OPŠTA PSIHOLOGIJA VI
description
Transcript of OPŠTA PSIHOLOGIJA VI
![Page 1: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/1.jpg)
OPŠTA PSIHOLOGIJA VI
UČENJE, MIŠLJENJE, PAMĆENJE
![Page 2: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/2.jpg)
UČENJE• U momentu rođenja ljudsko biće raspolaže ograničenim
mogućnostima da zadovolji svoje potrebe
• Ono ima genetski potencijal za to, ali je neophodno da postoje podsticaji u sredini koji omogućuju takav razvoj i vreme da se podsticaji usvoje i stabilizuju – potrebno je učenje
• U repertoaru čovekovih adaptivnih reakcija teško je pronaći one koje nisu rezultat učenja:
• čovekovo iskustvo je rezultat učenja; opažaj spoljne stvarnosti ima svoju razvojnu istoriju u kojoj važno mesto ima smisao opaženog, a on je rezultat učenja
![Page 3: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/3.jpg)
ODLIKE UČENJA
1. Učenje je promena u ponašanju ili promena u ličnosti
2. Promena je nastupila pod uticajem sredine – namernim ili spontanim uticajem
3. Promena je relativno trajna
![Page 4: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/4.jpg)
UČENJE
• Učenje i pamćenje – dva međusobno povezana psihička procesa
• Učenje – relativno trajno menjanje jedinke na osnovu iskustva i njene aktivnosti
• Učenjem stičemo oblike ponašanja i osobine ličnosti – sve ono, što nije dato biološkim nasleđem
• Učenje je širi pojam od školskog učenja
• Učenje – jednostavni i složeni oblici učenja
![Page 5: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/5.jpg)
VRSTE UČENJAVRSTE UČENJA
![Page 6: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/6.jpg)
OBLICI UČENJA
• Posmatranjem dečijeg razvoja psiholozi su došli do zaključka da postoje tri osnovna načina na koji se uči:
1. Ponavljanjem
2. Asociranjem odgovora sa jednom posebnom draži ili klasom draži u procesu uslovljavanja
3. Posmatranjem ponašanja socijalnog modela
![Page 7: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/7.jpg)
HABITUACIJA
• Jedan od najranijih oblika učenja koji se javlja već kod novorođenčadi je habituacija (navikavanje)
• Dete vrlo brzo po rođenju prestaje da se trza i da reaguje na svaki jači šum ili svetlo – uspostavlja se neka vrsta „bliskosti“ sa svetlom, zvukovima ili mirisima koji deluju u njegovom okruženju
• Habitacija se javlja kao posledica ponovljenog izlaganja neutralnih draži
![Page 8: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/8.jpg)
JEDNOSTAVNI OBLICI UČENJASENZITIZACIJA I HABITUACIJA
• Senzitizacija – povećana osetljivost organizma usled ponavljanja intenzivnih i značajnih draži.
• Habituacija – sastoji se u tome da se na draži koje se ponavljaju, a nisu od značaja, sve slabije reaguje i na kraju se sasvim prestaje sa reagovanjem.
![Page 9: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/9.jpg)
• Klasifikacija učenja prema Radonjiću:
• I OPERACIONALNO DEFINISANI OBLICI UČENJA (opisuje se ponašanje organizma u određenim uslovima):
1. Klasično i emocionalno uslovljavanje
2. Instrumentalno učenje
3. Učenje lavirinta
4. Učenje razlika
5. Učenje putem uviđanja
6. Učenje po modelu
![Page 10: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/10.jpg)
Klasifikacija učenja prema Radonjiću:
• II UČENJE NA OSNOVU SADRŽAJA UČENJA:
1. Verbalno učenje – učenje sadržaja koji su iskazani jezičkim simboličkim sistemom (uključuje i učenje simbola)
2. Motorno (motoričko) učenje – usvajanje motornih veština i pokreta
![Page 11: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/11.jpg)
KLASIČNO I EMOCIONALNO USLOVLJAVANJE
![Page 12: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/12.jpg)
Klasično uslovljavanje -Pavlov
![Page 13: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/13.jpg)
Uslovna i bezuslovna draž
![Page 14: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/14.jpg)
Proces uslovljavanja
![Page 15: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/15.jpg)
Emocionalno uslovljavanje: eksperiment sa malim Albertom
• Eksperiment su izveli Votson (začetnik bihejviorizma) i Rajnerova
• BD-iznenadan jak zvuk; BR-strah; UD-bela životinja; UR-strah od bele životinje
• Cilj: dokaz u prilog teorijskoj postavci bihejviorizma da se emocionalne reakcije uče (kroz proces
klasičnog uslovljavanja)
![Page 16: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/16.jpg)
Emocionalno uslovljavanje: eksperiment sa malim Albertom
![Page 17: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/17.jpg)
Emocionalno uslovljavanje-odlike
• Lako se stiče• Teško se gasi• Lako se generalizuje• Uče se i negativne emocije• Koristi se u bihejvioralnoj terapiji
![Page 18: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/18.jpg)
Emocionalno uslovljavanje
• Uslovljavanje negativnih emocija (razvijanje fobija, averzija)
• Uslovljavanje pozitivnih emocija (sigurnosti, relaksacije)
• Naučena bespomoćnost i naučeni optimizam (Selidžmen)
• Emocionalna inkubacija (Ajzenk)
![Page 19: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/19.jpg)
Uslovljavanje negativnih emocija
• Strah može da se uslovi i na zamišljanje zastrašujućih ishoda.
• Može da se uslovi na jedan snažan traumatski događaj ili na više subtraumatskih događaja.
• Postoje individualne razlike u lakoći uslovljavanja emocije straha.
![Page 20: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/20.jpg)
Teorija emocionalne inkubacije (Ajzenk)
• Paradoks neurotičara: neurotični simptomi opstaju iako nisu ničim potkrepljeni (npr.klaustrofobija).
• Kod emocije straha nepotkrepljeno ponavljanje uslovne draži ne dovodi do gašenja već do emocionalne inkubacije, tj. do jačanja uslovljene reakcije.
• Do inkubacije pre dolazi kod snažnih emocionalnih reakcija.
![Page 21: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/21.jpg)
Naučena bespomoćnost (Selidžmen)
• Naučena bespomoćnost: učenje da nemamo kontrolu nad neprijatnom stimulacijom (eksperiment Selidžmena i Majera, sa psima) i pasivnost u sledećim situacijama
![Page 22: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/22.jpg)
KLASIČNO USLOVLJAVANJENeutralne draži (razni objekti i pojave u okolini) dobijaju novo značenje kad su asocirane sa nekom vrstom ponašanja koje nije pod našom voljnom kontrolom. Nenamerno učenje.
Pavlovljev eksperiment.
EMOCIONALNO USLOVLJAVANJE je oblik klasičnog uslovljavanjaVotson i Rajnerova - ogled sa malim Albertom→ Nastanak fobija (klaustrofobija, agorafobija, sociofobija)Generalizacija – uslovljena emocija se lako širi
BDhrana
UDzvuk
BR lučenje pljuvačke
Votson
Ivan Petrovič Pavlov
= UR
![Page 23: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/23.jpg)
INSTRUMENTALNO UČENJE
• Aktivnost je sredstvo (instrument) da se zadovolji potreba
• Gladna životinja u kavezu opaža hranu koja se nalazi izvan kaveza; preduzima niz necelishodnih pokušaja da dođe do hrane. Nekim pokretom životinja slučajno uspeva da otvori kavez i tako dolazi do hrane.
• U ponovljenim pokušajima životinja opet pravi niz slučajnih pokreta, ali pri svakom novom pokušaju ona dolazi sve brže do cilja (hrane)
• Pokušaji su slepi, a uspeh slučajan, pa je Torndajk ovu metodu nazvao učenje putem slepih pokušaja i slučajnih uspeha
![Page 24: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/24.jpg)
Torndajkov eksperiment
![Page 25: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/25.jpg)
Skiner: respondentno i operantno uslovljavanje
![Page 26: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/26.jpg)
Instrumentalno učenje
• Postupno učenje• Učenje potkrepljenjem• Ponašanje je instrument dolaženja do cilja• Bez učešća viših kognitivnih procesa• Asocijacionistička S- R objašnjenja• Zakon efekta
![Page 27: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/27.jpg)
Zakon efekta (Torndajk)
• Zadovoljavajuće posledice jačaju odgovor, a nezadovoljavajuće ga slabe.
• Agensi socijalizacije (roditelji, škola, vršnjaci) koriste ove principe u formiranju određenih ponašanja, odlika ličnosti stavova, vrednosti, moralnosti.
• Sa uzrastom, socijalna potkrepljenja (odobravanje, neodobravanje) i samo-potkrepljenje (poznavanje rezultata) postaju značajniji od materijalnih potkrepljenja.
![Page 28: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/28.jpg)
Oblikovanje ponašanja: demonstracija 1
![Page 29: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/29.jpg)
Oblikovanje ponašanja: demonstracija 2
![Page 30: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/30.jpg)
INSTRUMENTALNO UČENJEUčenje putem pogrešaka i slučajnog uspeha. To je cilju usmereno učenje. Namerno učenje
→ Posledice su te koje određuju ponašanje. Uradićemo one stvari koje nam obezbeđuju da se osećamo prijatno, a izbegavaćemo one situacije u kojima se osećamo neprijatno.
Edvard Torndajk
Skinerova kutija
Torndajkov eksperiment
Zakon efekta - Radnje koje dovode do nagrade bivaju učvršćene, dok radnje koje ne dovode do nagrade, ili dovode do kazne, bivaju eliminisane. Nagrada koja dovodi do zadovoljenja nekog motiva se naziva potkrepljenje.
![Page 31: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/31.jpg)
• UČENJE LAVIRINTA – eksperimenti sa pacovima; ima sličnosti sa instrumentalnim učenjem
• Za uspešno pronađen put iz lavirinta životinja dobija nagradu – najčešće hranu
• Neki psiholozi upoređuju učenje u lavirintu sa ljudskim učenjem serije reči ili besmislenih slogova (učenje serija)
![Page 32: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/32.jpg)
• UČENJE RAZLIKA ILI DISKRIMINACIONO UČENJE
• Nagrada se daje za uspešno rešen problem, tj. uspešno naučenu lekciju
• Razlika je u tome što se nagrada daje za uspešno razlikovanje ponekad veoma sličnih draži
![Page 33: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/33.jpg)
UČENJE PUTEM UVIĐANJA
• Uviđanjem osoba otkriva novi aspekt situacije, sagledava problem na nov način
![Page 34: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/34.jpg)
UČENJE PUTEM UVIĐANJAKelerovi eksperimenti
![Page 35: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/35.jpg)
• ODLIKE UČENJA PUTEM UVIĐANJA:
1. Do rešenja se dolazi naglo
2. Oblik ponašanja koji je doveo do rešenja se primenjuje i u narednoj sličnoj problem - situaciji, bez vraćanja na neuspešne pokušaje
3. Uspešan model ponašanja primenjuje se ne samo u približno istim situacijama, već i u situacijama koje imaju jedan ili više srodnih elemenata prvobitne situacije
![Page 36: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/36.jpg)
UČENJE UVIĐANJEM
Učenje putem rešavanja problema.
→ Npr. Učenje učenika je kvalitetnije ako uključuje i razumevanje naučenog gradiva.
Volfgang KelerKelerov eksperiment
Uviđaju se odnosi sredstva i cilja. Uviđanje, shvatanje i razumevanje odnosa predstavlja osnovnu karakteristiku mišljenja i inteligencije.
![Page 37: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/37.jpg)
UČENJE PO MODELU
Učenje ugledanjem na uzor.
Uzor je model koji se oponaša.
2 važna pojma:• Imitacija – vezuje se za spolja vidljiva ponašanja• Identifikacija – vezuje se za unutrašnja svojstva čoveka.
Albert Bandura
eksperiment sa lutkom Bobo
![Page 38: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/38.jpg)
UČENJE PO MODELUUČENJE PO MODELU
1.1. Učenje imitacijomUčenje imitacijom
2.2. Učenje identifikacijomUčenje identifikacijom
3.3. Učenje učenjem ulogaUčenje učenjem uloga – uče se položaji i uloge; u osnovi, ovaj oblik učenja je samo složeniji vid učenja po modelu
![Page 39: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/39.jpg)
UČENJE IMITACIJOM I IDENTIFIKACIJOMUČENJE IMITACIJOM I IDENTIFIKACIJOM
IMITACIJAIMITACIJA IDENTIFIKACIJA IDENTIFIKACIJA
Ne mora biti emotivne veze sa
modelom
Mora postojati emotivna veza sa
modelom
Imitiraju se jednostavniji oblici
ponašanja – gestovi, mimika. . .
Naučeno ponašanje kraće traje
Naučeno ponašanje je relativno trajno
Usvajaju se složeniji oblici
ponašanja – govor, stavovi, način
ophođenja prema drugima. . .
Emocionalna veza
Složenost oblikaponašanja
Trajnost naučenog
![Page 40: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/40.jpg)
Eksperiment Bandure
• Cilj: utvrditi da li agresivno ponašanje može da se uči posmatranjem modela
• Nezavisna varijabla: ponašanje modela (agresivno i neagresivno) u različitim situacijama
• Zavisna varijabla: učestalost agresivnog ponašanja posmatrača
• 4 modaliteta NV ili 4 eksperimentalna uslova ponašanja modela: E1-agresivni model uživo; E2-agresivni model na filmu; E3-neagresivni model; E4-agresivni model prerušen u mačku
![Page 41: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/41.jpg)
Bandurin eksperiment
![Page 42: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/42.jpg)
Eksperimentalni nalazi Bandure i saradnika
• Više se imitira (i opravdava) agresivni muški nego agresivni ženski model (spontane primedbe na agresivno ponašanje ženskog modela, a verbalno odobravanje muške agresije)
• Redukuje se strah od pasa kod 2/3 dece koja su posmatrala sve bliže kontakte deteta-modela sa psom
![Page 43: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/43.jpg)
Eksperimentalni nalazi Bandure i saradnika
• Deca koja posmatraju nagrađeno agresivno ponašanje modela (uspeva da otme igračke) češće bi volela da liče na model (uz racionalizacije takvog izbora) nego deca koja posmatraju kažnjeno ponašanje modela (ne uspeva da otme igračke).
• Ako se u drugoj fazi deca direktno nagrađuju za agresivno ponašanje, razlika između grupa nestaje.
![Page 44: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/44.jpg)
Eksperimentalni nalazi Bandure i saradnika
• Odrasla osoba-model daje drugoj osobi ili detetu igračke: imitiraju se oba modela ali više model koji daje (nosilac moći).
• Deca počinju da prihvataju moralnu orjentaciju modela, suprotnu svojoj. Moralne orjentacije: objektivna (prema šteti) i subjektivna (prema namerama izvršioca štetnog dela)
![Page 45: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/45.jpg)
TRANSFER UČENJA
![Page 46: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/46.jpg)
TRANSFER UČENJA
Transfer – prenošenjeTransfer učenja – dejstvo ranijeg učenja na kasnije učenje ili na kasniju aktivnost uopšte.
Efekat transfera može da bude:• pozitivan – kada prethodno učenje olakšava kasnije učenje• negativan – kada prethodno učenje otežava kasnije učenje
POZITIVAN TRANSFER
![Page 47: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/47.jpg)
ŠTA JE to što se iz prethodnog učenja pozitivno odražava na učenje novog?
![Page 48: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/48.jpg)
POZITIVAN UTICAJ PRETHODNOG UČENJA NA UČENJE NOVOG
1. Korisni principi,metode i tehnike učenja
2. Uočavanje zakonitosti, pravila i načina koji omogućavaju da se nešto uspešno nauči
3. Pozitivno i negativno iskustvo koje je stečeno prenosi se na nove situacije
4. Uopštavanja, generalizacije u posmatranju, učenju, pamćenju i izvođenju zaključaka o primeni naučenog
![Page 49: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/49.jpg)
Mišljenje
Homo sapiens- misleći čovek
![Page 50: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/50.jpg)
Određenje mišljenja
• U širem smislu: svaka mentalna aktivnost (sećanje, predstavljanje, maštanje):
– “Mislim na naše letovanje u Budvi”– “Mislim da je vreme za ručak”– “Mislim kako bi sada bilo lepo sedeti na Adi i pijuckati
kafu”.
![Page 51: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/51.jpg)
• U užem smislu:
• Mišljenje je cilju usmereno operisanje simbolima (predstavama, pojmovima, rečima)
• Omogućava prevazilaženje perceptivno datog i uviđanje opštih svojstava pojava i suštinskih veza među njima.
![Page 52: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/52.jpg)
• Oblasti u kojima se ispoljava mišljenje:
– Rešavanje problema, cilj: nalaženje rešenja– Suđenje i donošenje odluka, cilj: od niza mogućih
alternativa odabrati najbolju moguću– Zaključivanje, cilj: na osnovu činjenica doneti
odgovarajući zaključak– Stvaralaštvo, cilj: svoriti nešto novo, originalno i
vredno
![Page 53: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/53.jpg)
Kako se prepoznaje da druga osoba misli?
• Koji su spoljni znaci mišljenja?
![Page 54: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/54.jpg)
Mišljenje i govor
• Govor je ne samo sredstvo komunikacije nego i sredstvo mišljenja, razvijen u funkciji sporazumevanja u zajednici
• Pojam je glavni instrument uopštavanja i mišljenja
• Kulturne razlike u iskustvima vode razlikama u jeziku, a one dalje uobličavaju način opažanja i konstruisanja sveta i subjektivne stvarnosti
![Page 55: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/55.jpg)
Faze rešavanja problema
• 1.Identifikacija problema
– Sposobnost za otkrivanje problema zavisi od više činilaca: od bogatstva starog iskustva, intelektualnih sposobnosti i navike da
se pitamo »zašto« i »kako«.
– Primer: deca– Primer: Gaus
• 2.Sužavanje problema: definisanje teškoće– Direkcija (model traganja, mentalni set): implicitne ili
eksplicitne pretpostavke i način pristupa problemu. – U skladu s pretpostavkama definišemo teškoću problema i u tim
okvirima tragamo za rešenjem.– Direkcija nas ograničava u traganju za rešenjem i može dovesti
do fiksacije za neuspešnu strategiju
• 3.Javljanje hipoteze– “Aha doživljaj”
• 4.Proveravanje hipoteze
![Page 56: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/56.jpg)
Gausovo uočavanje problema
• Gaus (Karl Fridrih Gaus) je rano pokazao svoju matematičku darovitost. Poznata je anegdota koja kaže da je jednom prilikom Gausov učitelj zadao da se saberu svi brojevi od 1 do 100, verovatno da bi "zaposlio učenike". Na njegovo veliko iznenađenje, Gaus (koji je tada imao 7 godina) odmah je doneo svoj rezultat: 5050. Evo kako je mladi matematičar to rešio: Posmatrajući niz 1,2,3,4,...,97,98,99,100, čije je članove trebalo sabrati, uočio je izvesnu zakonitost: kada spari 1 i 100, 2 i 99, 3 i 98, i tako dalje, uvek dobije zbir 101. Takvih parova ima tačno 50. Otuda je traženi zbir jednak 50×101 = 5050. Ovaj postupak nazvan je „Gausov postupak“.
![Page 57: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/57.jpg)
Veštine rešavanja problema u matematici i prirodnim naukama
• Razumevanje matematičkog rečnika (npr.šta je polje)• Razumevanje tablica i grafikona (npr. da rečima opišu
problem prikazan grafički)• Prepoznavanje obrazaca u osnovi pojedine vrste
zadataka, npr. obrazac zadatka i poznavanje postupka rešavanja
• Treba proučavati rešavanje problema u konkretnim životnim situacijama, a tek potom simbolički prikazati problem i izvesti matematičku operaciju
![Page 58: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/58.jpg)
Faze stvaralačkog mišljenja• 1.Priprema (preparacija)
– Prikupljanje informacija o problemu, definisanje, prvi pokušaji rešavanja problema, skiciranja umetničkog dela
• 2.Inkubacija– Mirovanje, nebavljenje problemom. Suština: slabljenje
prvobitne direkcije što omogućava da se na neki često beznačajan povod uoči mogućnost sagledavanja problema na nov, originalan način
• 3.Iluminacija (inspiracija/nadahnuće)• 4.Proveravanje (verifikacija )
![Page 59: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/59.jpg)
Vrste mišljenja• Konkretno (realističko) operiše simbolima, predstavama
stvarno postojećih objekata, bića, događaja, uvažava zakone stvarnosti i logike, usmereno otkrivanju objektivno postojećih veza, pojava –
• Apstraktno operiše apstraktnim pojmovima, idejama koje nisu zasnovane na perceptivno datom
![Page 60: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/60.jpg)
• Imaginativno operiše predstavama pojava i događaja stvorenih imaginacijom, relativno nezavisno od stvarnosti, pod uticajem subjektivnih činioca
• Deduktivno (od opšteg prema pojedinačnom) – induktivno
• Konvergentno je dosledno, sistematično i logično u traganju za jednim valjanim rešenjem problema – divergentno (stvaralačko) se odlikuje produkcijom velikog broja hipotetičkih odgovora, rešenja
• Diskurzivno (verbalno) je zasnovano na pojmovima i postupnim misaonim operacijama – intuitivno je skokovito, zasnovano na malom i nedovoljnom uzorku podataka
• Slikovno – verbalno – simboličko
![Page 61: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/61.jpg)
Deduktivna metoda
![Page 62: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/62.jpg)
Induktivna metoda
![Page 63: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/63.jpg)
PAMĆENJE I
ZABORAVLJANJE
![Page 64: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/64.jpg)
PAMĆENJE
• Pamćenje je trajanje onoga što je učenjem prethodno stečeno
Učenjem se stvaraju „tragovi“ u mozgu; pamćenje je trajanje tih tragova, a zaboravljanje slabljenje ili nestajanje tih tragova.
• TRI OSNOVNE MANIFESTACIJE PAMĆENJA1. Reprodukcija – sećanje ili obnavljanje ranijih utisaka ili znanja. 2. Prepoznavanje ili rekognicija3. Ušteda pri ponovnom učenju
![Page 65: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/65.jpg)
ČULOKRATKOROČNO PAMĆENJE
DUGOROČNO PAMĆENJE
PROCES PAMĆENJA
Informacija sa čula odlazi u kratkoročno pamćenje i odavde može ali ne mora da pređe u dugoročno pamćenje
Informacija se u kratkoročnom pamćenju zadržava 18 sec Obim kratkoročnog pamčenja iznosi 7 podataka
KRATKOROČNO I DUGOROČNO PAMČENJE
Prelazak informacije iz kratkoročnog pamćenja u dugoročno zavisi od osmišljenosti i ponavljanja, kao i od pažnje.
Dugotrajna memorija predstavlja „skladište“ naših znanja o svetu kao i načina korišćenja tih znanja. Znanja su uskladištena u obliku predstava.
![Page 66: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/66.jpg)
PROCES ZABORAVLJANJAO zaboravljanju govorimo kada se ranije naučeni materijal ne može više reprodukovati, prepoznati ili nema uštede pri ponovnom učenju.
UZROCI ZABORAVLJANJA:1. Spontano zaboravljanje – Ako se neko gradivo ne ponavlja ili ako se znanja ne upotrebljavaju ona će polako nestajati.2. Aktivno zaboravljanje – rezultat je meðusobnog ometanja dva gradiva. Razlikujemo:
Retroaktivnu inhibiciju – kada sadašnje učenje ometa pamćenje ranije naučenog (npr: zaboravimo lik starog suseda zbog toga sto smo sreli kasnije nekog ko jako liči na njega)
Proaktivna inhibicija – Ranije naučen materijal ometa pamćenje onoga sto se sada uči.
![Page 67: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/67.jpg)
Potrudi se da u predviđenom vremenu sto vise reci zapamtiš
• ROĐAK
• ŠIROK
• AFERA
• JABUKA
• IZVAN
• POJESTI
• OMOT
• PONOS
• RACIONALAN
• TAKAV
• ŠUMA
• VLAST
• ZDRAV
• VISORAVAN
• NEUDATA
• ODMAH
• ODREDITI
• POGODAK
• MAŠTA
• SEDAM
• UTEHA
• ĆILIM
• TAČAN
• JAK
• SVEDOK
• OKIDAČ
• POSAO
• DAR
• MAĆEHA
• SAVRŠEN
![Page 68: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/68.jpg)
VEŽBA
![Page 69: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/69.jpg)
ZADATAK: Odredi koja je vrsta učenja u pitanju.
• Pas ulazi u kuhinju, čuje zveket posuđa i luči pljuvačku. • Prilikom vožnje, vozač autobusa staje i na pojavu
crvenog svetla pritiska kočnicu. • Dečak se uplaši kad neko viče. Njegov otac često viče
na njega. Dečak uvek doživljava strah kada vidi oca.• Dečak gleda televiziju i vidi kako glavni junak udara
drugog dečaka i otima mu novčanik. Sledećeg dana dečak koji je gledao tu scenu na televiziji to isto čini dečaku iz komšiluka. Kad ga sretne na ulici na putu do prodavnice, udara ga i otima mu novčanik.
• Učenik je marljivo vežbao matematiku i dobio je peticu. Zbog toga on sada marljivo uči svaki dan matematiku.
• Majka viče na svoju nemirnu ćerku: „Prestani, umiri se, sada je dosta!” Kada je njen mlađi brat naljuti, ona mu kaže: „Sada je dosta, prekini već jednom!”
![Page 70: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/70.jpg)
• Navedite primere iz vaše buduće profesionalne uloge vaspitača, odnosno, trenera:
• Primer situacije u kojoj se primenjuje učenje po modelu• Primer situacije u kojoj se primenjuje učenje putem
pokušaja i pogrešaka• Primer situacije u kojoj se odvija učenje putem
emocionalnog uslovljavanja
![Page 71: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/71.jpg)
PITANJA KOJA PRATE TEMU• Navedite odlike učenja• Definišite učenje• Navedite načine na koje se uči• Navedite klasifikaciju učenja prema Radonjiću• Objasnite habituaciju• Objasnite senzitizaciju• Objasnite klasično i emocionalno uslovljavanje• Objasnite instrumentalno učenje• Šta označava zakon efekta• Objasnite učenje prema modelu• Objasnite učenje lavirinta• Objasnite učenje razlika
![Page 72: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/72.jpg)
• Objasnite učenje uviđanjem• U čemu je razlika između učenja imitacijom i
identifikacijom?• Šta označava transfer učenja i koje vrste transfera postoje?• Šta se iz prethodnog učenja može preneti na novo učenje?• Šta je mišljenje?• Navedite faze u rešavanju problema• Navedite faze stvaralačkog mišljenja• Navedite i definišite vrste mišljenja (5)• Šta je pamćenje?• Koje su osnovne manifestacije pamćenja?• Kako se odvija proces pamćenja?• Šta je zaboravljanje i koje su uzroci zaboravljanja
![Page 73: OPŠTA PSIHOLOGIJA VI](https://reader030.fdocument.pub/reader030/viewer/2022033009/5681444f550346895db0ed8d/html5/thumbnails/73.jpg)
Hvala na pažnji