OSJETI I PERCEPCIJASuvremena psihologija se razvila iz proučavanja percepcije.PSIHOFIZIKA – grana psihologije koja se bavi mjerenjem na području osjeta. Razvila se promatranjem i opažanjem odnosa mehaničkih i elektromagnetskih energija, te kemijskih supstancija iz okoline. Zbog velikih doprinosa njemački liječnik, fizičar, filozof i psiholog Gustav T. Fechner je prozvan ocem psihofizike.Bavi se odnosom između objektivno mjerljivih karakteristika podražaja i osjeta koje oni izazivaju.

OSJET – doživljaj koji nastaje djelovanjem raznih podražaja na osjetne organe. Nastaju podraživanjem osjetnih receptora i prijenosom osjetnih informacija u središnji živ. sustav.

podražaj-receptori osjetilnih organa-živci (živ. impulsi) - centar u mozgu = osjetErnst H. Weber – istraživao intenzitete podražaja, pa se konstante i zakon zovu po njemu, te je razlučio:

apsolutni limen – najniži intenzitet podražaja koji prosječna osoba može čuti (50% ispitanika)diferencijalni limen – razlika između dva podražaja koja se može razlučiti (do 10% razlike, ovisi o osjetilu)

Osjetljivost u čovjeka se mijenja s dobi, te postoje privremene fluktuacije u osjetljivosti, ovisno o fizičko-duševnom stanju. Čovjek nema najizoštrenija osjetila, ali su mu veoma dobro usklađena.

OSJETILNI SUSTAVIReceptor- osjetilna stanica koja podražaj pretvara u živčani impuls, koji se prenosi do centra u mozgu, koji dekodira impuls te dovodi do osjeta. Evolucijom određene vrste imaju različito razvijene osjete.

I. Podjela prema smještaju osjetilno organa:† Eksterocepteri/vanjsi receptori - na kožu, u očima i sl. Blizinska osjetila = trenutačna reakcija

(ako se opržimo), a daljinska osjetila nam daju vremena da razmislimo o primljenom podražajui, te o danjem tijeku događaja.

† Interoceptori – zbivanja u unutrašnjosti organizma† Proprioceptori – obavljanje senzoromotoričkih funkcija koje omogućuju pokretanje i ravnotežu.

I. Podjela prema vrsti energije koja pobuđuje receptore:† Elektromagnetski – u čunjićima (boje) i štapići (svjetlina) = gledanje noću† Kemoreceptori – njuh i okus, detektiraju promjene u kem. sastavu okoline. † Mehanoreceptori – njuh i dodir, energije izvan i unutar organizma (proprioreceptori)† Termoreceptori – svijesni osjet promjene temperature, dijele se na receptore za toplo i hladno.

II. Podjela na: toničke (ne adaptiraju se/malo se adaptiraju) – održavaju ravnotežu i orijentaciju fazničke(podložni adaptaciji) Adaptacija – djelomični ili potpuni gubitak osjeta zbog produženog podraživanja.

OSJETILO VIDA Izrazito dominantno osjetilo u ljudi (oko 90% primljenih podražaja), veći kapacitet vidnog kanala (optički živac- 900 000 vlakana, a slušni 30 000) = mogućnost primanja više informacija.Primarne boje – žuta, zelena, crvena i plava, tako se zovu jer ih se ne doživljava kao mješavinu više boja.Komplementarne boje – njihovim miješanjem se dobiva sivaSupraktivno miješanje – primarne boje oduzimaju svjetlosne valove, stoga se ton mijenja (razina podražaja)Aditivno miješanje – miješanje svjetala=sivo, miješanje svih boja daje bijelu3 dimenzije različitosti: ton (boja, određen valnom duljinom elektromag. zračenja) saturacija (zasićenost , intenzitet boje), te svjetlina (količina svjetla koje neka površina emitira ili reflektira).Ishiharijeve pločice – slova i brojke ispisana raznim bojama koje su izjednačene prema zasićenosti i svjetlini. Služe za utvrđivanje sljepoće za boje.OSJETILO SLUHARaspon frekvencija u čovjeka je u prosjeku 80 – 1 100 Hz.Zvuk nasteje mehaničkim vibracijama medija koje se prenose u obliku krugova – molekulski sudari unutar medija koji se definiraju kao akustiča energija. Što je dalje od izvora, akustička energija je slabija,ali putuje istom brzinom (zrakom oko 332 m/s). Smanjuje se s kvadratom udaljenosti.Subjektivni doživljaj visine nekog zvuka određuje najprije njegova frekvencija. Ona je također važna i za subj.doživljaj glasnoće tonova.iObjektivnu glasnoću tona tj.akustičku energiju određuje amplituda zvučnog vala, izražava se u decibelima (dB).Što su tonovi veće energije, razlike u subjektivnoj glasnoći se smanjuju.U našoj okolini slušni podražaji su najčešće sastavljeni od sklopova različitih zvukova, uvijek je jedan od fizioloških mehanizama pripravan da detektira zvuk.

OSJETILO ZA DODIROsjeti nastaju različitim obliicima pritiska i deformacije kože. Ona ujedno registira bol i temperaturu (predmeta i zraka). Ovom se osjetilu snažno vjeruje, a psiholozi ga smatraju konačnim osjetilom. Dodir nam daje informacije o teksturi, čvrstoći, težini, temperaturi i sličnim atributima predmeta koje nam vid ne može pružiti. Različiti dijelovi tijela su nejednako osjetljivi na dodir, primjerice diferencijalni limen za dvije točke je 2mm za jagodice prstiju, a za dijelove leđa čak do 70mm. Žene su po čitavom tijelu osjetljivije od muškaraca. Meissnerova tjelašca služe za brzu i točnu indetifikaciju pri dodiru, ona se s godinama smanuju. Temperatura kože u normalnom stanju je oko 32°C i upravo ona određuje što ćemo percepirati kao topo ili hladno. Kad nam je hladno, mehanoreceptori postaju manje osjetljivi (2 kovanice različitih temperatura – hladnija se čini težom).

OSJETILA ZA NJUH I OKUSOsjetilo za njuh se koristi u uslužnim djelatnostima (pekarnice, kockarnice, prodaja parfema i krema i sl.). kod percepcije mirisnih tvari postoji fenomen da različite koncentracije daju različitu (ne)ugodu. Feromoni su mirisne tvari povezane sa spolnim hormonima i žlijezdama. Oni su najbitniji podražaj za reprodukcijsko ponašanje u mnogih životinjskih vrsta. Čak i čovjek može razlikovati ženu od muškarca samo po prirodnom mirisu tijela. Žene su osjetljivije od muškarca po njuhu. Najbolja je osjetljivost u dobi 30-35 godina, a nakon60 ona drastično opada, stoga stariji ljudi stavljaju mnogo začina u hranu.Postoje 4 osnovne okusne kvalitete: slatko, kiselo, slano i gorko. Okusne stanice su smještene u okusnim pupoljcima blizu rubova i sa stražnje strane jezika. Slatko – vrh jezika; gorko – stražnja strana; kiselo – na stranama jezika; a slano se uglavnom podudara s područjima za slatko i kiselo. Također, budući da su osjetila njuha i okusa čvrsto povezana, ne čudi da su i po okusnoj osjetljivosti žene superiornije muškarcima.

RAZVOJ OSJETAProstorna i vremenska sumacija (u blizini apsolutnog limena) – vrlo slabi podražaji zadani na veću površinu ili na duže vrijeme mogu dovesti do osjeta. Npr.vid: veličina retinalne projekcije x intenzitet podražaja = konstanta.Vremenska sumacija – apsolutni limen za vid jednak je produktu trajanja i intenziteta podražaja (vrijedi za trajanje podražaja od oko 50 ms).Naknadni osjet – prethodno podraživanje djeluje na opažanje aktualnog podražaja, najčešći su kod vida.Kontrast – podražaji zadani istodobno mogu djelovati na promjenu u njegovu opažanju.

PERCEPCIJA† Proces kojim integriramo podatke iz više osjetila i dajemo im značenje.† Ovisi o biološkim, fizikalnim (intenzitet i kvaliteta podražaja) i psiho – socijalnim čimbenicima.

Percepti i emocionalni doživljaji vezani uz njih zapisuju se kao informacije u pamćenje i postaju dio iskustva, koje poslije određuje što ćemo i kako ubuduće opažati.Senzorna deprivacija/osjetilna lišenost – reducirano/eliminirano podražavanje. Tada organizam ne funkcionira normalno i nastaje poremećaj. Pojavljuju se i halucinacije (doživljaji koji se ne temelje na podražajima iz okoline). Preopterećenost senzornih sustava također ometa rad organizma. Brže se zamaramo, postajemo nepažljivi, rastreseni, tjeskobni i sl. Perceptivni sustav ima dva zadatka: prepoznati oblik onoga što opažamo i locirati ga u prostoru, tj.rekognicija i lokalizacija.

Rekognicija – prepoznavanje predmeta odvajajući ga od pozadine. Vođena je uzlaznim (podatci iz osjetila) i silaznim (pojmovi pohranjeni u pamćenju) procesima.Načelo blizine – sklonost grupiranju u cjelinu predmeta koji su blizu jedan drugomuNačelo sličnosti – sklonost grupiranju zajedno predmeta koji slično izgledaju.Načelo dobrog pravca – sklonost percipiranja niza točaka ili crta na pravcu kao da su cjelina.Načelo simetrije – ako niz elemanata tvori simetričnu figuru, doživljava se kao cjelina.Načelo zatvaranja – tendencija da grupiramo elemente tako da cjelina bude zatvorena figura.„Zajednička sudbina“ - sklonost percipiranju elemenata koji se kreću zajedno kao da pripadaju istoj skupini.Percepcija pokreta : 1-mi nepomični, a slika predmeta se kreće preko mrežnice oka. 2.stroboskopsko gibanje, koje nastaje: - paljenje jednog svjetla, zatim drugog, imamo privid da sesvjetlo pomaklo.

† Redanje niza nepomičnih fotografija od kojih je svaka malo drugačija = film3.način percepcije pokreta se ubraja u vizualne iluzije. Riječ je o induciranom pokretu. Tada se čini da se statični predmeti pomiču, a pokretni stoje.

Konstantnost percepcije – održavanje percepcije fizičkih svojstava predmeta koristeći se predhodnim znanjem i iskustvom, čak i kad su se svojstva predmeta znatno promijenila. Za razvoj konstantnosti percepcije je potrebno perceptivno iskustvo.