1.Objasnite pojam istraivanja i znanstvenog istraivanja? -Pojam istraivanje vrlo je rastezljiv i mnogostruko eksplikativan. Istraivanjem zovemo sistematsko traganje za injenicama iz kojih se mogu izvui izvjesna znanstvena naela i zakonitosti.(ami). Znanstveno istraivanje djelatnost otkrivanja i dokazivanja znanstvenih istina pomou odreenih metoda. Razlike izmeu pojmova istraivanje i znanstveno istraivanje sastoje se u tome to izraz istraivanje obuhvaa openito sve naine rjeavanja znaajnih teorijskih i praktinih problema, a pojam znanstveni menadment odnosi se na onu vrstu istraivanja koja se temelji na zakonima logike i iji su rezultati u najveem broju sluajeva mogu mjeriti. 2.Navedite bar jednu definiciju znanosti? -Znanost je zajedniko,koherentno, organizirano i sistematizirano znanje ljudskoga roda. -Znanou obino nazivamo sreeno, sistematizirano i provjereno saznanje o neemu,postignuto metodinim,paljivim i savjesnim istraivanjem i razmatranjem. -Znanost je oblik ljudske aktivnosti pomou koje ovjeanstvo stjee sve vee i tonije znanje i razumijevanje prirode,njene prolosti,sadanjosti i budunosti, kao i sve veu sposobnost da se prilagodi svojoj okolini i da ju mijenja,a i sto tako da mijenja i svoje vlastite karakteristike. 3.to je zapravo znanost? Koje su njene temeljne odrednice? -Pouzdano bi se moglo rei da je znanost,tj. znanstveni rad otkrivanje novoga,onog to do to ga asa nije nikome bilo poznato. Znanost ine rezultati, zakoni do kojih se dolazi putem istraivanja. 4. U kakvoj su svezi situacija i istraivanje? -Svako istraivanje odgovara odreenoj situaciji. Budui da se situacija mijenja,to se mora mijenjati i istraivanje. Npr. ako istraujemo gubitak u jednom trgovakom drutvu, onda ga moramo promatrati dinamiki, to znai tijekom godine situacija moe biti drukija ali se i veliina, kao i uzroci gubitka,mijenjaju. Iz ovoga se moe zakljuiti da istraivanje djeluje takoer na situaciju,kao to situacija djeluje na istraivanje. Istraivanje daje upute za preobrazbu situacije. 5. Pomou kojih elemenata moemo opisati istraivanje kao sustav? -Istraivanje kao sustav moemo opisati pomou ovih elemenata: 1.Radni zadatak-Kao primjer radnog zadatka navodimo utvrivanje postojee organizacije proizvodnje i projektiranje nove organizacije proizvodnje u nekom poduzeu. 2.Ulaz- Prikupljeni materijal o organizaciji predstavlja ulaz 3.ovjek,grupa,tim(ljudi)-Trei element predstavljaju istraivai organizacije proizvodnje 4.Sredstva rada-posebne tiskanice,anketni upitnik, kronometar,kompjutor. U nekom istraivanju druge vrste to se moe biti ciklotron,mikroskop, teleskop itd. 5.Tijek istraivanja(rada)-to su faze istraivanja. 6.Utjecaj okoline-Razne smetnje ili neke odreene veliine, te pretpostavke, koje treba potivati(npr.eljena tonost rezultata) jesu utjecaji okoline. 7.Izlaz-To je rjeenje problema. Svrha je istraivanja poboljanje organizacije proizvodnje, tj.projektiranje nove organizacije proizvodnje. 6.O kojim ulogama govori Gill u drutvenim istraivanjima? -Gill definira drutvena istraivanja kao spoznajnu djelatnost analize i rasuivanja koja se zbivaju u praksi na jednom praktinom i stvarnom problemu i prethode odreenom zahvatu u stvarnosti.

7.Tko je subjekt,tko objekt a tko naruitelj(korisnik )istraivanja? a)Subjekt- istraivanja je osoba ili grupa,odnosno tim koji posjeduje odreena znanja i tehnike, prihvaa dunosti,tj.preuzima zadatak da obavi odreeno istraivanje koje predvia upravo uporabu tih znanja i tehnika. Najee se radi o znanjima koja su objektu istraivanja potpuno nepoznata. Subjekt posjeduje zbog toga odreenu mo,strunu mo.Nedostaje mu materijalna mo,tj.mo da odluuje i ostvaruje. b)Objekt-istraivanja je najee ovjek bilo koji graanin,bilo koji radnik koji nema znanja o emu se radi, i tako je u pasivnoj ulozi. Gill oznaava objekt kao protagonista bez moi. Objekt ne prvi razlike izmeu subjekta i naruitelja. Nuno je da objekt istraivanja bude upoznat sa svrhom i ciljevima istraivanjima. c)Naruitelj-pojedinac,skupina,ili organizacija,kojemu su potrebne informacije o objektu kako bi o njemu donio odreene zakljuke i oduke. kada je istraivanje zavreno naruitelj je taj koji se njime koristi. on ujedno moe biti i objekt istraivanja. 8.Prikaite odnos subjekta,objekta, i korisnika u procesu istraivanja crteom? Protumaite crte? Subjekt, strunjak(mo)

Objekt, zaposlenici, organizacija

Korisnik zaposlenici institucija

9.to je cilj idejnog projekta? -Cilj idejnog projekta je donoenje: 1.odluke o prihvaanju koncepcije istraivanja 2. odluke o financijskim ulaganjima i trokovima potrebnim za izvedbeni projekt i njegovu primjenu u praksi 10.Koja je svrha idejnog projekta? -Svrha idejnog projekta je da menadmentu,odnosno nadlenim organima upravljanja u organizaciji(upravni odbor,uprava) i drugim naruiteljima,odnosno njihovim organima upravljanja prui sve relevantne informacije neophodne za donoenje navedenih odluka. 11.Opiite cilj izvedbenog projekta? -Cilj je izvedbenog projekta istraivanja da omogui realizaciju istraivanja bez potekoa. Prilikom izrade izvedbenog projekta istraivanja neophodno je odrediti i odgovorne izvritelje poslova i aktivnosti,te ostale pojedince i organe koji e se u bilo kojoj ulozi angairati n realizaciji projekta. Mora se odrediti i mjesto obavljanja pojedinih aktivnosti i izvore prikupljanja informacija.

12.Znanastveni karakter organizacije nije vie sporan, ali je sporno kojem znanstvenom podruju ona pripada. to vi mislite o tome?

13. Zato se klasifikacija danas prvenstveno upotrebljava? - Klasifikacija se danas upotrebljava za: odreivanje matinosti glede registracije znanstvene organizacije za obavljanje znanstvenoistraivake djelatnosti odreivanje matinosti glede registracije organizacije za obavljanje znanstvenonastavne djelatnosti odreivanje prava na organizaciju poslijediplomskog studija i provoenje znanstvenonastavne djelatnosti provoenje postupka stjecanja doktorata znanosti provoenje postupak izbora u znanstvenoistraivaka zvanja provoenje postupaka nostrifikacije diploma steenih u inozemstvu te ekvivalencije formiranje matinih komisija 14. Koje nazive osim sintagme klasifikacije znanosti danas susreemo u praksi? -Osim sintagme klasifikacija znanosti u praksi susreemo jo i ove: sistematizacija znanosti, taksonomija znanosti, katalog znanosti i znanstvena karta. 15. Koja znanstvena podruja poznajete? -Znanstvena podruja su: 1.Prirodne znanosti 2.tehnike znanosti 3. Biomedicina i zdravstvo 4.Biotehnke znanosti 5.Drutevene znanosti 6.Humanistike znanosti 16.Na koje grane se dijeli polje ekonomije? -Polje ekonomije se dijeli na: 1.ekonosmka poduzetnitva 2.financije i fiskalna politika 3.kvantitativna ekonomija 4.menadment i upravljanje 5.meunarodna ekonomija 6.opa ekonomija 17.S obzirom na svrhu i razinu,odnosno prema vrsti oekivanog rezultata,danas znanstvena istraivanja obino dijelimo na tri odnosno etiri skupine?Koje su to skupine? -S obzirom na svrhu i razinu istraivanja odnosno prema vrsti oekivanog rezutata, danas znanstvena istraivanja obino dijelimo u 3 skupine i to ovako: 1.Fundamenatalna(bazna,temeljna,osnovna,ista)istraivanja:

a)Fundamentalna neusmjerena istraivanja b)Fundamentalna usmjerena istraivanja 2.Primjenjena istraivanja 3.Razvojna istraivanja 1.Fundamentalno istraivanje je ono koje ukljuuje istraivake projekte koji predstavljaju originalno ispitivanje za napredak znanja i koja nemaju specifine komercijalne ciljeve. a)Fundamentalna neusmjerena istraivanja imaju uglavnom individualno obiljeje,jer ga u pravilu obavlja jedan struni ili ili znanstveni radnik koji sam i izabire predmet istraivanja b)Fundamentalna usmjerena istraivanja-jesu ona koja takoer nisu u p'rvi mah aplikativna.ali su ipak orijentirane na praktine probleme. Ona mogu imati pojedinano ili timsko obiljeje , s tim da je izbor predmeta istraivanja ogranienim odreenim znanstvenim podrujem. 2.Primjenjeno istraivanje ukljuuje istraivake projekte koji odravaju ispitivanja usmjerena prema otkrivanju novog znanstvenog znanja i koji imaju specifine komercijalne ciljeve u odnosu bio na proizvod ili proces. 3. Razvojna istraivanja iskljuuju kontrolu kvalitete i rutinska testiranja proizvoda. Razvojna istraivanja oznaavaju posljednju fazu u procesu istraivanja. 18.to je to UDK(Univerzalna decimalna klasifikacija)? -UDK-najrairenija klasifikacija u svijetu i Hrvatskoj. Ova klasifikacija je univerzalna jer obuhvaa cjelokupnu oblast ljudskog znanja,a decimalna jer se u svojoj strukturi slui decimalnom podjelom. 19.Kako izgleda podjela prema UDK? -Osnovna podjela prema UDK izgleda ovako: 0.Openito.Znanost i znanje. Organizacija. Informacija. Dokumentacija. Knjiniarstvo. Institucije. Publikacije 1.Filozofija. Psihologija 2. Religija. Teologija 3.Drutvene znanosti. Statistika. Politika. Ekonomija. Trgovina. Pravo. Vlada. Vojni poslovi. Socijalna skrb. Osiguranje. Obrazovanje. Folklor. 4.(slobodna skupina) 5.Matematika. prirodne znanosti 6.Primijenjene znanosti. Medicina. Tehnika/tehnologija 7. Umjetnosti. Rekreacija. Zabava. Sport. 8.jezici. Lingvistika. knjievnost 9. geografija. Biografije. Povijest 20. Objasnite ulogu i znaenje organizacije u ovjekovu ivotu? -ovjek nije nikada mogao a ni danas nemoe bez organizacije. Ne moe ivjeti sam za sebe izoliran od drugih. Organizacija poinje s pojavom ovjeka. ovjek je okruen organizacijama odnosno on se nalazi u njima. Sve svoje radne i ivotne probleme ovjek rjeava zajedniki s drugim ljudima u organizaciji. ovjek mnogo vremena provodi u organizacijama. ovjek je za organizaciju stalno vezan i to u svakom trenutku svoga ivota. 21.to mislite ima li situacija i vremenskog razdoblja kad ovjek nije vezan ni za jednu organizaciju? -Nema situacije ni vremenskog razdoblja kada ovjek nije vezan ni za jednu organizaciju.

22. Jeli znaenje organizacije ogranieno samo na ovjekovu gospodarsku djelatnost? -Znaenje organizacije nje ogranieno samo na ovjekovu gospodarsku djelatnost, ve na njegovu cjelokupnu radnu i ivotnu aktivnost. 23.Gdje je potrebna organizacija?Kada je potrebna organizaicija?Kome je potrebna organizacija? -Moe se postaviti, u vezi s organizacijom i nekoliko pitanja. Prvo:Gdje je potrebna organizacija? Odgovor je:Svuda! Jer i najmanji ureaj treba organsku iszgradnju. Drugo:Kada je potrebna organizacija?Uvijek! ovjek uvijek gradi neto novo,a svako novo treba svoj organski poredak. Tree:Kome treba organizacija?Svima! Jer mi ivimo u velikoj zajednici koja moe postojati samo ako se svako bie ukljui u nju kao lan organ. 24.Ima li organizacija i negativnu stranu? -Organizacija ima i negativnu stranu,koja prilino nepovoljno utjee na ovjeka,odnosno njegovo ponaanje, pogotovo ako mu je silom nametnuta. Organizacija ga u odreenoj mjeri sputava i dovodi u podreeni poloaj. Ona mu ponekad namee zadatke koji nisu u skladu s njegovim fizikim i umnim sposobnostima ili se protive njegovu poimanju rada. 25.Da bi mogla stei atribut znanosti koje je kriterije organizacija morala ispuniti? -Organizacija je morala ispuniti ove kriterije do bi postala znanost: Organizacija ima: -prednost promatranja i prouavanja -vlastite(posebne)metode istraivanja -svrhu,ciljeve i naela. Organizacija je: -otkrila -skupila -sredila i -prezentirala nove pojave. 26.Koji su nazivi u anglosaksonskoj literaturi za ono to obuhvaa sadraj organizacije? -U anglosaksonskoj literaturi najee se koriste ovi nazivi: Scientific Management(znanstveno upravljanje), Management Science(znanost o upravljanju) Management Theory(teorija upravljnja) 27.Koji se nazivi, vezano za organizaciju, koriste u Hrvatskoj? -U Hrvatskoj se najee upotrebljavaju nazivi: znanost o organizaciji, odnosno organizacijska znanost. 28.Jeli se organizacija afirmirala u svijetu kao znanstveno polje? -Organizacija se u svijetu afirmirala kao znanstveno polje, a njezine pojedine grane, ogranci i discipline ukljuene su u nastavne planove mnogih visokokolskih ustanova. Njom se bavi sve vei broj znanstvenih i strunih radnika u poduzeima,kolama, fakultetima, specijaliziranim institutima i drugim organizacijama. 29.Jeli znanstveni karakter organizacije sporan? -Znanstveni karakter organizacije nije sporan.

30.Jeli kod organizacije rije o znanosti ili se zapravo radi o zbirci rezultata veeg broja autonomnih manje-vie priznatih znanosti? Neki autori osobito iz ostalih znanstvenih podruja i polja postavljaju pitanje moe li se govoriti o znanosti ili se zapravo radi o zbirci vie maje priznatih znanosti, kao to su: fiziologija rada,psihologija rada, sociologija i higijena rada, fenomenologija, povijest, ekonomija, i pravo rada.mnogih dijelova matematike, logike,teorije informacija, teorije sustava, kibernetike, filozofije itd. Sigurno je da teorija organizacije u velikoj mjeri koristi plodove navedenih znanosti i njihovih disciplina, ali je sigurno i to da ih je u odreenoj mjeri ve amalgamirala. 31.to je znanstvena teorija?Koje su njene temeljne znaajke? -Znanstvena teorija je hipoteza koju smo privremeno prihvatili kao potvrenu i spremni smo je zastupati. Teorija je ope naelo, formula koja je izvedena iz oiglednosti, ali svakako ima privremeni karakter. 32.Objasnite znanstveni pristup? -Znanstveni pristup zahtijeva jasne pojmove. Termini(rijei i izrazi) kao jezini izrazi pojmova morali bi biti egzaktni, informativniji kako za znanstvenike,tako i za praktiare, i odnositi se na predmete koji se analiziraju. Na tim temeljima znanstvena metoda podrazumijeva utvrivanje injenica pomou promatranja. Podaci, injenice jesu sirovina svakoj znanosti. 33.Nacrtajte shemu znanstvenog pristupa?

34.Definirajte teoriju organizacije? -Teorija organizacije izrasla je iz neposredne ovjekove prakse,pa je stoga logino da su pojmovi i principi organizacije vezani uz tu praksu. Teorija organizacije pripada u teorije empirijskih znanosti koje se temelje na provjerenim iskustvenim uopivanjima i znanstvenih zakonima. Uzimajui kao opu definiciju teorije organizacije da je ona sustav temeljenih opih i posebnih pojmova, te i na odreeni nain poveznih opih i nunih iskustvenih sudova izraenih modelom o pojavama u organizaciji,onda moemo usmjeriti analizu na njena bitna obiljeja,a to su svrha i ciljevi, struktura i naini funkcioniranja. 35.to sve obuhvaa opa uloga teorije organizacije u znanstvenoj spoznaji? -Opa uloga teorije organizacije u znanstvenoj spoznaji obuhvatila bi prikupljanje empirijskih podataka i logiko objanjavanje pojava ili procesa u organizaciji koji se istrauju. Konkretnije istaknuta uloga teorije organizacije u svezi empirijskog istraivanja ogleda se u: -u odreivanju temeljne orijentacije znanstvenog istraivanja organizacije u cjelini i u istraivanju empirijski injeninog materijala -u izradi konceptualnih shema klasifikacije i sistematizacije podataka o promatranju pojava ili procesa u organizaciji -u zakljuivanju i generalizaciji injenine spoznaje

36.Prema kojim kriterijima razlikujemo osnovne vrste znanstvenih teorija? -Osnovne vrste znanstvenih teorija razlikujemo prema ovim kriterijima: a)prema predmetnoj oblasti(to su teorije raznih znanosti: organizacijske, informacijske, ekonomske, sociologijske, bioloke i druge teorije) b)prema strukturi teorije(razlikujemo teorije teorijskih znanosti, kakve su logika.matematika i teorije empirijskih znanosti kojima pripada veina drutvenih znanosti c)prema spoznajnom porijeklu(prema logiko-spoznajnom, odnosno prema teorijskom porijeklu razlikujemo:analitiko-deduktivne, empirijsko-induktivne, hipotetino-deduktivne i sloene teorije,kakva je veina znanstvenih teorija) d)po openitosti(razlikujemo najopenitije teorije,ope i posebne teorije) e)prema znanstvenoj utemeljenosti, odnosno prema strogosti(razlikujemo: teorije koje su samo,vie ili manje vjerojatne) 37.Koje vrste teorija razlikujemo u drutvenim znanostima? -U drutvenim znanostima razlikujemo dvije vrste teorija: a)empirijska teorija- govori o organizacija kakva ona jeste b)normativna teorija- govori o organizaciji kakva bi trebala biti 38.Opiite predmet znanosti o organizaciji? -Predmet znanosti o organizaciji jasno je odreen ve njezinim nazivom. Prema tome predmet je znanosti o organizaciji sama organizacija, odnosno njena organizacijska struktura,procesi u njoj i njeno funkcioniranje. Predmet prouavanja znanosti o organizaciji su pojave koje uvjetuju elemente, funkcije i procese u nekom organizacijskom sustavu. 39.Opiite predmet znanosti o organizaciji poduzea? -Organizacija poduzea predstavlja predmet istraivanja znanosti o organizaciji. U tom smislu znanost o organizaciji poduzea tretira organizaciju poduzea s dva apekta:sa strukturnog i s funkcijskog aspekta. Sa strukturnog aspekta znanost o organizaciji poduzea ne izuava promjene u faktorima procesa proizvodnje-to ine druge znanstvene discipline(ergonomija, ekonomija, tehnologija i druge)ve izuava promjenu i dinamiku promjena koje su inducirane promjenama u faktorima proizvodnje. Prema tome kada je rije o strukturnom aspektu predmeta znanosti o organizaciji poduzea,tada se moe kazati da ona izuava promjene drugog i treeg stupnja. S funkcijskog aspekta znanost o organizaciji poduzea izuava proces oblikovanja organizacije poduzea.Ona polazi od toga da svi procesi oblikovanja organizacije poduzea imaju neto zajedniko,neto to proizlazi iz odreenih opih naela organiziranja. 40.to je zadatak znanosti o organizaciji poduzea?

41.Opiite metode znanosti o organizaciji?

42.Navedite znaajke empirijskih metoda? -Empirijske metode sastoje se u koritenju steenih iskustava,vlastitih i tuih. Empirijske metode su lake od znanstvenih, jednostavnije i zato primamljivije u primjeni. Nisu u stanju obuhvatiti sve elemente sustava(proizvodnih,neproizvodnih niti optimalne odnose u njima). Empirijske organizacijske metode su nepotpune,pa samim tim ne mogu biti dovoljno racionalne. Predstavlja samo jednu fazu u njezinu razvoju. 43.Navedite znaajke znanstvenih metoda? -Znanstvena metoda ukljuuje sumnju u spoznaju i tako djeluje progresivno je neprekidno trai nove spoznaje. 44.Koje ope metode u znanosti o organizaciji poznajete? -a)induktivna b)deduktivna c)analiza d)sinteza e)opa teorija sustava(kao znanstvena metoda) f)metoda modeliranja 45.Opiite bar jednu znanstvenu metodu? -Sinteza-metodom sinteze neto se sastavlja.(gr.synthesis-sastavljanje),spaja,objedinjuje. Sintezom u uem smislu nazivamo spajanje jednostavnih misaonih tvorevina u komplicirane i kompliciranih u jo kompliciranije. Sinteza je povezivanje analizom dobivenih elemenata. Sinteza je proces uopavanja u kome nastaju sve apstraktniji pojmovi s prethodnim pojmovima. Sinteza je tok miljenja od opeg ka posebnom. Sinteze moemo klasificirati prema odreenim naelima razdiobe. Prema gnoseolokoj funkciji razlikuje se: deskriptivna i eksplikativna sinteza.Po sloenosti razlikujemo elementarnu,kauzalnu i funkcionalnu sintezu. Prema cilju sintezu dijelimo na genetiku i strukturnu. Pop prirodi objekta razlikujemo materijalnu i idealnu sintezu. imamo jo i prema karakteru djelatnosti reproduktivnu i produktivnu sintezu. Reproduktivna je ona koja se zadovoljava jednostavno skupljanjem, spajanjem, dijelova nekog predmeta koji su utvreni analizom. produktivna sinteza-ona u kojoj se dobiva neki novi objekt u procesu sinteze. 46.Jeli pitanje metoda u znanosti organizacije dovoljno istraeno?

47.Kakva je razlika izmeu promatranja i eksperimenata?Navedite primjere ovih metoda u organizaciji? -Promatranje je prva i osnovna metoda svake znanosti. Promatranjem se na neposredan nain upoznajemo s predmetima,pojavama i procesima. Tako prikupljamo podatke o pojavama i injenicama, te upoznajemo veze i odnose meu ljudima.Ono predstavlja temeljnu i nunu pretpostavku za otkrivanje objektivnih zakona o pojavama i procesima. Znanost poinje

promatranjem a s njim i zavrava. -Eksperiment je za razliku od promatranja kao prirodnog, laboratorijski i kabinetski postupak. Ovdje eksperimenator intervjuira,anketira,pita.eksperimentira u laboratoriju i eksperimentalnom polju(npr.poljoprivreda). Terminom eksperiment nazivaju se razliite stvari. Tako neki autori razumijevaju pod eksperimentom svako znanstveno istraivanje, drugi samo ona istraivanja u kojima se provodi kauzalna analiza. Eksperiment je povijesna kategorija. Eksperiment je organizirano usavreno promatranje. Razlika izmeu promatranja i eksperimenta- dok kod promatranja istraivatelj ne sudjeluje aktivno(u smislu mijenjanja ili izazivanja procesa.pojave ili njihovih uvjeta),nego samo nastoji to bolje utvrditi,opaati, dotle eksperimentator aktivno sudjeluje na taj nain to mijenja ili izaziva pojave ili uvjete pojave. Ponekad ej izmeu njih teko povui granicu. 48.to je brojenje? -Brojenje je jedan od metodikih postupaka znanstvenog istraivanja. Definiramo ga kao metodiki postupak kojim se utvruje broj elemenata ili lanova nekoga skupa ili klase. Brojenje je mogue samo tamo gdje imamo posla sa skupovima u nekom pogledu slinih predmeta. Pretpostavka brojenja je postojanje klasa,tj. postojanje predmeta koji su razliiti,a ipak u neemu slini. 49.ta je mjerenje?Be ega nema mjerenja? - Mjerenje je osnova proizvodnje, prometa i odnosa meu ljudima.Mjeri se u svim djelatnostima i podrujima ljudskog stvaralatva. Mjerenje je jedan od najvanijih postupaka za prikupljane,verifikaciju i analizu podataka. Mjerenje se moe definirati kao metodiki postupak kojim se uz pomo nekog pribora utvruje brojana vrijednost nekog ekstenzivnog svojstva ili kvantitete. Mjerenje se definira i kao odreivanje brojane vrijednosti neke mjerne jedinice veliine prema njoj jednorodnoj veliini-mjernoj jedinici utvrivanjem koliko je takvih jedinica sadrano u mjernoj veliini. Mjerenja nema bez jedinice mjerenja ili mjerne jedinice. 50.Navedite metode kauzalne indukcije? -a)metoda slaganja b)metoda razlike c)kombinirana metoda slaganja i razlike d)metoda ostatka e)metoda popratnih promjena 51.Kakvo je to induktivno, a kakvo deduktivno zakljuivanje?Navedite primjere iz podruja organizacije? -Induktivni zakljuak zakljuak pojedinanog i posebnog na ope. Kao primjer deduktivnog zakljuivanja navodimo:ako velimo da sva tekstilna dionika drutva u Hrvatskoj imaju dobru organizaciju(opi sud)onda je nuan istinit sud da dobru organizaciju ima i Vrteks(pojedinani sud). Kako svaka dedukcija polazi od iskustva i vraa se njemu ne moe biti deduktivnog zakljuivanja. 52. to je to analiza? Koje vrste analize poznajete? -Analiza je postupak miljena u kretanju od posebnog k opem -Analiza je preobraavanje predodaba u pojmove -Analiza je proces redukcije nejednakoga n sve veu jednakost.

Vrste analize mogu se klasificirati prema: a)gnoseolokoj funkciji b)sloenosti c)stupnju konkretnosti d)predmetu i cilju analize e)prema znanstvenom podruju 53. to moe biti objekt analize u organizaciji poduzea?

54. Navedite primjere analize u organizaciji rada.

55. to je to sinteza i koje vrste sinteza poznajete? Grki synthesis - sastavljanje Sintezom u uem smislu nazivamo spajanje jednostavnih misaonih tvorevina u komplicirane i kompliciranih u jo kompliciranije. Sinteza je povezivanje analizom dobivenih elemenata. Vrste sinteza: 1. prema gnoseolokoj funkciji: deskriptivna i eksplikativna 2. prema sloenosti: elementarna, kauzalna, funkcionalna 3. prema cilju, tj. usmjerenosti: genetika i strukturalna 4. prema prirodi objekata: materijalna i idealna 5. prema karakteru djelatnosti: reproduktivna i produktivna 6. prema znanstvenom podruju: socioloke, psiholoke, povijesne, ekonomske 56. Kakva je uloga metode sinteze u organizaciji rada? Uloga sinteze je sumiranje rezultata istraivanja, davanje odgovarajuih oblika tim rezultatima, tako ad bi oni bili pristupani drugima. Sinteza ima znaajnu ulogu pri sastavljanju plana istraivanja i postavljanja hipoteze da bi se u daljnjoj razradi nailazilo na manje potekoa. 57. Koje se vrste analize i sinteze rabe u procesu istraivanja organizacije?

58. to moete rei i opoj teoriji sustava kao znanstvenoj metodi? Opa teorija sustava i vidu specijalne koncepcije bila je prvo formulirana pedesetih godina ovog stoljea u radovima Ludwuga von Bertalanffya. Ona predstavlja temelj mnogih znanosti. Pomou svojih metoda utvruje zakonitosti koje se javljaju u svim sustavima. Opa teorija sustava podrazumijeva pogled ili metodologiju prije nego teoriju u smislu koji se u ovom terminu pripisuje znanosti. Ona je formalna znanstvena disciplina, u usporedbi sa stvarnim znanstvenim disciplinama. Sustav je definiran funkcijom, sadrajem sustava i strukturom veza i odnosa meu elementima. 59. Predoite crteom pojednostavljeni prikaz proizvodnog poduzea kao sustava.

60. to je sistemski pristup? Sistemski pristup proizaao je iz ope teorije sustava. Kao nain miljenja o poslovima organizacije, te kao znanstvena metoda, on daje okvir za sagledavanje unutarnjih i vanjskih initelja organizacije. Treba ujedno istaknuti da misao sustava ili sustavni pristup ne rjeava sve probleme. 61. Opiite metodu modeliranja. Ova metoda nije tradicionalno prihvaena metoda. Gnoseoloka znaajka ove metode oituje se u postojanju slinosti izmeu modela i objekata to ga taj model predouje. Pojam modela temelji se, dakle, na postojanju slinosti izmeu dva objekta. Pri tome se slinost i objekt shvaaju u relativno irokom smislu. Slinost se moe odnositi na vanjske znaajke, unutarnju strukturu ili na neke crte ponaanja objekta. Ako se izmeu dva objekta moe ustanoviti slinost u bilo kakvom odreenom smislu, tada izmeu njih postoji odnos originala i modela. Za znanost ima veliko znaenje pojam pojednostavljenog modela koji omoguuje da se proue vrlo komplicirani objekti, sustavi, zadravajui u modelu sve one znaajke originala koje su bitne za podruje prouavanih pojava. 62. Koje skupine modela poznajete? Prema Riggsu: a) fiziki modeli b) shematski mdoeli c) matematiki modeli Prema Murdicku i Mursonu: a) po funkciji: deskriptivni, predikativni b) po strukturi: slikovni, analogni, simboliki c) po vremenskoj odreenosti: statiki, dinamiki d) po stupnju vjerojatnosti: deterministiki, probabilistiki, igre kojima se pokuavaju razviti optimalna rjeenja e) po openitosti: opi, posebni 63. Objasnite fizike, shematske i matematike modele. Fiziki su modeli tvorevine stvarne materijalne prirode koji mogu predstavljati smanjenu ili poveanu kopiju vanjskog oblika nekog sustava. Sheme pojedinih znaajki sustava predstavljaju shematski modeli. Matematikim modelom naziva se opis sustava nekim formalnim jezikom. Ne opisuje realne sustave, ve njihove pojednostavljene modele. 64. Prokomentirajte modeliranje organizacijskih sustava. Modeliranje organizacijskih sustava kompliciran je postupak. Za prikazivanje organizacijske strukture najprikladniji e biti shematski, tj. likovni ili analogni modeli. 65. Koje posebne metode u znanosti o organizaciji poznajete? Sistemske metode, kibernetske metode, metode mrenog planiranja, metode koje se temelje na grupnom radu eksperata i usklaivanju miljenja, metoda konsenzusa, metode modeliranja, anketa, intervju, itd. 66. Opiite bar jednu posebnu znanstvenu metodu organizacije. - po izboru

67. Koje metode istraivanja organizacije poznajete? Anketne metode, metode intervjuiranja, analitike metode temeljene na analizi kretanja rezultata preko raznih indikatora, metode studija rada, kompleksna analitika metoda i analitika metoda ocjenjivanja organizacije poslovanja po procesnim funkcijama. 68. Opiite metodu ankete. Jedna od najeih metoda za prikupljanje podataka u drutvenim istraivanjima. U svojem irem smislu ona oznauje svaki istraivaki postupak kojim se neposredno, iz prve ruke, prikupljaju podaci o ekonomskim, demografskim, sociolokim, psiholokim i drugim osobinama odreene grupe ljudi ili drutvene zajednice. U svom uem smislu, oznauje samo onaj postupak u tijeku kojega se odabranim ispitanicima postavlja usmeno ili pismeno odreeni broj pitanja, na koje oni daju odgovore. Za metodu ankete je potrebno najprije jasno utvrditi svrhu i ciljeve zbog kojih se u danom istraivanju primjenjuje upravo ta metoda. Svrha mora biti realna i adekvatna. 69. Opiite metodu intervjua. Usmena anketa zove se intervju. To je specijalni oblik razgovora. Intervju se vodi s odreenim ciljem i po odreenom planu. Osobe koje razgovaraju nisu uvijek ravnopravne. U intervju se uvijek zna tko je voditelj razgovora, a tko ispitanik. Intervju obiljeava napetost, rezerviranost, sumnja i bojazan. 70. Opiite kompleksnu analitiku metodu. Postupak ralanjivanja ukupnog poslovanja realizira se u dva koraka: - utvrivanje poslovnih funkcija - ralanjivanje svake posl. funkc. na karakteristine elemente poslovanja Ukupno poslovanje poduzea ralanjuje se na funkcije (njih 11 ): Planiranje (pl) Priprema proizvodnje (pp) Proizvodnja (p) Nabava (n) Prodaja (pr) Kadrovi (kd) Zatita rada i imovine (z) Financijsko raunovodstvena funkcija (fr) Administrativno-regulatorna (ar) Unaprjeenje poslovanja (up) Menadment (m) Za svaku od 11 glavnih funkcija (org. jedinice) treba utvrditio Neophodni organizacijski potencijal da bi org. jedinica dobro funkcionirala... Polazi se od odreenja potencijala sastavnih elemenata o Za svaki elementUestalost pojavljivanja elementa Faktori naprezanja za ostvarenje optimalnog koritenja kapaciteta Faktori naprezanja za ostvarenje minimalnog troka Sumiranje pripadnih elemenata o Potencijal pojedine funkcije !

71. Objasnite metodu ocjenjivanja organizacije prema procesnim funkcijama. Ova metoda moe se uspjeno koristiti za ocjenjivanje organizacijske razine poduzea ili pak samo pojedinih njegovih organizacijskih jedinica, funkcija i dr. U njoj se mogu uoiti ovi koraci: 1) definiranje pojma i izbor procesnih funkcija, 2) koncipiranje analitikog postupka, 3) utvrivanje funkcije povezanosti podruja po procesnim funkcijama, 4) ponderiranje podruja rada i procesnih funkcija, 5) ocjenjivanje podruja rada po procesn.funkc., 6) utvrivanje stvarnih pondera podruja rada, 7)utvrivanje prosjenih ocjena podruja rada, 8) II- poslovnih funkcija, 9) ponderiranje posl.funkc., 10) ocjenjivanje proces.funkc., 11) rangiranje proces.funkc., 12) zakljuak. 72. Metoda slike radnog dana Ova metoda daje toan prikaz svih utroaka radnog vremena u toku radnog dana onim redoslijedom kako se oni dogaaju u proizvodnji ili nekoj drugoj djelatnosti. Za dobivanje takve slike s pojedinog radno mjesta potrebno je da analitiar vremena cijeli dan snima kronometrom ili nekim drugim ureajem za registraciju vremena to radno mjesto. Ovom metodom snima se itava smjena i sve smjene u tjednu. Vremena koja se javljaju u toku smjene svrstavaju se u pripremno-zavrna, tehnoloka, pomona i dodatna. Osobito nas interesiraju dodatna organizacijski gubici po vrstama gubitaka, fizioloke potrebe, nedisciplina itd. 73. to moete rei o metodi IDEAL? Tvorac ove metode je Gerald Nadler. Metoda je razvijena u skladu s postavkama teorije sustava. Ona predstavlja vrlu uspjenu primjenu sistemskih spoznaja na praktine probleme organizacije rada, odnosno studija rada. Polazi se od definicije problema kao sustava i na temelju toga se trai najprikladnije rjeenje. Sustav i njegovi elementi kod toga definirani su na specifian nain. Temelj analize sistema je zamisao idejnog sistema. Ta zamisao je osnovna orijentacija ili misao vodilja. Metoda IDEAL u svakom organizacijskom sistemu definira 7 osnovnih sistemskih elemenata. To su funkcija, ulazi, izlazi, proces, utjecaj okoline, oprema i ljudska aktivnost. 74. Metoda standardnih popravaka. Ova metoda primjenjuje se na podruju organizacije odravanja sredstava za rad. Ona se temelji na unaprijed razraenom kalendarskom planu izuzimanja opreme iz proizvodnje radi popravka. Pri izuzimanju opreme ne vodi se rauna da li je ona ispravna ili dotrajala, te da li joj je vrijeme za popravak ili ne. Ova metoda je zastupljena u poduzeima koja raspolau s velikim brojem iste opreme. Prednosti ove metode: planski je unaprijed potpuno definirana, rezervni dijelovi mogu biti na vrijeme nabavljeni, zastupljeni su stalni poslovi. Nedostatci: izuzimanje opreme koja moe biti jo ispravna, izuzimanje opreme koja moe biti mnogo ispod doputenih tehnolokih odstupanja, mogunost izvanplanskih kvarova. 75. Metoda popravaka nakon odreenog broja sati. Razlika izmeu ove metode i metode standardnih popravaka je u tome to se oprema po ovoj metodi ne izuzima iz proizvodnje prema kalendarskom, ve prema stvarno provedenim satima u eksploataciji. Odreivanje broja sati za stvarni rad pojedine opreme obavlja se prema vlastitim iskustvima, tj. statistikim podacima ili pak prema podacima koji su dobiveni od proizvoaa opreme.

76. to moete rei o metodama kontrole kvalitete za proizvodnju bez pogreaka i karta? Izvor ovih metoda je u Novoj japanskoj proizvodnoj filozofiji. Te su metode pridonijele uspjesima japanske industrije u smislu njene racionalnosti, proizvodnosti, ekonominosti i kakvoe proizvoda. Razvoj na podruju osiguranja kvalitete ogleda se u 4 faze: tehnika kontrola u kojoj je objekt proizvod, kontrola kvalitete u kojoj je objekt proces, proizvodni i poslovni sustav. 77. Koje metode oblikovanja organizacije poznajete? Oblikovanje (projektiranje) organizacije kompleksno matrina metoda za projektiranje organizacije. Prema Buble-u: metoda kojom se istrauje postojea organizacija, metoda kojom se oblikuje nova organizacija, na temelju ocjena rezultata utvrenih prethodnim istraivanjem. Prema Kapusiu: metoda optimiranja, metoda prognoziranja, metoda kreativnosti, metoda vrednovanja varijanata organizacijskih rjeenja. Postoje jo i kvantitativne i matematike metode.na sil