PREDAVANJA

1. Opte karakteristike osiguranja

1.1 Pojam osiguranjaOsiguranje predstavlja oblast od posebnog drutvenog i ekonomskog interesa a samo sprovoenje osiguranja podrazumijeva specifinu ekonomiku. Sama rije osiguranje, u svom etimolokom smislu, ukazuje da je rije o specifinoj vrsti zatite, obezbeenja, povjerenja u neto, sigurnosti. Pojmovi opasnost, rizik, teta, odteta, usko su povezani s pojmom osiguranja, a sam naziv osiguranje stvara predstavu o sigurnosti.

Osiguranje ne moe sprijeiti nastanak tetnih dogaaja. Ono samo moe tj. pomou njega se moe ostvariti posredna ekonomska zatita koja upravo i predstavja razlog postojanja osiguranja. Osiguranje, kao institucija, omoguava isplatom sume osiguranja kod imovinskih osiguranja odnosno isplatom osigurane sume kod ivotnih osiguranja, ekonomsku zatitu osiguranicima (pravnim i fizikim licima) od tetnih dejstava i ekonomskih poremeaja do kojih dolazi kad nastane osigurani sluaj, odnosno kad se ostvari rizik u svim poslovnim aktivnostima, ili u svakodnevnom ivotu ljudi. Karakteristino je za svaku definiciju osiguranja da je relativna i da nije opteprihvatljiva. Vano je razumjeti sutinu osiguranja u odreenim uslovima (sredini) s ekonomskog, tehnikog (aktuarskog) ili pravnog gledita.

Osiguranje je multidisciplinarna nauka zbog ega se javlja u tri vida: a) ekonomski vid se izraava u cilju koji se postie u osiguranju - to su funkcije osiguranja,b) tehniki je onaj dio koji ureuje funkcionisanje osiguranja kao specifinog mehanizma

za izjednaavanje rizika, c) pravni - predstavlja ureivanje veoma brojnih pravnih odnosa koji nuno nastaju u

osiguranju udruivanjem sredstava za obeteenje svih osiguranika koje zadesi teta. To je ureivanje prava i obaveza osiguranika i osiguravaa kod zakljuenja ugovora o osiguranju, u toku trajanja osiguranja i kod ostvarivanja odtetnih prava, tj. kod likvidacije tete.Osiguranje predstavlja, privrednu, uslunu djelatnost.

Osnova osiguranja lei u naelu uzajamnosti i solidarnosti. Preko osiguranja izjednaavaju se - izravnavaju rizici na prihvatljivom (lako podnoljivom) mnogo niem nivou, atomiziraju se. Atomiziranje rizika, njegovo rasporeivanje na mnotvo osiguranika, tj. usitnjavanje krupnih teta na bezbroj malih, te njihovo nivelisanje na bitno niem nivou - to je tehnika sutina osiguranja.

1

1.2 Nastanak i istorijski razvoj osiguranja Od postanka svijeta, pa do dananjih dana, ovjekov ivot i imovina bili su ugroavani raznim rizicima, prouzrokovanim bilo stihijskim dogaajima, bilo nesrenim sluajevima. ovek se sa ovim nedaama borio na razliite naine i kako se razvijalo ljudsko drutvo razvijao se i put i sistem odbrane od nevolja koje su ga snalazile. Jedan od vidova zatite je zatita imovine i interesa putem osiguranja.Tokom drugog milenijuma prije nove ere, Vavilonci su razvili sistem udruivanja rizika koji je zabiljeen u uvenom Hamurabijeveom zakoniku a koji je bio praktikovan u ranim oblicima pomorske trgovine na Mediteranu.

Znaajan oblik ekonomskog obezbijeenja za sluajeve gubitka robe i broda bio je pomorski zajama (foenus nauticum) koji je uveden jo u doba rimskog carstva i koji se odrao sve do trinaestog vijeka. Pomorski zajam se odobravao brodovlasniku prije otpoinjanja putovanja i nije se vraao ukoliko bi plovilo potonulo ili na drugi nain nestalo. Meutim, ukoliko bi pomorski poduhvat bio uspjeno okonan, zajam se vraao zajmodavcu s visokom kamatom (u nekim sluajevima dostizala je i do 60% glavnice).

Pravi zaetak modernog osiguranja, meutim, nastao je nakon Velikog poara u Londonu iz 1666. godine kada je u poaru izgorjelo oko 13200 kua. Godinu dana nakon poara, 1667 godine, formirano prvo osiguravajue drutvo pod nazivom The Insurance Office.

Najstarije postojee osiguravajue drutvo, osnovano pod imenom Sun Fire Office 1710 godine, danas je poznato pod imenom Royal & SunAlliance i predstavlja najvee osiguravajue drutvo u Velikoj Britaniji. U Londonu je 1687 godine Edward Lloyd otvorio kafe koji je u to vrijeme bio popularno mjesto okupljanja vlasnika brodova, trgovaca i mornara i kao takav, njegov kafe je bio pouzdano izvorite pomorskih novosti. Edward Lloyd je, kako bi privukao to vie posetilaca, poeo da organizuje mreu dopisnika u glavnim lukama Engleske i Evrope, a 1696. godine i da objavljuje novine Lloyds News u kojima je donosio informacije vezane za pomorski kargo. Vremenom je postao mjesto zakljuivanja osiguranja, odnosno sastanka zainteresovanih da osiguraju teret i brodove i onih zainteresovanih da prue osiguravajuu zatitu pomorskih poduhvata. Danas, Lloyds predstavlja vodee trite poslova osiguranja i reosiguranja, posebno pomorskog i specijalnih vrsta osiguranja. Istorijski posmatrano, prvo se javlja pomorsko osiguranje a takav sluaj je i u Engleskoj, gdje se pomorsko osiguranje razvija sredinom esnaestog vijeka a krajem istog vijeka nastaje i osiguranje ivota. U drugoj polovini sedamnaestog vijeka nastaje osiguranje od poara a osiguranje od nezgode i osiguranje od loma maina nastaje krajem devetnaestog vijeka da bi krajem istog vijeka bili utemeljeni osiguranje od odgovornosti, osiguranje od krae, zdravstveno osiguranje, osiguranje od prekida proizvodnje te osiguranje motornih vozila a druge vrste osiguranja razvijaju se u dvadesetom vijeku .

2

1.3 Istorijski razvoj osigur. na prostorima Crne Gore i regiona Vrlo znaajno mjesto u istoriji pomorskog osiguranja pripada Dubrovniku u periodu od XIV do XVI vijeka. Osiguranjem su se bavili trgovci pojedinci, i to samo odreeni - oni koji su uestvovali u svim osiguranjima. U Crnoj Gori su jo 1353. godine postojale tzv. bratovtine za dijeljenje pomorskog rizika. Najstariji poznati dokument u kome se pominje osiguranje u Crnoj Gori predstavlja Budvanski statut iz XV vijeka. Postoje i drugi tragovi osiguranja u Crnoj Gori, kao to su iz 1552 godine u Perastu, Druba bratinske pomorske sigurnosti u periodu izmeu 1849 i 1858, Narodno osiguranje u periodu izmeu 1858 i 1874 a prva polisa osiguranja izdata je treeg aprila 1852 godine u Dobroti. Zakon o osiguravajuim drutvima iz 1904 godine znaajan je pravni akt u istoriji razvoja osiguranja u Crnoj Gori s obzirom da je njime u Knjaevini Crnoj Gori bilo doputeno djlovanje drutava anonimnih, uzajamnih, pomonih i drugih ma koje vrste za osiguranje: od poara, groma, grada, od nesrenih sluajeva na moru ili suhu, za obezbeenje ivota na sluaj smrti itd

Zakonom o osnovama sistema osiguranja imovine i lica donijetim 1990. godine dotadanje zajednice osiguranja imovine i lica, koje su nosile sva obeleja dogovorne ekonomije, transformiu se u nove finansijske organizacije koje nose karakter trinog subjekta privreivanja.

Raspadom SFRJ, 1991, i formiranjem Savezne Republike Jugoslavije, na podruju Republike Srbije i Republike Crne Gore formira se preko 65 novih drutava za osiguranje i reosiguranje. Ove organizacije osnivaju se kao akcionarska drutva za osiguranje ili kao drutva za uzajamno osiguranje. Od 1990. i 1996. godine se primjenjuje modifikovan Zakon o osiguranju imovine i lica SRJ. Najtei period za osiguranje u Saveznoj Republici Jugoslaviji bio je period megainflacije 19931994. kada su fondovi osiguranja bili praktino uniteni. Posebnom Uredbom Savezne vlade bio je ureen dio pitanja vezanih za rad osiguravaa (poslovanje sredstvima, izdavanje dozvola za rad novim drutvima i drugo). Zakon o osiguranju imovine i lica iz 1996. donijet u uslovima meunarodne izolacije je, u najveem dijelu, ostao na snazi. Osiguravajue organizacije su i u novonastaloj situaciji produile da sprovode sve vidove osiguranja po vaeim uslovima i tarifama.Razvoj trita osiguraja u Crnoj Gori ne razlikuje se znaajnije od uslova u kojima su se razvijala trita osiguranja u drugim zemljama regiona bive SFRJ. Nakon raspada SFRJ, Crna Gora je sa Srbijom tvorila Saveznu Republiku Jugoslaviju a potom zajednicu Srbije i Crne Gore, sve do formalnog proglaenja nezavisnosti 2006. U tom periodu, a naroito devedesetih godina dvadesetog vijeka, najkatastrofalniji uticaj na funkcionisanje i budui razvoj trita osiguranja u Crnoj Gori imala je hiperinflacija. Pootravanjem politikih prilika izmeu Srbije i Crne Gore u zajednikoj dravi, Saveznoj Republici Jugoslaviji, uticalo je na osnivanje prvog i za sada jedinog reosiguravajueg drutva na tritu osiguranja Crne Gore Loven Re-a. Naime, do 2000-te godine, kada je formirano ovo reosiguravajue drutvo, osiguravajua drutva u Crnoj Gori su poslove reosiguranja ostvarivala preko reosiguravajuih drutava u Srbiji

Trite osiguranja u Crnoj Gori je jo uvijek nedovoljno razvijeno o emu svjedoe brojni podaci kao to je mala premija po stanovniku (vidi grafikon), nisko uee premije u domaem bruto proizvodu (vidi tabelu) i malom ueu ivontnih osiguranja u strukturi ukupne premije. Dominanta vrsta osiguranja u Crnoj Gori je osiguranje od autoodgovornosti iako se poslednjih godina razvijaju i druge vrste osiguranja, posebno ivotna osiguranja. Pozitivni trendovi se svakako ostvaruju i zahvaljujui ulasku stranih osiguravajuih drutava i boljom regulativom.

3

Grafikon 1: Kretanje premije po stavniku, po vrstama osiguranja i ukupno u periodu 2002-2008 (u )

Godina

Ukupno

Neivotno

ivotno

2004 1.6 1.6 0.032005 1.9 1.8 0.12006 2.2 2.2 0.12007 2.0 1.78 0.22008 1.8 1.6 0.2

Tabela 1: Uee premije osiguranja u bruto domaem proizvodu u periodu 2004-2008 godina (u %)

U buduem periodu u svim zemljama regiona, a posebno u Crnoj Gori, treba da doe do jaanja uloge ivotnog osiguranja u strukturi bruto premije. Ova vrsta osiguranja osnov je ekonomskog i razvoja finansijskih trita jer se na bazi prikupljenih premija u beskrajno malim iznosima preko ove vrste osiguranja akumuliraju najkvalitetnija finansijska sredstva koja se mogu plasirati na duge rokove sa osnovnom svrhom dugoronog unapreenja privrednih aktivnosti.

Ovo je mogue ostvariti kontinuiranim i obrazovanjem prodajne mree, razvojem novih tehnologija i unapreenjem odnosa sa postojeim i razojem novih kanala prodaje

1.4 Tehnika osnova funkcionisanja osiguranjaU osiguranju vae posebni principi, drugaiji no ma gdje drugdje (drugaiji nego u bankarstvu, trgovini itd.), Osiguranje ima svoju posebnu metodologiju a njeni bitni elementi su:

rizik, premija osiguranja, naknada iz osiguranja (odteta).

4

Tri stvari: vrste rizika, statistiko-matematike baze i kompenzacija rizika, osnovi su tehnike organizacije osiguranja, pa i samog osiguranja.Ustanovljeno je da i kod vanrednih teta usled stihije ili nesrenog sluaja postoje odreene pravilnosti, odnosno zakonitosti, tj. da postoje zakoni sluaja. Na toj osnovi ponikla je i razvila se posebna matematika nauna disciplina raun vjerovatnoe koja je omoguila da se uz uvaavanje poznatog statistikog zakona velikih brojeva postavi solidna osnova za razvoj osiguranja

Kada se u osiguranju koriste dobijeni rezultati, mora se voditi rauna o ova dva uslova: homogenost i mnotvo.

Poto statistiki rezultati u vidu tablica pokazuju relativne srednje vrijednosti, u praksi osiguranja mogua su i odstupanja od njih. Za neutralizaciju tih odstupanja tehnika osiguranja je pronala odgovarajua sredstva - kompenzaciju u prostoru i u vremenu.

Kompenzacija u prostoru se bolje ostvaruje ako se ili direktno to vie poveava broj uesnika u osiguranju (poveava portfelj osiguranja), ili indirektno, razdiobom rizika s drugim osiguravaima - saosiguranjem i reosiguranjem u zemlji, odnosno s reosiguravaima u inostranstvu.

Stvaraju se rezerve od vika naplaenih premija u poreenju sa isplaenim iznosima po osnovu naknade iz osiguranja u pojedinim godinama, za pokrivanje negativnih odstupanja veih teta od manjih uplata. To bi bila kompenzacija u vremenu.

1.5 Funkcije osiguranja. U funkcije osiguranja spadaju:

1. Funkcija uvanja (zatite) imovine,2. Funkcija unapreenja kredita, razmjene i trgovine,3. Funkcija mobilizacije (prikupljanja) novanih sredstava,4. Funkcja efikasne alokacije kapitala i 5. Socijalna funkcija.

1.5.1 Funkcija uvanja (zatite) imovineOsnovna funkcija osiguranja jeste upravo funkcija zatite imovine. Rije je o funkciji koja je u osnovi samog nastanka osiguranja. Osiguranje treba da omogui naknadu tete osiguranicima u sluaju nastanka osiguranog sluaja, dakle da prui finanijsku stabilnost pojedincima, porodicama i preduzeima. To se upravo ostvaruje putem funkcije ouvanja imovine. uvanje imovine moe biti: neposredno i posredno. Znaajne su i aktivnosti na predupreivanju nastanka teta.U tom smislu razlikujemo:

Preventivne mjere i Represivne mjere.

Preventivne mjere su sve mjere, sredstva i akcije koje se preduzimaju radi spreavanja i uklanjanja uzroka koji bi mogli da izazovu tetni dogaaji, koji imaju za posledicu unitenje ili oteenje imovine, odnosno smrt ili invaliditet lica. Rije je dakle o mejrama kojima se nastoji sprijeiti nastanak osiguranog sluaja to je u interesu i osiguranika i osiguravaa. Osiguravajue

5

kompanije su aktivno ukljuene u prevenciju nastanka gubitaka kroz brojne programe prevencije, kroz zapoljavanje personala za prevenciju gubitaka iz raznih oblasti kao to su ininjeri bezbednosti i specijalisti za prevenciju poara, profesionalne sigurnosti i zdravlja, prevenciju auto kraa, prevenciju od neispravnih proizvoda koji mogu povrijediti korisnika, prevenciju eksplozije kotlova i dr. a organizuju i edukativne programe o prevenciji nastanka gubitka.

Represivne mjere su mjere, sredstva i akcije za suprostavljanje nastaloj stihiji u spasavanju ljudi i imovine u ve nastalom tetnom dogaaju ili nesretnom sluaju. Ovde je rije o aktivnostima koje se preduzimaju kako bi teta koja je ve nastala bila to manja.

1.5.2 Funkcija unapreenja kredita, razmjene i trgovineVeliki dio meunarodne trgovine osiguran je kroz razne vidove osiguranja. Ukoliko bi sistem osiguranja bio neadekvatno postavljen moglo bi doi do guenja trgovine a posebno svjetskih trgovinskih tokova, gde osiguranje naroito dobija na znaaju. Proizvodnja i prodaja mnogih proizvoda u savremenim uslovima mogua je ukoliko su ti proizvodi osigurani.

Osiguranje doprinosi razvoju trgovine i time to unapreuje kreditnu sposobnost zajmotraioca. Na taj nain banke rae odobravaju kredite to dodatno podstie, kao rezultat poveanja kupovne moi, razvoj razmjene i trgovine.

1.5.3 Funkcija prikupljanja novanih sredstavaOva funkcija proizilazi iz injenice da se premije osiguranja plaaju unaprijed a da tete, odnosno isplata po osnovu nastalih teta nastaje sukcesivno u toku godine. Tu nastaju odreeni vikovi novanih sredstava koji se putem trita, direktno ili indirektno, mogu plasirati za finansiranje reprodukcije. Na ovaj nain se navanim sredstvima prikupljenim od osiguranika u, tako rei, beskrajno malim iznosima daje vid krupnih novanih sredstava.Sa finansijskog aspekta osiguranje predstavlja formiranje novanih rezervi u formi rezervi osiguranja. Finansijska sredstva akumulirana u osiguravajuim drutvima dobijaju karakteristike specifinog kapitala, u zavisnosti od vrste osiguranja Premije se skupljaju unaprijed i rezerve koje nisu potrebne za nadoknadu trenutnih gubitaka i trokova mogu biti pozajmljeni privrednim subjektima.

1.5.4 Funkcja efikasne alokacije kapitalaPosmatrano sa aspekta cjelokupne ekonomije, osiguravajua drutva kao profesionalni

osiguravai i investitori, su od izuzetnog znaaja za efikasno alociranje finansijskih sredstava i procjeni rizinih aktivnosti. Osiguravajua drutva e sredstva plasirati samo najboljim kompanijama, samo na najbolje projekte i samo najboljim menaderskim timovima. Osim toga, ona vre monitoring poslovanja u kome imaju ulogu bilo kao investitori bilo kao obezbeivai osiguravajueg pokria i na toj osnovi usmjeravju poslovanje kompanija, usmjeravju projekte i menaderske timove da rade u interesu svojih stejkholdera.

1.5.5 Socijalna funkcijaOsiguranje ostvaruje i funkciju unapreenja ivotnih uslova. Ova funkcija predstavlja drutvenu odnosno socijalnu fukciju osiguranja. Ona se ostvaruje:

6

1. neposredno, putem ivotnih osiguranja, lica se osiguravaju za sluaj smrti ili doivljenja, za sluaj bolesti ili nesposobnosti, to doprinosi unapreenju uslova za ivot jer osiguranje ovjeku obezbeuje lijeenje i dopunjuje mu sredstva za ivot i

2. posredno, putem imovinskih osiguranja i akumulativne funkcije osiguranja, koja doprinosi i poveanju proizvodnje i privrednom rastu, dakle razvoju zemlje a time i blagostanju ivota ljudi.

1.6 Ekonomska naela u osiguranjuOsiguranje bazira, prije svega, na ekonomskim naelima poslovanja. Ova naela, oigledno, zavise od mnotva faktora, ali u svakom sluaju baziraju se na veliini i snazi portfelja osiguranja.

Ekonomska efikasnost u osiguranju, prije svega, zavisi od kapaciteta osiguravajueg drutva, odnosno kompanije. Pod pojmom kapaciteta osiguranja podrazumeva se maksimalni ukupni iznos obaveza, koje jedan osigurava moe da preuzme, bez rizika da u datom trenutku postane nesolventan, to je maksimalni mogui iznos, koji na sebe osigurava preuzima, da u svakom trenutku moe nadoknaditi tetu.

Osiguranje svoju poslovnu politiku i uspjenost bazira na ekonomskim naelima kao to su: sigurnost, likvidnost, ekonominost, rentabilnost i produktivnost.

1.6.1 SigurnostOsiguravajue drutvo moe zadrati samo one rizike u koji mu omoguavaju da pokrije

tete sopstvenim sredstvima. Posebno se mora voditi rauna o pravilnom odreivanju sopstvenog kapaciteta odnosno samopridraja a sve ono to ne moe pokriti sopstvenim sredstvima u datom trenutku mora prenijeti u saosiguranje, reosiguranje odnosno na trite kapitala. Ispravnim utvrivanjem sopstvenih kapaciteta kod noenja rizika i plasmanom vika rizika iznad sopstvenog samopridraja u saosiguranje i reosiguranje osigurava postie maksimalnu sigurnost.

Solventnost osiguravajuih drutava je izuzetno znaajna i zbog toga predstavlja predmet nadzora regulatornih organa.

1.6.2 LikvidnostLikvidnost drutva za osiguranje utvruje se i prati na osnovu novanih tokova i likvidnosti

a predstavlja odnos izmeu likvidnih sredstava i kratkoronih obaveza (obaveze koje dospijevaju u roku od 40 dana od dana utvrivanja koeficijenta likvidnosti). Drutvo za osiguranje ima minimalnu likvidnost ako su novani tokovi pozitivni, odnosno ako je stanje gotovine na kraju dana vee od nula (0) i ako je koeficijent likvidnosti drutva za osiguranje najmanje jedan (1).

7

1.6.3 RentabilnostRentabilnost poslovanja drutva predstavlja odnos izmeu ostvarenog finansijskog rezultata i ukupno ostvarenog prihoda sredstava osiguranja. Ukoliko je u toku jedne godine ostvaren negativan finansijski rezultat, posmatrajui ga u kontekstu vika rashoda nad prihodima, tada je drutvo poslovalo nerentabilno.

2. Osnovni elementi osiguranja2.1 Predmet osiguranjaPredmet osiguranja predstavlja svaka stvar, imovinski interes, ivotinje, ivot, zdravlje koje moe biti izloeno razliitim opasnostima koje ispunjavaju uslove osigurljivosti. Definisanje predmeta osiguranja predstavlja kljunu pretpostavku postojanja osiguranja i on mora biti naveden u ugovoru, odnosno polisi osiguranja.

Takoe, da bi postojao ugovor o osiguranju, neophodno je da je predmet osiguranja izloen nekoj vrsti opasnosti. Samo ona materijalna dobra ili osobe koje su izloene odreenoj vrsti opasnosti mogu biti smatrane predmetom osiguranja. U sluaju ivotnih osiguranja kao predmet osiguranja javljaju se ivot i zdravlje osiguranika.U sluaju imovinskih osiguranja predmet osiguranja je odreeno materijalno dobro, odnosno imovinski interes.U sluaju osiguranja od odgovornosti kao predmet osiguranja odgovornost za tete priinjene treim licima.

2.2 Osigurana opasnost rizikJedan od bitnih, moe se rei osnovnih elemenata bez kojeg osiguranje ne postoji, jeste rizik. Vrste rizika su brojne ali ne postoji jedinstvena definicija rizika. Ekonomisti, teoretiari rizika, statistiari i aktuari imaju razliite koncepcije odreenja pojma rizika. Od najee pominjanih definicija, spomenuemo miljenje da se pod rizikom podrazumijeva "nastupanje ekonomski tetnog dogaaja", odnosno da je "rizik stanje u kojem postoji mogunost negativnog odstupanja od poeljnog ishoda koji oekujemo ili kojemu se nadamo

U praksi osiguranja, uobiajeno je da se rizikom naziva i predmet osiguranja (zgrada osigurana protiv poara, brod koji prevozi teret i sam teret, lica za iji se ivot zakljuuje osiguranje i sl.). U stvari, ovdje se ima u vidu opasnost koja ugroava predmet osiguranja u kvalitativnom i kvantitativnom pogledu.

8

2.2.1 Rizik i neizvjesnost

Imajui u vidu pojam i znaaj osiguranja, smatramo prihvatljivim odreenje pojma rizika u osiguranju prema kome rizik predstavlja neizvesnost u pogledu ostvarenja mogue tete

Za razliku od neizvjesnosti kod koje nije mogue identifikovati uzrok nastanka i koja se esto povezuje sa psiholokom reakcijom na odsustvo znanja o budunosti, kod rizika je uzrok mogue identifikovati. Uzroci doprinose poveanju vjerovatnoe nastanka tete i mogu biti fizike prirode (na primjer, klizav pod poveava vjerovatnou pada ili na primer, neadekvatne elektrine instalacije poveavaju vjerovatnou poara) ili nastati kao rezultat promjena ovjekovog stava koje poveava vjerovatnou nastanka tete (na primjer, ostavljanje neugaenog ara u umi poveava vjerovatnou umskog poara). Poznavanje uzroka koji doprinose poveanju vjerovatnoe nastanka tete veoma je znaajno u upravljanju rizikom jer se ono primarno bazira na procjeni vjerovatnoe ostvarenja odreenog eljenog ili neeljenog ishoda. Meutim, osim vjerovatnoe nastanka tete, koja se odreuje izraunavanjem standardne devijacije, za odreenje rizika veoma je bitno poznavanje moguih posledica ostvarenja nekog rizika, s obzirom da se odreeni dogaaj poima kao riziniji ukoliko postoji vei intenzitet tetnih posledica od nekog drugog dogaaja, ak i u uslovima prisutnosti jednakih vjerovatnoa njihovog ostvarenja.

2.2.2 Rizik, opasnost i hazard

U osiguranju osim pojma rizika susreu se i pojmovi opasnost i hazard ije je znaenje esto konfuzno, odnosno esto se ovi pojmovi posmatraju kao sinonimi. Upravo zbog toga potrebno je ukazati na kljune razlike ovih pojmova.

Opasnost se definie kao uzrok tete. Neke zajednike opasnosti koje uzrokuju imovinske tete ukljuuju poar, udar groma, oluju, grad, provalnu krau i razbojnitvo. Polisama osiguranja obezbeeno je pokrie za tete koje nastaju kao posledica u polisi navedenog uzroka tete, odnosno opasnosti.

Hazard predstavlja uslove koji stvaraju ili uveavaju vjerovatnou nastanka tete. Fiziki hazard jeste fiziko stanje koje poveava vjerovatnou nastanka tete. Na primjer, ako se u garai skladiti velika koliina goriva mogunost nastanka poara i eksplozije je uveana. Najee fiziki hazard dovodi do poveanja vjerovatnoe nastanka tete ali moe usloviti i poveanje intenziteta tete. Na primjer, ako se automobil vozi brzinom veom od predviene na klizavom putu poveana je vjerovatnoa ali i intenzitet moguih posledica.

Osim fizikog hazarda, koji najee predstavlja objektivne okolnosti, postoje i hazardi koji su posledica subjektivnog ponaanja. Jedan od primjera ove vrste hazarda jeste namjerno izazivanje sudara u cilju naplate naknade iz osiguranja. S druge strane subjektivni hazard se javlja kao posledica nepanje osiguranika ili indiferentnog odnosa prema teti koje im se deavaju, nezavisno od toga koliko su one uestale ili velike. Osnova ovog pristupa jeste miljenje zato bih brinuo kada sam osiguran. Subjektivne hazarde je veoma teko kontrolisati i identifikovati, ali se osiguravai protiv takvih ponaanja bore na nain da paljivije ugovaraju

9

osiguranje, uvoenjem odbitnih franiza, iskljuenjima iz osiguranja i drugim klauzulama na polisama osiguranja.

2.2.3 Kljune kategorije rizika

Postoje brojne vrste rizika, prema pretpostavkama oko 450 vrsta u svijetu, ali se svi oni mogu razvrstati u nekoliko kljunih kategorija:

1. Finansijski i nefinansijski

2. Dinamiki i statiki

3. Fundamentalni i posebni

4. isti i pekulativni

5. Rizik preduzea.

2.2.3.1 Finansijski i nefinansijski riziciNeizvjesnost moe da obuhvata finansijski gubitak ali i ne mora. Za osiguravajua drutva vani su samo rizici ije ostvarenje produkuje tete u finansijskom izrazu.

2.2.3.2 Dinamiki riziciDinamiki rizici su oni koji nastaju zbog promjena u ekonomiji. . Promjene u nivou cijena, ukusu potroaa, prihoda i rashoda i tehnologije, mogu izazvati finansijski gubitak.

2.2.3.3 Statiki riziciStatiki rizici obuhvataju gubitke koji bi nastali ak i kada ne bi bilo promjena u ekonomiji. Ovi gubici nastaju iz razloga drugaijih nego to su promjene u ekonomiji, a to su opasnosti iz prirode i nepotenja pojedinaca. Za razliku od dinamikih rizika, statiki rizici nisu izvor dobiti drutva. Statiki gubici obuhvataju ili unitenje aktive, ili promjenu u njenom posjedovanju kao rezultat nepotenja ili greke oveka. Njihov nastanak je uglavnom predvidiv, s obzirom da nastaju sa odreenim stepenom regularnosti. Zbog predvidivosti, ovi rizici su pogodniji za korienje u osiguranju u odnosu na dinamike rizike.

10

2.2.3.4 Fundamentalni rizikFundamentalni i posebni rizici se zasnivaju na razlici u posledici i porijeklu teta. Fundamentalni rizici obuhvataju tete koje su po porijeklu i posledici bezlini. To je grupa rizika, izazvanih u najveem dijelu ekonomskim, drutvenim, prirodnim i politikim pojavama.

Deset kastastrofalnih dogaaja sa najveim tetama u periodu 1970 2007 godina (u mili. dolara)Rang Datum Drava Dogaaj Osigurane tete1 Aug. 24, 2005 SAD; Meksiki zaliv,

Bahami, Severni AtlantikUragan Katrina $68,515

2 Aug. 23, 1992 SAD, Bahami Uragan Andrew 23,654

3 Sep. 11, 2001 SAD Teroristiki napad na Svjetski trgovinski centar i Pentagon

21,999

4 Jan. 17, 1994 SAD Northridge zemljotres 19,593

5 Sep. 2, 2004 SAD; Karibi, Barbados Uragan Ivan 14,115

6 Oct. 15, 2005 SAD; Meksiko, Jamajka, Haiti

Uragan Wilma 13,339

7 Sep. 20, 2005 SAD; Meksiki zaliv, Kuba

Uragan Rita 10,704

8 Aug. 11, 2004 SAD; Karibi, Kuba, Jamajka

Uragan Charley 8,840

9 Sep. 27, 1991 Japan Tajfun Mireille/No. 19 8,599

10 Sep. 15, 1989 SAD; Portoriko Uragan Hugo 7,650

Nezaposlenost, rat, inflacija, zemljotresi, poplave, uragani i u novije vrijeme teroristiki napadi su primjeri fundamentalnih rizika, dok su paljenje kua i pljaka imovine primjeri posebnih rizika.

2.2.3.5 Posebni rizikPosebni rizici se smatraju odgovornou pojedinaca, pa drava nije subjekt reavanja problema. Ove rizike reava pojedinac upotrebom osiguranja, spreavanjem gubitaka, ili nekom drugom tehnikom.

2.2.3.6 isti rizikPod istim rizikom se podrazumijeva situacija u kojoj postoji samo mogunost ostvarenja tete ili nikakva teta. Dakle, postojanje istog rizika moe imati samo neutralan ili negativan ishod. Primjeri istog rizika su prerana smrt, medicinski trokovi, oteenje imovine usled poara, poplave, zemljotresa.

2.2.3.7 pekulativni rizikpekulativni rizik se definie kao situacija u kojoj postoji mogunost ostvarenja ili profita ili tete, odnosno ili dobitka ili gubitka. Kockanje je karakteristian primjer pekultaivnog rizika gdje se namjerno stvara rizik u nadi da e se ostvariti dobitak. Takoe, kupovina hartija od vrednosti na berzi predstavlja preuzimanje pekulativnog rizika u cilju ostvarenja profita ako

11

doe do rasta cijena akcija, na primjer, ali se moe ostvariti i gubitak ukoliko doe do pada cijena akcija. Rizik poslovanja koga prihvataju preduzetnici predstavlja sutinski pekulativni rizik, s obzirom da je mogue ostvarenje i profita ali i gubitka iz odrenog poslovnog poduhvata.Razlikovanje istih i pekulativnih rizika je kljuna sa aspekta osiguranja s obzriom da je uobiajeno da se samo isti rizici prihvataju u osiguravajue pokrie. Konano, zakon velikih brojeva nije mogue primijeniti na pekulativne rizike sa istim stepenom uspjenosti kao to je to sluaj sa istim rizicima (uz izuzetak primjene zakonitosti velikih brojeva od organizatora igara na sreu).

2.2.3.8 Rizik preduzeaRizik preduzea predstavlja termin koji se javlja poslednjih godina i koji je vezan za promjene u pristupu upravljanju rizicima. Pojmom rizika preduzea se nastoje obuhvatiti sve vrste rizika kojima je izloeno odreeno preduzee. Iako se koristi termin preduzee, imaju se u vidu svi poslovni subjekti bilo da potiu iz realnog ili finansijskog sektora. Rizik preduzea obuhvata iste rizike, pekulativne rizike, strateke rizike, operativne i finansijske rizike.

2.2.4 Uslovi osigurljivosti rizika

Osiguranje predstavlja jedan od kljunih oblika upravljanja rizikom. Osiguravai po pravilu osiguravaju iste rizike. Meutim, nisu svi isti rizici osigurljivi. Postoje odreeni zahtjevi koji moraju biti ispunjeni da bi rizik mogao biti obuhvaen osiguranjem a to su:

1. rizik mora biti mogu (mora postojati odreeno vrijeme i odreeno mjesto), 2. rizik mora biti sluajan,3. mora postojati velik broj osiguranih predmeta ili osoba kako bi se mogao

primijeniti zakon velikih brojeva,4. svojim nastupanjem izaziva ekonomsku tetu, 5. rizik mora biti neizvjestan i nenamjeravan i6. rizik mora biti odredljiv i mjerljiv.

Kao rezultat ovakvih ogranienja, rizici kao to su trini rizici, finansijski rizici, rizici proizvodnje i politiki rizici ne mogu biti obuhvaeni osiguranjem. Ovakvi rizici su pekulativne prirode i oni teko mogu da zadovolje naprijed navedene zahtjeve osigurljivosti rizika.

2.2.5 Teorija vjerovatnoeOsiguranje predstavlja djelatnost koja je bazirana na primjeni matematike i statistike. U nijednoj drugoj djelatnosti primjena statistikih i matematikih modela i prorauna nije od fundamentalnog znaaja toliko koliko je to u sluaju osiguranja. U upravljanju rizicima osiguravajua drutva koriste brojne raspoloive statistike podatke bilo interne bilo eksterne u koje spadaju statistiki podaci drugih osiguravajuih drutava, institucija nadzora poslovanja osiguravajuih drutava, podatke o kretanjima na tritu osiguranja koje objavljuju specijalizovane institucije, i druge. Prikupljeni statistiki podaci zahtijevaju obradu i

12

analizu u cilju efektivnog upravljanja rizikom iji je krajnji cilj omoguavanje osiguravajuim drutvima da sve tete po broju i iznosu mogu u svakom trenutku isplatiti svojim osiguranicima.

Kljuna pretpostavka za primjenu teorije vjerovatnoe i zakona velikih brojeva jeste postojanje dovoljno velikog skupa osiguranika u portfelju rizika osiguravajuih drutava. Samo u sluaju postojanja dovoljno velikog broja osiguranika, odnosno istovrsnih rizika mogu se dobiti pouzdane procjene vjerovatnoe ostvarenja i intenziteta tetnih posledica a time i pouzdane procjene veliine premije osiguranja. Naime, u koliko je skup osiguranika vei tada je vea vjerovatnoa da e stvarni dogaaji manje odstupati od oekivanih. Upravo ovo predstavlja razlog zato su pojedina rijetka osiguranja, osiguranja koja se ree pojavljuju, skupa ili nedostupna. U sluaju raspolaganja malim brojem rizika u portfelju pojedinih vrsta osiguranja ne postoji mogunost uspostavljanja dovoljno pouzdanog zakljuka o buduem kretanju teta ali se poveanjem broja rizika varijacije stvarnih od oekivanih rezultata u velikoj mjeri smanjuju. U cilju odreivanja veliine oekivane tete, aktuari primjenjuju teoriju vjerovatnoe i statistike analize. Vjerovatnoa ostvarenja nekog dogaaja predstavlja relativnu uestalost dogaaja u odreenom vremenskom periodu. Rije je o vjerovatnoi ostvarenja nekog dogaaja bez eksperimentisanja.

2.2.6 Zakon velikih brojevaZakon velikih brojeva omoguava da dobijemo srednju ili najvie oekivanu vrijednost posmatrane veliine. Meutim, tek kada bi broj osiguranih objekata bio beskonano velik, zakon velikih brojeva bi tano dao pravu srednju vrijednost traene veliine.esto smo skloni da pojedine pojave u ivotu, pa i u osiguranju, nazivamo sluajevima. Meutim, ako te i sline pojave posmatramo u duem razdoblju, u veem broju takvih i slinih pojava, to vie nije sluaj - to je zakonitost koju nazivamo zakonom velikih brojeva.

Osiguranje se zasniva na ostvarenju rezultata zajednica rizika koje su ugroene od istih ili slinih opasnosti, a uspjeh u poslu osiguranja bazira se na zakonu velikog broja. to je broj istovrsnih rizika u portfelju vei, moe se s veom vjerovatnoom oekivati da e se stvarni tok tete vie pribliiti matematiko-statistiki izraunatim vrijednostima. To je jedan od najsnanijih motiva za kvantitativno i geografsko proirenje ponude osiguranja.

2.2.7 Teorija igaraTeorija igara je matematika teorija koja se bavi analizom konfliktnih situacija u traenju izbora ponaanja protivnika, radi postizanja najboljeg mogueg postavljenog cilja. Prema tome bismo ovu teoriju mogli nazvati i stratekom igrom.

Potreba za osiguravajuom zatitom jeste potreba za nadoknadom tete u razmjerama stvarne tete, a ne za bogaenjem. Znai, osiguranje je samo prenoenje rizika a ne iskoriavanje anse dobiti. To neminovno sledi iz toga to se osiguranje ograniava samo na osiguranje istih rizika, kod kojih nedostaje ansa za dobitak. Uz to, dolazi i jedna osnovna razlika: igra na sreu se svesno izlae sluaju, i to samo sa svrhom da profitira.

Igra na sreu znai, prema tome, preuzimanje rizika s obzirom na istovremeno date anse za dobitak, a osiguranje je, naprotiv, direktna suprotnost, tj. prenoenje neeljenog rizika.

13

Vrste osigurljivih rizika

Osiguranjem mogu biti obuhvaeni samo rizici koji ispunjavaju uslove osigurljivosti. To upuuje na injenicu da su rizici koji ine predmet daljih razmatranja u radu svakako isti rizici pod kojima se podrazumijevaju situacije koje obuhvataju samo mogunost gubitka ili nikakav gubitak, dakle rizici kod kojih ne postoji mogunost dobitka. Meutim, ne mogu se ni svi isti rizici osigurati, pa se moraju napraviti i podjele izmeu istih rizika koji se mogu i ne mogu osigurati. Glavne vrste istog rizika, odnosno rizika koji ispunjavaju uslove osigurljivosti su:

lini rizici,imovinski rizici,rizici odgovornosti irizici zbog greaka drugih.

2.2.8.1 Lini riziciLini rizici predstavljaju mogunosti ostvarenja gubitka prihoda ili imovine pojedinaca koji nastaju kao rezultat gubitaka sposobnosti da se prihod zaradi. Mogunost umanjenja imovine kao i ogranienja, umanjenja ili potpunog odsustva mogunosti ostvarenja zarade moe biti uslovljena sledeim vrstama linih rizika:

prevremena smrt, bolest ili nesposobnost, starenje i nezaposlenost.

2.2.8.2 Imovinski riziciSvako ko posjeduje imovinu suoen je sa imovinskim rizicima iz razloga to se ovakvi posjedi mogu unititi ili ukrasti. Imovinski rizici predstavljaju opasnost od unitenja ili krae imovine. Imovinski rizici ukljuuju dva tipa gubitka:

direktni gubitak, nastao direktnim dejstvom tetnog dogaaja na imovini, kao to je na primjer gubitak kue usled poara i

indirektni gubitak nastaje posledino, odnosno uslovljen je direktnim gubitkom a u sluaju poara koji je unitio kuu indirektni gubitak podrazumijeva trokove, dodatne izdatke

Dakle, imovinski rizici obuhvataju gubitak imovine i gutibak prihoda koji nastaje usled nemogunosti upotrebe imovine.

2.2.8.3 Rizici odgovornostiRizici odgovornosti obuhvataju mogunost gubitka imovine ili budueg prihoda kao rezultat procijenjenih teta ili zakonske odgovornosti nastale ili namjernim ili nenamjernim grekama ili krenjem prava drugih.

2.2.8.4 Rizici zbog greaka drugihKada drugo lice pruzme obavezu da za nekog izvri uslugu, ono preuzima obavezu za koju se vi nadate da e biti izvrena. Kada navedeno lice ne izvri preuzetu obavezu, to ima za posledicu

14

va finansijski gubitak, dolazi do ostvarenja rizika zbog greaka drugih. Primjeri rizika u ovoj kategoriji mogu ukljuiti propust izvoaa radova da izvri radove u roku predvienim graevinskim planom to za posledicu moe imati finansijski gubitak naruioca radova, ili zaborav dunika da izvri plaanja prema dogovorenom.

Upravljanje rizikom

Upravljanje rizikom poveava vjerovatnou uspjeha i smanjuje i vjerovatnou neuspjeha i neizvjesnost. Da bi se izbjegle, ili ublaile tetne posledice pojave rizika, drutva ili jedinke u njemu trae i iznalaze naine izbjegavanja ili ublaavanja dejstva rizika i na taj nain uspijevaju da ograniavaju ili usmjeravaju pojavu ili obim tete od odreenog rizika. Na ovaj nain oni, sa vie ili manje uspjeha upravljaju sa pojavom ili tetnim posledicama pojave rizika. Kada se spominje rizik, teta, nadoknada, to odmah asocira na funkciju osiguranja. Osiguranje je, u stvari samo jedan, veoma vaan elemenat u upravljanju rizikom, ali ne i jedini.

2.2.9.1 Proces upravljanja rizikomProces upravljanja rizikom je univerzalno primjenljiv za sve vrste rizika i sutinski

obuhvata est kljunih koraka:

utvrivanje ciljeva, identifikaciju svih znaajnih izloenosti rizicima, procjenu potencijalne vjerovatnoe ostvarenja i intenziteta tetnih posledica, odabir metoda postupanja sa rizikom, implementaciju izabranog/izabranih metoda i monitoring performansi i prilagoenost izabranih metoda i strategija.

2.2.9.1.1 Ciljevi upravljanja rizikom

Postavljanje ciljeva je kritian korak u procesu upravljanja rizikom. Vii nivoi menadmenta zajedno sa lanovima upravnog odbora moraju precizno definisati ciljeve procesa upravljanja rizikom kao i vremenski okvir u kome postavljeni ciljevi treba da budu ostvareni. Ciljevi koji se postavljaju obuhvataju strateke ciljeve, odnosno ciljeve najvieg nivoa, operativne ciljeve koji se odnose na efektivnost i efikasnost poslovnih operacija, standarde izvetavanja, koji se odnose na efektivnost razmjene informacija finansijskog i nefinansijskog karaktera interno i eksterno kao i usaglaavanja sa odreenim zakonima, odnosno regulatornim zahtjevima. Primarni cilj upravljanja rizikom je da se sauva efikasnost organizacije, da se provjeri da je ona sposobna za postizanje svojih drugih ciljeva od strane istih rizika ili gubitaka koji nastaju iz tih rizika. Ovo obuhvata izbjegavanje finansijki velikih gutibaka koji mogu dovesti do bankrotstva ili koji bi mogli sprijeiti osiguravajue drutvo da obavlja svoje funkcije. Drugi cilj

15

je humanitarna zatita zaposlenih od povreda. Ostali ciljevi se fokusiraju na trokove efikasno korienje resursa i ouvanje dobrih odnosa u javnosti.

Postojanje velikog broja ciljeva moe dovesti do situacije u kojoj e neki ciljevi biti u suprotnosti sa drugima. U sukobu interesa, glavni princip reavanja je stav da je potrebno obezbediti opstanak kao preduslov za sve ostalo. Ciljeve i politiku upravljanja rizikom treba utvrditi od strane glavnog menadmenta osiguravajueg drutva, poto je on najodgovorniji za ouvanje kapitala. U formulisanju ciljeva i politici postupanja sa rizikom, neophodno je konsultovanje menadmenta sa rukovodiocem za upravljanje rizikom.

2.2.9.1.2 Identifikacija rizikaNakon identifikovanja ciljeva i politike upravaljanja izicima potrebno je identifikovati

apsolutno sve izloenosti rizicima. Izloenost rizicima se moe klasifikovati na razliite naine ali se u principu uvijek mora napraviti distinkcija izmeu izloenosti potencijalnim imovinskim tetama, tetama po osnovu odgovornosti, gubitka prihoda praenog gubitkom imovine i teta koje mogu nastati smru, nesposobnou za rad ili ranim penzionisanjem personala. Identifikacija izloenosti rizicima podrazumijeva detaljnu analizu internog ali i eksternog okruenja.

2.2.9.1.3 Procjena rizikaNakon to su rizici identifkovati potrebno je procijeniti njihov uticaj i odrediti redolsed prioriteta. Procjena rizika obuhvata analizu vjerovatnoe ostvarenja i intenziteta tetnih posledica ostvarenja rizika kojima je izloena kompanija ili pojedinac.

Prioriteti u upravljanju rizikom mogu biti odreeni putem listi, tabelarno ili grafikim pozicioniranjem dogaaja u smislu njihovog finansijskog uticaja i vjerovatnoe ostvarenja. Kriterijumi koji se mogu koristiti pri klasifikovanju, a usmjereni su na finansijski efekat koji teta ima na kompaniju, mogu biti sledei:

kritini rizici sva izlaganja riziku iji su mogui gubici takvi da bi doveli do bankrotstva firme,

vani rizici ona izlaganja riziku kod kojih mogui gubici ne bi doveli do bankrotstva, ali se firma mora zaduiti kako bi nastavila poslovanje i

nevani rizici izlaganja riziku kod kojih se mogui gubici mogu nadoknaditi iz postojee aktive ili tekueg prihoda firme.

2.2.9.1.4 Postupanje sa rizikomNakon to su rizici identifikovani, procijenjeni i odreeni prioriteti pristupa se izboru tehnika za postupanje sa izloenosti rizicima. Svi raspoloivi metodi postupanja sa rizikom mogu se klasifikovati u dvije grupe: kontrolu rizika i finansiranje rizika. Primjena osiguranja bie najsvrsishodnija ukoliko postoji mala vjerovatnoa ostvarenja i visok intenzitet posledica ostvarenja rizika (na primjer u sluaju poara). Imajui u vidu razliite karakteristike pojedinih rizika sa kojima su organizacije suoene, organizacije istovremeno primjenjuju razliite tehnike postupanja sa rizikom a vodei se osovnim zahtjevom postizanja optimizacije u pogledu odnosa trokova i koristi pojedinih tehnika i/ili njihovih kombinacija.

2.2.9.1.4.1 Kontrola rizika

16

Kontrola rizika obuhvata aktivnosti koje su usmjerene na smanjivanje vjerovatnoe i intenziteta tetnih posledica ostvarenja rizika. Ove aktivnosti obuhvataju: 1) izbjegavanje, 2) prevenciju i 3) redukciju.

2.2.9.1.4.2 Finansiranje rizikaFinansiranje rizika odnosi se na primjenu tehnika kojima se obezbeuju sredstva za finansiranje teta nakon to se one dese. Kljune tehnike finansiranja rizika su: 1) zadravanje, 2) transfer rizika u osiguranje i 3) ostali transferi rizika

2.2.9.1.5 Implementacija i monitoringNakon to je izvren izbor metode postupanja sa rizikom donosi se odluka o primjeni izabranog metoda iz oblasti kontrole ili finansiranje rizika. Svaka odluka podrazumijeva preduzimanje konkretnih aktivnosti.Uspjenost implementacije pojedinih oblika upravljanja rizikom i itavog procesa upravljanja rizikom u velikoj je mjeri zavisna od uspjenog monitoringa. Naime, potrebno je imati u vidu da jednom izabrana kombinacija ili odreeni pristup upravljanju rizikom nije vejit s obzirom da kompanije posluju u stalno mijenjajuim uslovima i internog i eksternog okruenja. Imajui u vidu da je poslovanje podlono kontinuiranim promjenama monitoring procesa upravljanja rizicima neophodan je kako bi se osiguralo da je on ne samo efikasan u datim uslovima, uslovima kada je odreen, ve da je on efektivan i relevantan, odnosno u skladu sa promjenama koje se u poslovanju deavaju.

2.2.9.2 Osnovne smjernice za upravljanje rizikom

Osnovne smjernice za upravljanje rizikom predstavljaju kombinaciju prakse i naunog pristupa problemu upravljanja rizikom. Ove smjernice ine osnovni okvir za donoenje odluke o najcjelishodnijem upravljanju rizika, a glase:

ne rizikuj vie nego to moe dozvoliti da izgubi, imaj na umu mogunost sluajnosti i ne rizikuj puno radi malo.

Pravilom ne rizikuj vie nego to moe dozvoliti da izgubi odreuje se nivo zadravanja, pravilom imaj na umu mogunost sluajnosti odreuje se najprihvatljiviji oblik postupanja sa rizikom a pravilom ne rizikuj puno radi malo usmjerava se donosilac odluke u pogledu optimuma izmeu zadrvanja i transfera rizika.

17

2.3 Premija osiguranjaPremija osiguranja sutinksi predstavlja cijenu kotanja usluge osiguravajueg pokria, odnosno cijenu rizika uveanu za odreeni nivo trokova sprovoenja osiguranja i profit osiguravaa. Premija je bitan elemenat osiguranja i, u osnovi, predstavlja stvaranje novanih sredstava za obnovu unitene imovine, odnosno za isplatu osiguranih suma.

Bruto premija osiguranja je iznos koji osiguravajue drutvo naplauje od osiguranika. Ona se sastoji od funkcionalne premije i reijskog dodatka. Funkcionalna premija sastoji se od tehnike premija a moe sadrati i doprinos za preventivu, ako je uraunat u premiju osiguranja. Dok je funkcionalna premija u neposrednoj funkciji osiguranja rizika, reijski dodatak slui za pokrie svih trokova vezanih za sprovoenje osiguranja.

Pod premijom osiguranja podrazumijeva se dakle iznos koji je ugovara osiguranja duan da plati nakon zakljuenog ugovora o osiguranju. U odreivanju premije osiguranja sa jedne strane moraju se ispuniti svi zakonom predvieni uslovi vezani za propisanu strukturu premije, odnosno moraju se obezbijediti dovoljna sredstva za naknadu teta, ali se mora obezbijediti i konkurentnost i profitabilnost, odnosno premija osiguranja ne moe biti ni suvie velika da bi onesposobila kompaniju da bude konkurentna na tritu ali ni suvie mala, to bi moglo ugroziti kreiranje vrijednosti za akcionare, odnosno ostvarenje oekivane stope prinosa na angaovana sredstva investitora u osiguravajue drutvo.

Cijenu kotanja u proizvodnji ine stvarni utroci elemenata procesa proizvodnje. U osiguranju, strukturu cijene kotanja premije osiguranja ine vjerovatni elementi, pa je ona proizvod: vjerovatnoe nastanka tetnog dogaaja i vjerovatnog intenziteta tete prilikom nastanka tetnog dogaaja. Otuda i cijena kotanja u osiguranju, u osnovi, poiva na elementima teorije vjerovatnoe i zakona velikih brojeva.

Dakle, imajui u vidu navedeno jasno je da visina premije zavisi od:

visine naknade iz osiguranja po odtetnim zahtjevima, kao i veliine neisplaenih odtetnih zahtjeva, koji e biti isplaeni u narednoj godini;

veliine prinosa koji se moe ostvariti plasmanom sredstava rezervi osiguranja;

veliine reijskih trokova osiguranja;

oekivanog profita osiguravajue kompanije.

Premija ne moe biti pogoena izmeu kupca i prodavca prilikom prodaje, iz prostog razloga to je premija osiguranja, utvrena tarifom premija, dobijena dugogodinjim ostvarenim rezultatima - tetama na bazi aktuarske matematike, uz korienje statistikih podataka o proteklim, sadanjim i buduim rizicima.

Osiguravajua drutva u Crnoj Gori biljee kontinuirani rast premija osiguranja. Naime, premija osiguranja se iz godine u godinu poveava kako u domenu ivotnih tako i neivotnih osiguranja. Posebno visoke stope rasta premije osiguranja zabiljeene su u domenu ivotnih

18

osiguranja, vrste osiguranja koja je u periodu pre 2003 godine bila gotovo zanemarljiva. Tabelom je prikazano kretanje ukupno zaraunate premije osiguravajuih drutava u Crnoj Gori za period od 2003 do 2009 godine.

Kretanje premije osiguranja u Crnoj Gori u periodu 2003-2009 godina (mil. )Godina ivot Neivot Ukupno

2003 91 25509 256002004 444 26673 261172005 821 31202 320232006 1830 38571 404012007 5907 45110 510172008 7245 52542 597882009 8080 56140 64220

2.3.1 Bonus i malusBonus u osiguranju znai vraanje izvjesnog dijela premije za ostvaren jednogodinji ili,

pak, viegodinji rezultat, odnosno utie na regulaciju visine tarifa premija osiguranja prilikom obnove osiguranja. Ukoliko osiguranik uopte nije imao tetu, ili nije imao tetu u odreenom iznosu, osigurava mu umanjuje premiju, odnosno vraa dio premije od predviene tarifom. Nedvosmisleno je da bonus doprinosi korektnijem odreivanju individualne cijene rizika u osiguranju.

Za razliku od bonusa ili nasuprot njemu, stoji malus. Malus je, znai, doplatak koji se zaraunava onim osiguranicima koji su u protekloj godini, ili proteklim godinama, imali odreeni broj teta, odnosno koji su sami prouzrokovali odreeni broj teta.

2.3.2 FranizaFraniza se ugovara prilikom zakljuivanja ugovora o osiguranju. Naime, to je iznos koji se prilikom nastanka osiguranog sluaja, bolje rei nadoknade tete, odbija u odreenom procentu ili iznosu, u zavisnosti od toga kako je ugovoreno. Posledino, franiza umanjuje i iznos premije osiguranja koji osiguranik treba da plati osiguravajuem drutvu. Franiza kao ugovoreni iznos uea osiguranika u teti moe biti:

integralna franiza - uee u teti u odreenom iznosu, ugovoreni samopridraj osiguranika ili

odbitna franiza- kada osigurava uestvuje u naknadi tete samo ako je prela odreeni ugovoreni apsolutni iznos

agregatna franiza uee osiguranika u teti je prisutno sve dok visina ukupnih odbitaka ne dostigne odreeni iznos na godinjem nivou.

19

Najee se sree kod osiguranja imovine, zdravstvenog osiguranja i kod osiguranja motornih vozila a nikada kod ivotnog osiguranja i kod osiguranja line odgovornosti. Franiza je znaajna zbog nekoliko razloga:

1. franiza eliminie male odtetne zahteve koji su skupi za upravljanje i procesuiranje.

2. franiza se koristi takoe kako bi se osiguranicima umanjila premija,3. franiza se koristi za eliminisanje neiskrenosti osiguranika u pogledu injenice da

ukoliko postoji franiza osiguranici nee namjerno prouzrokovati tetu i prijaviti je osiguravau ako moraju sami da snose jedan dio te tete a takoe i za eliminisanje nezainteresovanosti za tetu zato to postoji osiguranje. Na taj nain franiza podstie osiguranike da budu paljiviji u zatiti svoje imovine i aktivniji u prevenciji nastanka tete.

2.4 Osigurani sluajOsigurani sluaj je budui, neizvjestan i nezavisan od iskljuive volje ugovaraa osiguranja, dogaaj ije nastupanje predstavlja ostvarivanje rizika koji je obuhvaen osiguranjem.Osigurani sluaj mora biti predvien uslovima osiguranjaOsigurani sluaj mora da se desi u odreenom vremenu, na odreenom mjestu i sa odreenim posledicama to mora biti navedeno u ugovoru o osiguranju.

U imovinskom osiguranju osigurani sluaj moe biti poar, zemljotres, oluja, grad, poplava, itd.

U sluaju osiguranja od odgovornosti, osigurani sluaj moe podrazumijevati nanoenje tete treem licu, njegovoj imovini ili zdravlju.

U ivotnim osiguranjima osigurani sluaj moe biti doivljenje odreene starosti ili smrt.

2.5 Suma osiguranja i osigurana sumaPod sumom osiguranja podrazumijevamo najvei mogui iznos naknade kod odreenog

imovinskog osiguranja. Suma osiguranja obino je jednaka vrijednosti osigurane stvari. "To je suma odreena zakonom ili ugovorom o osiguranju, koja predstavlja gornju granicu obaveze osiguravaa. Obaveza osiguravaa moe biti najvie koliko iznosi svota osiguranja, ali nema svugde isti znaaj".

20

Osigurana suma ima najvei znaaj kod osiguranja lica. Ovde se naknada tete, odnosno naknada iz osiguranja, izjednaava s naknadom koju osigurava isplauje osiguraniku kada nastupi osigurani sluaj.

Kod dobrovoljnih osiguranja, suma osiguranja je rezultat dogovora ugovornih strana, dok je kod osiguranja iz odgovornosti vlasnika motornih vozila ona zakonom regulisana. Suma osiguranja mora biti unijeta u polisu.

U ivotnim osiguranjima u sluaju nastanka osiguranog sluaja, osiguraniku, odnosno korisniku osiguranja se isplauje osigurana suma koja je nezaobilazni, tj. bitan element kod zakljuivanja ugovora o osiguranju u ovoj vrsti osiguranja. Pri tome, nije bitno kolika je stvarna teta niti se ona utvruje.

3. Subjekti osiguranja

3.1 Osigurava

21

Osigurava je pravno lice koje se ugovorom o osiguranju obavezuje da e naknaditi tetu, tj. isplatiti ugovorenu vrijednost osiguranja kada nastane osigurani sluaj. Prema Zakonu o osiguranju, djelatnost osiguranja obavlja drutvo za osiguranje koje je dobilo dozvolu nadlenog organa za obavljanje te djelatnosti. Drutvo za osiguranje moe se osnovati kao akcionarsko drutvo ili kao drutvo za uzajamno osiguranje.

U svijetu postoji velik broj osiguravajuih drutava ija vrijednost pruenih osiguravajuih usluga, odnosno prikupljenih premija osiguranja prevazilazi nacionalne dohotke nekih zemalja. Od vodeih 500 globalnih kompanija, rangiranih na osnovu veliine ostvarenih prihoda, prema asopisu Fortune iz sektora osiguranja su 45 kompanija, to ukazuje na ogroman znaaj koji osiguravajua djelatnost ima. Vodea osiguravajua drutva u svijetu :

Rang Kompanija Prihodi Drava

1 AXA 162.762 Francuska2 Allianz 140.618 Njemaka3 Berkshire Hathaway 118.245 SAD4 Assicurazioni Generali 113.813 Italija5 American International Group 110.064 SAD6 Aviva 81.317 Velika Britanija7 Prudential 66.358 Velika Britanija8 Munich Re Group 64.774 Njemaka9 Aegon 62.383 Holandija10 State Farm Insurance Cos. 61.612 SAD

Trite osiguranja u Crnoj Gori

Trite osiguranja u Crnoj Gori je izrazito koncentrisano jer su vodea tri osiguravajua drutva imala oko 80.33% trinog uea (od 11 drutava), odnosno vodee uee na tritu osiguranja imala je kompanija Loven osiguranje sa 55.70% trinog uea. Uee pojedinih osiguravajuih drutava u ukupno ostvarenoj premiji osiguranja u 2009 godini prikazuje grafikon:

22

3.1.1 Vrste osiguravajuih drutava prema proizvoduOsiguravajua drutva se prema predmetu poslovanja, odnosno rizika koga prihvataju u osiguravajue pokrie mogu podijeliti na:

Drutva za ivotno osiguranje, koja izdaju ugovore ivotnog osiguranja, penzijska i zdravstvena, te osiguranja u sluaju nezgoda,

Drutva za osiguranje imovine i odgovornosti, koja osiguravaju sve oblike imovine i nezgoda (ukljuujui zdravstveno i osiguranje od nesretnih sluajeva) i

Drutva zdravstvenog osiguranja i osiguranja od nezgoda, specijalizovana su drutva koja se bave samo zdravstvenim i osiguranjem od nezgoda. Iako mnogi osiguravai imovine i odgovornosti takoe izdaju zdravstveno osiguranje, postoji veliki broj drutava koja izdaju samo zdravstveno osiguranje.

3.1.2 Vrste osiguravajuih drutava prema obliku vlasnitvaKljuna podjela osiguravajuih drutava prema obliku organizovanja jeste podjela na akcionarsko drutvo za osiguranje i drutvo za uzajamno osiguranje. Naroiti znaaj na tritu osiguranja u svijetu imaju Lloyds udruenja.

23

3.1.2.1 Akcionarsko drutvo za osiguranjeAkcionarska drutva za osiguranje su drutva organizovana kao profitna udruenja, koja osnivaju najmanje dva pravna ili fizika lica, pri emu akcionari po osnovu svog uea u kapitalu drutva sutinski preuzimaju rizik koji na njih prenose pojedinani osiguranici. Kapital koji su akcionari investirali izvor je sredstava za poslovanje drutva, odnosno predstavlja poetni ili osnivaki kapital, dok je prihod od premija i investicija potreban za plaanje teta, trokova poslovanja i ostvarenje profita.

Prema Zakonu o osiguranju determinisano je da se akcionarsko drutvo moe baviti poslovima jedne ili vie vrsta osiguranja u okviru iste grupe osiguranja ili samo poslovima reosiguranja kao i da se moe baviti i poslovima neposredno vezanim sa poslovima osiguranja. Takoe, ovim Zakonom su odreena sva pitanja naina osnivanja, rada i prestanka rada akcionarskih osiguravajuih drutava.

3.1.2.2 Drutvo za uzajamno osiguranjeDrutvo za uzajamno osiguranje je, takoe, kao i akcionarsko drutvo, pravno lice koje obavlja djelatnost osiguranja u interesu svojih lanova - osiguranika. Prema Zakonu o osiguranju, drutva za uzajamno osiguranje ne mogu se baviti poslovima reosiguranja.

Bitna razlika u odnosu na akcionarsko drutvo je da se drutvo za uzajamno osiguranje ne osniva radi sticanja dobiti ve zarad obavljanja djelatnosti osiguranja u interesu svojih lanova (osiguranika) na principima uzajamnosti i solidarnosti. Za razliku od osiguravajuih dionikih drutava, premija osiguravaa na osnovi uzajamnosti odreena je i konana, i svaki viak prihoda od premija nad trokovima moi e se vratiti vlasnicima polisa kao dividenda.

3.1.2.3 Londonski Lloyd's "Lloyd's" u svijetu predstavlja sinonim organizacije za osiguranje i reosiguranje. Ono to je irem krugu ljudi, pa ak i onima koji se profesionalno bave osiguranjem ponekad nepoznato, to je da se "Lloyd's" u svojoj, preko tri vijeka staroj tradiciji, nikada nije direktno bavio svim vrstama osiguranja. Njegova prava funkcija je organizovanje poslova osiguranja i reosiguranja ili, bolje reeno, on predstavlja berzu ili organizovano trite poslova osiguranja i reosiguranja.Organizacija je veoma specifina. lanovi "Lloyd's"-a se svrstavaju u tri kategorije:

1. lanovi (MEMBERS)2. Potpisnici (SUBSCRIBERS)3. Pripadnici (ASSOCIATES).4.

lanovi, kojih sada ima oko 31.500, podijeljeni su u oko 400 sindikata. Svaki sindikat imenuje po jednog osiguravajueg agenta, profesionalnog osiguravatelja, koji radi u ime sindikata. Svaki lan je neogranieno i potpuno odgovoran za sve rizike potpisane od strane njegovog sindikata.Potpisnici i pripadnici predstavljaju osobe koje su samo indirektno angaovane na poslovima osiguranja, kao to su: brokeri, likvidatori teta, havarijski komesari, vjetaci i sl.

24

3.2 OsiguranikKao osiguranik moe se pojaviti svako fiziko ili pravno lice koje ima poslovnu

sposobnost i interes za osiguranjem. Da bi jedno lice postalo osiguranik, povodom stvari nad kojom nije sopstvenik, potrebno je da ima, prije svega, materijalni interes u vezi s tom stvari. Iz toga proizilazi da osiguranik moe biti ne samo sopstvenik, nego i plodouivalac, hipotekarni povjerilac ili sl.

3.3 Ugovara osiguranjaUgovara osiguranje je lice koje ugovara osiguranje sa osiguravaem obavezujui se da plati premiju. Prava i obaveze iz ugovora o osiguranju odnose se na ugovaraa osiguranja i osiguravaa. Dok je kod osiguravaa, kao strane, prilikom sklapanja ugovora o osiguranju njegovo mjesto jasno definisano, ono kod osiguranika, kao ugovaraa osiguranja, esto izaziva nejasnoe i dileme.Osiguranik i ugovara osiguranja su u najveem broju sluajeva jedno isto lice. Meutim, smatra se da je pravilno praviti razliku kod osiguranja zakljuenog u korist treeg lica kada ugovara osiguranja, osiguranik i korisnik osiguranja mogu biti razliite osobe. Na primjer, kod osiguranja ivota, otac moe zakljuiti ugovor o osiguranju da ako se neto dogodi majci naknada bude isplaena djeci. U ovom primjeru otac je ugovara osiguranja, majka je osiguranik a korisnici osiguraja su djeca.

3.4 Korisnik osiguranjaKorisnik u osiguranju je ono lice kome je osigurava obavezan da isplati naknadu iz osiguranja kada se ostvari osigurani sluaj. Korisnik osiguranja najee je osiguranik, bilo da se radi o fizikom ili pravnom licu. On se moe javiti i kod neivotnih i kod ivotnih osiguranja, mada se najee to odnosi na ivotno osiguranje.

3.5 Nosilac stvarnih prava na osiguranoj stvariNosilac stvarnih prava na osiguranoj stvari se javlja ukoliko su na osiguranoj stvari postojala zalona prava osiguranikovih poverilaca prije nastanka osiguranog sluaja ili druga tua prava (slubenost, plodouivanje), titulari ovih prava mogu se nastankom osiguranog sluaja pojaviti prema osiguravau sa zahtjevima za naknadu iz osiguranja.

25

3.6 Pribavilac osigurane stvariPribavilac osigurane stvari, kao i u stvari u vezi sa ijom je upotrebom zakljueno osiguranje od odgovornosti, moe da stupi u pravne odnose osiguranja. Ukoliko doe do otuenja ovih stvari, vri se po pravilu prenos ugovora o osiguranju na pribavioca. U tom sluaju pribavilac osigurane stvari prihvata prava i obaveze ugovaraa osiguranja, odnosno osiguranika i pojavljuje se kao ugovorna strana prema osiguravau.

3.7 Tree oteeno lice kod osiguranja od odgovornostiTree oteeno lice kod osiguranja od odgovornosti, kao to je obavezno osiguranje od autoodgovornosti, dovodi se u direktnu vezu sa osiguravaem u sluaju nastanka osiguranog sluaja pri emu tree oteeno lice direktno, ili putem direktne tube osiguravau moe ostvariti naknadu iz osiguranja.

3.8 Posrednici i zastupnici osiguranjaZastupnici i posrednici osiguranja (agenti i brokeri) obavljaju poslove zastupanja i posredovanja osiguranja. Njihova uloga je posebno naglaena u razvijenim zemljama.Prema vaeem Zakonu o osiguranju, poslove posredovanja u osiguranju obavlja drutvo za posredovanje u osiguranju koje je dobilo dozvolu nadlenog organa za obavljanje tih poslova. Poslove zastupanja u osiguranju obavlja drutvo za zastupanje u osiguranju i fiziko lice, koji su dobili dozvolu nadlenog organa za obavljanje tih poslova. Drutvo za posredovanje u osiguranju i drutvo za zastupanje u osiguranju osniva se kao akcionarsko drutvo ili drutvo sa ogranienom odgovornou.

3.8.1 Posrednici osiguranjaPosrednik osiguranja (insurance broker) je osoba, koja posreduje pri sklapanju ugovora o osiguranju za jedno ili vie osiguravajuih drutava. Posredovanje znai posao, iji predmet je nastojanje da se osiguranik dovede u kontakt s osiguravajuim drutvom, da bi s njim pregovarao o sklapanju ugovora o osiguranju. To je "produena ruka" osiguranika (ugovaraa osiguranja), jer mora u prvom redu brinuti o njegovim interesima i pribaviti mu najprikladnije osiguranje.

Osiguravajue posredniko drutvo je pravno lice, koje kao privrednu djelatnost obavlja poslove posredovanja pri sklapanju ugovora o reosiguranju i to preko svojih radnika - posrednika osiguranja.

Za razliku od agenata osiguravaa, brokeri uvaju prvenstveno interese osiguranika davanjem savjeta o neophodnom i primjerenom pokriu rizika, pregovaraju sa osiguravaima o uslovima i cijeni osiguranja i zakljuuju ugovor o osiguranju u ime i za raun osiguranika. Iako je broker pravno samostalan i nezavisan od osiguravaa, on svoju proviziju uobiajeno potrauje i naplauje od njega, dok je mogue da neke trokove naplati od osiguranika.Da bi mogao to raditi posrednik mora imatiposebno pismeno punomoje osiguranika.

Posao koji obavlja broker neizostavno od njega zahtijeva potpuno poznavanje rizika koji treba plasirati u osiguranje, kako bi osiguranika mogao obavijestiti o trenutnom stanju na tritu

26

osiguranja kako bi na adekvatan nain mogao da ga prezentuje osiguravau. Dio brokerove funkcije je i obaveza da osiguraniku objasni i ukae na prednosti i mane teksta polise.

Broker osiguranja mora osiguraniku otkriti sve pravne i ekonomske povezanosti s pojedinim osiguravajuim drutvom, koje mogu uticati na njegovu nepristrasnost pri ispunjavanju obaveza prema osiguraniku.

U nekim zemljama osiguranje se moe zakljuiti samo preko posrednika (npr. u Engleskoj ), dok se u drugim zemljama osiguranja mogu, ali ne moraju zakljuiti preko posrednika. Poslovima posredovanja obino se bave specijalizovane firme, s tim da se u nekim zemljama (npr. u Francuskoj) tim poslovima mogu baviti samo posebno ovlaeni posrednici koji imaju monopol na taj posao. Vodei posrednici u svijetu:

Vodei brokeri u svijetu u 2007 godini prema veliini ostvarenih prihoda od posredovanjaRang Kompanija Ostvareni

prihodi (u $)

Brojzaposlenih

1 Marsh & McLennan Cos. Inc. 11,281,000,000 561002 Aon Corp. 7,096,000,000 359003 Willis Group Holdings Ltd. 2,463,000,000 131004 Arthur J. Gallagher & Co. 1,457,241,000 91025 Wlls Fargo Insurance Services Inc. 1,282,130,000 72736 Jardine Lloyd Thompson Group P.L.C. 947,346,400 54367 BB&T Insurance Services Inc. 877,391,500 39478 Hilb Rogal & Hobbs Co. 779,950,000 42009 Brown & Brown Inc. 757,642,624 504710 Lockton Cos. L.L.C. 728,203,000 3864

3.8.2 Zastupnici osiguranjaPostoje tri vrste zastupnika osiguranja i to: (1) zastupnici koji su zaposleni u odreenom osiguravajuem drutvu, (2) ugovorni zastupnici i (3) osiguravajua zastupnika drutva. U prvom sluaju, zastupnici obavljaju svoju djelatnost u okviru radnog odnosa, a u drugom i treem sluaju na osnovu ugovora.

Zastupnik osiguranja (insurance agent) je osoba koja je na osnovu zaposlenja odnosno drugog pravnog odnosa s osiguravajuim drutvom ovlaena za sklapanje ugovora o osiguranju u ime i za raun osiguravajueg drutva.

Osiguravajue zastupniko drutvo (insurance agency) je pravno lice, koje kao privrednu djelatnost obavlja poslove zastupanja osiguravajuih drutava pri sklapanju ugovora o osiguranju i to preko svojih radnika - zastupnika osiguranja. Zastupnik osiguranja je u stvari "produena ruka" osiguravajueg drutva, jer ovo poslednje odgovara za njegove postupke kao za svoje vlastite postupke.

27

3.9 Agencije za poslove pruanja drugih usluga u osiguranjuAgencija za poslove pruanja drugih usluga u osiguranju je pravno lice koje obavlja poslove pruanja drugih usluga u osiguranju radi sticanja dobiti. Agencija se moe osnovati u formi akcionarskog drutva ili drutva sa ogranienom odgovornou.

Agencija moe obavljati poslove posredovanja i zastupanja u osiguranju i reosiguranju, kao i snimanje rizika, snimanje i procjene teta i pruanje intelektualnih i tehnikih usluga u vezi sa poslovima osiguranja.

3.7 Pulovi za saosiguranje i reosiguranjePulovi za saosiguranje, odnosno reosiguranje jesu pravna lica koja su ugovorom obrazovala akcionarska drutva za osiguranje, odnosno reosiguranje, a u cilju obavljanja poslova saosiguranja, odnosno reosiguranja.

Putem pula lanovi drutva za osiguranje i reosiguranje meusobno dijele rizike koje svako od njih sam ne moe da preuzme, odnosno snosi.

Treba istai da pul obavlja poslove saosiguranja, odnosno reosiguranja samo u ime i za raun svojih lanova. Meutim, ukoliko bi se pul bavio poslovima saosiguranja, odnosno reosiguranja u svoje ime i za svoj raun, onda bi se morao organizovati kao akcionarsko drutvo, to podrazumijeva kompletnu proceduru slinu formiranju akcionarskog drutva.

Pulovi se najee formiraju u cilju obezbjeenja osiguravajueg pokria, u domaim ili meunarodnim razmjerama, za katastrofalne rizike, kao to su nuklearni rizici, rizik terorizma ili zemljotresi, kao i za situacije nemogunosti izravnanja rizika, usled nedovoljnog broja istovrsnih rizika u portfelju osiguranja. Po svojim osnovnim karakteristikama, dopunskoj disperziji rizika, pulovi imaju slinu funkciju kao i saosiguranje i reosiguranje.

28

4. Finansijski aspekt poslovanja osigur. Drutava

4.1 Imovina i obaveze Vrei svoju osnovnu funkciju, funkciju zatite, osiguravajua drutva prihvataju rizike koje druga strana (osiguranici) ne eli da nosi samostalno i gdje osiguravajue kompanije imaju prednost u upravljanju takvim rizicima, a koja proizilazi iz njihove vjetine u procjenjivanju i postupanju sa rizicima kao i iz umijenosti menadmenta osiguravajuih kompanija u upravljanju portfeljom rizika. Meutim, osim ove funkcije osiguravajua drutva, zahvaljujui karakteristici osiguranja da se premije naplauju unapred i da se akumuliraju u vidu rezervi osiguravajuih drutava, tako akumulirana sredstva osiguravajua drutva plasiraju na finansijskom tritu. . Naime, u osiguranju se formiraju znaajne rezerve, zbog toga to se premije naplauju unapred a osiguravajua zatita se protee u budunost, kako bi osiguravajua drutva u svakom momentu bila u stanju da ispune svoje obaveze prema osiguranicima. Ove rezerve predstavljaju osnovu za investicione plasmane osiguravajuih drutava.

Alokacija sredstava rezervi u vidu plasmana osiguravajuih drutava kao institucionalnih investitora predstavlja kljuni korak u upravljanju rizikom jer prihodima od plasmana akumuliranih sredstava osiguravajua drutva mogu, izmeu ostalog, da na bolji nain upravljaju preuzetim rizicima od svojih osiguranika i po osnvou ostvarenih prihoda ponude niu cijenu osiguravajue zatite a time postanu konkurentniji u trinoj utakmici. Ove dvije strane poslovanja osiguravajuih drutava meusobno su povezane i uslovljene i iziskuju koordinirano upravljanje pasivom i aktivnom osiguravajuih drutava, odnosno kako rizikom osiguranja koji proizilazi po osnovu osnovnog posla osiguravajuih drutava tako i investicionim rizikom koji proizilazi iz investicionog portfelja osiguravajuih drutava, koja se kao instititucionalni investitori javljaju na finansijskom tritu.

Navedeni poslovi kojima se osiguravajua drutva bave jasno su prikazani kroz finansijske izvjetaje osiguravajuih drutava. Imovina i obaveze osiguravajuih drutava prikazane su bilansom stanja. Bilans stanja osiguravajueg drutva prikazuje njegovo finansijsko stanje na odreeni dan (obino 31.12.). Bilansom stanja prikazuje se pregled sredstava u aktivi (trina vrednost sredstava, uglavnom investicije obveznice, akcije, nekretnine ili zajmovi) i obaveza u pasivi (uglavnom su to obaveze prema osiguranicima u formi rezervi osiguravajuih drutava) te kapitala koji, u raunovodstvenom smislu, predstavlja razliku izmeu vrijednosti imovine i vrijednosti obaveza. Kapital se moe definisati i kao trina vrijednost vika vrijednosti aktive nad pasivom. S obzirom da je primarna funkcija kapitala u finansijskim institucijama absorpcija rizika, u osiguravajuim drutvima kapital ne predstavlja samo nivo bogatsva akcionara ve odreuje nivo rizika koga osiguravajue drutvo moe da preuzme od osiguranika odnosno, finansijska i trina snaga osiguravajueg drutva predstavljaju funkciju njegovog kapitala.

Zakonom o osiguranju lanom 90 je odreeno u koje oblike plasmana osiguravajua drutva mogu da plasiraju svoja sredstva tehnikih i garantne rezerve. Visina pojedinih deponovanja i ulaganja sredstava tehnike rezerve i sredstava garantne rezerve, odnosno njihova ogranienja, odreena su posebnim pravilnikom o ogranienjima deponovanja i ulaganja sredstava.

29

Osiguravajue drutvo kome su obaveze vee od imovine odnosno aktive sa kojom to drutvo raspolae smatra se nesolventnim. Rije je o osiguravajuem drutvu koje ne moe da izmiri svoje obaveze prema osiguranicima. Kod institucionalnih investitora, ukljuujui tu i osiguravajua drutva, investicioni rizik se odreuje kao rizik da se obaveze ne mogu ispuniti. Ako se desi neka nepredvidjena okolnost i osigurava mora isplaivati osigurane sume on e morati da svoje plasmane prodaje ispod njihove stvarne vrijednosti i za njega e se stvoriti gubitak i na strani aktive odnosno imovine i na strani pasive odnosno obaveza. Zbog toga je od vitalnog znaaja da su investicije dovoljne po obimu kako bi se uskladile sa obavezama isplata u roku dospelosti, odnosno da su investicije usaglaene sa odgovarajuom prirodom obaveza osiguravajueg drutva. Ovo se postie ostvarivanjem ravnotee ulaganja sa obavezama osiguravajueg drutva.

4.2 Rezerve osiguravajuih drutavaDa bi osiguravajue drutvo moglo da odgovori svojim obavezama, bez obzira na vrijeme i visinu nastale tete, osiguravajue drutvo mora da posjeduje rezerve. Ove rezerve koje se iz navedenih razloga formiraju u okviru osiguravajuih drutava predstavljaju osnovu za investicione poduhvate osiguravajuih drutava na finansijskom tritu.

Rezerve predstavljaju posebna novana sredstva osiguravajuih drutava koja su ustanovljena zbog posebnosti zadataka i naina rada djelatnosti osiguranja. U obavljanju poslova osiguranja javlja se specifinost da se premije plaaju unapred ali period osiguravajue zatite se protee u budunost, te iz tog razloga osiguravajua drutva moraju imati odreene rezerve odnosno fondove kako bi se obezbijedilo da premije unaprijed sakupljene budu na raspolaganju za isplatu buduih teta.

Rezerve osiguravajuih drutava dijele se na tehnike rezerve i garantnu rezervu.

4.2.1 Tehnike rezerveTehnika rezerva spada u novana sredstva s kojima osiguravajua drutva posluju i iz kojih izmiruju svoje obaveze. Rije je o zbirnom pojmu iji je obuhvat razliit od zemlje do zemlje.

Prema Zakonu o osiguranju u tehnike rezerve spadaju:

a) za drutva koja obavljaju jednu ili vie vrsta ivotnih osiguranja:1. prenosne premije,2. rezervisane tete,3. uee u dobitku i 4. matematika rezerva.

b) za drutva koja obavljaju poslove jedne ili vie vrsta neivotnih osiguranja:1. prenosne premije.2. rezervisane tete i3. rezerve za izravnanje rizika.

30

4.2.1.1 Rezerva prenosnih premijaRezerva prenosnih premija predstavlja dio premije koji se koristi za pokrie obaveza iz osiguranja koje nastaju u narednom obraunskom periodu. Radi se o sredstvima koja slue za pokrie neisteklih rizika koji se mogu ostvariti u narednom obraunoskom periodu. Za ivotna osiguranja za koja se obraunava matematika rezerva, prenosna premija je sastavni dio matematike rezerve.

4.2.1.2 Rezervisane teteRezervisane tete su vrsta tehnikih rezervi koji predstavlja zbir procijenjenih iznosa nastalih prijavljenih a nerijeenih teta do kraja tekueg obraunskog perioda i nastalih neprijavljenih teta do kraja tekueg obraunskog perioda. Ovaj iznos takoe obuhvata i trokove po osnovu teta koje su rezervisane na dan procjene.

Rezervisane nastale, prijavljene a nerijeene tete do kraja tekueg obraunskog perioda obraunavaju se na osnovu pojedinane procjene svake tete. Za ovu vrstu tete ako nisu pribavljena sva potrebna dokumenta rezervie se po svakoj teti iznos najmanje u visini prosjenog iznosa teta rijeenih u tekuoj godini za vrstu osiguranja kojoj ta teta pripada.

Za nastale tete koje do kraja tekueg obraunskog perioda nisu prijavljene drutvo vri obraun rezervacije na osnovu podataka o rijeenim i rezervisanim nastalim prijavljenim a nerijeenim tetama, ne ukljuujui rentne tete, na osnovu sledeeg obrasca:

RtIBNR = at x (St + Rt)pri emu je:RtIBNR = iznos nastalih neprijavljenih teta u vrsi osiguranja,at = koeficijent za obraun nastalih neprijavljenih teta u vrsti osiguranja,St = iznos rijeenih teta (osim rentnih teta) u samopridraju u vrsti osiguranja u tekuoj godini,Rt = iznos rezervisanih teta (osim rentnih teta) u samopridraju za nastale prijavljene a nerijeene tete u vrsti osiguranja na dan obrauna.

Rezervisane tete u samopridraju drutva koje obavlja poslove osiguranja izraunavaju se tako to se zbir rezervisanih teta sopstvenog portfelja osiguranja i rezervisanih teta primljenih saosiguranja umanji za zbir rezervisanih teta prenijetih u saosiguranje i reosiguranje. Rezervisane tete u samopridraju drutva koje obavlja poslove reosiguranja izraunavaju se kao razlika rezervisanih teta po aktivnom poslu reosiguranja i rezervisanih teta po pasivnom poslu reosiguranja.

4.2.1.3 Matematika i rezerva za uee u dobitiDrutvo za osiguranje matematiku rezervu obrazuje i obraunava za izmirivanje buduih obaveza po osnovu dugoronih ugovora o ivotnom osiguranju, i to posebno:

za osiguranje ivota,

za rentno osiguranje,

31

za druge vrste ivotnih osiguranja.Postoje dva razloga formiranja matematike rezerve: prvo, to je formalno priznavanje

obaveze osiguravaa da isplati osigurane sume po isteku osiguranja, odnosno kada se ostvari osigurani sluaj i drugo, rezerve predstavljaju pravni test osiguravaeve solventnosti.

Matematika rezerva predstavlja najvaniju stavku u pasivi odnosno najvaniju stavku obaveza osiguravajueg drutva ivotnog osiguranja. Matematika rezerva zajedno sa prenosnim premijama i rezervom za uee u dobiti treba da omogui osiguravau da isplati osigurane sume po polisama u budunosti ukoliko se ostvarenje rizika poklopi sa aktuarskim pretpostavkama koje su koriene u izraunavanju ove rezerve

Sadanja vrijednost buduih koristi osiguranika e rasti vremenom, s obzirom da se vjerovatnoa smrti osiguranika poveava, dok e sadanja vrijednost buduih neto premija opadati, zato to ostaje manji broj premija da se plati. Razlika izmeu ovih dvoje predstavlja matematiku rezervu a njeno kretanje tokom vremena ilustruje grafikon.

Matematika rezerva razlika sadanje vrijednosti buduih obaveza osiguravaa utvrenih ugovorom o osiguranju i sadanje vrijednosti buduih obaveza ugovaraa osiguranja.

4.2.1.4 Rezerve za izravnanje rizikaRezerve za izravnanje rizika obrazuju se na teret rashoda drutva za osiguranje, posebno za svaku vrstu neivotnih osiguranja i koriste se za vremensko izravnavanje toka teta u pojedinim vrstama osiguranja. Ove rezerve se obrazuju na osnovu standardnog odstupanja godinjih mjerodavnih tehnikih rezultata od prosjenog mjerodavnog tehnikog rezultata u posmatranom periodu.

4.2.2 Garantna rezervaGarantna rezerva predstavlja rezervu koju moraju posjedovati svi osiguravai. Ona se formira radi obezbjeenja trajnog izvravanja (tekuih i buduih) obaveza drutva za osiguranje.

Garantnu rezervu ine:1. osnovni kapital,2. rezerve iz dobiti,3. dio nerasporeene dobiti iz ranijih godina, najvie do 50%,4. dio nerasporeene dobiti tekue godine, najvie do 50%, pod uslovom da utvreni iznos ne prelazi prosjenu vrijednost neto dobiti ostvarene u poslednje tri godine i da ne prelazi 25% od garantne rezerve,5. revalorizacione rezerve.

Revalorizacione rezerve i rezerve iz dobiti ne mogu initi vie od 20% garantne rezerve. Garantna rezerva se umanjuje za steene sopstvene akcije, gubitak iz ranijih godina i gubitak iz tekue godine. Ukupan iznos garantne rezerve ne moe biti manji od iznosa propisanog za visinu novanog dijela osnovnog kapitala u Zakonu o osiguranju. Garantna rezerva drutva za osiguranje uvijek mora biti vea od izraunate margine solventnosti.

32

4.3 Prihodi i rashodi Da bi se mogao stei cjelovitiji uvid u nain poslovanja drutava za osiguranja, imajui tu u vidu njihov osnovni posao osiguranja ali njihovu sekundarnu funkciju institucionalnih investitora, potrebno je sagledati nain na koji se definiu prihodi i rashodi te kako se vri rasporeivanje dobiti odnosno pokrie gubitaka.

Prema nacrtu Pravilnika o kontnom okviru drutava za osiguranje prihode drutva za osiguranje ine :

neto prihodi od premija osiguranja neto prihodi od ostalih usluga prihodi od ulaganja (finansiranja) drugi finansijski i drugi prihodi

Rashodi drutva za osiguranje su :

neto rashodi, koji neposredno terete prihode rashodi za pormjene neto tehnikih rezervisanja revalorizacioni poslovni rashodi i ostali rashodi rashodi od ulaganja (finansiranja) drugi finansijski rashodi i ostali rashodi

Rezultat poslovanja akcionarskog drutva za osiguranje ini ostvarena dobit ili gubitak a drutvo za uzajamno osiguranje utvruje ostvareni viak ili manjak. Rezultat poslovanja utvruje se kao razlika izmeu ukupnih prihoda i ukupnih rashoda drutva za osiguranje.

Iz ostvarene dobiti odnosno vika, drutvo za osiguranje naknauje porez na dobit, odnosno viak, a ostatak predstavlja nerasporeenu dobit odnosno viak.

Drutvo za osiguranje nerasporeenu dobit, odnosno viak iz ranijih godina rasporeuje prema sledeem redosledu:

1. za pokrie gubitka, odnosno manjka iz ranijih godina,2. za izdvajanje u rezerve,3. za druge namjene utvrene statutom drutva.

Drutvo za osiguranje pokriva gubitak, odnosno manjak iz ranijih godina prema sledeem redosledu, iz:

1. nerasporeene dobiti, odnosno vika,2. rezervi,3. osnovnog kapitala.

33

4.4 Tehniki rezultatTehniki rezultat je jedan od najvanijih pojmova u osiguranju. Utvreni tehniki rezultat je bitan i za osiguravaa i osiguranika. Osigurava, dugorono posmatrano, ne moe da posluje sa negativnim tehnikim rezultatom, s obzirom da to znai da je iznos koji isplauje po osnovu teta vei od iznosa koji ubira po osnovu premija osiguranjaU zavisnosti od postignutog tehnikog rezultata u odreenim granama osiguranja, za svakog osiguranika se odobravaju bonusi u obliku snienja premije, odnosno malusi u obliku doplatkaPostoje dva osnovna oblika tehnikog rezultata - tekui tehniki rezultat i mjerodavni tehniki rezultat.

Tekui tehniki rezultat se izraunava tako to se iznos likvidiranih teta u tekuoj godini podijeli sa iznosom fakturisane tehnike premije u tekuoj godini i tako dobijeni iznos pomnoi sa 100(dakle u %).

Znaajnije je utvrditi visinu mjerodavnog tehnikog rezltata, koji se dobija kada se iznos mjerodavnih teta podijeli sa iznosom mjerodavne tehnike premije u samopridraju i pomnoi sa 100, a to sve rezultira odgovarajuim procentom.Mjerodavna tehnika premija u samopridraju, i to u svakoj vrsti neivotnih osiguranja i ukupno za sve vrste, jeste tehnika premija u samopridraju ostvarena u tekuoj godini, uveana za iznos tehnike premije u samopridraju obraunate na kraju prethodne godine i umanjena za iznos tehnike prenosne premije u samopridraju obraunate na kraju tekue godine. Mjerodavne tete u samopridraju, i to u svakoj vrsti neivotnih osiguranja i ukupno za sve vrste, jesu ukupno rijeene tete u samopridraju u toku tekue godine, uveane za iznos ukupno rezervisanih teta u samopridraju na kraju tekue godine i umanjenje za iznos rezervisanih teta u samopridraju na kraju prethodne godine i za iznos naplaenih regresa u toku tekue godine. Mjerodavne tete sadre i trokove u vezi sa reavanjem i isplatom tih teta.

34

5. Izvori prava u osiguranju

5.1 Regulativa djelatnosti osiguranja Potreba za postojanjem pravila igre koja odreuje drava u cilju usmjeravanja, kontrole i

korekcije sprovoenja djelatnosti osiguranja od strane osiguravaa naroito je naglaena u novije vrijeme i kontinuirano se uveava sa privrednim i drutvenim razvojem kao i razvojem same djelatnosti osiguranja. Kupovinom osiguravajueg pokria, osiguranici kupuju obeanje budueg plaanja, odnosno obeteenja u sluaju da se teta desi, to implicira da se osiguranje bazira na povjerenju. Bez povjerenja javnosti u instituciju osiguranja ne moe doi do razvoja osiguranja, o emu svjedoi i primjer trita osiguranja u Crnoj Gori, koje je, zahvaljujui uzdrmanom povjerenju graana u instituciju osiguranja tokom devedesetih godina dvadesetog vijeka, nedovoljno razvijeno u tim godinama. Imajui navedeno u vidu, jasno je da je uloga drave da obezbijedi zatitu povjerenja graana u instituciju osiguranja, to se ostvaruje putem regulacije djelatnosti osiguranja.Kljuni razlozi regulacije djelatnosti osiguranja su usmjereni u pravcu zatite osiguranika kao potroaa a obuhvataju:

spreavanje nesolventnosti osiguravajuih drutava,

zatita osiguranika zbog manjeg znanja i pregovarake snage u odnosu na osiguravae,

obezbeenje pravinih premija osiguranja imajui u vidu nesavrenost mehanizma trinog regulisanja premija

Iz samog odreenja pojma regulacije djelatnosti osiguranja vidi se da ona poiva na tri nivoa ili mehanizma: normiranja pravila putem zakona, sprovoenje zakona i tumaenje pravila putem sudova. U Crnoj Gori, sprovoenje zakona, odnosno superviziju djelatnosti osiguranja obavlja Agencija za nadzor osiguranja.

5.1.1 Oblasti regulacije djelatnosti osiguranjaOblasti koje ine predmet regulacije djelatnosti osiguranja obuhvataju:

osnivanje osiguravajuih drutava;

determinisanje dozvoljenih organizacionih oblika;

solventnost;

35

primjena raunovodstvenih standarda u procjeni imovine i obaveza;

premije osiguranja;

trino ponaanje ukljuujui korporativno upravljanje, nivo konkurentnosti i licenciranje posrednika i zastupnika u osiguranju i

oporezivanje i izlazak sa trita, ukljuujui likvidaciju, restruktuiranje i izlazak iz pojedinih segmenata poslova osiguranja.

Dakle, iz navedenog se jasno vidi da se oblasti regulacije mogu razvrstati u dvije kljune kategorije: obezbjeenje solventnosti i uspostavljanje reda na tritu osiguranja.

5.1.2 Zakon o osiguranju kao najvaniji izvor pravaZakoni o osiguranju uobiajeno sadre odredbe kojima se regulie veina ili sve od sledeih oblasti:

osnivanje i dobijanje dozvola za obavljanje poslova osiguranja,

dobijanje dozvola za rad posrednika i zastupnika u poslovima osiguranja,

obavjetavanje o visini ostvarenih premija,

odobravanje tarifa premija,

obavjetavanje o i dobijanje saglasnosti za formu i sadraj promotivnog materijala i polisa osiguranja,

regulisanje neautorizovanog obavljanja poslova osiguranja i primjene praksi nepravinog trinog ponaanja koje ugroavaju konkurentnost ili utiu na mogue prevare osiguranika,

finansijsko izvjetavanje, nain ispitivanja finansijskog stanja i drugi finansijski zahtjevi,

pitanja vezana za postupak sanacije, steaja i likvidacije osiguravajuih drutava, posrednika i zastupnika i agencije za pruanje drugih usluga u osiguranju,

36

pitanja vezana za nain formiranja i korienja sredstava garantnog fonda,

oporezivanje osiguravajuih drutava i poslova osiguranja.

Prvi pisani trag o regulaciji djelatnosti osiguranja u Crnoj Gori datira iz 1904. godine. Dananji zakonski okvir koji se odnosi na djelatnost osiguranja ine brojni zakoni od kojih je najznaajniji Zakon o osiguranju, usvojen 2006 godine a veoma znaajni su i Zakon o obaveznom osiguranju u saobraaju, usvojen 2007 godine, Zakon o obligacionim odnosima, usvojen 2008 godine, Zakon o steaju i likvidaciji drutava za osiguranje, usvojen 2007 godine. Dakle, prekretnicu u razvoju trita osiguranja u Crnoj Gori predstavljalo je usvajanje Zakona o osiguranju 2006. godine i dodjeljivanje nadlenosti supervizije Agenciji za nadzor osiguranja, koja je osnovana tokom 2007 godine kada je formiran Savjet agencije.

Zakonom je izvrena podjela svih vrsta osiguranja u dvije grupacije ivotna i neivotna osiguranja a on se odnosi na ona osiguranja kod kojih vai princip dobrovoljnosti dok se obavezna osiguranja u saobraaju i druga obavezna osiguranja obavljaju u skladu sa posebnim zakonom o obaveznom osiguranju. Precizno su odreeni minimalni novani iznosi osnovnog kapitala za osnivanje osiguravajuih drutava i to: za ivotna osiguranja 800.000 eura, za osiguranje od nezgode i dobrovoljno zdravstveno osiguranje 500.000 eura, za obavezno osiguranje u saobraaju 1.250.000 eura, za ostala osiguranja imovine, ukljuujui osiguranje vozila kasko 1.000.000 eura, za sve vrste neivotnih osiguranja 2.250.000 eura i za obavljanje poslova reosiguranja 2.000.000 eura.

Od izuzetnog znaaja za funkcionisanje trita osiguranja u Crnoj Gori je i Zakon o obligacionim odnosima usvojen 2008 godine

5.1.3 Globalizacija poslovanja i regulativa

Paralelno sa procesom globalizacije svjetske ekonomije dolazi i do globalizacije poslova osiguranja i reosiguranja. Naime, poznato je da upravljanje rizikom osiguravajua drutva ostvaruju primjenom statistike i teorije vjerovatnoe pri emu odstupanja od srednjih vrijednosti, koja se javljaju kao posledica promjene ekonomskih uslova, socijalne klime, efekata okruenja i dr., ona kompenzuju disperzijom rizika u vremenu, prostoru, po vrstama osiguranja itd. Upravo prostorna disperzija rizika dovodi do potrebe prekogranine saradnje.Konvergencija regulatornih okvira u razliitim zemljama moe unaprijediti proces globalizacije jer se time, izmeu ostalog, smanjuju trokovi usaglaavanja sa regulatornim zahtjevima u razliitim zemljama.

5.1.3.1 Usklaivanje propisa o osiguranju u EUProces pribliavanja nacionalnih zakonodavstava zemalja lanica EU tekao je postepeno. Posle mnogo prelaznih faza, postojanje jedinstvenog trita osiguranja na nivou EU postalo je stvarnost. Direktivama i uredbama Skuptine i Savjeta Evropske unije razrijeeni su najprije teritorijalni problemi obavljanja poslova osiguranja u okviru EU u cjelini, da bi se zatim u drugom dijelu osiguranje sporadino pominjalo u vezi sa drugim zajednikim poslovima od