi/psicofinder/template.asp?cod=13361&page=7http://www.maldamore.it/origini_di_una_dipendenza_affettiva.htm/http://www.maldamore.it/origini_di_una_dipendenza_affettiva.htm/http://www.vertici.it/servizi/psicofinder/template.asp?cod=13361&page=7http://love-addiction.com/loveaddict34.htmlhttp://www.maldamore.it/origini_di_una_dipendenza_affettiva.htm/http://www.maldamore.it/origini_di_una_dipendenza_affettiva.htm/http://www.zadarskilist.hr/clanci/15012010/nakon-ovisnosti


18/18


116

"obsessive love"(Forward and Buck, 1991),"escape of another person"(Wilson Schaef, 2008),"dependence onanother person"(Halpern, 2009; Valeur, Vla, 2002), and similar.

How it is argumented in the article about many addictive behaviour relation (sexual relation, relationbetween parents and children (father and mother), relation beetween friends, relation toward imaginary people andsimilar, the autors have decided for terminological syntagme "addiction on another person".

For clearer description of this complex phenomen the text is didactical structured according to in advanceestablished plan: 1. Introductory consideration, 2. Definition, 3. Historical approach, 4. Causes of addiction(theory of attachment), 5. Development of addiction, 6. Symptoms of addiction on the addictive person and thecommunity, 7. Medical treatment and empirical attachments.

Article is primarily contribution on modern education to undergraduate and graduate students ofdifferent study areas which deal with this topic, it can provide useful information to teachers and faculty expertsthat in practice deal with this problem, but also to general reading public as it is a phenomenon that accompaniesevery one of us in our daily lives.

KEY WORDS: addiction on another person, love addiction, addiction and pathologicaljealousy, obsessive compulsive addictive behaviour, theory of attachment, medical treatmentand self-help groups

ovisnost o drugoj osobi

Documents

Transcript of ovisnost o drugoj osobi