Osten broj 1659
-
Upload
osten-gallery -
Category
Documents
-
view
246 -
download
6
description
Transcript of Osten broj 1659
IZLEGUVAL KOGA ]E MU TEKNE A SEGA SEKOJA PRVA SABOTA VO MESECOT
VESNIK ZA ODVITKUVAWE
Porano eden Germanec vrede{ekol ku sto Makedonci. Sega sto Ger-manci ne mo`at da napravat tolkugluposti kol ku {to mo`e eden Make-donec! Na{eto popi{uvawe nikako dago napravime onaka kako treba - samida si ja zememe sudbinata v race.Barame nekoj od Evro pa da ni ja zemerabotata v race. U{te nepopi{ani, seutvrdija procentualni te zastape no -sti na malcinstvata! He mi skite ana -li ti~ari tvrdat deka sled niot make -don ski pretsedatel treba da bidesostaven od 75% Makedonec i 25%Albanec. Sekoj drug soodnos mo`e dasozdade eksplozivna smesa. Samo ed -no nikoko da go zememe kako fakt:Ev ropskata mena`erija nema voop{topotre ba od vakvo balkansko ~udo -vi{ te so dve glavi koi se glodaat.Za toa u{te dolgo vreme }e stoimepred zoolo{kata gradina vo Brisel!
Na{ata novo popi{ana Makedo -nija mo`ebi }e dobie i novo ime i pre -zime. Toa ne e nekoj golem i ne pre - mostliv pro blem. Strav ne fa}a odEvropa, za desetina godini, da ne niispora~a i nova adresa za ZapadnaMakedonija! Oti Ta di} i srpskata kom -panija za vlez vo ev rop skiot cirkusnemaa normalen bilet, pa moraa da
platat so geografska karta! Sega Ko -sovo i bukvalno e samostojno. A ~ovekkoga e sam i koga nikoj ne go gleda, mo - ̀ e da se samozadovoluva kolku mu e}efot. Samo „ikrata“ da ne ja frlaniz penxereto, kaj najbliskite sosedi.
Evropa Makedonija ja sporeduvaso Bosna! Vakvata sporedba najvero-jatno e poradi Mujo i Haso. Kaj nivMujo i Haso se stari narodni {egobi-jci, majtap~ii. Na{ive Mujo i Haso semajtap~ii od niv niot rang, ama na{i -ve barem se {koluvani. Nekoi imaatzavr{eno fakultet i plus nekoe sre -dno u~ili{te. I zgora na toa: na{iteMujovci i Hasovci nie si gi izbiramena redovni izbori. Bosan ci te se maj-tapat so Mujo i Haso, a na{ite Mu jov -ci i Hasovci se majtapat so narodot!
Se pojavi neverojaten podatok:SDSM obznani deka vo Makedonijaima lu|e koi imaat preku dva milionievra vo bankite ili vo nedvi`enimot, koj po~ nu va da dobiva noze! Toae zatoa {to na vreme istri`aa prekudva milioni ov ~i ~ki! Normalno - kogabea ov~ari! Sti listot Sergej ubav so -vet ni dade: Koga na narodot mu sekre va kosata, toga{ najlesno se {i{a!
Vasil TOLEVSKI
IV IZDANIE ! GODINA 65 ! BR 1659 ! 2 OKTOMVRI 2010 GODINA ! BESPLATEN PRIMEROK
DDaa rr kkoo MM AA RRKK OO VVII ]]
Miroslav GEORGIJEVSKI
POSLU[AJTE PATRIOTI,NE BIRAJTE – IDIOTI!
POSLU[AJTE PATRIOTI,NE BIRAJTE – IDIOTI!
SÈ NAPRAVIJA ZA DA NENAPRAVAT NI[TO!
SÈ NAPRAVIJA ZA DA NENAPRAVAT NI[TO!
UBODNIK
POPI[ANA MAKEDONIJA
Ivan KARADAK
Darko MARKOVI]
Sabota, 2 oktomvri 20102
Utre kaj nas vremeto neizvesno, obla~no, }e duva studenseveren veter od Evropa. Koncentracija na temni nadvisna -ti oblaci, vrne`i od grad, grmotevici i bura vo kontinui tetod pravec na Grcija. Mo`na e upotreba na gradobijni raketiod tipot „Erga Omnes“ za spravuvawe so nevremeto. Vo Zapad -na Makedonija, vla`nosta na vozduhot kako i drugite ni{aniso isti vrednosti kako vo sosedna Albanija. Od Bugarija, po -vremeno naobla~uvawe, pa umerenost, so slab, tendenciozen,kratkotraen do`d. Vo tekot na denot, na celata teritorija}e preovladuvaat uslovi za izolirana obla~nost, poradiretrogradnoto duvawe na Vardarecot. Temperaturata na ce-liot Balkan pred zovrivawe. Osobeno visoki temperaturise o~ekuvaat vo Bosna i vo severnite delovi na Kosovo, sous lo vi za podolgotraen anticiklon.
Biometereolo{kata prognoza vetuva tranziciski zamor,ma~nina, anksioznost i socijalna dezorientiranost. Se pre-pora~uva izbegnuvawe na realnosta od 0 do 24 ~asot. Voz -du{ niot pritisok osobeno problemati~en za lu|eto so ne -dostatok na trpenie i finansii. Temperaturata }e se dvi`iod 27 do 33 stepeni celziusovi, a nie nema da se dvi`imenikade.
Edin HAJDARPA[I]
Darko MARKOVI]
Miroslav GEORGIJEVSKI
Kako i sekoj po~etok na me se -cot, taka i ovoj pat, vedna{ po ze-maweto na penzijata, se upativ sosvojata babi~ka vo apteka da gizemam najneophodnite lekovi.
I se }e be{e vo najdobar red,dodeka aptekarkata ne ni podeline koi reklami za u{te podobrilekovi. Za da bide rabotata point-eresna, u{te ne probano, jas vedna{po~nav da gi falam novite i poe-fikasni lekovi, objasnuvaj}i:
- Tokmu ovie lekovi ni se ne -op hodni! Bez niv ne mo`eme da pre -`iveeme! Vi blagodaram mnogu {toni gi prepora~avte.
Duri toga{ mi stana ~udno kakona ovie moi zborovi reagira{e zbu -netata aptekarka. No, u{te pove}ebev iznenaden koga so mojata babi~ kastasavme doma i ubavo gi razgledameflaer~iwata so novite lekovi. Atie bea, ni{to pove}e tuku reklamaza jaknewe na seksualnata potencija.
Seu{te vo u{ite mi e~ea zbo -ro vite na mojata verna babi~ka„
-Kako ne ti e sram?! Na kutrataaptekarka i ka`a deka bez ovie le -kovi ne mo`eme da `iveeme! [toli misli taa sega za nas?!
Kako i da e, od toga{ ne gi fa -lam onie raboti {to seu{te gi ne -mam probano. Osobeno ne dokolkunavistina ne mi se epten neophodnopotrebni...
Ivan RuSJAKOV
NEOPHODEN LEK
SRE]A^lenovite na „Sloboden indeks„ bea otstraneti od sa lata„Boris Trajkoski„ od strana na obezbeduvaweto. Ostana -tite studenti ja nemaa taa sre}a, pa bea prinu de ni do krajda go sledat govorot na Pretsedatelot na site (bez ~leno -vi te na „Sloboden indeks„) gra|ani na na{ata dr`ava!
POPu[TAwENajdobro }e bide vo diplomatijata da ne se pra}aat pamet -ni lu|e.Taka }e bideme sigurni deka na{ite diplomati ne -ma da popu{tat!
[AnK ubIEcSpored Ministerot Besimi {ankot ubiec vo Struga ne bilzatvoren zatoa {to nemal vrata za da se plombira. Samo jasmislam deka problemot kaj nas e {to nema koj da gi plom -bira „malite vrati„ niz koj mnozina vleguvaat vo poli-tikata!
HARIzMALudite politi~ari se harizmati~ni li~nosti. Site gisledat!
uSTAVnOSTMinisterkata za vnatre{ni raboti, Gordana Jankulovsk,a}e se ma`i spored ~len 15 od Zakonot za semejstvo. Osta -nuva da se nadevame deka opozicijata }e bide fer i kon-struktivna i nema da podnese barawe za preispituvawe naustavnosta na Zakonot spored koj ministerkata re{ila dastapi vo brak!
LAGANa{ite politi~ari ne la`at.Tie samo go ka`uvaat ona{to saka da go slu{ne narodot!
ASOcIJAcIJAKrajno e vreme koga na{ite ministri davaat izjavi za pe -~atot da stoi nekoj vo nivna pozadina. Za sekoj slu~aj da negi obvinat zlobnicite deka ne se so site!
KRSTEwEKaj nas crkvata e odvoena od dr`avata ,zatoa i se krstimena ona {to ni go pravat politi~arite!
VISTInADenovive vo vesnicite osamna reklamata „Branko kako mo - ̀ e{ da i pogledne{ na Makedonija v o~i!„ Probav i sta vavimiwa na mnogu na{i politi~ari pred ona „kako mo ̀ e{ naMakedonija da i pogledne{ vo o~i„ i se za~udiv kolkuubavo i li~at imiwata na skoro site na{i politi ~a ri naovaa univerzalna politi~ka reklama!
EDnOOKINa{ite politi~ari nemaat ni{to zaedni~ko so Vizantij -cite. Tie na sekoj stoti mu ostavale po edno oko!
PASO[I Srpskiot minister za vnatre{ni raboti, Ivica Da~i}, sezalaga zaedni~kata granica da se minuva samo so li~nakarta. Zna~i li toa deka i vo Srbija se ~eka po nekolkugodini za paso{!
Mile \OR\IJOSKI
GLAD
NITE
ZA VL
AST
GLOD
AAT D
O KOS
KA.
PREMI
EROT ]
E GO P
O^ITU
VAME K
AKO GO
SPOD
KOGA
MINI
STRITE
]E MU
STAN
AT AN
GELI!DENOVI LI SE DENOVI
POLITI^KAMETEOROLOGIJA
Vasil TOLEVSKI
Mile \OR\IJOSKI
Sabota, 2 oktomvri 2010 3
Magareto e makedonski brend.Ima alat i za qubovnik i za {pion.
Kakva komisija za lustracija, kakvipotkomisii, kakvi rabotni grupi!? Setotoa treba po kratka postapka...da serazre{i. Treba da visat... pred vratatana Ministerstvoto za finansii, pred daim se isplatat honorarite. Xabe da neim se davaat nadnici za rabota na{teta na sovremena Makedonija. Toa Vise najgolemite neprijateli na prerod-bata na na{ata zemja. Toa Vi se najgo -lemite uni{tuva~i na na{ata tradi ci-ja, belosvetska prepoznatlivost i bal -kanska dominacija.
Koj im dal takvo pravo za da udratpo na{eto najsveto i najpriznaeno? Tienam da ni ka`uvaat deka vo Makedonijanema kodo{i! Sram da im e, podli zur -kovci partiski. Kako ne im e sram do gouni{tuvaat na{iot najgolem makedon-ski brend-kodo{ot. Sakame kavadare~ -
ko to vino, tetovskiot grav, kurtovskataajvarka, gevgeliskata smokva, ov~epol-skata bamja, strumi~kata mastikata, be -rovskiot kompir, {i{evskiot patlixan,bardovskata zelka, ko~anskiot oriz...da gi proglasime za makedonski brend!Se borime so site sredstva da vlezemevo svetot na priznaenite a priznaenotone go priznavame.
Tokmu taka e i vo ovoj slu~aj. Ne pri -znavame deka imame kodo{i! Kodo{otna{ makedonski, na{ata gordost vekov -na. Bo`e so~uvaj!
Kodo{ot na{, dragi moi lustratori,e gordost na na{ata zemja. Da ne bea tie,}e nemavme ni istorija, ni narodni he -roi, ni predavnici, ni legendi kako Alek -sandar ili Goce. Nitu politi~ari kako{to ni se Kiro, Stojan, Qup~o, Branko,Grujo itn. Tie se plod na u{ite i ustatana na{eto Makedon~e. Toa e softver kojBil Gejts ne mo`e{e nikoga{ da go iz -mi sli, zatoa {to toa e nezamislivo za
razvieniot svet. Taka razvieni organinemaat nitu najrazvienite zemji. Da nibea ostanatite dr`avni organi razvi -eni kako u{ite i muckata na na{ite ko -do{i, Makedonija }e be{e svetska vele -sila. Vtora zemja vo svetot posle Ame -rika, Kina, Indija, Rusija, Francija, itn.Sega Grcite }e ni kle~ea na kolena, tok -mu pred organot za reprodukcija naMakedoncite.
Kodo{ite go potka`aa Gocete kaj kojae i - go otepaa ~ovekot! Na Aleksandrako do{ite mu go skroija xamadan~eto i -go otruja! Kirota na{ go ka`aa kade }eminuva i so banda{ po glava go udrija,pa za malku }e izdi{e{e ~ovekot. I sedo den dene{en i utre{en, t.e. od Grujo,Branko... pa do idnite, kodo{ite }e ko do{at.
Kodo{ot e tuka, bra}a i sestri moi.Le`i vo sekoj od nas. More kakvo le ̀ e -we!! Tr~a vo nas, kopa, rie, rita, fr~i,saka da izlezi. A {tom e toj vo nas, lo -gi~ki sledi, deka nie sme pogolemi odnego. Ne mo`e pogolem da vleze vo po -mal, taka?! Zna~i: Vo sekoj Makedonecle`i po eden kodo{. I u{te ponataka:
Se koj `iv Makedonec e pogolem kodo{od kodo{ot vo nego.
Zatoa go molam g-dinot Nikola Gru -evski, dodeka e na vlast, da mi gi trgneu{tirkanine lustratori, koi nemaat nimadiwa da nabele`at koj e ko do{ me|upoliti~arite, ministrite, gradona~al-nicite, sovetnicite... Ako e sekoj Make-donec kodo{, a izbranite se najdobri odsite nas, logi~ki sleduva deka vo na -{ata politi~ka elita gi ima me na{itenajdobri primeroci za makedonskiotbrend: Kodo{ nad kodo{ite.
I bidej}i se site kodo{i po red, na-jubavo e site do eden da se trgnat odsvoite funkcii {to gi imaat vo `ivo-tot. Makedonija, so uredno sredena ten-derska dokumentacija da raspi{e ten -der za narod; da si vnese nov narod i dasi po~ne nova istorija. A na ovove kov -nite kodo{i, da im podigne spomenik.Normalno, poradi recesijata, zaradiza{teda, da se napravi zaedni~ki spo -menik na site pozna~ajni kodo{i. Sitena kup. Ne{to kako masovna grobnica.
Vasil TOLEVSKI
Narodot ~eka da dojde esenta. Toga{ vlasta }e mora da fa}a magla.
Vlasta povtorno gotvi nekakva manxa!Na narodot mu ostana da bara... YOY.
Selo gori a antikorupciska si ja ~e{la... opozicijata!
Opozicijata prestana da kvaka. Zatoa vlasta ostana nedokvakana!
U~enicite }e u~at od u~ebnici polni so gre{ki. I od gre{ki se u~i, neli?!
Grcite o~ekuvaat pozitivni vibracii od na{a strana.Da im ispratime vibratori!?
Dozvolivme da dobieme dve {lakanici od Evropa!Na pametniot i edna mu e dosta.
Marjan An\ELOVSKI
NA NEKOINA[I
POLITI^ARINE IM
VERUVAM NI KOGA
- MOL^AT!Ivan KARADAK
ANGELOVI MAKI
Milenko KOSAnOVI]
Darko MARKOVI]
Mi
ro
slav
GE
OR
GI
JEV
SK
I
Sabota, 2 oktomvri 20104
LETA^Qub~o Georgievski nikakoda pre`ali {to pokraj sebeimal potpretsedatel koj bilkodo{. Toj bil negovo levokrilo – probugarsko. Ako sezeme faktot deka i negovotodesno krilo ne bilo ni{topoarno, toga{ e jasno zo{toQub~o moral – da leta odmakedonskata politika!
nAKOLnOBranko Petrovski, od partijata Obe - dineti za Makedonija, inaku isto ri -~ar na umetnosta, smeta deka so na -kolnite ko lipki vo Ohridsko, Mi -nister stvoto za kultura udira ara~vrz narodot, beter od – pusto tursko.So taa razlika {to vo tur sko kolcini nabivaa Tur cite. Denes kolciteni gi na biva – Pasko Kuzman!
GEJKOVcIKoga bi ja pra{ale Mi r jana Naj~ev -ska, }e Vi potvrdi de ka Ma ke donijae edna od ret kite zemji kade ne ma
gej- bra kovi. No ve }e se najavuvamo ̀ nosta od nivno sklu~u vawe. Ter -min: nekade okolu mart-april koga}e se ras pi {at novite izbori, kadevo brak }e vlezat nekoi partii. Samo{to kaj nas ova se vika – koalicija!
PuSTInABoris Stojmenov, kako dolgogodi -{en politi~ar, razo~aran e od pri-likite vo na{ata politika. Tvrdi,deka na{ata politi~ka scena e naj -obi~na pustina. Bosanskata prosti-tutka, Alma Nici, konkurencija nana{ite politi~ki prostitutki, ve -li: Makedonskata pu stina e avten -ti~na. Sé kamen do kamen!
ERGELALibiskiot gazda, Moamer El Gadafi,vo poseta na Italija otide so duri30 kowi! Biv {iot eks-minister zaevro integracii, Ivica Bocevski, po -jasnuva: Kaj nas, poradi recesijata inalogot za {tede we, vo poseta nane koja zemja se odi so delegacija vomnogu pomal broj!
GLAVOwI
Sofija Kunovska, akterka i do barpoznava~ na politi~ kite priliki vozemjata, izjavuva: Na{ive politi~ -ari se isti kako i lavovite koi neo-damna se postaveni na mostot vo Sko -pje! I na{ite politi ~ari - nema atmadiwa!
bAROKnABranko Azeski, spored nekoi anketi,iden premier na na {a ta Makedonija,glasno raz misluva: Tendencijata Ma -
ke do nija da se vrati vo baroknovre me i ne e taka lo{o, kolku {to etendencija narodot da se vrati votoa vreme! Oti vo vremeto na baro -kot, obi~niot narod jadel {to }enaj de. Nalik na dene{niov.
EDIcIJALiderot na Obedineti za Ma ke -donija, Qube Bo{kovski, na javi dekanaskoro }e go objavi spisokot na mi -nistri-homo seksualci vo vladatana Ni kola Gruevski! Vo vrska so spi -sokot na politi~ari-ho mo seksualci,izjavi deka za va kov izdava~ki pot-fat se nema sredstva. Objavuvawetona po liti~arite-homo sek sualci bitrebalo da bide vo edi cija od ne -kol ku tomovi.
Sotir MAzGALOVSKI
Koga go izbraa Boris Trajkovski se vele{e deka posle toasekoj mo`e da bide pretsedatel, }e bilo isto. Ama ne! Mo`eloi polo{o. Pa taka sega go imame i Xole ili popularno XemsBond.
Xole gi nadminuva site. La`e pove}e od Kiro, znae pomal -ku od Boris, a ne go biva pove}e i od Branko. [to bi se reklo -Xole go dostigna vrvot na pretsedatelskata nesposobnost. Odkvaliteti za funkcijata toj ima samo `elba. Sakalo deteto dabide precedatel, pa toa ti e. A Grujo, meka du{a, mu dozvolil.Dodu{e, mora da se priznae ima zna~ajni prethodni zaslugi zaunapreduvaweto na istorijata na Makedoncite od pred 33 veka.Toj ingeniozno utvrdi deka Pakistan doa|a od Aleksandar kojna taa teritorija gi bodrel ranetite so zborovite: „pak }estane{... i }e se bori{ za slavata na Makedonija“. Iako ne eutvrdeno, se smeta deka i Kurdistan go krstil Aleksandar , amaso drugo smisla, no sekako vo forma na bodrewe na svioite voj -nici. No sepak }e ostane zapameten i po aktuelni temi. Negovo -to obasnuvawe za razumniot kompromis }e vleze vo analite napoliti~kata svetska istorija.
Otkako go dade svojot pridones za istorijata, premina dapravi {teti za dr`avata. Mislam, ne ba{ nekoi golemi, za{toi za toa sepak treba da ima{ darba (kako Grujo na primer), notaka sporadi~ni. Velat deka koga }e se javi kaj nekoj pretseda-tel od sosedstvoto site mu begaat i mu se krijat ili si gi pu{ -taat sekretarite da pravat muabet so Xole. A toj, revnosen voiz vr{uvaweto na svojata zna~ajna funkcija, si pravi muabet ise zapi{uva vo agendata na svoite aktivnosti. Koga }e re~etedeka go nema nikade, toj go vadi tefterot i taka natamu.
Posle godina i pol razmisluvawe Xole po~na da izne-naduva i poleka da go nadminuva i Grujo. Na Grujo, na primer zase mu e vinoven Branko. Xole ja usovr{i taktikata na pronao -|awe vinovnik i sega obzani deka za neuspehot na programataza razvoj i privlekuvaweto na stranski investicii e vinovna,nikoj drug tuku - Grcija, najgolemiot investitor vo Makedonija!O~ekuvajte deka na narednoto Generalno sobranie na ON Xole}e ja usovr{i tezata i }e dodade deka Grcija toa go pravi odsebi~ni pobudi, za da si go so~uva primatot na najgolem in-vestitor. Sporo, ama mu teknuva. I dosega pretsedatelite miizgledaa kako da ne se od tuka. Sega, koga pretsedatelskiotkabinet na Xole go prenesoa dlaboko vo {umite na Vodno, miizgleda kako da ne e od ovaa planeta. Mislam, rejtingot, sosemamu odgovara, za{to {to mu e gajle na Makedon~eto dali nekojvon zemjanin rekol ova ili ona, napravil vaka ili taka.
Otprilika, Xole ne treba da se obvinuva, toj si ja izvr {u vaulogata na korekten na~in. Toj be{e postaven za da figurirana mestoto. Da imame, ama kako da nemame pretsedatel. Nenad-minat e vo intrepretacijata na svojata uloga.
Se raska`uva{e deka Xole go vikale Xems Bond, za{toimal rejting 007, Sega ve}e toa ne va`i za{to nema nikakovrej ting. Da se bele`e{e minusen rejting toj sega }e be{e vo de-bela negativa.
Spletkator
NA
ROD
OT
ZBO
RUVA
Dar
ko
MA
RK
OV
I]
IVANOV, XOLE IVANOV
MAKEDO
NIJA E
ZEMJA N
A PIPE
R I PA
TLI@A
N.ZAT
OA EVR
OPA PR
AVI SA
LATA O
D NAS!
Vasil TOLEVSKIGligor bASIROV
Sabota, 2 oktomvri 2010 5
Nema vrata!Bez konkurencija,
izjava na mesecot, mo -
re i na godinata, }e os -
tane onaa na ministe -
rot za ekonomija Be -
simi, deka „objektot
-ubi ec“ vo Struga ne
mo`e da se zatvori za -
{to nemalo-vrata! Bo`e za -
rem i toa se mo`e? Pret~uv -
stvuvam deka mudrata vlast se
razmisluva da se zabranat pla -
`ite, spo red isprobaniot re-
cept na Mi le Janakievski. Po
daveweto na bugarskite turis -
ti Mile go zabrani turis ti~ -
kiot soobra }aj na Ohridsko eze-
ro i sega ne ma davewa. Be si mi
}e odi po negov pamet - }e gi
za brani pla`ite i problemot
}e se re{i. Mnogu um na edno
mesto, toa }e da e ne{to.
Pa|awePretsedatelot Ivanov za
ovaa godina i kusur od manda-
tot do`ivea nevideno srozu-
vawe. Poslednoto be{e koga
obezbeduvaweto otstrani stu-
denti protestanti od sve~e no -
sta na koja toj be{e glaven go -
vornik. Ne ka`a ni{to drugo
osven deka - obezbeduvaweto
ne bilo negovo(?!) A toj koga be-
{e profesor va`e{e za mno gu
popularen me|u studentite.
J@@eleznicata od biv{a Ju-
goslavija povtorno }e se obe-
dinuva. Samo makedonskata ne
ja sakale za{to vsu{nost ne-
mame `eleznica. Tuku, drugo
mi be{e pra{aweto: „Koj k.. se
delevte i vojni pravevte?!“
LozariVremeto na grozjebrawe e
praznik vo skoro site vinskizemji niz celiot svet. Kaj nastoa e trauma. Nekoga{ rodot od - reduval kakva }e bide ce la tanaredna godina,sega e toa mer -ka za bedata. Za ovie 20 godinine se nau~i deka grozjeto e pro -izvod koj ima cena, a cenata seformira na pazarot, a ne namagistralni i regional ni pa -ti{ta. Onie tutmavci od vla -data se odnesuvaat kako po lit -komesari i sakaat da na pravatne{to {to e nevoz mo` no - daspojat ~ist komunizam so paza -ren kapitalizam. Izgleda dekasepak nie i ne sme vinska zemja.
Urbani naiviPak se muva okolu centa -
rot, placevi i gradbi. Ona {to
go propu{tija vmrovci vo pr -
vi ot bran na privatizacijata,
sega go nadoknaduvaat so del -
ba na ze mji{teto. Zad Ra m stor
}e se gra di, a uli-
cata }e odi pod ze -
mja. Ne znam {to }e
bide so uli cata,
ama znam deka ne -
ma da ja ima, a ne -
koj, so ime i pre zi -
me, }e stane mnogu
bogat.
BarokVlasta stanuva zarobenik
na barokot. Koce Trajanovski
}e pravel Gradska ku}a vo ba -
rok stil, pod Kale. I mu li~i.
Mislam, tolku e „{aren“, a sti -
lot isto takov. Nema da znaeme
{to e zgrada, a {to Koce. A ba -
{ ka i baba mu bila barokna
dama, so site boi nama~kana.
LustracijaLustracijava kaj nas doa|a
ne{to kako kastracija. Jajca
im se tresat od strav. Se gleda
deka ne samo komuwarite, ama
i nekoi drugi bile kodo{i. Se
ne{to sum siguren deka i ova }e
zavr{i kako pufka. Kako {to
zavr{i akcijata „zmisko oko“,
kako {to }e zavr{i „metasta -
za“, kako {to zavr{uva ~esno -
sta na garniturata od 24/7.
Samo edno nema da bide isto -
na rodot }e bide u{te posiro -
ma {en, poponi`en. A Grujo i
kom panija? Tie }e {etaat niz
cel svet i }e solat pamet. Kako
Qub~o, na primer.
Ot~etVladata go odbele`a man -
datot na svoeto lo{o vlade e -
we. Duri ni samite toa ne mo -
`ea da go sokrijat. Osameniot
java~, za inaet na site, se poja -
vi i pro~ita eden teskt koj ne
samo {to e neto~en tuku i la -
`en, vo koj edvaj i toj da veru -
va. Zaboravi samo da ka`e
-“izvinete“!
Paso{iSo paso{ite ni{to novo.
Im se usladi na MVR-ovci da
zemaat pari za itna postapka i
sega site gi naso~uvaat natamu.
Korist imaat tie, no i stran-
skite konzulati koi i natamu
prodavaat skapi vizi za sta -
ri te paso{i. Me ~udi deka do -
sega nikoj od onie silni tran s -
parensi, helsin{ki komiteti i
drugi organizacii, ne go pok -
renale pra{aweto za ~ove~ki
prava. Za{to slobodata na dvi -
`ewe e edno od fundamental-
nite ~ovekovi prava,Vaka site
kako da se vo dogovor.
A. [OqAKOVSKI
MESE^EN RAPORT
(RE)BALANS
Goce Del~ev na kow.Dame Gruev na kow.EDEN e Goce.EDEN e Dame.A kowi se DVA!Vo Makedonija, kowite vodat!
Vasil TOLEVSKI
Tode bLA@EVSKI
Miro GEORGIJEVSKI
Karikaturi: Mile MAn^EVSKI
FUDBAL
Sabota, 2 oktomvri 20106
Eve, poglednete {to sè mo`at na{ite lu|e koga
dobro }e se organiziraat. Ovoj avtopat, dolg pove}e
od tristotini kilometri, nie go izgradivme, i toa so
site tuneli, vijadukti i mostovi. Zna~i, sè se mo`e
koga Srbite }e se slo`at! Go napravivme i ovoj go -
lem aerodrom pokraj koj pominavte, hotelite vo ne-
govata blizina i trgovskiot centar na priodot kon
gradot. Poka`avme deka sme vredni, deka gi po~i -
tu vame ro ko vite, deka gi vgraduvame najdobrite ma-
terijali i deka sme disciplinirani. Naskoro na -
{i te vredni graditeli }e ja zavr{at prugata, po
koja }e se dvi`at super brzite vozovi, a potoa po~ -
nuvame potfat za iz gradba na metro. A da go vidite
pristani{teto koe go proektiraa i izgradija na{i -
te in`ineri i rabot ni ci... Toa vi e osmo svetsko
~udo!
Zna~i, ja nema taa rabota koja nie Srbite ne
sme eme da ja prifatime i da ja zavr{ime uspe{no,
na voshit ili zaviduvawe na drugite.
Mil moj prijatele, sega go vidovte ova, a koga
sledniot pat }e dojdete vo Germanija, }e vidite {to
sè, vo me|uvreme, imaat izgradeno Srbite.
Aleksandar ^OTRI]
NA[ITE GRE[KI VO ^EKORISE KILOMETARSKI.
SITE NA[I GLUPOSTI SE DOKAZ DEKASEPAK MISLIME SO SVOJA GLAVA.
bla`e DOKuLESKI
Atanas KRLEVSKI
Miro GEORGIJEVSKI
Mi
ro
GE
OR
GI
JEV
SK
I
SO VAKVI MAKEDONCI NA[ITE DU[MANINE TREBA DA SE GRI@AT ZA SVOJATA-IDNINA!
[TO SÈ MO@EMETrp~e diplomira kako prvenec na generaci-
jata i ne ni be{e svesen kakvi sè mo`nosti munude{e toa malo par~e hartija na koe pi{uva{e„diploma„.
Sega, bez oko da mu trepne, mo`e{e da se pi -{e deka e Albanec i da ja iskoristi svojata dip -loma, no i Ramkovniot dogovor i da bira mestovo dr`avnata administracija na sopstvenatadr`ava, koja tolku mnogu i iskreno ja saka{e.
No pred diplomiraniot Trp~e ne be{e samotoj izbor, toj mo`e{e da se pi{e i deka e Rom, dagi iskoristi blagodetite na dekadata na Romitei da se vgnezdi na nekoja raboti~ka od tipot„Ni{aj vrata zemaj plata„!
Ako samo posaka{e Trp~e mo`e{e da sepi{e deka e Tur~in, Bo{wak, Egip}anec... i prednego se otvara{e rabotno mesto kakvo {toposakuva sekoj mlad diplomec! Ako i toa ne mube{e po merka, Trp~e mo`e{e da trkne do Bugar-ija da zeme bugarski paso{ i da izbira vo kojadr`ava vo obedineta Evropa saka da raboti.
Navistina mnogu izbor za eden {totuku dip -lo miran mlad ~ovek od edna mala i suverenaEv ropska dr`ava! Taka e toa kaj nas pobornicitena maksimata „Znaeweto e sila znaeweto e mo}„!
Mile \OR\IJOSKI
Moralot ni e za nikade. Dokaz: dosega nikoj ne dal moralna ostavka od funkcijata.
Ne sporeduvajte go so stoka, stokata toa ne go zaslu`uva.
Zatvoraat sekakvi. Trgnuvaj}i od sebe,mislat deka i drugite se ne~esni.
Podobro }e se vratime na majmunskite granki, otkolku da bidemerobovi na ~ovekolik majmun.
Podobro da ima{e vizi otkolku krizi.
Nikoga{ ne mo`e da padneme vo kriza, non-stop sme vo nea.
Kostadin uSTAPETROV
Nie Makedoncite sme za na o~en lekar!Otkako sozdadovme evropskadr`ava, bel den ne vidovme.
Nikos TOMOVSKI
Makedonija e zrela za dobivawe datum za vlez vo EU.Samo {to ne otpadnala.
^ede B. [OPKI]
Vo balkanskata ravenka edinstvena nepoznata e – Makedonija.
Risto FIL^EVSKI
Mnogu balkanski svatovi odvaj~ekaat da po~ne makedonskatakrvava svadba!
Ivan KARADAK
Re{enieto za sporot so imeto bi prestavuvalo otsko~na daskaza Evropskite integracii. Zna~i: Koj nema ime, mu fali - daska!
Marjan AN\ELOVSKI
Balkancite sekoga{ `iveat na proben period.
Ivan RUSJAKOV
Vo pregovorite: Ako gi prifatimesite nivni uslovi, mo`ebi i }e se dogovorime!
Kostadin USTAPETROV
Za da ne prifati evropskotostado, mora da se odnesuvamekako ovci!
Qupka CVETANOVA
KOSKA V USTA
IZBOR
EVROPEIZACIJA
Ivan KARADAK
Radivoje bOJI^I]
TOLKU GO ZBUNIVME NEPRIJATELOT, [TO PO^NA
DA SE PRETSTAVUVA KAKO- MAKEDONEC!Ivan KARADAK
Sabota, 2 oktomvri 2010 7
Na{ata vlada e najdolga!Glavata im e vo oblaci a gazot vo fotelja.
Istoriskata nauka doka`a deka Makedonija i Grcijase bra}a! Kako Kain i Aveq.
Koja e razlikata me|u minister i prostitutka?Ministerot mora da dade zakletva pred da po~ne so rabota!
Napravivme nacionalna programa.U{te da utvrdime koja nacija sme.
Vo Evropa }e vlezeme, duri koga }e raskrstime so Mars!
Na{iot brod postigna maksimum. Potona do dnoto!
Vlasta misli za za{tita na narodot {to go seksa.]e otvori fabrika za prezervativi.
Dr`avata i crkvata se obedinuvaat.Ne podgotvuvaat za zadgroben `ivot.
Ist sum kako Isus! I mene me vodat magariwa.
Porano, na tajnata ve~era, se vode{e smetka {to }e se jade. Sega – kogo }e go jadat.
Samo {to otvoriv butik za pogrebna oprema, vladata najavi merki za podobar `ivot!
Na{iot voz za Evropa ne e elektri~en. Go vle~at magariwa.
Vlasta ima alibi.Koga go sredija narodot – ne be{e pri sebe!
Vo operata se pee i glumi. Vo na{ata politika epolesno. Tamu samo se glumi!
MI PONUDIJA DA BIDAM MINISTER! ]E PRIFATAM. NEKA VIDI NARODOT DEKA MINISTER MO@E DA BIDE I NORMALEN ^OVEK.
TRIUMFALNI PORAZI VASIL TOLEVSKIVASIL TOLEVSKI
Miro GEORGIJEVSKI
MUZIKA ZA GLUVI
Mileta go vikaat Nikola Te -sla. Nema ne{to {to ne znae! Naso stanocite tr~a{e kako prle predmagare. A rabotata za koja be{eplaten zaglavuva{e od den na den.Ama Mile ima{e `ena. I toa ka -kva?! Vrede{e za dvajca. Za nego iza batkata od partijata. Mile na -ve ~er pere{e, gi pegla{e istutka -nite ali{ta na svojata ̀ eni~ka, japokriva{e nave~er koga doa|a{edocna, da po~ini za da mo`e utre
kutrata da mu napravi pak }ef napartiskiot. Partijata ne smee datrpi – vele{e titoviot mladinecMile, sega direktor na sektor.
Site se ~udea kako opstojuvavo firmata i pokraj tolku slabi -te rezultati. Ribarite go vikaa –Mile tapa! Ama ima{e `ena {tone tone{e i koga }e ulove{e nekojsom. A i batkata be{e dobro dr -`e ~ki vo partijata. Se dr`e{ekako slep za plot, samo Mileta dago ka~uva pogore i pogore.Toa be{eamanet od ̀ enata na Mile tapata.
Sre}en be{e Mile. Gi znae{esite zakoni naizust. Ama mu pre -~e {e zakonot za bra~ni odnosi. Ire{i da pi{i aneks na Zakonot zabra~ni odnosi. Direktno do vla-data! Predlaga{e: Vo na{ata ze -mja ~ovek da mo`e da ima dve`e ni! So takvi `eni kako ovaa iso dvajca batki od vrvot na par -ti jata na vlast, Mile mo`e{e dado turka i do ministersko mestovo vladata. Samo `enite da goiz dr`at teretot na partiskiteazgani.
Bez ogled dali }e me proglasatza nacionalista, priznavam: redovnoja gledam programata na makedonska -ta televizija. Da mi prostite, ama }efmi pravi nivnata programa. Osobenoinformativnite programi, vestite idnevnikot. Med i mleko te ~i od ekra - nite, blika radost i ubavina, budina de` i bla`enstvo. @ivotot mo`e -te da go ̀ iveete onaka kako {to Gos-pod vi go dari. Tamu nema nevra bo te-nost, nema ska potija, nema kri minal,nema mafi ja, nema ste~ajci... Nema{to nema!
A koga }e se oddelam od ekranot, po~ nuva mojot ko{mar. Jas pod birotoza vrabotuvawe, sinot nevraboten,`e na ta bal disana, masloto ripa, le -bot sko ka, gra vot bega od kontrola,piper i pat lixan ni da pomirisam,meso nitu gledam, inkasa to rite mi javadat du {ata...
Zatoa kupiv portabl televizor.Ma le ~ok. Kako za pod mi{ka. Seko -ga{ koga }e izlezam od mojot TV-`i -vot dru{tvo mi pra vi televizor~e to.Ona ka, kolku da ne pijam Dija zepami!
Isuse... Velat, ~uda si pra -vel! Si mo`el so edna riba danahrani{ kup lu|e!? Aman beIsuse, {to napravi!
Nas ne smetaat za somovi, pazatoa ne hranat so vetuvawa.Stanavme vegetarijanci. Toa tie isto kako stoka, samo {to pa -se{ od ~inija. Ne stavija i na du -hovna dieta - mozocite ni seis postija. Mnogu lo{ primer imdade: edna riba a tolku lu|e! Ai narodot zagriza na taa mamka!Sega pove}e se investira vorib nici i mamki za lakover-nite, otkolku vo riba za glad-nite. Makedonija stana svetskavelesila po broj na gladni istradni. Samo na{ata statisti -ka ne mo`e da utvrdi {to ima -me pove}e–gladni ili stra d ni!
Edno e sigurno-imame najmnogunevraboteni. Onie Golemi Ma -kedonci {to rabotat od zad grbne vleguvaat vo statistikata.Tie vleguvaat vo istorijata.
Isuse... Velat, ~uda si pra -vel! Si mo`el lu|e da o`i -vuva{!? Aman be Isuse, ne bidinaiven!
Na poslednite izbori, na -{i ve, eden kup mrtovci o`ive -aja. @ivna zemjata, duri dvametra podolu! I dedo mi, Gos-pod du{ata da mu ja prosti, be -{e vo izbira~kiot spisok. Samone ka`uva za kogo glasa{e. Znamza kogo glasa{e. Za negovite. Zamrtvite kokov~iwa {to se hra -nat so evropsko proso. Ama kakoi da glasame, kaj nas isto ni sefa}a: izborite ni se ~ista lut -
rija. E aj sega meri se so na{i -ve! Sega i referendum }e pra-vime za imeto. A toga{... Ti ne }emo`e{ tolku da o`ivee{ kolku{to mo`at na{ive da zakopaat.Velat deka si go krenal Lazarod mrtvite! E ajde poveli. Kre -ni gi na{ive mrtovci, ako e vi -s tina seto toa {to se zboruva.Belkim toga{ nie, obi~niotnarod, }e o`iveeme.
Isuse... Velat, ~uda si pra -vel! Si odel po voda!? E mojIsuse, Isuse...
Vo Makedonija so godiniodi me po magla, pa ni{to. NieMakedoncite sme ti ~udo na ve -kot - talkame vo mesto! Ne znamkakva tehnika koristi{ ti, amana{ive voda~i koristat NATOi EU tehnika na fa}awe vetari magla. Voda~ite tolku maglana fa}aa, {to mladite moraama gla da fa}aat od zemjata. Toa
be{e edinstven na~in sonce dagi ogree. Sega so bezvizniot re -`im, }e mo`at da ja napu{tatbezveznata zemja. Tuka }e osta -neme samo nie bespomo{nite koinemame nikakov izbor – gla sa -~ite.
zatoa ne se veli~i mnogu,tuku bidi skromen i priznaj:deka ni ti, nitu pak tatko tiGospod, ne ste ona {to bevte.novi sili nadojdoa kako re -ka. Samo matnata da ne ne od -nese.
Mo`e{ li da napravi{ pe -de set spomenici so kowi, so po - mo{ na magariwa, da pla nira{crkva, xamija, sinagoga sredeplo{tad, da napravi{ osumde-setina jarboli so zname koe }ego odvee evropskiot ve ter, mu -zei na voso~ni i drveni figuri,most so oko - so o~i da nemo -`e{ da go vidi{, teatar za po -
li ti~ki istrenirani glumci,zgradi so parkirali{ta za par -kiranite na pogre{no mesto,plo {tadi za koncerti na ste -~aj cite, barokni fontani za luki voda..?! Plus da se podgot vu -va{ za nov imenden od kumotgr ~ ki, da pravi{ vlez za stari -ot kontinent i vlez za novatavo ena alijansa, da se naoru`a{do zabi, da ~eka{ da te delat iderat...???
E bratu moj, sostradalnikumoj!
I tatko ti Gospod da go vik -ne{ ne }e mo`e{ da gi napra -vi{ ovie raboti, ako ne ti po -ma ga Lucifer. I plus: viza i odAlah da bara{!
Denes Gospod i Alah se ednote isto. Samo |avolot gi napra -vi razli~ni. A gi obedini poli-tikata na{a!
ISUS ILI LUCIFERISUS ILI LUCIFER
ANEKS
TV DIJAZEPAM
Mile MAn^EVSKI
Sabota, 2 oktomvri 20108
Gradona~alnikot na Skopje Ko -ce Trajanovski i ponatamu pro dol -`uva da ne iznenaduva so svoi te„orginalni“ proekti. I se }e be{edo bro, ako negovite idei osta nuvaavo ramkite na najava kako onaa zazemjotresniot ~asovnik {to treba -{e da pee makedonski na rod ni pe -s ni, no ne toj ideite po~na i da gire alizira. Posle izgradbata nagradskata pla`a bez kape we, toj goprenameni Kameniot most vo ka fe -a na za pojadok.
Genijalno. Koga se pra{av sebesi zo{to ne i ru~ek, sfativ deka eproblem kosinata na mostot pora -di koja supite bi se isturale od~i niite.
No da se zadr`ime na poja dokot.Za razlika od pojadocite na
Ame rikanskite pretsedateli koi jasobiraat svetskata elita, poja do -kot na Koce e namenet za site {toke se prijavat,a poitoa znaat da seizbutkaat do slobodnite mesta.
Idejava za pojadok na most e vi -zionerska i ovozmo`uva nad grad -
ba. Ako ekonomijata i vo idni napro dol`i da ni se razviva po is-tite stapki, pojadokot }e mo`e dase pro {iri desno od mostot konplo{ ta dot okolu spomenicite sedo fontanata i spomenikot na Alek -sandar, novata crkva, a najadenitegra|ani }e mo`at da izleguvaat odpojado kot niz triumfalnata porta
{to ima svoja simbolika. Od leva -ta stra na pojadokot mo`e da se {i -ri do crkva ta Sv. Dimitrija i Mu -zejot na VMRO kade po najaduva we - to gra|anite mo`at da vlezat vna-tre i da im se zablagodarat na To -dor Aleksandrov, Van~o Mihaj lov iMara Buneva {to imaat tak vi po -tom ci kakov {to e na{iot Koce.
Ne slu~ajno Koce odbra da or-ganizira zaedni~ki pojadok. Toj znaedeka pojadokot e najzdraviot obrokvo denot, pa makar i da e ed na{ go -di{no {to e u{te dobro vo ovaaide ja? Taa e perspektivna. So og -led na demografskiot razvoj nana {ata zemja, Koce eden den }e mo -`e na mostot i okolu nego da gi so -bere site Makedonci, da gi najade,a potoa da im ponudi po~inok podmostot vo senkite pod polukru` -nite svodovi. Tamu }e mo`at i dasi gi razladat nozete vo bistritevodi na Vardar, a koj saka mo`e ida skokne i pove}e nikoga{ da nese vrati.
DAR MAR
POJADOK NA MOSTIDNINA POD MOST
1. Vo Ginis }e vlezeme, vo Evropa te{ko.
2. Tr~aj}i po pari ja zagubivme celta.
3. Od kol - na kol, }e zavr{ime vo nakolni naselbi.
4. Tie {to }e se prejadat na mostot, }e povra}aat vo rekata.
5. ^etirite lava pred mostot ne se od ista partija.
6. Razumniot kompromis se poka`a kako nerazumna rabota.
7. Ako narodot po~ne da pase toa ne zna~i deka jade zdrava hrana.
8. Se }e napravat za da ne napravat ni{to.
9. So kogo li }e se karavme ako bevme ostrovska zemja!?
10. Tabietot ni e ist, samo opakovkata ni e razli~na.
DAR MAR
SO KROMID I LUTO PIPER^E
Kar
ik
atur
i: D
ark
o M
AR
KO
VI
]
AN
AL
IZA
Sabota, 2 oktomvri 2010 9
KASTRIRANA PARTIJA
Dvaesetina kastrirani ku~iwa od cen-tarot na gradot odr`aa sostanok pod sta -ri ot most. Zaklu~ija deka treba da for mi -raat partija so programa vo koja ima{e samoedna to~ka: kako da se prehranat do krajotna `ivotot bidej}i ni{to drugo ne gi inte -re sira{e, a seks najmalku.
Na op{to iznenaduvanje nivnata parti -ja po~na naglo da se {iri iako uslov za ~len -stvo be{e da si kastriran. Golem broj ku ~i- wa prifatija da se samokastriraat i dasta nat ~lenovi na partijata. Samo zaradinejzinata programa.
KRTOT I MRAVKITE
Otkako krtot se doseli vo nivnata ze -mja, iljadnici mravki stanaa ste~ajni ra -botnici.
Pravej}i podzemni tuneli za sebe, krtotuni{ti mnogu skladi{ta za hrana od mrav -kite.
Kutrite mravki protestiraa, {trajku-vaa so glad, mu go popre~uvaa soobra}ajot nagolemiot krt, no ne dobija ni{to.
I se }e be{e lo{o po niv da ne donesoazakon za lustracija i ne go sprovedoa vode lo lustriraj}i go krtot!
NEKANET GOSTIN
Mravkite re{ile da organiziraat PI -VO-FEST. Pokanile {turci od sosednitezemji da im svirat i da gi zabavuvaat.
Mravjalnikot se napolnil so gosti iatmosferata bila fantasti~na se dodekame|u gostite ne do{ol i eden mravojad, po{to pivo-festot vedna{ zavr{il.
GULAB PISMONOSEC
Jastrebot fatil gulab vo let.- Te molam, pu{ti me, nosam va`no pi -
smo! - mu se po`alil gulabot na jastrebot.- Mene li }e me mafta{, - mu odgovoril
jastrebot, - vo vreme na kompjuteri i in ter -net ti }e nosi{ pisma!?!
I, se razbira, od gulabot ne ostanaloni{to.
SR\An KERIMIzdade kniga vo koja se pomesteni negovite govori voGeneralnoto sobranie na Obedinetite nacii. Dobro etoa {to Kerim ja izdade ovaa kni ga vo vreme koga vona{ava zemja ima u{te po nekoj {to znae {to e toa Gene -ralno sobranie i {to se toa Obedineti nacii.
EROL RIZAOV Doajenot na na{eto no vinarstvo, pri toa mis lam na do-
broto novinarstvo, sekoj petok ni ja ka`uva vistinata, a
nie jademe urda.
VASIL TUPURKOVSKIPovtorno stanuva aktu e len so obnovata na nego voto su -
dewe. Ne e jas no samo dali e ova znak de ka pravdata pov-
torno se vra}a vo Makedonija ili se raboti za gre{ka.
BUJAR OSMANIAko ministerot za zdra v stvo Bujar Osma ni slu~ajno go nema
vo vestite, nekoj mora da e bolen. Ili toj ili no vinarite {to
go sledat zdravstvoto.
Sabota, 2 oktomvri 201010
SOBRANISKA KOMISIJA
ILINDENSKA BB
REK BITOLA
M V R ESENSKO ORAWE
Sabota, 2 oktomvri 2010 11
Ja izgubiv glavata. Go molam ~esniot nao|a~ da mi ja vrati kapata!
Gi zakopaa voenite sekiri. Vo glavite na pacifistite!
Si gi ~istat ~evlite. Ni udiraat kloci!
Ni fakir ne ni e ramen! Cel `ivot odime od kol na kol!
Kaj nas stravot lozje ne ~uva. Mala e dnevnicata!
Znaeme so kakvi mo~kovci si imame rabota.Im simnavme kapa!
Mu napravija bezli~en portret. Vedna{ se prepozna!
Da se iskoreni siroma{tijata e lesna rabota! Luk i voda!
Te znam ptico u{te koga be{e kukavi~ko jajce!
Go vozvratija udarot! Udiraat so glavata vzid !
Ne mu dozvoluvaat da porasne. Cel `ivot go dr`at v skut!
Ne mo`e sekoj da udira v yid. Za toa e potrebna glava!
Ni pu{taat vodi~ka. ]e pravat somovi od nas!
Mile \OR\IJOSKI
Najte{ko e da bide{ em Makedonec, em – vo opozicija!
Zapekot go prikriva stravot.
Magareto {to ne se inaeti e beskarakterno.
Edni se popularni politi~ari, drugi populisti, a treti popularni populisti.
Mnogumina izginaa za da doka`at deka ginele za makedonija!
Najgolemi majstori za kroewe tu|i kapi se – politi~arite!
Mu go dade glasot na drug, pa zatoa ne mo`e{e da zboruva.
Nikoj ne e tolku lud, za da ne se spasi so potvrda deka e – lud.
Za nepismeniot sekoja dioptrija e – luksuz.
Ivan RuSJAKOV
Najlesno se soboruva onaa vlast {to e mnogu visoko nad narodot.
Od mnogu nadueni politi~ari se pla{am da ne ni izdi{e narodot.
Vlasta ne vnimava{e {to ni pravi, no nie imame dobro pomnewe.
Pra{awe: Dali e dr`avata kurva ako gi zadovoluva svoite gra|ani?!
Mnogu politi~ari po~naa da vnimavaat na svojata linija!Zatoa pak zastranija od linijata nanarodot.
Risto FIL^EVSKI
Internetot mi e mnogu spor. Ako, barem na{ite integracii }e gi sledam vo realno vreme!
Teatarot go gubi svojot primat. Vremeto pretstavite, na ulica ni gi donese.
Edinica merka za licemerie - mandat.
Sme nemale `elezo vo krvta! Pa kako toga{ nè fa}a ’r|ata?
Makedonija da ti bila edna od najreligioznite zemji vo Evropa! Pa nevrabotenite i nemaat druga opcija, osven da mu se molat na Boga!
Edin HAJDARPA[I]
]e ne dokraj~at. Ni vetuvaat raj!
Na lesnite site im zadavaat te{ki udari!
Ne go kr{at mrazot. Go ~ekaat globalnoto zatopluvawe!
Na{ite politi~ari go kontroliraat gladot.Ne ni davaat usta da otvorime!
Go namirisavme. Uspeale so kle~ewe!
Zad nas ne stoi nikoj. Zatoa i ni rabotat otpozadi!
Izvr{ivme kolektivno samoubistvo. Izlegovme na glasawe!
nata{a \OR\IJOSKA
Sredinata ne mrdnuva od mesto. Zlatoto e na cena.
Za sviwite, kalta e zdrava `ivotna sredina.
Ne im se site ovci na broj. @iveat vo trlo bez ku~iwa.
Vo sapunskite operi ima mnogu ne~isti ali{ta.
Be{e ~udo od dete. Sega e ~uden ~ovek.
Nekoi na{i mani denes se vo moda...kako doblesti na na{ite deca.
Atanas KRLEVSKI(od najnovata kniga KRLEVIZMI)
Mi
ro
GE
OR
GI
JEV
SK
I
To
{o
bO
RK
OV
I]
DOMA[NA ZIMNICA
Nemaa tri ~isti. Zatoa pravat ~i st -ki! Tamu kade {to nema so`ivot, sepla }a so `ivot!
Kriminalot e pod kontrola. Na kri - mi nalcite!
Metodi PRAnGOVSKI
Koga gore ne{to }e zasmrdi, de -`urni vinovnici se novinarite.
Vladata najavi prerodba vo sto ~e -ko ri! Se lizna na prviot!
Na{ite politi~ari pove}e sakaatbaj ki, otkolku pou~ni basni!
Dimitri LE[nIKOVSKI
Za nekoi li~nosti i kavgata e dija-log! Kon te{ki navredi pribegnu-vaat lu|e so lesni karakteri.
\orgi P. PAnOV
Starite {to ne znaat }e umrat sta -ri, a mladite ako ne u~at }e umratmladi.
blagoja AnGELESKI –MAJKA
Kako {to trgnale rabotite vladata}e ostvari Makedonija da bidedr`a va so posebni potrebi!
Atanas KRSTEV
Ako u~estvuva{ sam – sigurno }e
bi de{ prv.
Vremeto bri{e sè. Osven bele`i -
tite datumi.
Ne ~ekajte ja podobrata idnina. I
taa }e ve zgazi!
Miodrag KuRJAK
Subvenciite ovozmo`ija brz razvoj
na sto~arstvoto. Rezultatite se gle -
daat i vo parlamentot.
nikos TOMOVSKI
Koga na dr`avniot aparat mu treba
remont, najdobar majstor e narodot.
Najavata za porojni do`dovi ne nè
pla {i. Nie sme pod amerikanski
~ador.
Sa{o bETOVSKI
Nie Makedoncite sme mnogu vreden
narod. Kaj nas nema leb bez motika
i premier bez lopata.
Samo {to }e zami`am, pred o~i mi
iz leguvaat onie {to ne mo`am da gi
gledam.
Mnogumina oble~eni vo uniforma
na partiski vojnik se borat za gol
`ivot!
Dimitar I. VILAzORSKI
Evropa mora da go stegne remenot.
Zatoa ne saka da se pro{iruva!
Na{ata vlada ja proslavi ~etiri -
go di{ninata od vladeeweto. Sè
u{te e mala za poseriozni raboti!
Politi~arite na letuvawe gi vo -
dat i telohranitelite. Tie se niv -
ni za{ ti ten faktor.
Amerikancite mu go zedoa rekordot
na Sar~ievo. Zar ne vi e jasno deka
odamna ni go svarija gravot.
^ede b. [OPKI]
AFO-RIZNICA
NIZ IGLENI U[I FILUVANO OD RISTOS
IVANIZMI
KRLEVIZMI
MOZO^NA KALDRMA
EDIN-STVENA VISITINA
OBRAZOVANIE
Keti RADEVSKA
Sabota, 2 oktomvri 201012
V~era stojam na trotoarot pokrajparkiraniot avtomobil, gledam vo ni{to ise pra{uvam kade da gi potro{am preosta-natite {estotini denari. Da odam do kaj@abarot, i da mu go vratam dolgot od pet-stotini denari, ili da...
Ba{ toga slu{nav seriozen i strog glas:- Izvinete drugar, dali e ova va{ av-
tomobil?Gledam – policaec vooru`en so blok~e
i so hemisko penkalo poka`uva kon avto-mobilot pred mene. Trepnuvam i toga{zabele`uvam avtomobil: ogromna limuz-ina, bleskava, rasko{na. ja~ianta na mo-torot preku dvestotini {taerski kowi.
- Molam? – se stresov od pomislatadeka ova ~udo mo`e da bide moe.
- Gospodine! - veli ~uvarot na soo-bra}ajniot red i gleda vo mene so pogledpoln so voshituvawe. – Gospodine, tukaparkiraweto e zabraneto. Gledam deka stestranec, po registracijata, pa...
A pokraj nas, na pristojno rastojanie,kakao {to e obi~aj, se sobra kup lu|e.
- Ama ne e stranec! – slu{am piskavtenor. – Odli~no zboruva srpski.
- Otide ~ovekot na Zapad i zarabotijahta! – huka vtoriot tenor.
- A gledaj go! – dopira i grovtawe. –Misli{ nikoj i ni{to, a toa...kakva kola!
- Maher, toa ti e!- Zna~i gospodine! – zagude vlasta.Vo moment od sekundata donesov od-
luka: za vakov moment ne treba da se ̀ alatparite.
- O kej! – rekov smireno i mangupski. –Kolku treba da platam?
- Petstotini denari.So mirnotija go vadam pari~nikot.
Vadam petstodinarka i mu ja davam.
- Eve, i prostete.- I ve molam, trgnete ja kolata {to po-
brgu.- Sega, sega...samo za minut-dve, do-
deka da..[to da mu ka`am majkata?Naedna{ se pojavuva semo}niot Gospod.
Obilno da go nagradam.Od prodavnicata izleze sitno ~ove~e.
Vo rakata nosi kesi i se vrti zbuneto.Gleda vo policaecot, vo mene, vo naso-braniot narod; prio|a kon avtomobilot, jaotvora vratata, ama ne mu se vleguva.
- Varum her...- mrmori, ama jas mol-skavi~no ja zemam situcijata vo racete.
- Sé e vo red [mit! – vikam na cel glas.– Teraj , i kako {to se dogovorivme: vo osumpred hotelot.
- Toa e mojot {ofer.- mu velam na iz-nenadeniot cajkan.
Stranecot, o~igledno, seu{te ni{to nesfa}a. Gi vadam poslednite sto denari, gitutkam , i mu gi stavam vo rakata.
- Sé e vo red [mit! – vikam. – Ova ti eza sladoled.
Kone~no ~ove~eto, celoto zamaeno,vleguv vo kolata i MOJOT AVTOMOBILtrgna poleka.
- Baj hotel! – grmnuvam po nego i maf-tam so rakata. – In aht ur!
Stojam taka minuta - dve. Se topam odradost.
Do mene dopira zajadliv {epot:-Majkata negova, duri i {ofer si
kupil!Toga{ se ispravam i le`erno trgnu-
vam.Odam nakaj @abarot – belkim }e mipozajmi stotina denari za ~kembe.
( Od knigata humoreski KREVET zATROJcA, vo izdanie na nIRO JE@ – bel-grad,1981 godina)
Site vo familijata se isprepleteni.Zatoa im se kinat koncite.
Site pati{ta vodat do niv.Zatoa sme izgubeni.
Ne prerodija. Sega ne znaeme ni imeto da si go ka`eme.
Kone~no sme sami so sebe. Nepodnoslivo e!
Tolku mnogu dupki iskopaa.Podzemjeto mora{e da go krene svojot glas.
@ivite gi sramnija so zemja.Utre }e im podignat spomenik.
qupka cVETAnOVA
ISTORIJA
Istorijata se povtoruva
toa sekoj go znae,
a najmnogu povtoruva
onoj {to ni{to ne znae!
Ivan RUSJAKOV
PuKAwE
Na oazata na mirot.
Po~na da i puka ~irot.
Toni CVETKOVSKI
nEPO@ELEn
Ako si za sè
i za site tata mata
}e te proglasat za
persona non grata.
Dimitar I. VILAZORSKI
EKS PRATEnIcI
Ne{to stra{no glavata im ja muti.Bez prateni~ki klupinaebaa kako `uti!
Stoj~e TRAJKOVSKI
PLIVAwE
Od ovaa poplava
od ekonomija siva,
~esen rabotodava~
te{ko mo`e da ispliva.
Nikos TOMOVSKI
VOLOVSKA
Volot }e si ostane volI da ima duplo pogolemaglava.Oti e roden za jarem a ne za golemi dela i slava.
Pande PETROVSKI
Milenko KOSAnOVI]
VESELIn zIDAROV
MIRO GEORGIJEVSKI
NA[ITE VELIKANI PO BELIOT SVET • ILIJA POPOVSKI–MARIOVECOT
YVEZDEN MOMENT
NARODNIOT SINNAPRAVI INCEST, NI EBA MAJKATA!
EPIGRAMI
NOVA ZEMJA
POPOVSKI ILIJA – MARIOVECOT (1926-1998)Roden vo selo Vitoli{te, Mariovo, kade {to zavr{il i osnovno u~ili{te. Potoa se {kolu-
val vo Prilep, Kru{evac i Belgrad. Zavr{il vi{o voeno geodetsko u~ili{te. Posle NOB ra -
botel vo toga{nata JNA, kade e penzioniran kako potpolkovnik. Dolgo vreme rabotel vo Bel grad,
a potoa vo Qubqana. Dolgogodi{en sorabotnik i urednik na JE@ i OSTEN. Ima objaveno nad
1000 humoristi~ni tekstovi, koi se nagraduvani na festivalite {irum svetot (Moskva, Sofija,
Belgrad, Qubqana...).Pi{uval radio-komedii koi najmnogu se izveduvani preku Radio-Belgrad.
Avtor e na knigite “Prikazni od vojni~kata torba”, “Golobradi de~iwa”, “Ka`uvaweto na ~i~ko
Ordan”,”Krevet za trojca”. Po~ina vo Qubqana, vo 1998 godina.
Mile \OR\IJOSKI
Sabota, 2 oktomvri 2010 13
Vo noviot milenium vleguvame so kondomati!
Premierot se fati za boskata i mu turi na narodot mleko!
Turka premierot, turkaat ministrite, turkame nie narodot, a do kade }e doturkame... }e vidat mladite generacii!
Se pla{am deka novite ikoni gi zamenivme so starite i dobivme – ve~ni kalendari!
Tranzicijata pove}e odnesuva, otkolku {to donesuva!
Kriminalot i mafijata kaj nas se osudeni na najsurov mo`en na~in – anonimnost!
Vo vestite slu{av za neto~ni informacii... no dobro se zabavuvav!
zlatko VAn KRSTEVSKI (Osten, 1998.)
XEBNA SAMOPOSLUGA
Dojdovme do rabot na bezdnata.Zatoa neophodno be{e malku da nazaduvame!
Na po~etokot be{e zborot, no denes nema po~etok bez referat!
I re~e Gospod: Neka bide svetlina.I bi Elektrodistribucija na Makedonija!
Mo`at da mi go odzemat imunitetot, no ne i imotot steknat so nego!-izjavi eden pratenik.
Vo igrite go nema nikade, no vo sekoja me|uigra e pobednik!
@ivko PAVLOV (Osten, 2002)
PRETSEDATELOT
Pretsedatelot Ivanovvo izjavite pove}e ne la`e,{to Nikola Gruevski mislitoa i }e vi ka`e!
nikola TALEVSKI
ZAMRZNATI
Ovie zaladeniveni go rasplakaa mametoedinstveno {to ne greee sonceto od znameto.
ZAVISNICI
Na ovaa kriza mo`eme da i udrime NOGA,alkohol imame dovolnoni nedostasuva u{te DROGA.
Dimitar I. VILAzORSKI
MO]
Vo biznisot e bitnoso koj }e se zdru`i{,da bide{ vo centarot,a ne okolu da kru`i{.
MAK-BIZNISMENI
Gi brojat tikvite{to so |avolot gi posadija,i dodeka da trepne{na pazar gi izvadija.
qupka cVETAnOVA
EKS PRATENICI
Ne{to stra{no glavata im ja muti.Bez prateni~ki klupinaebaa kako `uti!
Stoj~e TRAJKOVSKI
SE TE^E NI[TO NE SE MENUVASE TE^E NI[TO NE SE MENUVA
RAMKI OD SLAMKI
EPIGRAMI
Sabota, 2 oktomvri 201014
* Nie imame najdobar narod nasvetot, a i vlasta e od istiotvic.
* Spomenikot go poseti mestoto na koe }e bide podignat.
Milan TODOROV
* Sindikatot nekoga{ na rabotnicite im dele{e svinski polutki. Denes im delilekcii, paroli, prospekti...
* Obvinetiot bara{e izzemawe na sudijata poradi pristrasnost.Be{e preterano vrzan za zakonot!
bojan qubEnOVI]
* Balkan e ma{ki a Evropa`enski rod. [to mislite, koj kogo }e...?
Sabahudin HAXIALI]
* Bi se vklu~ile vo svetskite tekovi koga ne bi odele vo obraten smer.
* Ne znae Tantal {to se srpskimaki!
Vesna DEn^I]
* Ne sakame bezvizen re`im.Dosta ni e od re`imi.
Stanislav TOMI]
* Golemata ekonomska kriza najmnogu gi pogodi malite.
Grujo LERO
* Vo qubovta kon vlasta policijata e afrodizijak.
Milan bE[TI]
* Prirodata ni dade mo} nagovor, a iskustvoto mo} namol~ewe!
Drago bOSnI]
* Koga bi se pojavil Gospod, nikoj ne bi poveruval vo nego.
Kemal MAHMuTEFEnDI]
* Lesno e da bide prv koga drugite brkaat.
* Turskiot sultan ima{e harem.Na{iot Voda~ narod.
Ilija MARKOVI]
* Za pobedata pozaslu`en estapot otkolku znameto.
Milen MILIVOJEVI]
* Mo`ebi }e ima{e bratstvo da ne be{e edinstvoto.
* Za razlika od patriotite jas ja sakam svojata zemjata.
Dragutin MInI] KARLO
* Na rabota nikomu ne pre~am.Nikoga{ ne hr~am!
Veqko RAJKOVI]
* Kain i Aveq se dokaz dekaGospod ne napravi od ~istaqubov!
Goran KqAJI]
* Kade tie }e udrat temel, tamunie udirame so glavata v yid.
@ivojin DEn^I]
* Godina dena nemam primenoplata. Ama stopanot i nepomisluva da mi dade otkaz.
* Go izgubiv pari~nikot so primenata plata. Mu se izvinuvam na nao|a~ot!
Rade JOVAnOVI]
* Inspektorite go frlija osomni~eniot pod noze, a toga{ istragata dolgotapka{e vo mesto.
Ra{a PAPE[
* Pobegna od zatvorot. Ne saka{eda bide na teret na dr`avata.
Stevan KOJI]
* Site ne nadvi{i. Vise{e nad nas.
Abdurahman HALILOVI] AHIL
* Na voda~ koj ima ovakov narod,
ne mu trebaat gorila!
* Ministre, nemate pravo na
replika. Spomnata e va{ata
majka.
bojan bOGDAnOVI]
* Penziite }e bidat odmrznati
vo 2011 godina. Toga{
penzionerite }e ja predadat
kandidaturata za vlez
vo samoposluga.
Dejan PATAKOVI]
* Vo Rajot, Eva i Adam `iveeja
goli i bosi. I denes `iveeme
sli~no.
Dinko OSMAn^EVI]
* Na{ite ministri vo vladata se
prezafateni. Od mnogu rabotni
obvrski, ne stignuvaat
da dadat ostavki.
zoran T. POPOVI]
* Volovite se vrzuvaat za rogovi
a politi~arite za mikrofon.
Jasim MRKAq KADMuS
* Ne tr~ajte pred rudata, }e ve
zgazat volovite.
Mitar MITROVI]
* Ako ve}e proizveduvate
gluposti, deklarirajte
go svojot proizvod.
Radmilo MI]KOVI]
nikola VOLAS
Hanusik SEnGEI VISuM
DRAGAN RAJI^I] RADE \ERGOVI] DU[AN PUA^A
TIRANINOT IMA TOLKU SPOMENICIKOLKU [TO IMA LU\E ZAKOPANO.
NEKOGA[ SE UMIRA[E OD STRAV.DENES OD SLOBODA NE MO@E DA SE @IVEE. Jovo nIKOLI]
NA LUSTER\or|e OTA[EVI]
Dodeka sedat pokraj masata gospodarite ponekoga{ me tur -kaat so stapot. Toa e znak deka se raspolo`eni. Toga{ se smeeme.Ponekoga{ celiot luster, za koj sme vrzani, se trese od smee -weto. Koga gori svetloto, ne mo`eme da se po`alime na studeno.Naprotiv. Mnogu ni e toplo. Mo`e da se ka`e deka ni e izgor top -lo. Dokolku svetloto ostane zapaleno do dlaboko vo no}ta, seko -ga{ dobivame izgorenici. Sepak toa retko se slu~uva. Obi~nopominuva so crvenilo. Ponekoga{, od izgorenicite ni otpa|a ko -`ata. A koga }e se slu~i toa, sledniot den, {tom }e legnat vo kre - vetot, gospodarite gi gasat site svetla. Ete, tolku dobri se kon nas!
MNOZINSKI SOPSTVENIK Slobodan SIMI]
Izgleda{e deka nie pobedivme. Ja falsifikuvavme vred-nosta na firmata i si gi prepi{avme mnozinskiot paket na ak -cii. Me|utoa, tie gi podmitija pomalite akcioneri. Nie toga{pre ku vrski gi kupivme dr`avnite akcii. Tie go korumpiraa in-spektorot za stopanski kriminal. Nie toga{ ja potplativme Ko -misijata za privatizacija. Tie vlo`ija sè vo resorniot mini ster.Ama ni nie ne sme naivni. Otidovme pravo vo ku}ata na pretse-datelot na Vladata. Tie probaa ne{to preku premierot, ama ne -maa pari.
A toga{ se pojavi stranecot. Mnogu neobi~en tip. Izrazitocrn, vlaknest, na glavata nosi ne{to kako rogovi, ima kopita iopa{. Tvrdi deka e na{iot mnozinski sopstvenik...
BALKANSKA KORIDA
Na mafijata i zadadovme te`ok udar.Ja pu{tivme sama da se snao|a.
Istragata napravi golem ~ekor.Se znae potradi kogo mora da mol~i.
Decata na revolucijata porasnaa.Ve}e se vozat vo blindirani xipovi.
Ne e srpski da se mol~i, iako toga{ sme najpametni!
Te{ko e da se pi{uva srpska drama.Ima mnogu obrti.
Pendrekot e prodol`ena raka na demokratijata.
Za da ostanat vo igra mnogumina moraa da gi promenat dresovite.
Ne im prostuvaj Gospode.Znaat tie za kogo rabotat!
Nie sme bra}a. Toa {to se ubivame e isklu~ok {to go potvrduva praviloto.
Policijata go prekina lanecot na {verceri.[to }e im se tolku posrednici?!
Mene zakonite na fizikata ne mi mo`at ni{to.Promeniv {est dr`avi a ne se pomrdnav od mesto.
So mojot iskaz go dovedov sudot vo zabluda.Ja priznav vinata.
Aleksandar bAqAK
Sabota, 2 oktomvri 2010 15
Adresa:8-ma Udarna brigada br. 2
1000 SkopjeRepublika Makedonija
Izleguva: edna{ mese~no
www.osten.com.mk
e-mail:[email protected]
tel.: +389 02 3213 665Pe~ati:
Pe~atnica Misirkov, Skopje
Redakcija: Vasil Tolevski (urednik za tekst); Miroslav Georgijevski (urednik za karikatura); Nikola Simovski (tehni~ki urednik)
HUMORISTI^NO-SATIRI^EN VESNIK
Direktor: Mice Jankulovski
Glaven i odgovoren urednik: Darko Markovi}
SVETOT SE SMEE A NIE MU JA MISLIME
Kiril bO@ILOV
Luka LAGATOR
Gligor bA[IROV
Jurij ODJAKOVSKI
Stevan PAVKOV
Slobodan SRDI]
To{o bORKOVI]
SVETOT SE SMEE A NIE MU JA MISLIME
BELOSVETSKINASMEVKI
Odi pacient kaj doktor vo Klini~kiot centarvo Temi{var.
- Na {to se `alite?- zapra{a doktorot.- Doktore, imam reuma, imam gastritis, imam
~ir, imam pritisok, imam...- ^eka, ~ekaj-go zapre doktorot. – A ima li
ne{to {to nema{?!- Ima doktore, ima! Nemam-zabi.
* * *Vleguva `ena vo londonskoto taksi, i ima
namera da go predupredi taksistot.- Vnimavajte, imam ~etiri deca.- Ne se gri`ite gospo|o. Pettoto nemam name -
ra da bide od mene.
* * *Vo dablinski hotel, vleguvaat mladencite vo
sobata i mladata voodu{eveno izvikuva:- Sega mili sme samo jas i ti i toa zaedno do
kra jot na `ivotot.- Ama mila, pa nemoj da misli{ na najlo{oto.
* * *Vo vienskata policija vleguva [kotlan|anec
i dr`i predavawe za na~inot na koj raboti {kot-skata policija. Eden vienski policaec zapra{u -va: Kako }e rasterate grupa na razulaveni pro-te stanti koi doa|aat nakaj vas?
- Tuka, vo Viena, ne znam. Ama kaj nas vo [kot -ska, dosta e da ja ispru`ite rakata so {apka konniv i... demonstrantite }e se razbegaat kako bezglava.
* * *Vo francuskoto selo Derbander vleguva gos -
tin vo selskata kafeana i nara~uva kajgana. Kogazavr{uva so jadeweto go povikuva kelnerot za daplati. Se v~udonevide koga ja vide smetkata zajajcata.
- Zarem tolku vi se retki jajcata pa {to ginaplatuvate tolku skapo?!
- Ne ni se retki jajcata, retki ni se turistite- odgovori kelnerot.
* * *Glavniot elektri~ar i negoviot pomo{nik po -
s ta vuvaat struja vo eden stan vo ^ezena.- Dr`i ja crvenata `ica.- Ja dr`am. I sega {to?!- ^uvstvuva{ li ne{to?- Ne.- E toga{ ne ja fa}aj drugata. Vo nea e struja
od 3000 volti.
* * *Vo Holivud se slu~i naj~udnata kra`ba. Pred
blagajnata na kinoto se pojavi kradecot so vperenpi{tol vo blagajni~kata.
- Filmov vi e najlo{iot dosega viden. Zatoavratete mi gi parite za biletot... i toa za site1200 gleda~i.
* * *Dve glumici razgovaraat, vo Kan, za vreme
na pauzata na proekcija na filmot.- Zo{to na odmor ne odi{ na planina, tuku
sekoga{ odi{ na more?- Zatoa {to na planinata jas gledam pej -
sa` a na more jas sum pejsa`.
OSTEn –Svetska galerija na umetnosta na hartijata
Me|unarodnata `iri komisija na Svetskata Galerija na Karikatura, Skopje 2010, vo sostav:
1. Dr. Midhat Ajanovi}–Ajan – pretsedatel, prof. po vizuelni komunikacii – Geteborg,[vedska.
2. Jo`e ciuha – akademski slikar – Slovenija3. Mice Jankulovski – likoven umetnik,
direktor na Osten, Svetska galerija na umetnosta na hartijata – Skopje, Makedonija
4. Dragoqub Mili~evi} – pretsedatel na fondacija Kandinski – Moskva, Rusija
5. Mom~ilo Mo{a Todorovi} – galerist i publicist - belgrad, Srbija
6. Venceslav Antonov – direktor na me|unarodnoto bienale na grafika
– Varna, bugarija7. Vlado \oreski – umetni~ki direktor
na me|unarodnoto grafi~ko trienale bitola, Makedonija
ja donese slednata odluka:
Dobitnik na nagradata Gran Pri za `ivotno delo:
Darko Markovi} – Makedonija
Prva nagrada za satiri~en crte` – Du{an Ludvig – Srbija
Prva nagrada za strip – Afsun Azimi Modhadam – Iran
Prva nagrada za karikatura – bo`o Stefanovi} – bosna i Hercegovina
Dobitnici na specijalni nagradi:
Kostadin ustapetrov – MakedonijaTo{o borkovi} – SrbijaStane Jagodi} – SlovenijaMasafumi Kiku~i – JaponijaVladimir Kazanevski – ukrainaAleksej Mihalu{ev – ukrainaOto Lotar – GermanijaGrigori Katc – IzraelAngelo Kampaner – ItalijaIvan Haramija – HrvatskaTrajko Popov – bugarija
Skopje, 04.09.2010 Pretsedatel na `iri komisijaMidhat Ajanovi} - Ajan
Du{an LuDVIG - Srbija, Prva nagrada za satiri~en crte`
Afsun AzIMI MODHADAM - Iran, Prva nagrada za strip
Kostadin uSTAPETROV-MakedonijaSpecijalna nagrada
Vladimir KAzAnEVSKI-ukrainaSpecijalna nagrada
Trajko POPOV-bugarijaSpecijalna nagrada
To{o bORKOVI]-Srbija, Specijalna nagrada
Grigori KATc-Izrael, Specijalna nagrada
bo`o STEFAnOVI]-bosna i Hercegovina, Prva nagrada za karikatura
SVETSKA GALERIJANA KARIKATURI