Oprema i objekti u svinjogojstvu - Simpozij …dkralik/Predavanja_PDF/Oprema i objekti u...Prave se...
Transcript of Oprema i objekti u svinjogojstvu - Simpozij …dkralik/Predavanja_PDF/Oprema i objekti u...Prave se...
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
1
Nastambe i oprema u svinjogojstvu
Poljoprivredni fakultet u Osijeku
Prof.dr.sc. Davor Kralik, izv.prof.
Položaj farme u odnosu na okolna naselja:Blizina naselja
Ruža vjetrova
Mogućnost onečišćenja vodotoka i sl.
Položaj farme u odnosu na infrastrukturu:Pristup do prometniceMogućnost (kvalitetnog) priključka na vodu (vlastiti izvor) i struju.
Blizina mosne vage, klaonice ili otkupnog mjesta (tržište)
PoloPoložžaj objektaaj objekta
Položaj farme u gospodarskom dvorištu:izgnojavanje, na koji način skuplja i skladišti gnoj - kapacitetUtovarno-istovarna rampa,Kako će biti riješen iskrcaj i ukrcaj stoke te transport stoke od rampe do objekta (tj. Je li rampa u sklopu samog objekta)Da li je predviđen dovoljni prostor za manevriranje kamiona (šlepera)
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
2
Osnovna podjela objekata
1. ZATVORENI – s toplinskom izolacijom i kontroliranom klimom
2. OTVORENI – poluotvoreni ili čak zatvoreni ali bez toplinske izolacije i s prirodnom klimom
Zatvoreni objektiZatvoreni objekti
Osnovne karakteristike:
1. Vrlo intenzivno korištenje (vrlo veliki broj životinja na maloj površini)
2. Visok stupanj mehaniziranosti -> mali utrošak rada
3. Visoki troškovi izgradnje i opremanja
- tijekom zime sačuvati toplinu
- tijekom ljeta “odnositi” višak topline
- tijekom cijele godine osigurati protok čistog zraka
Najviše zastupljene grupe:
1. s polurešetkastim i
2. s potpuno rešetkastim podovima
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
3
Cijela površina se dijeli na:
PUNI DIO – veći dio boksa (60-75%); s malim nagibom prema rešetkastom dijelu; toplinska izolacija; nalazi se uz korito ili hranilice
REŠETKASTI DIO – manji dio (25-40%); danas isključivo od armirano-betonskih gredica
PREDNOSTI – lakše rješavanje pitanja topline preko zime
NEDOSTATAK – veća površina i veća opasnost od jačeg prljanja boksova
- najčešće kod predtova – važnost toplotnog bilansa
Objekti s polurešetkastim podovima
- najskuplja investicija
- koristi se najčešće za tov
- cijela površina rešetkasta
- najmanje mjesta po jednom tovnom mjestu
-potpuno osigurana mikro-klima; najveća čistoća
-najbolji proizvodni rezultati; najbrži prirast; najmanji gubitci; najmanje iskorištenje hrane; najmanje rada
- formira se tekući stajnjak – svi dalji postupci s tekućim stajnjakom su manje-više mehanizirani
Objekti s potpuno reObjekti s potpuno reššetkastim podovimaetkastim podovima
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
4
Otvoreni objekti s prirodnom klimomOtvoreni objekti s prirodnom klimom
Tri osnovne podjele:
1. S dubokom steljom
2. S kosim podom
3. Sa sanducima za spavanje
Zajednička osobina –prirodna klima
Razlozi korištenja ovih objekata:
1. Manja ukupna ulaganja
2. Zdravije držanje svinja – ima istovremeno dva cilja:
• Očuvati zdravlje svinja
• Dobiti zdraviji proizvod (meso za nesmetanu širu upotrebu)
Boksovi s dubokom steljomBoksovi s dubokom steljomUvjeti: dosta slame (10kg i više po jednom uvjetnom grlu) i dovoljno radne snage
Prave se relativno veliki boksovi za veći broj svinja.
PREDNOSTI
1. Jednostavni i jeftini objekti
2. Jednostavnije rješavanje problema stajnjaka
3. Čvrsti stajnjak je bolja podloga za gnojidbu naročito kod intenzivne biljne proizvodnje
Boks se sastoji od dva dijela:
1. SPUŠTENI DIO – slama i to 2-3 puta tjedno (čišćenje periodično ili poslije 2 do 3 turnusa – odgoja prasadi ili tova)
2. UZDIGNUT DIO – (za 3-4 stepenice) s opremom za hranjenje i napajanje
Najčešće se koriste postojeći stari objekti bez tavanica (dovoljna visina radi većih količina zraka)
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
5
Podne konstrukcije objekataPodne konstrukcije objekata
1. RAVNI POD ( i plitki kanali)
• Moguće korištenje stelje
• Manja novčana ulaganja
• Radovi se mogu izvesti jednostavnije
2. DUBOKI KANAL S GREDICAMA (rešetkama)
• Veliki troškovi (čak više od 50% prve konstrukcije)
• Koristiti cement bolje kvalitete
• Svi radovi moraju biti izvedeni vrlo precizno
Konstrukcije zgradaKonstrukcije zgrada
DRVOokruglo ili sječeno
METAL(pocinčana)
BETON
NOSEĆA KONSTRUKCIJA
1. OTVORENI OBJEKTI-zatvaraju se drvenim letvama ili pločama od lakih materijala
-kao zaštita od vjetra koriste se plastični materijali
2. ZATVORENI OBJEKTI(regulirana klima)
METALNA(termoizolacija)
ZIDANA(jedno ili dvoslojno zidanje; manji ili veći
blokovi; gotovi dijelovi)
OSNOVNA KONSTRUKCIJA
- koeficijent toplinske provodljivosti mora biti što manji (0,5 ili 0,4 i manje W/m2K)
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
6
Pregradni zidovi- samo za podjelu prema tehnološkim zahtjevima (debljine od 5-6 cm)
- ako imaju zadatak nosećih konstrukcija 12-17 cm
- kao formalna pregradnja od umjetnih materijala
(lagani, trajni, lako se održavaju)
Tavan-krov- termo-izolaciona svojstva (koef. toplinske provodljivosti manji od 0,5)
- za krovnu konstrukciju najčešće drvo
- nagibi kod zgrada s tavanom 150, kod otvorenih objekata 200 i više
Prozori i vrata- skuplji građevinski elementi
- najpogodniji na bazi umjetnih materijala s izo-staklom
- vanjska vrata metalna (zaštita od korozije) i s dobrom termo izolacijom
PregradePregrade1. od metalnih cijevi;
2. punog metalnog materijala;
3. kombinirano;
4. umjetni materijali u kombinaciji s nehrđajućim materijalima (pocinčanimaterijali samo ako nisu blizu poda)
5. beton (male debljine i glatke površine)
6. drvo (samo ako se lakše osigura)
Vrata se postavljaju na krajevima a ne na sredini – stabilnija su i svinje se lakše istjeruju (otvaranje na obje strane)
UVJETI
- da se lako, brzo i potpuno čiste
- da su dugotrajni
- da su stabilni (da ih svinje ne oštećuju)
- da nisu skupi
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
7
Automatske pojilice za napajanje svinjaAutomatske pojilice za napajanje svinja
Tri tipa:
1. sisaljke (protok od 0,6 – 0,7 l/min)
2. posuda (protok od 1-1,2 l/min)
3. prskalica
- opslužuju 10-12 grla
- postavljaju se iznad mokrog dijela boksa – lako prići iz hodnika
- tlak vode treba biti što manji (ispod 1 bar)
- redukcija tlaka vodovodne mreže (4-6 bara) pomoću redukcijskog ventila
- na redukcijskom ventilu se bira vrijednost smanjenog tlaka pod kojim voda treba doći do pojilice
Pojilica tipa sisaljkePojilica tipa sisaljke
Dvije dimenzije:
1. 1/2” - za napajanje prasadi tjelesne mase do 30 kg
2. 3/4” – za napajanje starijih kategorija svinja
Pojilica tipa posudePojilica tipa posude
- malo zastupljene
- posebno obratiti pažnju na visinu pojilice – često je ispod pojilice stepenica
- horizontalni razmak od ruba posude do ruba stepenice je 6-22 cm zavisno od uzrasta grla
Pojilica tipa prskalicePojilica tipa prskalice- u automatima za kašastu ishranu prasadi i tovljenika i za napajanje krmača
- postavljaju se na 8-10 cm iznad korita hranilice
- njihov zadatak je, da pri svakom dodiru svinje, poprskaju hranu u koritu s manjom količinom vode
- tlak se održava na oko 1-1,3 bara, a protok od oko 0,6 l/minuti
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
8
ČČiiššććenje objekata za svinjeenje objekata za svinje• Čišćenje objekata uz primjenu odgovarajuće opreme i potrebnog rada
• Prijem, obrada, odlaganje i korištenje stajnjaka uz najveće mjere zaštite životne sredine
1. ČVRSTI STAJNJAK
• ručno
• mehanizirano – dvokračni potiskivač
2. TEKUĆI STAJNJAK
• kanali s ustavama
• kanali s cijevima
– najvažniji uvjet je postojanje rešetkastog poda (polu ili potpuno)
– širina nagazne površine gredice je minimalno 80 mm, prostor između dvije gredice do 18mm, maksimalna dužina gredice je do 2400mm
– rešetke od smjesa PVC materijala – za manje površine
KanaliKanali s ustavamas ustavama- kanal s izvjesnim nagibom ka njegovom završetku – na kraju kanala ustava koja zatvara kanal potpuno po cijelom poprečnom presjeku
Prednosti:
-potpuno iskorištenje kapaciteta kanala za prikupljanje stajnjaka
-potpuno periodično pražnjenje kanala
Nedostaci:
-povremeno učešće ljudi u fazi pražnjenja kanala
Količina vode za pražnjenje kanala ovisi o dužini kanala (do 30m – a ako je kanal duži prave se poprečni kanali dubine veće za 20cm od dubine glavnih produžnih kanala)
Širina kanala se kreće od 60-400cm, zavisno od tipa boksa
Pražnjenje se ostvaruje naglim podizanjem ustave – ostatak stajnjaka na početnim dijelovima kanala se uklanjaju vodom ili naizmjeničnim pražnjenjem (podizanje ustave naizmjence na jednom i drugom kraju kanala čime se pražnjenje obavlja naizmjenično promjenom pravca kretanja stajnjaka)
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
9
KanaliKanali s cijevimas cijevima- ograničena dubina kanala (do 60cm, a najčešće između 40 i 60cm)
- stajnjak se skuplja u kanale manjih ili većih širina
a iz kanala izlazi putem cijevi ukopanih ispod dna kanala
- puštanje stajnjaka u cijevi se vrši periodično
Veza između cijevi i kanala može biti:
Cijev ispod dna kanala (po sredini) povezana vertikalnim otvorimapražnjenje se izvodi pomoću ventila na cijevima (periodično otvaranje)da se stajnjak ne zadržava u kanalu kod većih dužina kanala se smanjuje dužina
pregrađivanjem kanala zidom
Pomoću rigola – kod kanala malih dubina 25-35cm a većih širina
rigoli polukružnog ili trapeznog oblika širine 30-40cm, a početna dubina od 12-15cm s nagibom od 1%
povezanost s cijevi otvorom od 250mm koji se zatvara čepom
pražnjenje svakih 5-7 dana, postupak traje relativno kratko
Objekti za prikupljanje i spremanje tekuObjekti za prikupljanje i spremanje tekuććeg eg stajnjakastajnjaka
- čuvanje do primjene na poljoprivrednom zemljištu
Prijemni bazen
- ukopan građ. objekt u koji dotiče tekući stajnjak
- kružnog presjeka – zajednički za sve proizvodne objekte na farmi
Spremanje stajnjaka
1. nadzemni bazeni – (čuvanje oko 120 do 180 dana) – tehnološka veza sa prijemnim bazenom - visina bazena oko 4 metra
2. lagune – poteškoće oko manipulacije sa stajnjakom
• betonske lagune (kvalitetne; oblažu se folijom u cilju povećanja stupnja sigurnosti od otjecanja stajnjaka kroz zidove lagune)
• laguna s plastičnom folijom (zemljana laguna s folijom)
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
10
Rad s tekuRad s tekuććim im stajnjakomstajnjakom
Muljne crpke
– pouzdane u radu i vrlo kvalitetne izvedbe
Miješanje – homogenizacija tekućeg stajnjaka pomoću mješača (mehanički)
Mehanički mješači s vlastitim motorom
– za kružne bazene
– učvršćeni su metalnim nosačima i uranjaju se zajedno s motorom u bazen
Tijekom rada pomiče se i vertikalno i horizontalno.
Za pogon je potreban elektromotor snage od 5-20 kW.
Mehanički mješač koji koristi traktorski motor
– stabilni i prijenosni.
Stabilni se postavljaju još tijekom gradnje bazena – kod bazena većih kapaciteta
Prijenosni se koriste kod homogenizacije u lagunama i bazenima.
U dvije izvedbe: kao zadnji (ukopani bazeni) i kao prednji (polu ukopani i nadzemni bazeni) traktorski priključak.
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
11
Oprema i uređaji u hranidbi svinja
Prema vrsti hranidbe određujemo način raspodjele hrane i adekvatna tehnička rešenja.
U osnovi postoje dva načina hranjenja svinja:
Sa suhom i mokrom hranom.
Suha hranidba svinja:
Odvojene hranilice od pojilica
Postavljanje pojilica unutar hranilica
NaNaččin hranidbein hranidbe
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
12
Klasične hranilice za suhu i mokru hranu
RazliRazliččiti tipovi hranilica za suhu i tekuiti tipovi hranilica za suhu i tekućću u hranuhranu
Hranilice za individualni uzgojHranilice za individualni uzgoj
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
13
Automatske hranilice za suhu hranuAutomatske hranilice za suhu hranu
Dimenzije:
H=40-85 cm
B=20-40 cm
a=14-25 cm
h=10-20 cm
f=12-22 cm
-isključivo za grupnu ishranu na manjim farmama
- izrađene od kvalitetnog nehrđajućeg materijala
- održavanje traži više pažnje i iskustva naročito vezano uz dotok hrane i sprečavanje zagađenja
Automatske hranilice za kaAutomatske hranilice za kaššastu hranuastu hranu
1. Poluga za doziranje
2. Dovod vode
3. Pojilica-prskalica
4. Hranilica
- svaki dodir omogućava da ispadne samo mala količina hrane – jedva 10 grama
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
14
Cjevaste automatske hraniliceCjevaste automatske hranilice
Dvije izvedbe:
- hrana pada u udubljenje korita, gdje se miješa s vodom
- hrana pada na središnju radnu površinu korita odakle se i uzima
Gotove mjeGotove mješšavine u silosimaavine u silosimaBin-ciklon – silosi na farmama
- rjeđe metalni a sve češće od umjetnih materijala ili od platna
- tip i kapacitet uvjetovan s mogućnosti i potrebama farme
Transport hrane od bin-ciklona do mjesta korištenje:
-pužasti transporter
-spiralni transporter
-s čeličnim užetom
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
15
BinBin CiklonCiklon
DozatoriDozatori
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
16
TekuTekućća hranaa hrana- sve više postaje standard
- isplativost već kod 300 tovnih mjesta
Pogodnosti:
- najbolje odgovara svinjama, pa je iskorištenje hrane najbolje
- kao tekuća hrana mogu se koristiti mnoga hranjiva, čak i iz prehrambene industrije
- sve sigurnija i jeftinija tehnička rješenja
- precizno odmjeravanje malih količina (krmače) i visok stupanj higijene
- kod prostorno velikih farmi s potrebom da se ima jedno mjesto za pripremu hrane
- kod planiranog proširenja farme
Oprema: rezervoar s mješačem, pumpa i cijevi, ventili za ispuštanje ali i za odmjeravanje količine hrane na mjestima korištenja.
Crpke:
rotacione (tlak manji, učinak im je od 500 do 1000 l/minuti)
pužasto-ekscentrične (veći tlak – 12 bara, za veće udaljenosti, osjetljive na strana tijela i na prazan hod
Raspodjela tekuće hraneElektro-magnetski membranski ventil
- potpuno programirani
- jedan ventil na dva boksa
--dvostruka hranilica sa dvostruka hranilica sa nagaznomnagaznom
stepenicom stepenicom (broj HM : broj svinja)(broj HM : broj svinja) Dvostrana hranilica za tekuću hranu
KoriKorišštenje senzoratenje senzora
-- uvijek svjeuvijek svježža hranaa hrana
-- smanjenje velismanjenje veliččine i broj ine i broj
hranidbenih mjestahranidbenih mjesta
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
17
Ventilacija objekata za uzgoj svinjaVentilacija objekata za uzgoj svinja
Horizontalna prirodna ventilacija
- fasadni otvori; ovisi isključivo od strujanja prirodnog zraka
Vertikalna prirodna ventilacija
-uslijed uzgona topli zrak izlazi kroz ventilacijske otvore na krovištu dok kroz ulazne otvore vanjski zrak ulazi u objekt
- neophodna je što veća visinska razlika ulaznih i izlaznih otvora
Voluminozni protok zraka (m3/h) krozvertikalni kanal u ovisnosti od njegove visinei promjera
Prirodna Prirodna ventilacijaventilacija
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
18
Umjetna ventilacijaUmjetna ventilacija- veliki protok zraka 1000 do 10000 m3/h
- promjer ventilatora od 30 do 70 cm, snage su od 160 do 550 W
Aksijalni ventilator
Radijalni centrifugalni ventilator
Primjeri ventilacije objekata za uzgoj svinjaPrimjeri ventilacije objekata za uzgoj svinja
1. Ventilacija kroz kanale ispod tavanice
prof.dr.sc. D. Kralik - NASTAMBE I OPREMA U SVINJOGOJSTVU
19
2. Ventilacija kroz poroznu tavanicu3. Ventilacija kroz hranidbeni hodnik
Grijanje i proGrijanje i proččiiššććavanje stajskog zrakaavanje stajskog zrakaZa dodatno zagrijavanje – električni ili plinski grijači
Električni grijači – ventilator i grijač
Plinski grijači – ventilator, plamenik smješten u cilindrično kućište
Zrak iz staje – pun štetnih plinova, neprijatnih mirisa, mikroorganizama, prašine
Filtar za pročišćavanje zraka – vodeni ili tresetni