OSTAVINSKI POSTUPAK

Predmet ostavinskog postupka - U ostavinskom postupku utvruje se ko su ostaviteljevi nasljednici, to ini ostavinu, te koja jo prava u pogledu ostavine pripadaju nasljednicima, legatarima i drugim osobama.Ostavinski postupak je vanparnini postupak. Ako ovim zakonom nije drukije odreeno, u ostavinskom postupku na odgovarajui se nain primjenjuju odredbe zakona kojim se ureuje vanparnini i parnini postupak.Nadlenost za provoenje ostavinskog postupka - Ostavinski postupak se u prvom stepenu provodi pred opinskim sudom u Federaciji, odnosno pred notarom kao povjerenikom suda. U opinskom sudu ostavinski postupak provodi sudija pojedinac. Kada notar provodi radnje u ostavinskom postupku kao povjerenik suda ovlaten je, kao i sudija opinskog suda, poduzimati sve radnje u postupku i donositi sve odluke, osim odluka za koje je ovim zakonom drukije propisano.Mjesna nadlenost - Za ostavinski postupak mjesno je nadlean sud na ijem je podruju ostavitelj u vrijeme smrti imao prebivalite (ostavinski sud). Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao prebivalite u Federaciji, za ostavinski postupak mjesno je nadlean sud na ijem je podruju ostavitelj u to vrijeme imao boravite, ukoliko ovim zakonom ili meunarodnim ugovorom nije drukije odreeno. Ako ostavitelj u vrijeme smrti nije imao ni prebivalite ni boravite u Federaciji, mjesno je nadlean ostavinski sud u Federaciji na ijem se podruju nalazi ostavina ili preteni dio njegove ostavine. Ako se nijedan dio ostavine ne nalazi u Federaciji mjesno je nadlean sud prema mjestu gdje je ostavitelj upisan u knjigu dravljana

Stranke ne mogu sporazumno mijenjati nadlenost suda u ostavinskom postupku. Strankom se u smislu ovog zakona smatraju nasljednici i legatari kao i druge osobe koje ostvaruju neko pravo iz ostavine. U ostavinskom postupku javnost je iskljuena.

Dokazi -Sud donosi odluku na osnovu rezultata cjelokupne rasprave. Sud je ovlaten utvrivati injenice koje stranke u postupku nisu iznijele, te izvesti i dokaze koje one nisu predloile, ako ocijeni da su te injenice i ti dokazi vani za odluivanje u skladu s ovim zakonom. Odluka se moe zasnivati i na dokazima koji nisu izvedeni pred sudom koji donosi odluku.

Odluke - Odluke se u postupku donose u obliku rjeenja. Rjeenja protiv kojih je doputen prigovor, odnosno alba i rjeenja drugostepenog suda moraju biti obrazloena.

Prigovor protiv rjeenja - Protiv rjeenja koje je kao povjerenik suda u ostavinskom postupku donio notar doputen je prigovor u roku osam dana od dana dostavljanja rjeenja strankama. U pogledu prigovora, ako ovim zakonom nije drukije odreeno, na odgovarajui nain se primjenjuju odredbe zakona kojim se ureuje alba u parninom i vanparninom postupku. Prigovor se dostavlja notaru koji ga je duan bez odgaanja zajedno sa spisom dostaviti nadlenom opinskom sudu. O prigovoru odluuje sudija pojedinac.Odluke suda o prigovoru protiv rjeenja notara

(1) Nepravovremene, nepotpune ili nedoputene prigovore sud e odbaciti.(2) Odluujui o prigovoru protiv rjeenja koji je donio notar, sud moe u cijelosti ili djelomino rjeenje odrati na snazi ili ga ukinuti.

(3) Kada sud ukine rjeenje ili ga djelomino odri na snazi, sam e odluiti o ukinutom dijelu rjeenja.

(4) Protiv rjeenja suda kojim je rjeenje notara u cijelosti ili djelomino ukinuto nije doputena posebna alba.

(5) U sluaju iz stava 3. ovog lana sud e provesti radnje koje ocijeni potrebnim.

(6) Rjeenje o prigovoru dostavit e se strankama i notaru.

alba protiv rjeenja

(1) Protiv rjeenja prvostepenog suda doputena je alba, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.

(2) alba se podnosi u roku 15 dana od dostavljanja prvostepenog rjeenja.

Postupak po albi

(1) alba se podnosi prvostepenom sudu koji moe u povodu pravovremeno podnesene albe sam novim rjeenjem preinaiti pobijano rjeenje, ako se time ne povreuju prava drugih osoba zasnovana na tom rjeenju.

(2) Ako prvostepeni sud ne preinai svoje rjeenje, dostavit e albu drugostepenom sudu, bez obzira na to je li alba podnesena u roku koji zakon odreuje.

(3) Drugostepeni sud rjeava, po pravilu, samo o albama koje su pravovremeno podnesene, ali moe uzeti u obzir i albu koja je nepravovremeno podnesena ako se time ne povreuju prava drugih osoba koja se zasnivaju na pobijanom rjeenju.

(4) Ako je protiv rjeenja doputena posebna alba sud e, ako ne postupi prema odredbi stava 1. ovog lana, prijepis spisa sa albom dostaviti drugostepenom sudu. Ne ekajui odluku drugostepenog suda, prvostepeni sud poduzimat e one radnje koje je ovlaten poduzimati u ostavinskom postupku, nezavisno od ishoda albenog postupka, ako ovim zakonom nije drukije odreeno.

Vanredni pravni lijekovi

U ostavinskom postupku nisu doputeni vanredni pravni lijekovi.

B. PRETHODNE RADNJE U OSTAVINSKOM POSTUPKU

1. Smrtovnica - Kad neka osoba umre ili bude proglaena umrlom matiar nadlean za upis injenice smrti u matinu knjigu umrlih sastavit e smrtovnicu i obavezno je dostaviti sudu u roku 15 dana po izvrenom upisu. Smrtovnica se sastavlja na osnovu podataka iz matine knjige umrlih, podataka dobivenih od srodnika umrlog, od osoba s kojima je umrli ivio, te od drugih osoba koje ih mogu pruiti. Ako organ iz stava 1. ovog lana nije u mogunosti pribaviti podatke za sastavljanje smrtovinice, dostavit e smrtovnicu samo s onim podacima kojima raspolae (u daljnjem tekstu: nepotpuna smrtovnica), navodei razloge zbog kojih nije mogao sastaviti potpunu smrtovnicu i ukazujui na podatke koji bi mogli posluiti ostavinskom sudu za pronalaenje nasljednika i imovine umrlog. Ako je ostavinskom sudu predana nepotpuna smrtovnica ili samo izvod iz matine knjige umrlih, on e na zapisnik u ostavinskoj raspravi utvrditi sve podatke koje treba sadravati smrtovnica. Smrtovnica se sastavlja i u sluaju kada umrli nije ostavio imovinu. Smrtovnica ima dokaznu snagu javne isprave samo u pogledu podataka koji su preuzeti iz matine knjige umrlih.

2. Popis ostaviteljeve imovine - Popis ostaviteljeve imovine obavit e se po odluci ostavinskog suda kada se ne zna postoje li nasljednici ili gdje borave, kada su nasljednici osobe koje zbog maloljetne, duevne bolesti ili drugih okolnosti ne mogu same voditi brigu o svojim pravima i interesima, ili u drugim opravdanim sluajevima. Sud e popis narediti i na zahtjev ostaviteljevih nasljednika, legatara ili povjerilaca. Popis e obuhvatiti sve nepokretne i pokretne stvari koje su bile u ostaviteljevom neposrednom posjedu u asu njegove smrti. Popis e obuhvatiti i drugo to je pripadalo ostavitelju, a nalazi se kod druge osobe, uz naznaku kod koga se nalazi i po kojem osnovu, kao i ono to je ostavitelj posjedovao, a za to se tvrdi da nije njegovo vlasnitvo. U popisu imovine zabiljeit e se ostaviteljeva potraivanja, a i dugovi, te posebno neplaeni porezi, doprinosi i druga javna davanja. Popis e obaviti sudski slubenik ili notar kojeg odredi sudija koji vodi sudski postupak. Popis se obavlja u prisustvu dvije punoljetne osobe, a kada je to potrebno, i uz uestvovanje vjetaka. Popisu moe prisustvovati i svaka zainteresirana osoba.

3. Osiguranje ostavine

Predaja na uvanje -Ako se ustanovi da nijedan od prisutnih nasljednika nije sposoban upravljati ostavinom ili neim iz njenog sastava, a nema zakonskog zastupnika, ili ako su nasljednici nepoznati ili odsutni ili kada druge okolnosti nalau naroit oprez, policijski slubenik ili druga osoba koja ureduje u ime vlasti predat e u hitnim sluajevima te stvari na uvanje pouzdanoj osobi i o tome odmah obavijestiti sud na ijem se podruju te stvari nalaze, koji moe tu mjeru izmijeniti ili ukinuti.(2) Gotov novac, vrijednosne papire, dragocjenosti, tedne knjiice i druge vane isprave treba u sluaju iz stava 1. ovog lana predati na uvanje sudu ili notaru na ijem se podruju nae ta imovina.

Postavljanje privremenog staratelja ostavine

(1) Privremenog staratelja ostavine postavlja ostavinski sud.

(2) Prije postavljanja privremenog staratelja sud e, po mogunosti, zatraiti miljenje u pogledu staratelja od osoba koje su vjerovatno pozvane na nasljedstvo.

Peaenje

lan 225.

(1) Ako ocijeni da je to cjelishodno, sud moe odrediti da se prostorije u kojima se nalaze stvari iz sastava ostavine zapeate, te e odrediti osobu koju e obavezati da bez odgaanja prijavi svako oteenje peata nadlenoj policijskoj upravi i sudu.

(2) Doputenje za skidanje peata moe dati samo ostavinski sud, odnosno notar kao povjerenik suda.

Privremene mjere

lan 226.

Prije pokretanja ostavinskog postupka i tokom njega, sve dok postupak ne bude pravomono okonan, sud e, na zahtjev stranke radi osiguranja stvari i prava iz ostavine, odreditiprivremene mjere predviene zakonom kojim se ureuje izvrni postupak, ako stranka uini vjerovatnim opasnost da bi se bez takve mjere promijenilo postojee stanje ili ako uini vjerovatnim da je mjera potrebna da bi se sprijeilo nasilje ili nastanak nenadoknadive tete koja prijeti.

C. POKRETANJE OSTAVINSKOG POSTUPKAOstavinski postupak pokree se po slubenoj dunosti u roku 30 dana kad sud primi smrtovnicu ili izvod iz matine knjige umrlih, odnosno s njima izjednaenu ispravu. Sud, odnosno notar koji kao povjerenik suda vodi ostavinski postupak duan je odmah nakon to se pokrene ostavinski postupak pribaviti dokaz o injenicama iz Registra testamaneta i drugih nasljedno pravnih poslova.D. OSTAVINSKA RASPRAVA

Poziv na roite

Za ostavinsku raspravu sud e odrediti roite. U pozivu na roite sud e zainteresirane osobe obavijestiti o pokretanju postupka, o tome je li mu koji testament ve predat, te e ih pozvati da odmah dostave sudu pisani testament, odnosno ispravu o usmenom testamentu ili ugovor o nasljeivanju ili o drugom pravnom poslu za sluaj smrti, ako se kod njih nalazi, ili da naznae svjedoke usmenog testamenta.Sud e u pozivu upozoriti zainteresirane osobe da mogu do donoenja prvostepenog rjeenja o nasljeivanju dati izjavu o prihvatanju i ustupanju nekom od sunasljednika ili izjavuo odricanju od naslijea usmeno na roitu ili u formi notarski obraene isprave, a ako na roite ne dou ili takvu izjavu ne daju, smatrat e se da ele biti nasljednici. Ako je ostavitelj ostavio testament ili ugovor o nasljeivanju, o pokretanju ostavinskog postupka sud e obavijestiti i na roite pozvati i osobe koje bi mogle po zakonu polagati pravo na naslijee. Ako je ostavitej postavio izvritelja testamenta, sud e i njega obavijestiti o pokretanju postupka.Predmet ostavinske rasprave - Na roitu za ostavinsku raspravu sud e raspraviti sva pitanja vana za donoenje odluke u ostavinskom postupku, a naroito u pogledu prava na nasljedstvo, veliinu nasljednog dijela i prava na legate..

Nasljednika izjava

(1) Svako je ovlaten, ali niko nije duan dati nasljedniku izjavu.

(2) Za osobu koja nije dala izjavu o odricanju od naslijea smatra se da eli biti nasljednikom.

(3) Osoba koja je valjano dala izjavu da prihvaa naslijee ne moe ga se vie odrei.

(4) Nasljedniku izjavu potpisuju, odnosno stavljaju rukoznak nasljednik ili njegov zastupnik.

(5) Ako nasljednik ili njegov zastupnik nije u stanju potpisati nasljedniku izjavu, navest e razlog ovlatenoj osobi koja e to zabiljeiti u zapisniku.

(6) Izjava o primanju naslijea ili o odricanju od naslijea koja je podnesena sudu mora biti notarski obraena, kao i punomo za davanje nasljednike izjave. Ovu izjavu ili punomo sa istim pravnim djelovanjem nasljednik moe dati i pred konzularnim predstavnikom ili diplomatskim predstavnikom Bosne i Hercegovine koji obavlja konzularne poslove.

(7) U izjavi treba navesti da li se nasljednik prima, odnosno odrie dijela koji mu pripada na osnovu zakona, na osnovu ugovora o nasljeivanju ili na osnovu testamenta ili se izjava odnosi na nuni dio.

(8) Ako nasljednik u nasljednikoj izjavi ne izjavi odnosi li se njegova izjava na ono to mu pripada na osnovu zakona, na osnovu ugovora o nasljeivanju ili na osnovu testamenta, ili kao nuni dio, smatra se da se izjava odnosi na nasljedstvo po bilo kojem osnovu.

(9) Sud nee zahtijevati nasljedniku izjavu ni od koga, ali nasljednik koji eli dati izjavu moe to uiniti usmeno pred ostavinskim sudom na zapisnik, odnosno predajom ostavinskom sudu isprave iz stava 6. ovog lana.

(10) Prilikom davanja izjave o odricanju od naslijea ovlatene osobe e nasljednika upozoriti da se moe odrei nasljedstva samo u svoje ime, ili i u ime svojih potomaka.

Upuivanje na parnicu zbog spora

(1) Sud e prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili postupak pred upravnim organom ako su meu strankama sporne injenice od kojih zavisi neko njihovo pravo.

(2) Na nain predvien odredbom stava 1. ovog lana sud e postupiti naroito ako su sporne injenice:

1) o kojima zavisi nasljedno pravo, a naroito valjanost ili sadraj ugovora o nasljeivanju ili testamenta ili odnos nasljednika i ostavitelja na osnovu kojeg se po zakonu nasljeuje,

2) od kojih zavisi veliina nasljednog dijela, vrijednost nunog dijela ili uraunavanje u nasljedni dio,

3) od kojih zavisi opravdanost iskljuenja nunih nasljednika ili postojanje razloga za nedostojnost,

4) je li se neka osoba odrekla naslijea,

5) od kojih zavisi osnovanost zahtjeva nadivjelog branog partnera i ostaviteljevih potomaka, koji su ivjeli sa ostaviteljem u istom domainstvu da im se iz ostavine izdvoje predmeti domainstva koji slue za zadovoljenje svakodnevnih potreba.

(3) Ako u navedenim sluajevima ne postoji spor o injenicama, ve se stranke spore o primjeni prava, ostavinski sud nee prekidati ostavinski postupak nego e raspraviti pravna pitanja u ostavinskom postupku.

(4) Sud nee prekinuti postupak ni u sluaju iz stava 1. Ovog lana, ako se radi o injenicama ije postojanje zakon pretpostavlja, o injenicama koje su opepoznate, te ako su sporne injenice koje moe utvrditi na osnovu javnih ili javno ovjerenih isprava, nego e na osnovu pretpostavke o postojanju tih injenica, odnosno da je sadraj tih isprava istinit donijeti rjeenje o nasljeivanju, a onoga koji tvrdi suprotno pretpostavci uputit e da to dokae u parnici, odnosno u upravnom postupku.

Upuivanje na parnicu zbog spora o pravu na legat ili o drugom pravu na ostavinu

(1) Ako su meu strankama sporne injenice od kojih zavisi pravo na testamentom odreeni legat ili drugo pravo, sud e uputiti stranke na parnicu ili postupak pred organom uprave, ali nee prekinuti ostavinski postupak.

(2) Ako u sluaju iz stava 1. ovog lana ne postoji spor o injenicama nego samo o primjeni prava, ostavinski sud e ta pravna pitanja raspraviti u ostavinskom postupku.

Upuivanje na parnicu zbog spora o sastavu ostavine

(1) Sud e prekinuti ostavinski postupak i uputiti stranke na parnicu ili upravni postupak ako su izmeu stranaka sporne injenice:

1) od kojih zavisi sastav ostavine,

2) od kojih zavisi predmet legata,

3) ako izmeu nasljednika postoji spor povodom zahtjeva nadivjelog branog partnera iliostaviteljevih potomaka koji su s njim ivjeli u zajednici da im iz ostavine izdvoji dio koji odgovara njihovom doprinosu u poveanju vrijednosti imovine ostavitelja.

(2) Sud nee prekinuti postupak u sluaju iz stava 1. ovog lana, ako su sporne injenice koje moe utvrditi na osnovu javnih isprava nego e na osnovu pretpostavke da je sadrajtih isprava istinit donijeti rjeenje o nasljeivanju, a onoga koji tvrdi suprotno uputit e da to dokae u parnici, odnosno u upravnom postupku.

(3) Kad sud u sluaju iz stava 1. ovog lana prekida postupak, prethodno e ispitati jesu li ispunjene pretpostavke za donoenje djelominog rjeenja o nasljeivanju, pa e ga donijeti ako su ispunjene.

(4) Prekid postupka iz stava 1. ovog lana ne odnosi se na ono to je obuhvaeno djelominim rjeenjem o nasljeivanju.

Ko se upuuje na parnicu i trajanje prekida (1) Sud e uputiti na parnicu ili upravni postupak stranku ije pravo smatra manje vjerovatnim.

(2) Ako sud prekine postupak, odredit e rok koji ne moe biti dui od 30 dana, u kojemu upuena stranka treba pokrenuti parnicu ili upravni postupak, te o pokretanju obavijestiti ostavinski sud.

(3) Ako stranka u odreenom roku postupi po rjeenju suda, prekid postupka trajat e dok parnica ili upravni postupak ne bude pravomono zavren.

(4) Ako stranka u odreenom roku ne postupi po rjeenju suda, prekinuti e se postupak nastaviti i dovriti bez obzira na zahtjeve u pogledu kojih je stranka upuena na parnicu, odnosno upravni postupak. U tom sluaju stranka koja je upuena na parnicu ili na upravni postupak moe svoja prava ostvarivati u postupku na koji je upuena.

(5) Ako je ostavinski sud postupio u skladu s odredbom stava 4. ovog lana, a i u sluaju da je ostavinu raspravio, a trebao je stranku uputiti na parnicu ili upravni postupak, pravomonost odluke ostavinskog suda ne sprjeava da se o odnosnom zahtjevu pokrene parnica ili upravni postupak.

E. RJEENJE O NASLJEIVANJU I LEGATU

Sadraj rjeenja o nasljeivanju

lan 243.

(1) Rjeenjem o nasljeivanju sud utvruje ko je ostaviteljevom smru postao njegov nasljednik i koja su prava time stekle i druge osobe.

(2) Rjeenje iz stava 1. ovog lana sadri:

1) prezime i ime ostavitelja, ime jednog od njegovih roditelja, datum roenja, dravljanstvo i, po mogunosti, ostaviteljev jedinstveni matini broj graanina, te za osobe umrle u braku i njihovo prezime koje su imale prije sklapanja braka,

2) oznaku nekretnina s podacima iz javnih evidencija o nekretninama potrebnim za upis, kao i oznaku pokretnih stvari i drugih prava za koja je sud utvrdio da ulaze u ostavinu,

3) prezime i ime nasljednika, ime jednog od njegovih roditelja, datum roenja, dravljanstvo, njegovo prebivalite, odnos nasljednika prema ostavitelju, nasljeuje li ga kao zakonski ili ugovorni ili testamentarni nasljednik, a ako ima vie nasljednika i nasljedni dio svakog pojedinog nasljednika izraen razlomkom, te po mogunosti nasljednikov jedinstveni matini broj graanina,

4) je li i kako nasljednikovo pravo uvjetovano, uvjetovano rokom ili optereeno nalogom, odnosno inae ogranieno ili optereeno i u iju korist,

5) prezime i ime i prebivalite osoba kojima je u vezi s nasljeivanjem ostavitelja pripalo pravo na legat ili neko drugo pravo iz ostavine s tanom oznakom tog prava, te po mogunosti njihov jedinstveni matini broj graanina.

(3) Ako u ostavinskom postupku svi nasljednici i legatari sporazumno predloe diobu i nain diobe, sud e i taj sporazum unijeti u rjeenje o nasljeivanju. Sud e isto tako postupiti ako diobu provede prema l. 177. i 178. ovog zakona.

(4) Odredbe o rjeenju o nasljeivanju primjenjuju se na odgovarajui nain i na sluajeve ostavine bez nasljednika (lan 21. ovog zakona), kada su ostaviteljevi nasljednici opina, odnosno grad na koje je na osnovu ovog zakona prela ostavina.

Posebno rjeenje o legatu

(1) Ako nasljednici ne osporavaju legat, sud moe i prije donoenja rjeenja o nasljeivanju, na zahtjev legatara, donijeti posebno rjeenje o legatu.

(2) U tom sluaju na odgovarajui e se nain primijeniti odredbe o upisima u zemljinoj knjizi i o predaji pokretnih stvari koje se nalaze na uvanju kod suda, notara ili po njihovu nalogu kod tree osobe.Djelomino rjeenje o nasljeivanjuKad je sastav ostavine samo djelomino nesporan, sud e nakon to utvrdi ko su nasljednici, odnosno legatari donijeti djelomino rjeenje o nasljeivanju kojim e utvrditi nasljednikei legatare, te ono za to nije sporno da je u sastavu ostavine.

Uinak pravomonosti rjeenja o nasljeivanju i legatu

(1) Smatra se da je pravomonim rjeenjem o nasljeivanju utvreno to je u sastavu ostavine, ko je ostaviteljev nasljednik, koliki mu nasljedni dio pripada, je li mu nasljedno pravo ogranieno ili optereeno i kako, te postoje li kakva prava na legate i koja. Isto vrijedi i za djelomino rjeenje o nasljeivanju u pogledu onoga to je njima utvreno.

(2) to je utvreno pravomonim rjeenjem o nasljeivanju moe pobijati jedino onaj koji po odredbama ovog zakona nije vezan pravomonou rjeenja o nasljeivanju. On to moe pobijati jedino putem parnice s osobama u iju korist glasi utvrenje iju istinitost osporava.

(3) Pravomonim rjeenjem o nasljeivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im pripada neko pravo u pogledu onoga za to je utvreno da je u sastavu ostavine, ako nisu kao strankeuestvovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.

(4) Pravomonim rjeenjem o nasjeivanju nisu vezane osobe koje tvrde da im je zbog ostaviteljeve smrti pripalo nasljedno pravo na osnovu ugovora o nasljeivanju, testamenta ili zakona, ili da im je pripalo pravo na neki legat, ako nisu kao stranke uestvovale u ostavinskoj raspravi, niti su na nju bile uredno osobno pozvane.

(5) Pravomonim rjeenjem o nasljeivanju vezane su osobe koje su kao stranke uestvovale u ostavinskoj raspravi ili su na nju bile uredno osobno pozvane, no ipak nisu vezane:

1) u pogledu prava koja bi za njih proizlazila iz naknadno pronaenog ugovora o nasljeivanju ili testamenta,

2) u pogledu prava ije je utvrenje zavisilo o tome kako e neko sporno pitanje biti rijeeno u parnici ili upravnom postupku na koji ih je ostavinski sud uputio, ili ih je trebao uputiti, ako to pitanje nije bilo rijeeno prije pravomonosti rjeenja o nasljeivanju,

3) ako su ispunjene pretpostavke pod kojima bi u parninom postupku mogle zahtijevati ponavljanje postupka.

F. NASLJEDNIKOVI ZAHTJEVI NAKON PRAVOMONOSTI RJEENJA O NASLJEIVANJU

Naknadno pronaena imovina

lan 251.

(1) Ako se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju pronae imovina koja nije obuhvaena tim rjeenjem, sud nee ponovno provoditi ostavinsku raspravu, nego e ovu imovinu novim (dopunskim) rjeenjem rasporediti na osnovu prije donesenog rjeenja o nasljeivanju, osim ako se neki od nasljednika odrekao nasljedstva ili svoj nasljedni dio ustupio sunasljedniku.

(2) Ako prije nije bila voena ostavinska rasprava, sud e je po slubenoj dunosti provesti samo ako su pronaene nekretnine ili s njima izjednaena prava.

(3) Ako prije nije bila voena ostavinska rasprava, a pronaene su pokretnine ili s njima izjednaena prava, sud e provesti ostavinsku raspravu samo na zahtjev zainteresiranih osoba.

Naknadno pronaeni ugovor o nasljeivanju i testament

lan 252.

(1) Ako se nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju pronae testament, sud e ga proglasiti, te zapisnik o proglaenju i fotokopiju (prijepis-presliku) testamenta dostaviti ostavinskom sudu, a zadrati njezin izvornik.

(2) U sluaju iz stava 1. ovog lana, kao i u sluaju da se naknadno pronae ugovor o nasljeivanju, ostavinski sud nee ponovno voditi ostavinsku raspravu, nego e obavijestiti zainteresirane osobe o proglaenju testamenta, odnosno o naknadno pronaenom ugovoru o nasljeivanju i upozoriti ih da mogu svoja prava na osnovu testamenta ostvarivati u parnici.Novi nasljednik ili legatarlan 253.

Osoba koju ne vee pravomono rjeenje o nasljeivanju ili legatu, a koja smatra da ima pravo kao nasljednik ili legatar, moe to svoje pravo ostvarivati samo u parnici.

Djelovanje razloga za ponavljanje postupka

lan 254.

(1) Nakon pravomonosti rjeenja o nasljeivanju ili o legatu, stranke mogu u rokovima i zbog razloga zbog kojih se moe zahtijevati ponavljanje parninog postupka pokrenuti parnicu i u njoj ostvarivati svoja prava.

(2) U parnici iz stava 1. ovog lana sud e o postojanju pretpostavki za ponavljanje postupka odluiti kao o prethodnom pitanju.