Open data Život u svijetu kojim upravljaju podaci

Podgorica, 29.11.2018

Što su otvoreni podaci?

informacije koje nastaju djelovanjem

organa javne vlasti, a čijom se upotrebom u

komercijalne i/ili nekomercijalne svrhe

može stvoriti dodatna vrijednost

digitalni podaci dostupni na internetu, koji

se mogu ponovo upotrijebiti u svrhu

različitu od one za koju su nastali

objavljuju se u otvorenom i mašinski

čitljivom formatu koji je moguće računarski

obrađivati i analizirati

Karakteristike otvorenih podataka

Slobodno dostupni – dostupni pod

uslovima koji ne sprečavaju

ponovnu upotrebu

Pristupačni – dostupni besplatno

preko interneta

Mašinski čitljivi – pogodni za

računarsku obradu

Dostupni u otvorenim formatima –

nezavisni od računarske platforme

Zašto organi otvaraju podatke?

Obezbjeđuju viši nivo transparentnosti

u radu

Institucije pružaju građanima i privredi

mogućnosti da od podataka stvore novu

vrijednost npr. novu aplikaciju,

poslovni model, vizuelizaciju, mapu,

istraživački projekat itd.

Kroz otvaranje podataka, država

podstiče razvoj kreativnog biznisa, ali i

dobija dragocjene povratne

informacije, koje mogu da se iskoriste

za poboljšanje kvaliteta podataka, bolje

razumijevanje potreba korisnika,

kvalitetnije formulisanje i sprovođenje

javnih politika

EU i ponovna upotreba

informacija

Direktiva 2003/98/EU (Public Sector

Information Directive, PSI)

Direktiva 2013/37/EU od 26. juna 2013. o

izmjeni Direktive 2003/98/EZ o ponovnoj

upotrebi informacija javnog sektora

Predlog izmjene i dopune Direktive

2013/37/EU (Public Sector Information

Directive, PSI)

Smjernice o preporučenim standardnim

dozvolama, skupovima podataka i naplati

ponovne uporabe dokumenata 2014/C

240/1

Međunarodna povelja o otvorenim

podacima iz 2015. godine usvojena od 62

nacionalne vlade, civilnog društva i

stručnjaka

Pravni i strateški osnov u Crnoj

Gori

Zakon o slobodnom pristupu informacijama

(Sl. list 44/12)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o

slobodnom pristupu informacijama (Sl. list

30/17)

Zakon o zaštiti ličnih podataka

Strategija razvoja informacionog društva - cilj

10.6: Dostupnost podataka javne uprave

Strategija reforme javne uprave - cilj: 4.1.2.

Efikasnije ostvarivanje prava na slobodan

pristup informacijama

Pravilnik o načinu objavljivanja informacija u

otvorenom formatu (“Službeni list CG”, br.

53/18)

Analiza ocjene spremnosti javne uprave za

objavljivanje podataka u otvorenom formatu,

koja naglašava početnu poziciju, postojeći

pravni okvir, moguće prepreke za realizaciju

projekta objavljivanja podataka u otvorenom

formatu

Informacije javnog sektora

Informacije su neophodne u svakoj vrsti

djelovanja, one pokreću društvo i podstiču

kreativnost u svakoj oblasti bilo da je to

privreda, ekonomija, turizam, kultura, nauka ...

Organi javne vlasti proizvode i sakupljaju veliki

broj informacija koje imaju značajan ekonomski

potencijal

Obezbjeđivanjem njihove dostupnosti bez

ugrožavanja povjerljivosti ili privatnosti ih čine

dostupnim širem krugu korisnika

Postiže se efikasnije ostvarivanje prava na

slobodan pristup informacijama

Vrste podataka javnog sektora

Geo-podaci: pomažu u kreiranju mapa koje

uzimaju u obzir okolne građevine i puteve,

topografije i granice

Podaci o kulturi: omogućavaju pregled

kulturnih dobara i baštine jedne zemlje i

najčešće su u posedu galerija, biblioteka,

muzeja i arhiva

Naučni podaci: nastali su kao posledica

sprovedenih naučnih istraživanja svih

kategorija od A do Z

Finansijski podaci: kao što su troškovi i

prihodi vlada i podaci sa berze o akcijama i

dionicama.

Statistički podaci: proizvedeni u statističkim

centrima u vezi sa cenzusima i socio-

ekonomskim indikatorima i dr.

Vremenski podaci: dostupni uz pomoćsatelita i drugih izvora za prognoziranje

vremenskih prilika i klimatskih uslova

Podaci o okolini: u vezi sa prirodnom

okolinom, zagađenjem, rekama i morima

Ponovna upotreba podataka

Ponovna upotreba podataka - mogućnost

preuzimanja, distribucije, prilagođavanja,

povezivanja sa drugim podacima,

integrisanja u poslovne procese, proizvode

i usluge i dr.

Ponovnom upotrebom informacija kao što

su npr. javni registri, geoprostorne

informacije, statistički podaci, podaci o

saobraćaju, meteorološki podaci, podaci o

okolini, i slično, informacije se mogu

kombinovati iz različitih izvora i kreirati i

nove aplikacije, kako za komercijalnu tako i

za nekomercijalnu upotrebu.

Aktivnosti na uspostavljanju

Portala

Anketiranje organa o informacijama za

ponovnu upotrebu

Utvrđivanje prioriteta za objavu

informacija za ponovno korišćenje na

portal data.gov.me u komunikaciji sa

administratorima organa

Odabir i priprema setova podataka u

komunikaciji sa administratorima

Obrada zahtjeva za otvaranje

administratorskih naloga na Portalu

Rezultati ankete –skupovi podataka

Portal data.gov.me

Portal otvorenih podataka je zbirka

podataka koja služi za prikupljanje,

kategorizaciju i distribuciju otvorenih

podataka u posjedu organa javne vlasti

Portal omogućava lako pretraživanje

podataka

Portal će sadržati i aplikacije koje su

nastale korišćenjem skupova podataka

Cilj uspostavljanja Portala

Portal koji omogućava pretraživanje,

povezivanje, preuzimanje i ponovno

korišćenje javnih podataka u komercijalne

i nekomercijalne svrhe putem zajedničkog

kataloga metapodataka

Uređivanje prava korištenja javno

objavljenih podataka

Osloboditi vrijednost javnih podataka kao

javnog dobra na korišćenje svima

Izrada platforme na kojoj su podaci

pretraživi, rasporedivi, mašinski čitljivi i u

formatu koji omogućava ponovnu

upotrebu nezavisno od platforme

Podsticanje inovativnih rješenja, olakšana

izrada društveno korisnih istraživanja i

usluga

Utemeljenje standarda u upravljanju

javnim podacima

Dalji koraci

Edukacija administratora organa za

objavljivanje informacija za ponovno

korišćenje na portal data.gov.me

Postavljanje skupova informacija za

ponovno korišćenje na portalu

data.gov.me

Formiranje Radnog tima za open data

Promotivne kampanje i javni događaji

u organizaciji Radnog tima

Open data na međunarodnom

nivou

http://data.gov - prvi portal otvorenih

podataka uspostavila je Vlada SAD sa

oko 302 934 setova podataka

http://data.gov.uk - 2011 uspostavljen

portal Vlade Ujedinjene kraljevine

46427 setova podataka

http://open-data.europa.eu/ - EU open

data portal

Primjeri dobre prakse

„Bus plus“ - građanima omogućava da

saznaju kada i na koje stajalište će pristići

linija nekog prevoza. Kretanje vozila

javnog gradskog prevoza prati se u

realnom vremenu. Rezultat toga su brojne

uštede u vremenu građana i veće

zadovoljstvo putnika.

Njemačka - kompanije su razvile

aplikacije koje pružaju informacije o

najbližim i najjeftinijim pumpama, putnoj

navigaciji i sl.

Danska - kompanije su razvile i portal koji

omogućava uvid u prodaju nekretnina

zajedno sa podacima o nekretninama u

posedu javnog sektora. Takođe, servis za

kalkulaciju energetske efikasnosti koja

analizira kako poboljšanje na različite

načine omogućava da se energija sačuva.

Mjerenje uspješnosti

Napredak država na polju otvorenih

podataka može se pratiti preko

međunarodnih rang lista

Global Open Data Index

Open Data Barometar

Izazovi otvorenih podataka

Za organe javne vlasti

• Tehnička obrada podataka i kvalitet -

podaci kao javno dobro

• Upravljanje podacima

• Osposobljavanje službenika za rad sa

podacima

• Orijentacija na korisnike i proaktivno

otvaranje podataka

• Zaštita podataka

Za korisnika

• Svijest o pravu na otvorene podatke

• Aktivno postavljanje novih setova

podataka

• Inovacije i interoperabilnost

Hvala na pažnji