Predavanje, marec 2006, Varaţdin

mag. Denis Topolnik,

KGZS - Zavod Maribor

Organiziranost proizvoĊaĉa povrća u EU i Sloveniji

UREDBA VIJEĆA (EU) br. 2200/96od 28. listopada 1996

o zajedniĉkoj organizaciji trţišta voća i povrća

Uredba o ureditvi trga s svežim sadjem in zelenjavo,

(Uradni List RS, št. 10/05)

Ciljevi Uredbe Vijeća br. 2200/96:

Opskrba potrošaĉa s kvalitetnim povrćem,

Dosegnuti ravnoteţu izmeĊu ponude i potraţnje (osiguravanje optimalnih prihoda proizvoĊaĉa),

Koncentracija ponude i trţenja,

Stabilizacija prodajnih cijena (smanjivanje oscilacija cijena kroz godinu),

Smanjivanje proizvodnih troškova,

Potpora primjerenijem naĉinu proizvodnje, oĉuvanje biološke razliĉitosti itd.

Uredba Vijeća, br. 2200/96, predstavlja okvir za buduća poglavlja pri proizvodnji

voća i povrća:

klasifikacija proizvoda,

organizacije proizvođača – status pravne osobe,

međuregionalne organizacije i sporazumi,

intervencije,

trgovina s trećim zemljama,

nadzor na razini država i Evropske unije,

općenite odluke.

SLO tržište - neplanirana proizvodnja i meĎusobna

konkurencija

Trţni viškovi

Oscilacija otkupnih cijena unutar godine

Niske prosjeĉne otkupne cijene domaćeg povrća

Visok uvoz povrća u Sloveniju (cca. 100% trţnih koliĉina)

Slovensko trţište svjeţim povrćem

(2000-2003)

Proizvodnja povrća u Sloveniji

= 60-80.000 tona

Uvoz povrća u Sloveniju

= preko 60.000 tona

Proizvodnja i uvoz rajĉice unutar godine

j an feb mar apr maj j un j ul av g sep okt nov dec

35%65%

Grafikon: Ocjena dinamike uvoza rajĉice u Sloveniju unutar godine, odnos uvoza (2001 – 2003) i ocjene SLO

proizvodnje (2000)

Posebnosti pri uvozu rajĉice

Uvoz raste od poĉetka godine – višak se javlja u srpnju –poćetak domaće proizvodnje

KONKURENCIJA U TRENUTKU MASOVNE PROIZVODNJE U SLOVENIJI (srpanj- do kraja kolovoza)

• do 30% godišnjih uvezenih koliĉina rajĉice, uvozi se u tom razdoblju

Cijene rajĉice na slovenskom trţištu u 2003 godini

Cijena uvezene rajĉice iz Španjolske (prosjeĉno), zajedno cca. 30% svih uvezenih koliĉina

= 189,3 SIT (0,79 EUR)/kg

Cijena otkupa u Sloveniji (SURS – zabiljeţen podatak, nije reprezentativno –orijentacija)

=150,9 SIT (0,63 EUR) /kg

Količine i prosječne cijene kroz godinu uvezene rajčice s obzirom na zemlju porijekla od

2001 do rujna 2003 i usporedba sa podacima Slovenije

*uradno zabeležen odkup večine slovenskih zadrug in trgovskih podjetij (vir: SURS)

Indeks je relativno število, s katerim prikažemo razmerje med dvema istovrstnima podatkoma. Indeks izračunamo tako, da vrednost, ki jo hočemo spremeniti v indeks, delimo z bazno vrednostjo. Primer: (Leto 2001) 121,44 (slo. Odkup) / 256,89 (bazna vrednost Viator & Vector) = 0,47 (indeks)

Leto 2001 2002 2003 (do sept.)

Enota kg % SIT/kg indeks kg % SIT/kg indeks kg % SIT/kg indeks

Italija4.108.00

037,19 115,74 0,45

3.280.393

30,72 132,53 0,42.262.89

422,85

Španija3.363.50

630,45 196,13 0,76

2.483.082

23,25 176,41 0,542.978.58

230,08

Turčija1.654.85

614,98 258,82 1,01

2.257.327

21,14 331,16 1,011.407.96

814,22

Makedonija

765.742 6,93 132,95 0,521.627.09

915,24 164,44 0,5

2.060.574

20,81

Ostale države

3.574.156

32,36 132,95 0,524.916.47

846,03 157,41 0,48

4.661.093

47,07

Skupni uvoz

11.045.662

10010.679.9

53100

9.902.569

100

Ocena slovenske

tržne pridelave*

**

5.994.000

1005.994.00

0100

5.994.000

100

Skupni uvoz

11.045.662

64,8210.679.9

5364,05

9.902.569

62,29

Slo-tržna pridelava*

**

5.994.000

35,185.994.00

035,95

5.994.000

37,71

Veletržnica Viator&Vect

or

(Rudnik)

256,88 1 328,84 1 289,06 1

Slo-odkup*

121,44 0,47 103,56 0,31 135,56 0,47

***tržna pridelava v letu 2000, ocenjena na osnovi podatkov o površinah (vir:SURS)

Proizvodnja i uvoz paprike unutar godine

Grafikon 3: Ocjena dinamike uvoza paprike u Sloveniju unutar godine, odnos uvoza (2001 – 2003) i ocjene SLO proizvodnje

(2000)

j an feb mar apr maj j un j ul av g sep okt nov dec

49%

51%

Posebnosti pri uvozu paprike

Uvoz se provodi kroz ĉitavu godinu - raste do rujna (preko 3.000 tona - uvoz u rujnu - 1/3 godišnjeg uvoza)

KONKURENCIJA U TRENUTKU MASOVNE PROIZVODNJE U SLOVENIJI

Domaća masovna proizvodnja krajem srpnja do sredine rujna

(u tom razdoblju se uveze 50-56% godišnje koliĉine paprike)

Najveĉe koliĉine se uvoze u mjesecima: kolovoz, rujan i listopad

(70-76% godišnjeg uvoza)

Cijena paprike na slovenskom trţištu u 2003 godini

Cijena uvezene paprike (u prosjeku)

= 181,5 SIT(0,76 EUR)/kg

Cijena otkupa u Sloveniji (SURS –zabiljeţen podatak, nije reprezentativno – orijentacija)

= 133,2 SIT(0,56 EUR)/kg

Leto 2001 2002 2003 (do sept.)

Enota kg % SIT/kg indeks kg % SIT/kg indeks kg % SIT/kg indeks

Italija 877.342 13,57 223,1 0,611.038.30

617,97 177,88 0,42 732.655 15,46 277,56 0,66

Madžarska

1.123.369

17,37 202,08 0,552.029.71

335,14 169,6 0,4 949.318 20,03 177,88 0,43

Makedonija

2.223.545

34,39 113,93 0,31 437.325 7,57 125,86 0,3 903.333 19,06 92,68 0,22

Srbija in Črna Gora

934.041 19,71 100,94 0,24

Španija 984.723 15,23 305,41 0,83 882.137 15,27 248,83 0,59 621.944 13,12 266,81 0,64

Turčija 487.147 8,43 119,37 0,28

Ostale države

1.257.567

19,45 126,96 0,35 902.200 15,62 131,76 0,31 598.543 12,63 143,42 0,34

Skupni uvoz

6.466.546

100 175,75 0,485.776.82

8100 177,05 0,42

4.739.834

100 169,21 0,4

Ocena slovenske

tržne pridelave

***

6.008.000

1006.008.00

0100

6.008.000

100

Koliĉine i prosjeĉne cijene kroz godinu uvezene paprike s obzirom na zemlju porijekla od 2001 do rujna 2003 i usporedba sa podacima Slovenije

Skupni uvoz

6.466.546

51,905.776.82

849,08

4.739.834

44,16

Slo-tržna pridelava

***

6.008.000

48,166.008.00

050,98 6.008.000 55,90

Veletržnica

Viator&Vect

or

(Rudnik)

367,05 1 421,06 1 417,89 1

Slo-odkup*

102,99 0,28 120,96 0,29 126,22 0,3

*uradno zabeležen odkup večine slovenskih zadrug in trgovskih podjetij (vir: SURS)

***tržna pridelava v letu 2000, ocenjena na osnovi podatkov o površinah (vir:SURS)

POSLJEDICE VEĆIH UVOZNIH CIJENA

1. NEADEKVATNA PRODAJNA STRATEGIJA DOMAĆIH PROIZVOĐAĈA

INDIVIDUALNA, NEORGANIZIRANA PROIZVODNJA I PRODAJA POVRĆA

DOMAĆE POVRĆE JE U VELIKOJ MJERI NEPRIPREMLJENO ZA TRŢIŠTE (oprano, sortirano, pakirano,…)

POVRĆE IZ UVOZA JE UGLAVNOM ZA SVJEŢU UPOTREBU - DOMAĆE U VISOKOM POSTOTKU SE PRERAĐUJE

2. POVEĈAN UVOZ U RAZDOBLJIMA SMANJENE DOMAĆE PROIZVODNJE I POVEĆANE POTRAŢNJE

Potreba za investiranjem u plastenike, staklenike, hladnjače, …

Organiziranost slovenskih povrćara prije i nakon pristupa Slovenije u EU

Organizirana proizvodnja u SLO

Udio organizirane proizvodnje povrća u Sloveniji (2004) iznosi

10-15%

Više od 300 proizvoĊaĉa, s više od 50.000 tona povrća - samostalno na trţištu

Izuzetna rascjepkanost ponude

Organizirana proizvodnja u SLO

U 2001 je bilo u Sloveniji preko 38 zadruga, koje su osiguravale veći dio spomenutih

10-15%

tako zvane organizirane proizvodnje.

Spomenutih 10-15% predstavlja cca. dobrih 10.000 tona povrća.

Izuzetna rascjepkanost ponudbe

STANJE POSLOVNE ORGANIZIRANOSTI

POVRĆARA

u Sloveniji i EU

Država Udio organizirane prodaje povrća u

poćetku devedesetih (%)

Danska 90

Nizozemska 82

Nemčija 55-65

Francija 35

Avstrija 60-70

Slovenija *11

* 2001 – zadruge članice Zadružne zveze RS

2002/2003

Organizacija proizvoĎača

broj članova

Prosječna površina u

ha na člana

Proizvod.

(u tonama)

Godišnji promet (u 000 EUR)

EUR/kg prosjek

LGV Frischgemüse Wien

140 2,3

(pokrite) 0,7

47.000 37.000

OP 4,1% = 1,5 mio

0,78

OP Avstrijske štajerske

300 *13.000 6.000

Mechelse Veilingen (Belgija)

1.400 270.000 217.000 0,8

Pfalz markt (Njemaĉka)

2.000 7 109.548 62.532 0,57

Slovenske zadruge

500-1.000

* Ocena

DVA NAĈINA PRODAJE POVRĆA U EU:

• BURZA

• PREKO KOMERCIJALISTA

Pfalz markt (Njemaĉka)

PRODAJA PREKO BURZE (ispod 100%)

• povrće se proda dok je još na njivi.

Mechelse Veilingen (Belgija)

PRODAJA PREKO BURZE (100%)

• Prodaja povrća, koje je dopremljeno u sabirni centar

Mechelse Veilingen (Belgija)sabirni center

Mechelse Veilingen (Belgija)sabirni center

Mechelse Veilingen (Belgija)burza

Mechelse Veilingen (Belgija)robna markica

Stanje na belgijskom trţištu prije pristupa (1950)

Individualan nastup povrćara -posljedice sliĉne kao u Sloveniji trenutno:

• podreĊeni poloţaj proizvoĊaĉa.

S trţnom organiziranošću su ostvarili, da cijene odreĊuje trţište a ne trgovci!!! (B. Stas, mark&comm

manager, Mechelse Veilingen 2003)

LGV Frischgemüse Wien

KLASIĈNA PRODAJA

PREKO KOMERCIJALISTA (100%)

• Prodaja povrća, koje je dopremljeno u sabirni centar

LGV Frischgemüse Wiensabirni centar

LGV Frischgemüse Wienrobna markica

Tko ubire veći dio zarade -SLO?

Veletrgovci i drugi posrednici

- trgovina

Utemeljenost: meĊusobna konkurencija povrćara i slovenskih

zadruga i sniţavanje cijena

Oĉekivanja u EU

Koncentracija trgovaĉkih lanaca (strateška povezivanja, preuzimanja,…)

Zahtjevi za većom koliĉinom povrća kontinuirano kroz godinu

Te zahtjeve će individualni povrćari i SLO zadruge sadašnjih mogućnosti sve teţe pratiti

Ispadanje iz trgovaĉkih lanaca - gubitak trţišta

NOVI TRŢNI PRISTUPI U SLOVENSKOM POVRĆARSTVU

POVEĆANJE STUPNJA ORGANIZIRANOSTI POVRĆARA

Koncentrirano planiranje proizvodnje

Terminsko usmjeravanje proizvodnje – iskoristiti mogućnosti raznolikosti Slovenije (primorska -ostala Slovenija)

Popunjavanje trţnih redova - smanjenje uvoza povrća u Sloveniju

Povećanje vrijednosti domaćeg povrća - kroz uvoĊenje robne marke (proizvodne markice)

Prijedlog optimalne organiziranosti u okviru “europskih” zadruga

Trţno povezivanje povrćara – ne individualni nastupi,

Uspostavljanje, ili ustanovljavanje specijaliziranih zadruga (po uzoru EU),

Zadruge dovoljnog (ĉim većeg) obujma proizvodnje, gledajući izhodište u Sloveniji i šire u prostoru, meĊusobno povezane,

Vlasništvo spomenutih zadruga u rukama povrćara,

ProizvoĊaći moraju na zadrugu gledati kao na svoje poduzeće a ne kao na poslovnog partnera

PIKAPOLONICA GIZ

Vinarska ul. 14, 2000 Maribor

Zdravo polje,

z.o.o.Podravske vrtnine,

z.o.o.

Zdrav vrt,

z.o.o.

Subjekt…n

KGZS - Zavod

Maribor, …ZDRUŽENJE ZA INTEGRIRANO PRIDELAVO

ZELENJAVE SLOVENIJE

Shema 1: shema poslovne organiziranosti članov Združenja

Vrtovi panonski,

z.o.o.

Udruţenje za IP povrća Slovenije

Inicijator osnivanja Pikapolonice GIZ,

Nudi GIZ-u pored KGZS - Zavod Maribor strukovno - tehniĉku pomoć,

Uvodi robnu markicu, koju takoĊer upotrebljavaju ĉlanice GIZ-a – preko povrćara, koji su takoĊer ĉlanovi udruţenja.

ROBNA MARKA - zaštitni znak

PIKAPOLONICA GIZVinarska 14, Maribor

• Osnovana 9.4.2004, sjedište u Mariboru

• Osnivaći su tri zadruge (specijalizirane povrćarske)

• Razvoj GIZ-a je podrţan od strane udruţenja i struĉnih sluţbi KGZS Zavod Maribor (struĉnjaci, struĉna potpora, financijske garancije,…)

PIKAPOLONICA GIZVinarska 14, Maribor

Glavni ciljevi GIZ-a:• jedinstvena prodaja povrća, • jedinstvena opskrba ĉlanica (zadruga) s

raznim stvarima (repromaterijal, raĉunovodstvo,… minimiziranje str.)

• struĉni servis ĉlanicama, pri traţenju investicijskih sredstava,

• skupljanje i razmjena trţnih informacija (TIS),

• kontakti s kupcima i zajedniĉka promocija.

Financiranje Pikapolonice GIZ i ĉlanica –

zadruga 1.

Osoblje, koje radi na zadrugama i

Pikapolonici GIZ, sredstva za rad

osiguravaju na trţištu sami (u okviru

udruţenja i KGZS – Zavod Maribor:

projekti, donacije,…)

Financiranje Pikapolonice GIZ i ĉlanica –

zadruga 2.

Za plaće osoblja, koje radi na zadrugama i

Pikapolonici GIZ, ostanu sredstva, koja bi

inaĉe - kod samostalnog izlaska na trţište

samog povrćara – uzeli poslovni partneri

(trgovci - dobavljaĉi i voditelj prijema robe,

knjigovoĊa,…)