OPĆI PODACI - Federalno ministarstvo okoliša i turizma - …€¦ · Web view · 2015-06-09U...

ZAHTJEV ZA OBNOVU OKOLINSKE DOZVOLEZAHTJEV ZA OBNOVU OKOLINSKE DOZVOLEZA SISECAM SODA LUKAVAC D.O.O., LUKAVACZA SISECAM SODA LUKAVAC D.O.O., LUKAVAC

Sarajevo, januar 2015.

OPĆI PODACI

Dokument:Zahtjev za obnovu okolinske dozvole zaSISECAM SODA LUKAVAC D.O.O., LUKAVAC

Naručilac:Tvornica SISECAM SODA LUKAVAC d.o.o.LukavacPrva ulica br.1LukavacBosna i Hercegovina

Izvršilac:Dvokut proAvde Hume 1171000 Sarajevotel:+ 387 33 447 875fax:+ 387 33 447 881e-mail: [email protected]

Broj dokumenta:Z-OD-001-M1/15

Datum:januar 2015.

Obrađivač:Dvokut pro d.o.o. Sarajevo

SADRŽAJ

1. IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA 72. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUČJA SA UCRTANOM LEGENDOM O NAMJENI POVRŠINA ŠIREG PODRUČJA I NAMJENAMA POVRŠINE PREDMETNE LOKACIJE 83. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA 11

3.1. Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada).123.1.1 Opis tehnoloških procesa po pogonima u SSL 173.1.2. Taložnice „Bijelo more“ 623.1.3 Taložnice „Crno more“ 643.1.4. Ostali (pomoćni) objekti66

3.2. Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenje.........................69

3.2.1. Osnovne i pomoćne sirovine 693.2.2. Energenti 70

3.3. Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja................................723.4. Opis stanja lokacije pogona i postrojenja..................................803.5. Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikaciju značajnih uticaja na okoliš.....................................................................................................83

3.5.1. Utjecaj na zrak 843.5.2. Utjecaj na vode i tlo 913.5.3. Utjecaj na buku 943.5.4. Ostali utjecaji 96

3.6. Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja....................................................................................983.7. Opis mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje..............................1083.8. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatora posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja.................108

3.8.1. Mjere za smanjenje negativnog uticaja tokom gradnje objekta 1083.8.2. Mjere u slučaju akcidentnih situacija 1093.8.3. Mjere nakon prestanka rada postrojenja (objekta) 109

3.9. Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov uticaj.................................................................................1103.10. Opis predviđenih alternativnih rješenja.................................116

4. KOPIJA ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI IZDATE ZAJEDNO SA OKOLIŠNOM DOZVOLOM 1175. NETEHNIČKI REZIME 1186. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM 1437. PRILOZI 144AKRONIMI 146

SADRŽAJ SLIKA

Slika 1 Lokacija SSL d.o.o. Lukavac u odnosu na općinu Lukavac...................................9Slika 2 Položaj općine Lukavac......................................................................................11Slika 3 SSL-satelitski snimak lokacije (Izvor: Google Earth)...........................................12Slika 4 Shema proizvodnje sode po Solvay postupku....................................................15Slika 5 Shema proizvodnje sode po Solvay postupku....................................................16Slika 6 Elementi materijalnog i toplinskog bilansa krečne peći.....................................18Slika 7 Nove krečne peći...............................................................................................21Slika 8 Otprašivač.........................................................................................................22Slika 9 Grabuljasti transporteri i nove peći....................................................................22Slika 10 Novi skruberi.....................................................................................................22Slika 11 Dekanter i transporteri povrata nepečenog kreča sa bubnjeva.........................23Slika 12 Pogon za gašenje kreča.....................................................................................24Slika 13 Nova deponija antracita.....................................................................................25Slika 14 Sito kamena.......................................................................................................25Slika 15 Transport kamena žičarom................................................................................25Slika 16 Silos kamena.....................................................................................................26Slika 17 Separacija antracita...........................................................................................26Slika 18 Nova filter stanica..............................................................................................34Slika 19 Rashladni tornjevi..............................................................................................34Slika 20 Jedna linija demineralizacije..............................................................................39Slika 21 Linija neutralne izmjene.....................................................................................43Slika 22 Šema neutralne izmjene....................................................................................44Slika 23 Rezervoari HCl-a................................................................................................45Slika 24 Rezervoari NaOH...............................................................................................46Slika 25 Novi reaktori za prečišćavanje slane vode.........................................................48Slika 26 Novi dekanter za slanu vodu.............................................................................49Slika 27 Novi trakasti filter..............................................................................................52Slika 28 Pogon za proizvodnju lake sode.........................................................................57Slika 29 Pogon za proizvodnju teške sode.......................................................................59Slika 30 Pogon Bikarbone................................................................................................60Slika 31 Karbonizaciona kolona i cijevni hladnjak Napojne suspenzije............................61Slika 32 Centrifuga..........................................................................................................61Slika 33 Potisni ventilator zraka i zagrijači zraka.............................................................62Slika 34 Transportni sistem do rezervoara otpadnih vodaSlika 35 Transportni cjevovod otpadnih voda na..............................................................................................................63Slika 36 Dolaz otpadne vode u radnu taložnicu - suspenzija Slika 37 Radna taložnica Bijelo more - bistri dio.......................................................................................................64

Slika 38 Izgled ojačane taložnice Bijelo moreSlika 39 Betonski taložnik i odvodni kanal za64

Slika 40 Taložnica Crno more Slika 41 Taložnik oborinskih voda.....65Slika 42 Maketa novog tehničkog magacina...................................................................66Slika 43 Položaj mjernih mjesta (Izvor:Google Earth)......................................................74Slika 44 Biološki prečistač sa prepumpnom stanicom za tretman sanitarnih voda u SSL76Slika 45 Šema projekta prihvata i tretmana sanitarnih i oborinskih voda........................76Slika 46 Površinski sloj taložnice Bijelo more broj 1 Slika 47 Profil taložnice Bijelo more broj 1- talog......................................................................................................................78Slika 48 Upotreba taloga Bijelog i Crnog mora u građevinske svrhe...............................79Slika 49 Lokacija izvora buke i mjernog mjesta (Izvor: Google Earth).............................95

SADRŽAJ TABELA

Tabela 1 Brojzaposlenikapostručnojspremi......................................................................13Tabela 2 Organizacione cjeline.........................................................................................14Tabela 3 Sastav kamena krečnjaka..................................................................................19Tabela 4 Tipičan sastav antracita.....................................................................................20Tabela 5 Krečne peći u radu.............................................................................................20Tabela 6 Stare krečne peći...............................................................................................21Tabela 7 Oprema u pogonu za gašenje kreča..................................................................23Tabela 8 Karakteristike uglja............................................................................................30Tabela 9 Karakteristike teškog ulja..................................................................................30Tabela 10 Oprema skladišta uglja..................................................................................33Tabela 11.......................Mutnoća vode i sadržaj suspendovanih čestica prije i poslije filtracije

33Tabela 12 Prosječan sastav neprečišćene slane vode....................................................48Tabela 13 Proizvodnja po pogonima u periodu od 2009. do 2014..................................69Tabela 14 Smanjenje potrošnje ulaznih sirovina i energenatapo jedinici gotovog proizvoda u SSL................................................................................................................69Tabela 15 Potrošnja uglja i mazuta na lokaciji za 2014..................................................69Tabela 16 Novi kotao-potrošnja uglja i nastanak šljake i pepela.....................................70Tabela 17.........................................................................................................Potrošnja vode u 2014 god

71Tabela 18 Potrošnja pomoćnih sirovina u 2014. godini...................................................71Tabela 19 Osnovni podaci o emiterima i mjernim mjestima...........................................73Tabela 20 Finansijska procjena za izvršenje plana na godišnjem nivou (postojeća okolinska dozvola)............................................................................................................80Tabela 21 PLAN INVESTICIJA SSL 2015-2020..................................................................81Tabela 22 Rezultati mjerenja emisije iz kotla 6..............................................................85Tabela 23 Rezultati mjerenja emisije iz kotla 7..............................................................85Tabela 24 Rezultati mjerenja emisije iz laver kolone - Mjerno mjesto 1..........................86Tabela 25 Rezultati mjerenja emisije iz laver kolone - Mjerno mjesto 2..........................86Tabela 26 Rezultati mjerenja emisije iz Skrubera 1........................................................88Tabela 27 Rezultati mjerenja emisije iz Skrubera 2........................................................88Tabela 28 Rezultati mjerenja emisije iz vrećastog filtera................................................89Tabela 29 Rezultati mjerenja emisije iz vodenog skrubera.............................................89Tabela 30 Rezultati mjerenja emisije iz otprašivača na betonskom silosu......................90Tabela 31 Rezultati mjerenja emisije iz otprašivača na čeličnom silosu.........................90Tabela 32 Usporedba izmjerenih koncentracija u dimnim plinovima sa GVE..................91

Tabela 33 Dnevna količina utrošene pitke i tehnološke vode i dnevna vrijednost ispuštene otpadne vode (E1 i E2)*....................................................................................91Tabela 34 Rezultati ispitivanja obaveznih i specifičnih fizičko - hemijskih parametara otpadnih voda za Sisecam Soda Lukavac d.o.o. za ispust E 1 - Preliv taložnica „Bijelo more” 92Tabela 35 Rezultati ispitivanja obaveznih i specifičnih fizičko - hemijskih parametara otpadnih voda za Sisecam Soda Lukavac d.o.o. za ispust E 2 - Zajednički kolektor u krugu SSL 93Tabela 36 Dnevna količina utrošene pitke i tehnološke vode i dnevna vrijednost ispuštene otpadne vode (E3)*..........................................................................................93Tabela 37 Rezultati ispitivanja obaveznih i specifičnih fizičko - hemijskih parametara sanitarno – fekalnih otpadnih voda za Sisecam Soda Lukavac d.o.o. - ispust E3..............94Tabela 38 Dozvoljeni nivoi vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke....95Tabela 39 Rezultati mjerenja nivoa buke........................................................................96Tabela 40 Mogući utjecaji objekata (postrojenja) u fazi projektovanja i i zgradnje.........97Tabela 41 Mogući utjecaji planiranih objekata (postrojenja) u fazi korištenja.................97Tabela 42 Generalne mjere za umanjenje emisija..........................................................99Tabela 43 Prijedlog mjera za optimizaciju proizvodnih procesa....................................101Tabela 44 Zbirni prikaz izvještaja o monitoringu emisija iz postrojenja.......................111Tabela 45 Prijedlog monitoring plana...........................................................................112

1. IME I ADRESA OPERATORA/INVESTITORA

Operator:

Tvornica SISECAM SODA LUKAVAC d.o.o.za proizvodnju lake i teške sode i drugih proizvoda od sodePrva ulica br.1LukavacBiHTel.: 035 552 311Fax: 035 552 696; 552 697

Kontakt osoba:

Nihad Akeljić, izvršni direktor KEZZ,[email protected]

Aida Suljić, inženjer za ekologiju, tel:035 552 375,

[email protected] tim SSL:

Samir Hamustafić, rukovodioc pogona Termoelektrene,[email protected] Tunjić, rukovodioc pogona Hemijske pripreme vode,[email protected] Mešanović, rukovodioc pogona Krećne peći,[email protected] Omerović, rukovodioc Soda pogona,[email protected] Vehabovic, rukovodioc pogona Laka i teška soda, [email protected] Ćosićkić, rukovodioc pogona Bikarbone,[email protected] Mujić, rukovodioc Magacina gotove robe,[email protected] Ibrulj, rukovodioc službe Inženjerske usluge,[email protected] Čakarić, inženjer za [email protected]

mailto:[email protected]











2. IZVOD IZ PLANSKOG AKTA ODNOSNOG PODRUČJA SA UCRTANOM LEGENDOM O NAMJENI POVRŠINA ŠIREG PODRUČJA I NAMJENAMA POVRŠINE PREDMETNE LOKACIJE

- Kratak opis šireg područja

Područje općine Lukavac je pretežno brdsko-planinskog karaktera saravničarskim dijelom duž rijeke Spreče. Dobar dio teritorije općine Lukavacotpada na vodene površine (17 km2 jezero Modrac, 3 km2 jezero Bistarac, terijeke Jala, Spreča, Turija i druge). Hidrološke karakteristike su izražene kroz razvijenu hidrografsku mrežu idosta visoke padavine. Osnovnu mrežu vodotoka na području Općine čini rijekaSpreča koja sa svojim pritokama formira akumulaciju jezera “Modrac” sa preko 100miliona m3 vode.Srednja godišnja temperatura se kreće od 9.0 stepeni celzijusa do 10.6, a godišnja suma padavina od 830 l/m2 do 1150 l/m2. Temperaturne amplitude su znatne, a četiri godišnja doba su jasno izražena. U ovom tipu klime relativna vlažnost i oblačnost imaju ljetni minimum i zimski maksimum. U pogledu padvina nema izrazitog sušnog razdoblja. Maksimum padavina je početkom ljeta, a minimum u oktobru i januaru. Godišnje se u prosjeku može očekivati do 40 dana sa padavinama. Područje općine, sa električnom energijom, snabdijeva se izelektroenergetskog sistema, dok se dio industrijskih kapaciteta napaja izvlastitih postrojenja za proizvodnju električne energije. Industrija je uglavnom koncentrisana u mjesnim zajednicama Lukavac grad, Lukavac mjesto, Hrvati, Dobošnica, Puračić, Modrac i Jaruške. Dominira proizvodnja baznih hemijskih proizvoda, građevinskog materijala, uglja, kožne obuće i galanterije, metaloprerađivačka, drvoprerađivačka, grafička djelatnost i drugo.Upoređujući trenutno stanje na terenu na području općine Lukavac i postojeću plansku dokumentaciju-Prostorni plan, može se zaključiti da se taj Plan ne podudara sa stanjem na terenu. Prostorni plan općine Lukavac usvojen je u julu 1985.g., te je neadekvatan i zastario. Općinsko vijeće Lukavac je usvojilo Odluku o pristupanju i izradi prostornog plana općine Lukavac, te je trenutno u toku taj postupak.Izrađen je Prostorni plan TK za period do 2025.g. u julu 2006.g. i jedan njegov dio se odnosi na općinu Lukavac.Urbanistički plan općine Lukavac je donešen 1986.g., posljednje izmene su rađene 1990. i 1998.g.Kao i Prostorni plan, Urbanistički plan je zastario i potrebno je napraviti novi, ali se zbog nedostatka sredstava do sada vršilo samo parcijalno mijenjanjePlana, nikako u cjelini. Početkom ove godine je predstavljena Prostorna osnova Prostornog plana Općine Lukavac 2007. – 2025., koja je, uz Studiju ranjvosti, temelj za izradu Prostornog plana.

Djelatnosti za koje se podnosiZahtjev zaobnovu okolinske dozvole su:- proizvodnja i prodaja kalcinisane sode (laka i teška),- proizvodnja i prodaja sode bikarbone (tehnička, aditivi-food i feed

grade).Proizvodnja gore navedenih proizvoda, po tehnološkim cjelinama, odvija se u sljedećim pogonima i to:

- Pogon krečnih peći,- Pogon termoelektrane,- Soda pogon za proizvodnju sirovog bikarbonata,- Pogon proizvodnje kalcinirane sode – lake, - Pogon proizvodnje kalcinirane sode – teške,- Pogon proizvodnje sode bikarbone (aditiv-feed i food grade),- Taložnice „Bijelo more“ za otpad iz procesa proizvodnje sode,- Taložnice „Crno more“ za otpad iz pogona termoelektrane,- Ostali pomoćni objekti (radionice, skladišta, trafo stanice,

komunikacije i sl.). U prilogu 1 je data dokumentacija ishodovana za SSL d.o.o. Lukavac i situacija cijelog tvorničkog kruga.

Slika 1 Lokacija SSL d.o.o. Lukavac u odnosu na općinu Lukavac

Vidi prilog br. 1. - Situacioni prikaz fabrike SSL od 2006-2017. godine – realizirane i planirane

investicije u periodu 2006-2017.- Situacioni prikaz fabrike SSL od 2006-2012. godine – realizirane investicije

(rekonstruisani objekti 2006-2012.)- Situacioni prikaz fabrike SSL od 2006-2017. godine.- Aktuelni izvod iz sudskog registra, Općinski sud u Tuzli, od 03.04.2014.g.- Okolinska dozvola – integralna, Federalno ministarstvo okoliša i turizma BiH, br.:

UP-I-05-23-38-7/06 DĐ, od 04.03.2010.- Rješenje o vodnoj dozvoli, Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo, br.:

UP-I/25-3-40-489-6/12, od 05.12.2012.g.- Rješenje o vodnoj dozvoli, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK,

br.: 04/1-13-25-60448/12, od 03.04.2013.- Dopunsko rješenje o vodnoj dozvoli, Agencija za vodno područje rijeke Save

Sarajevo, br.: UP-I/25-3-40-489-14/12, od 17.12.2013.g.- Rješenje o vodnoj dozvoli za pogon nove kalcinacije, Agencija za vodno područje

rijeke Save, br.: UP-I-25-3-40-301-4/11, od 05.07.2011.g.- Okolinska dozvola za novi parni kotao – kotao br. 8, Federalno ministarstvo okoliša

i turizma BiH, br.: UP-I-05/2-23-11-153/14-DĐ, od 16.01.2015.g.

- Okolinska dozvola za nova postrojenja: filter stanica, ćelije rashladnih tornjeva i tehnički magacin, Federalno ministarstvo okoliša i turizma BiH, br.: UP-I-05/2-23-11-104/14-DĐ, od 27.10.2014.g.

- Okolinska dozvola za nove krečne peći 4, 5, 7 i 8 i transformatorsku stanicu TS „Krečne peći 2“, Federalno ministarstvo okoliša i turizma BiH, br.: UP-I-05/2-23-11-10/12-DĐ, 08.01.2013.g.

- Okolinska dozvola za novu krečnu peć br.6 i rezervoar slane vode, Federalno ministarstvo okoliša i turizma BiH, br.: UP-I/2-23-5-184/11-DĐ, od 18.11.2011.g.

- Kopija katastarskog plana, Služba za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Općina Lukavac, KO Lukavac – 22, 23, 26, 27 i 28, od 21.09.2011.g.

- Zemljišnoknjižni izvadak, KO Puračić, br.ZK uloška 3769, općinski sud u Tuzli, od 10.05.2012.g.

- Zemljišnoknjižni izvadak, KO Bistrac, br.ZK uloška 3038, općinski sud u Tuzli, od 09.05.2012.g.

- Zemljišnoknjižni izvadak, KO Lukavac, br.ZK uloška 3373, općinski sud u Tuzli, od 09.05.2012.g.

- Posjedovni list, Općina Lukavac, Služba za geodetske i imovinsko-pravne oslove, KO Lukavac -065, br. 4128, od 17.08.2011.g.

3. LOKACIJA POGONA I POSTROJENJA

- Uvod

Pogonikoji su predmet ovog Zahtjeva za obnovu okolinske dozvolese nalaze u krugu tvornice SSL. Tvornica Sisecam soda Lukavac d.o.o. Lukavac se nalazi u općini Lukavac,kraj Tuzle u sjevernoistočnom djelu Bosne i Hercegovine, odnosno zapadno od magistralnog pravca Orašje-Tuzla-Sarajevo. Kroz ovu općinu prolazi magistralni pravac Tuzla-Doboj. Ovi magistralni pravci su od velikog značaja kako za Lukavac tako i za cijelu BiH. Općina Lukavac (slika 2) zauzima površinu od 352,66 km2, graniči sa teritorijama općina: Tuzla, Živinice, Banovići, Zavidovići, Maglaj, Petrovo, Gračanica i Srebrenik.

Slika 2 Položaj općine Lukavac

Tvornica SSL graniči sa slijedećim lukavičkim mjesnim zajednicama: Lukavac grad, Modrac, Tabaci, Puračić i Lukavac mjesto. U industrijskoj zoni Lukavca, u veoma značajnoj industrijskoj, rudarskoj i turističkoj odrednici Bosne i Hercegovine, gdje se, pored kompanije SSL-a, nalaze i Tvornica cementa Lukavac, GIKIL, Slobodna bezcarinska zona i trgovački centar BINGO, MESSER i drugi privredni subjekti.Tvornica Sisecam soda Lukavac d.o.o Lukavac se prostire na površini od 491 638 m2, a smještena na 44° 33' sjeverne geografske širine i 18° 31' istočne geografske dužine. Mikrolokacijski gledano tvornica SSL se nalazi na udaljenosti od 17 km od Tuzle, u dolini srednjeg toka Spreče-desna obala, niže od ušća rijeke Jale, na desnoj strani magistralnog pravca Tuzla-Doboj, na padinama okolnih planina: Majevice, Ozrena i Konjuha. Karakteristike ove lokacije su blizina i pristupačnost prirodnih izvora i sirovina koje se mogu naći u krugu od 20 km oko tvornice. Okolina kao i sama tvornica su dobro povezani cestovnom vezom sa regionalnim centrima čineći ih tako dostupnim za transport kamionima i cisternama. Najznačajniji od ovih: ugalj, slanica se mogu naći u izobilju u okolini Tuzle. U nastavku je data satelitska slika (slika 3) lokacije tvornice SSL sa ucrtanim granicama tvorničkog kruga i pripadajućim parcelama oko tvornice.

Slika 3 SSL-satelitski snimak lokacije (Izvor: Google Earth)

3.1. Opis pogona i postrojenja i aktivnosti (plan, tehnički opis rada)

Djelatnost tvornice SSL d.o.o. Lukavac prema rješenju o upisu subjekta u sudski registar je društvo za proizvodnju lake i teške (guste) sode i drugih proizvoda na bazi sode.Djelatnost fabrike se bazira na proizvodnji sode u više asortimana:

- proizvodnja i prodaja kalcinisane sode (laka i teška),- proizvodnja i prodaja sode bikarbone (tehnička, aditivi-food i feed


- pogon krečnih peći,- pogon termoelektrane,- Soda pogon za proizvodnju sirovog bikarbonata,- pogon proizvodnje kalcinirane sode – lake, - pogon proizvodnje kalcinirane sode – teške,- pogon proizvodnje sode bikarbone (aditiv-feed i food grade),- taložnice „Bijelo more“ za otpad iz procesa proizvodnje sode,- taložnice „Crno more“ za otpad iz pogona termoelektrane,- ostali pomoćni objekti (radionice, skladišta, trafo stanice,

komunikacije i sl.). Tvornica radi po Solvay-evom postupku proizvodnje sode. Kao osnovne sirovine koriste se sol iz slane vode (NaCl) i krečnjak (CaCO3). Zbirna reakcija i osnova procesa proizvodnje sode je:

CaCO3 (krečnjak) + 2NaCl (slanica) → Na2CO3 + CaCl2

Solvay-evim postupkom se proizvodi “Laka soda”, sa specifičnom težinom oko 470-600 kg/m3. U toj formi se koristi uglavnom u proizvodnji deterdženata i nekih drugih hemijskih proizvoda. Postupak se odvija tako da se koncentrisani rastvor natrijeva klorida zasiti amonijakom, a zatim karbonizira karbondioksidom, koji se dobija pečenjem krečnjaka.

NH4OH + CO2→ NH4HCO3

NaCl + NH4HCO3→ NaHCO3 + NH4ClCaCO3 + toplota → CaO + CO2

CaO + H2O→Ca (OH)2 + toplotaIzdvojeni Na- bikarbonat se ocijedi, a zatim kalcinacijom (zagrijavanjem) prevodi u kalcinisanu sodu.

2NaHCO3→ Na2CO3 + CO2

Matičnom rastvoru koji sadrži NH4Cl, dodaje se gašeni kreč, pa se ponovo dobiva amonijak, koji se ponovo uvodi u proizvodni proces.

2NH4Cl + Ca (OH)2→CaCl2 + 2NH4OHProizvodnja kalcinisane sode se odvija u jednom nizu tehnoloških operacija. Najveći dio proizvedenog Na-bikarbonata, nakon procesa filtracije i suhe kalcinacije, uz zagrijavanje tehnološkom parom, prelazi u kalcinisanu sodu (99%). Na slici 4.U nastavku prikazan je postupak proizvodnje sode po Solvay-u.Sisecam soda Lukavac d.o.o. trenutno zapošljava 547 radnika.Kao dio svojih obaveza za uspješno poslovanje, a i sigurnost, Društvo pruža potpunu zaštitu zaposlenika, garantuje postojeći nivo zaposlenosti, kao i otvaranje novih radnih mjesta (po potrebi). Ekonomska i socijalna dobrobit zaposlenih u Društvu osigurana je kroz: redovne isplate plata, dodatak za rad u smjenama, rad noću, prekovremeni rad, dodatak na otežane uslove rada, kolektivno osiguranje svih zaposlenika, organizovana ishrana u restoranu Društva, organizovan prevoz radnika, provođenje širokog spektra edukacije, motivacijom i stimulacijom radnika, seminari koje zaposlenici imaju priliku pohađati za dalje napredovanje u radu, zaštita na radu – obezbjeđenje ličnih zaštitnih sredstava.Broj zaposlenika po stručnoj spremi dat je u tabeli u nastavku.

Tabela 1 Brojzaposlenikapostručnojspremi

Stručna sprema Broj zaposlenikaNK 43PK 5KV 155SSS 216VK 47VS 4VSS 74Magistar 3

UKUPNO: 547

Organizacione cjeline u SSL sa brojem uposlenika u istoj su dati u narednoj tabeli.

Tabela 2 Organizacione cjeline

Redni br. Organizaciona cjelina Broj zaposlenika

1. URED GENERALNOG DIREKTORA 112. SODA POGON 1063. BIKARBONA 124. KREČNE PEĆI 385. PRIPREMA VODE 216. TERMOELEKTRANA 547. ODRŽAVANJE TERMOELEKTRANE 11

Redni br. Organizaciona cjelina Broj zaposlenika

8. MJERNO REGULACIONO ODRŽAVANJE 129. ELEKTRO ODRŽAVANJE 27

10. MAŠINSKO ODRŽAVANJE 7111. INŽENJERSKE USLUGE 712. GRAĐEVINSKO ODRŽAVANJE 1213. KONTROLA KVALITETE I EKOLOGIJA 1814. KONTROLA PROCESA 215. ZNR I ZOP 216. INO NABAVA 317. NABAVA 718. TEHNIČKI MAGACIN 1019. SEKTOR ZA LJUDSKE RESURSE 120. SLUŽBA ZA LJUDSKE RESURSE 521. KADROVSKA SLUŽBA 422. INFORMACIONE TEHNOLOGIJE 323. SLUŽBA ZA OPĆE POSLOVE, UFZ I UT 7224. MARKETING I PRODAJA 125. PRODAJA 326. PLANIRANJE PROIZVODNJE 527. MAGACIN GOTOVE ROBE 1528. GEN.RAĆUNOV.I KNJIG.KUPACA 729. RAČUNOVODSTVO TROŠKOVA 7

UKUPNO: 547

Ukupan broj zaposlenika koji rade u smjenama je 258.

Zahtjev za obnovu okolinske dozvole zaSisecam soda Lukavac d.o.o. Lukavac

Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje ENERGIJA I OKOLIŠ 1

6

Zahtjev za obnovu okolinske dozvole zaSisecam soda Lukavac d.o.o. Lukavac

Slika 4 Shema proizvodnje sode po Solvay postupku

Slika 5 Shema proizvodnje sode po Solvay postupku

Projektiranje, mjerenje, consulting i istraživanje ENERGIJA I OKOLIŠ 1

7

3.1.1 Opis tehnoloških procesa po pogonima u SSL

3.1.1.1 Pogon krečnih peći

Kratki opis procesa u Pogonu krečne peći- Ulazne sirovine: kamen krečnjak granulacije 50-150 mm, antracit

granulacije 20-60 mm;- Produkti: gas CO2 40 % i CaO- Temperatura pečenja kamena krečnjaka: 1100 ͦC- Pečenje se vrši u struji kisika.- Reakcija endotermnog tipa koja se odvija u peći: CaCO3=CO2+CaO

U proizvodnom pogonu krečnih peći se kalciniše krečnjak (na temperaturi većoj od 1000oC) pri čemu se dobijaju osnovne sirovine za proizvodnju sode: pečeni kreč - kalcijev oksid (CaO) i ugljendioksid (CO2), uz pomoć antracita kao goriva. Gašenjem kreča se dobija gašeni kreč- krečno mlijeko Ca(OH)2, koje kao jaka baza služi za regeneraciju amonijaka iz NH4Cl (destilacija u soda pogonu), koji se ponovo vraća u proizvodnju sirovog bikarbonata. Krečno mlijeko se još koristi za obaranje tvrdoće kod pripreme kotlovske vode i prećišćavanja slane vode. Pranjem i hlađenjem CO2 dobija se sirovina za proizvodnju Na-bikarbonata.U pogonu krečnih peći su instalirane nove krečne peći 5i 6(2011./2012.), te tri već postojeće 1, 2, 3, zbog toga što su stare krečne peći koristile koks kao gorivoi nisu bile prilagođene za korištenje i antracita kao goriva. Nove krečne peći su kapaciteta 190 t kreča/d, svaka.Tvornica SSL konstantno radi na unapređenju tehnoloških procesa i zaštiti okoliša, te smanjenju emisija iz proizvodnih procesa. S tim u vezi je i izgradnja ovih krečnih peći koje su potpuno automatizovane i opremljene potrebnom mjerno-regulacionom opremom. Sistem automatske kontrole i upravljanja krečnim pećima uključuje sljedeće regulacijske kontrole parametara njenog rada: odnos sirovine i goriva pri punjenju korpe skipera, nivo šarže, protok zraka u zoni hlađenja i temperaturu izlaznih pećnih gasova. Sistem punjenja se sastoji od koša koji se nalazi iznad peći u koji može da stane cca 8 t smjese i čije pražnjenje ide automatski, putem sistema za pražnjenje koša. Potrošnja kamena krečnjaka je cca 400 t/d po peći.Tehnološki proces koji se odvija u krečnim pećima baziran je na produkciji određene količine CO2 i kreča koji se kao kontinuirani procesni tokovi usmjeravaju u podsisteme karbonizacije i produkcije krečne suspenzije. Osnovna sirovina za proizvodnju kreča je kamen krečnjak u čiji sastav ulazi: CaCO3, MgCO3, SiO2, R2O3, CaSO4 i H2O u različitim omjerima. Gustoća krečnjaka je 2400-2900 kg/m3, a masa 1 m3 krečnjaka (komada veličine 60-150 mm) iznosi 1,5 t. Sa stanovišta granulometrijskih karakteristika komada krečnjaka, za produkciju kreča, najpovoljniji su komadi veličine 40-120 mm.

U konstruktivnom smislu krečna peć, kao procesna jedinica, sastoji se iz tri osnovna dijela: tijela peći-šahta, sistema za punjenje i sistema za pražnjenje peći. Vertikalna šahta, krečne peći, izrađena je od opeke i može imati različite dijametre (2,3-8 m) i različite visine (12,3-50 m). Dijametar peći određuje njen kapacitet i sa njegovim povećanjem dolazi do povećanja kapaciteta peći. Međutim, ovim se otežava ravnomjerna distribucija šarže i zraka u poprečnom presjeku peći. Povećanjem visine peći povećava se vrijeme boravka šarže u peći i smanjuju se toplinski gubici vezani za entalpiju pećnih gasova i produkovanog kreča. Ovo dovodi do smanjenja potrošnje goriva i povećanja sadržaja CO2 u pećnim gasovima. Sa druge strane, povećanje visine peći zahtjeva, usljed povećanog pada pritiska u slojeve šarže, veći utrošak energije za dobavu i produvavanje zraka kroz peć.

Opći podaciObjekat: Krečna pećNapajanje: TS 6/0,4 KvNapon i frekvencija: 3x400/230 V, 50 HzZaštita od previsokog napona dodira:

TN-S sistem, zaštitni uređaj diferencijalne struje

Instalirana snaga: 437 kWFaktor opterećenja: 0,58Vršna snaga: 257 kW

Slika 6 Elementi materijalnog i toplinskog bilansa krečne peći

Kao sirovine u pogonu krečnih peći, odnosno za dobivanje osnovnih sirovina za proizvodnju sode (kalcijev oksid-CaO (pečeni kreč) i ugljendioksid-CO2), se koristi krečnjak i antracit kao gorivo. U nastavku je dat pregled nabavke, transporta i skladištenja osnovne sirovine, goriva i energenata u tvornici SSL d.o.o. Lukavac potrebnih za pogon krečnih peći.

KrečnjakIsporučilac osnovne sirovine za pogon krečnih peći-kamena krečnjaka, za tvornicu SSL, je rudnik krečnjaka „Vijenac“.Osnovni kriteriji koji se koriste pri izboru kamena krečnjaka su:Hemijski sastav, odnosno:

- čistoća kamena krečnjaka, koja se izražava preko sadržaja CaCO3 (%) i

- nečistoće, koje se izražavaju preko sadržaja MgCO3 (%).Fizičke karakteristike:

- veličina kamena krečnjaka,- tvrdoća krečnjaka,- mala poroznost,

- odgovarajuća gorivost,- lokacija kamenoloma,

te drugim faktorima koji direktno ili indirektno utiču na proces proizvodnje sode.

- Transport, ulazna kontrola i skladištenjeKamen krečnjak se doprema žičarom do kruga tvornice SSL. U krugu tvornice se vrši separacija, dio kamena koji odgovara procesu se zadržava, a sitnija frakcija se dalje trakastim transporterom otprema u susjednu fabriku (fabriku cementa).Odgovarajuća frakcija se nakon separiranja trakastim transporterom prebacuje u silos kamena, odakle se na isti način transportuje u krečne peći. Kvantitativna kontrola vrši se vaganjem pri ulazu u proces – u krečne peći. Kvalitativnu kontrolu vrši pogonsko osoblje i laboratorija SSL. Uzorkovanje i analiza kamena krečnjaka se vrši svakodnevno u laboratoriji SSL.Ako se vizuelno uoči da kvalitet nije odgovarajući, kontaktira se laboratorija i vrše vanredne analize. Također se kontaktira i isporučilac kamena krečnjaka. U sljedećoj tabeli dat je uporedni prikaz prosječnog sastava krečnjaka u EU i sastav krečnjaka koji je dobiven analizom u laboratoriji Sisecam Soda Lukavac d.o.o. Lukavac. Važno je napomenuti da nema tačno određenog sastava kamena krečnjaka koji se koristi u tvornicama za proizvodnju sode na području EU.

Tabela 3 Sastav kamena krečnjaka

Hemijskispoj Jedinicamjere

Prosječni sastav kamena krečnjaka

(EU)

Sastav kamena krečnjaka –

laboratorij SSLCaCO3 % 84-99 96,43MgCO3 % 0,44-1,47 1,11SiO2 % 0,15-4,68 0,85CaSO4 % - 0,34Al2O3+Fe2O3 % 0,10-2,21 0,66Gubitak žarenjem

% - 43,09

AntracitZa sagorijevanje kamena krečnjaka u krečnim pećima koriste se uglavnom čvrsta goriva. Čvrsta goriva prilikom sagorijevanja daju veće koncentracije CO2 od goriva u gasovitom ili tečnom stanju. Proces stvaranja CO2 u većim koncentracijama je veoma bitan, jer se ovaj gas koristi dalje u procesu proizvodnje sode. Samim tim veća koncentracija CO2 omogućava reduciranje veličine opreme i aparata, a smanjuje i gubitak amonijaka. U krečnim pećima se kao gorivo koristi antracit koji se uvozi.Kvalitet koji se zahtjeva za antracit dat je u narednoj tabeli.

Tabela 4 Tipičan sastav antracitaGranulacija 25-100 mmVlaga max. 5.00%Pepeo max. 9%Sumpor max. 2%Kalorična vrijednost 28.00 MJ/kg Podzrno max. 10%Nadzrno max. 5%

Posebni zahtjevi za kvalitetom goriva je granulacija i kalorična vrijednost.

- Način transporta i ulazne kontrole Doprema antracita se vrši brodom do luke Brčko, a potom kamionima ili direktno željeznicom, a unutrašnji transport trakastim transporterima.Kvantitativna kontrola se vrši vaganjem prilikom dopreme u krug tvornice. Kvalitet se kontroliše vizuelno od strane pogonskog osoblja. Analizu svake dopreme antracita vrši ovlaštena laboratorija i dostavljaju izvještaje. U slučaju nezadovoljavajućeg kvaliteta, isporuka se reklamira i vraća.

- Način skladištenjaNakon dopreme kamionima i željeznicom antracit se odlaže na skladište antracita, koje se nalazi u produžetku skladišta uglja i u silos antracita, koji se nalazi kraj krečnih peći, uz skladište kamena krečnjaka. Antracit se iz skladišta i silosa trakastim transporterom prebacuje do krečnih peći, miješa u određenom propisanom omjeru sa krečnjakom i ubacuje u peći.

Tabela 5 Krečne peći u raduOprem

a Kapacitet God. proizvodnje Stanje Komentar

Peć br.1 190 t/dan 2010 U raduPeć br.2 190 t/ dan 2009 U radu remontovana

7/2014Peć br.3 190 t/ dan 2008 U radu remontovana

9/2011Peć br.5 190 t/ dan 2013 U raduPeć br.6 190 t/ dan 2011 U radu

Tabela 6 Stare krečne pećiOprem

a Kapacitet God. proizvodnje Stanje Komentar

Peć 150 t/dan 1970 nije u radu rušenje 2016

br.4Peć br.5 150 t/ dan 1970 nije u radu rušenje 2016peć br.7 120 t/ dan 1954 nije u radu rušenje 2016peć br.8 120 t/ dan 1954 nije u radu rušenje 2016peć br.9 120 t/ dan 1950 nije u radu rušenje 2016

U radu je trenutno 5 novih peći,dok su stare peći planirane za rušenje 2016.Na mjestustare krečne peći br.4 raditi će se nova krečna peć.

Slika 7 Nove krečne peći

- Transportni sistem krečaKreč iz peći ohlađen na temepraturi oko 50 oC se grabuljastim transporterima tranportuje u koševe bubnjeva. Na raspolaganju su četiri grabuljasta transportera od kojih su dva kapaciteta 80 t/h motor snage 22 KW, a druga dva 35 t/h snage motora 18 KW.Dva su radna grabuljara i dva rezervna. Grabuljari 1 i 2 preuzimaju kreč iz peći 2 i 3 dok grabuljari 3 i 4 preuzimaju kreč iz peći 1,5 i 6. U radu su uvijek dva transportera.Grabuljasti transporteri 3 i 4 su izrađeni i pušteni u rad u maju 2013.Kreč se dalje transportuje trakastim transporterima i elevatorima kapaciteta 80 t/h do dva koša bubnjeva 4 i 5 kapaciteti koševa su po 50 t.Tokom 2012. instalirano je suho otprašivanje peći i transportnog sistema Q=30000 m3/h. Čime se potpuno smanjila emisija prašine.

Slika 8 Otprašivač

Slika 9 Grabuljasti transporteri i nove peći

- Ispirači gasa

Slika 10 Novi skruberi

Skruberi su aparati za pranje i hlađenje gasa.Gdje se gas koji dolazi kolektorom gasa sa peći pere i hladi vodom sa temperature od 120 oC na približno 32 oC. Voda nakon pranja i hlađenja gasa se pumpama prebacuje u dekanter i koristi za ošljakivanje u TE (slika ispod). Tokom 2013 god. u rad su uzeta dva nova skrubera koji mogu zadovoljiti kapacitet proizvodnje od 1200 t sode/dan.

Regulacija temperature gasa se vrši automatskim ventilima za vodu sa DCS.U radu su trenutno dva nova i dva stara skrubera.

Slika 11 Dekanter i transporteri povrata nepečenog kreča sa bubnjeva

- Pogon za gašenje kreča

Tabela 7 Oprema u pogonu za gašenje kreča

Naziv Karakteristike Stanje Primjedba

Bubanj br.4Q=40m³/hPogon: motor reduktor15kWSito:vibrosijačice 1 kom

Radi ili rezerva

2012. remontovan, i postavljeno novo

sito većeg kapaciteta sa

vibromotorima

Bubanj br.5Q=40m³/hPogon: motor reduktor15 kWSitO:vibrosijačice 2 kom

Radi ili rezerva2013. postavljena

dva nova sita većeg kapaciteta sa vibro

motorimaMješalice krečnogmlijeka, 2 kom

V=48m³Pogon: motorreduktor 11 kW

Rade obje

Mješalicamljevenogotpadka, 1kom

V=20 m³Pogon: Radi

Mlin otpadka 1,2

Pogon 1: 90 kWQ=6 t/h Radni i rezervni

Mlin br.1 u radu od 2011.

Pogon 2: 130 kWQ=10 t/h

Mlin br.2 u radu od 2014.

Pumpa krečnogmlijeka, 3 kom

2x Q=90m i jedna160 m³/hPogon: 40 i 95 kW

Radna i rezervna

Pumpa mljevenogotpadka, 2kom

Q=30 m³/hPogon: 10kW Radna i rezervna

Slika 12 Pogon za gašenje kreča

U pogonu za gašenje vrši se gašenje kreča prema egzotermnoj reakciji CaO+H2O = Ca(OH)2. Ulazne sirovine su kreč i voda, a kao produkt dobivamo krečno mlijeko koje se koristi za regeneraciju amonijaka na DS sistemu. Gašenje se vrši sa industriskom vodom temperature 55 oC.U pogonu je zaokružen sistem pošto se neizreagovani kreč vraća u mlin otpadka i pumpama ponovno vraća u bubanj za gašenje (u ovom slučaju

govorimo o granulaciji ispod 20 mm, a granulacija preko 20 mm odnosno, nepečeni dio kreča se vraća transporterima u peći).

- Silos kamena i priprema sirovinaOprema u silosu:Jedan od investicionih projekata koji je urađen na pripremi sirovina jeste sito kamena koje je pušteno u rad u maju 2013. god. Ovim projektom se dobila ravnomjerna granulacija kamena i stabilni rad u samom procesu na pećima.

- Trakasti transporteri kapaciteta 130 t/h.- Sito kamena 130 t/h.- Vage kamena i antracita.

Sirovine koje se koriste u pogonu Krečne peći dopremaju se kamionima, a jedna količina kamena krečnjaka dolazi žičarom. Sirovine koje dolaze kamionskim prevozom odlažu se na deponije. U toku ove 2014 god. završava se betonska deponija antracita koja će uveliko umanjiti rasipanje i drobljenje antracita.

Slika 13 Nova deponija antracita

Kamen koji dolazi žičarom odlaže se u silose kapaciteta 300 t. Prije upotrebe u procesu kamen se sije na situ i kao takav se miješa sa antracitom koji je isto prije pripremljen drobljenjem i separisanjem na traženu granulaciju 20-60 mm.

Slika 14 Sito kamena

Slika 15 Transport kamena žičarom

Slika 16 Silos kamena

- Separacija antracitaSeparacija antracita služi za pripremu sirovine na određenu granulaciju drobljenjem i sijanjem.Tokom 2013. instalirano je suho otprašivanje separacije kapaciteta 20 000 m3 što je spriječilo emisiju prašine u zrak i tlo i učinilo komfornu radnu sredinu.

Slika 17 Separacija antracita

- Plan većih investicija u pogonu Krečnih peći u narednih 5 godinaSa aspekta utjecaja na okoliš, zahvati, planirani u narednom periodu u ovom pogonu, su sljedeći:

- U 2015.g. će biti izgrađena još jedna krečna peć br. 4, a u narednom periodu još dvije, br. 7 i 8 za koje je Operator ishodovao okolinske dozvole (u prilogu).

- Za naredni period, prilikom povećanja kapaciteta u narednim godinama (2018-2020), planirana je izgradnja još četiri krečne peći, br. 9-12, koje će biti istog kapaciteta kao i već postojeće.

Utjecaj na okoliš prilikom rada krečnih pećiopisan jeprethodno u tekstu. Bitno je naglasiti da će se prilikom izgradnje svake od novih krečnih peći izvršiti ažuriranje postojećeg monitoring plana koji će se dopuniti sa novim objektima kod kojih je potrebno vršiti praćenje okolišnih parametara u skladu sa zakonskom regulativom, bilo da se radi o emisijama u zrak, otpadnih vodama, buci itd.Ostale investicije predviđene u ovom pogonu za naredi period (2015-2020) će bit date na kraju dokumenta sumarno za sve pogone u SSL.

3.1.1.2 Pogon termoelektrane

Termoelektrana SISECAM SODA LUKAVAC je izgrađena za proizvodnju potrebnih količina tehnološke pare i električne energije. Količine električne energije koje se proizvode u ovom termoenergetskom postrojenju nisu dovoljne, te se iste dopunjuju iz elektroenergetskog sistema Federacije BiH. Osnovno pogonsko gorivo koje su u elektrani koristi za proizvodnju električne energije i tehnološke pare je ugalj.Kompletna termoelektrana predstavlja samostalnu cjelinu u sljedećim postrojenjima:

- Kotlovsko postrojenje- Turboagregat- Sistem za dopremu uglja- Sistem za snadbijevanje postrojenja vodom- Sistem odšljakivanja i otpepeljivanja- Elektrofiltersko postrojenje dimnih plinova

Za potrebe tehnološkog procesa i proizvodnje električne energije koristi se para slijedećih parametara:

- P = 45 bar, t = 450oC- P = 41 bar, t = 380oC- P = 33 bar, t = 380oC- P = 12 bar, t = 330oC

- P = 0,8 bar, t = 180oCPara proizvedena u kotlovima se dijeli i distribuira na dva dijela. Jedan dio pare se vodi na turbinska postrojenje – turbine (turbine su protutlačna sa jednim regulisanim oduzimanjem), odakle se izrađena para radnih parametara p = 12 bar; t = 330oC i p = 0,8 bar; t = 180oC distribuira i koristi u tehnološkom procesu proizvodnje sode. Ove količine pare nisu dovoljne, pa se dio pare uzima direktno iz kotlovskog postrojenja preko reducir rashladnih stanica: 45/41 bar; 45/33 bar; 33/12 bar; 12/08 bar.Turbogeneratori proizvodi nestalne količine električne energije u iznosima 4 – 7,5 MW, što je uslovljeno trenutnim potrebama pare neophodnih za proizvodnju sode, jer je upravo proizvodnja sode primarna djelatnost fabrike. Nedostajuće količine električne energije se obezbjeđuju iz elektroenergetskog sistema Federacije BiH.Postojeća kotlovska postrojenja u pogonu su kotlovi 6 i 7 koji su u stalnom radu, a povremeno se u slučaju zastoja, remonta ili reduciranja proizvodnje na nekom od kotlova 6 i 7 puštaju mali kotlovi 2 i 3. Ukupni maksimalni kapacitet instaliranih kotlova je 230 t/h pare (20x90t/h + 2x25 t/h) radnih parametara 45 bar 450 °C. Kotlovi 6 i 7 su generalno remontovani 2013. odnosno 2014. godine, kotao 2 je remontovan 2010. godine, dok je kotao 3 rekonstruisan i remontovan 2013.U toku sa radovi na izradi i montaži nove kotlovske jedinice kotao 8 kapaciteta 120 t/h pare, sa planom puštanju rad krajem 2015 godine. Kotlovi kao gorivo koriste ugalj.U nastavku su date karateristike kotlova 6 i 7 na lokaciji SSL.

- KOTAO br.6

Proizvođač: “MINEL” fabrika kotlova BeogradTip kotla: Jednodobošni viseći ozračeni kotao sa

prirodnom cirkulacijom vode i mlinskim loženjem

Tvornički broj: 2959Broj glavne knjige: TK -502Godina proizvodnje: 1979/1980.Generalni remont: juli 2007.Gorivo: Mlinsko loženje sprašenog tuzlanskog lignitaGarantno gorivo: Donja toplotna moć: 9310 kcal/kgMaksimalna produkcija pare:

90 t/h

Nominalna produkcija pare:

72 t/h

Temperatura pregrijane pare:

450 C

Temperatura napojne vode:

130 C

Najviši dozvoljeni pritisak: 52 atpRadni pritisak u bubnju: 50 atpPritisak na izlazu pregrijača:

45 atp

Stepen iskorištenja: 84 / 85 %

- KOTAO br. 7Proizvođač: “MINEL” fabrika kotlova BeogradTip kotla: Dvodobošni, viseći ozračeni parni kotao sa

prirodnom cirkulacijom vode i mlinskim ložnjem

Tvornički broj: 4301Broj glavne knjige: TK-443Godina proizvodnje: 1989.Generalni remont: 2003. godineGorivo: Mlinsko loženje sprašenog tuzlanskog lignitaGarantno gorivo: Hu = 7850 kJ/kgDonje granično gorivo: Hu=10383 kJ/kgGornje granično gorivo: Hu=7063 kJ/kgMaksimalna produkcija pare:

90 t/h

Nominalna produkcija pare:

72 t/h

Temperatura pregrijane pare:

450 C


130 C

Najviši dozvoljeni pritisak: 58 baraRadni pritisak u bubnju: 54 baraPritisak na izlazu pregrijača:

45 bara

Stepen iskorištenja: 87,5 %

Tokom 2013. je instaliran i pušten u rad turbogenerator sa turbinom sljedećih konstrukciono - tehničkih karakteristika:Tip: Aksijalna protutlačna parna turbina sa oduzimanjem pare

Proizvođač: “Siemens Schuckert”Nominalna snaga: 4000 kWMaksimalna snaga: 4900 kWBroj obrtaja: 10000 o/minUlazni pritisak svježe pare: 40 barUlazna temperatura svježe pare: 430 oCPritisak oduzimanja: 12 barProtutlak: 2 barTurbina je spojena direktno sa generatorom sljedećih karakteristika:Proizvođač: “Siemens Schuckert”Napon generatora: 6300 kVInstalirana prividna snaga: 5600 kVAInstalirana aktivna snaga: 4480 kWNazivni faktor snage: 0,8Broj obrtaja: 1500 o/min

- KOTAO br. 8Novi parni kotao (kotao br. 8)maksimalnog kapaciteta 120 t pare/h, ukupne snage cca 92 MW, proizvoditće tehnološku paru koja će se koristi u pogonu proizvodnje sode u tvornici SSL, te za grijanje. Osnovna sirovina za proizvodnju pare je prethodno prečišćena voda iz jezera Modrac. Kotao će biti označen sa CE (modul G) prema PED 97/23/EEC direktivi. Ukupna površina koju će zauzimati sva oprema koja će biti instalirana bit će cca 50x20 m. Visina dimnjaka će biti 70 m, dok će bubanj kotla biti na 37 m.Sama peć će imati sljedeće karakteristike:Visina: 29 mŠirina: 6,93 mDubina: 5,5 mZapremina: 1105 m3

Brzina gasova: 8,7 m/sUkupna grijna površina:1040 m2

Ukupna težina peći: 95 tDvije različite vrste uglja bit će mješane da bi se dobili optimalni sadržaj vlage, sumpora i pepela, lignit i mrki ugalj. Karakteristike ove dvije vrste uglja date su u tabeli u nastavku.

Tabela 8Karakteristike uglja

Parametar Jedinica

mjere

MRKI UGALJ

LIGNIT LIGNIT NAKON

SUŠENJA

50%:50% MJEŠAVINA

MRKI UGALJ I LIGNIT NAKON

SUŠENJASirova vlažnost % 12,7 44,9 30 21,35Higro vlažnost % 11,36 5,49 5,49 8,43Ukupna vlažnost % 24,06 50,39 35,49 29,78Pepeo % 29,38 5,75 7,48 18,43Isparljiva materija

% 25,69 25,01 32,52 29,11

Sagoriva materija

% 46,56 43,85 57 51,78

Koks % 50,24 24,6 32 41,12Cfix % 20,87 18,85 24,51 22,69Ukupni C % 30,89 27,44 35,68 33,29Hidrogen % 2,62 2,87 3,74 3,18Nitrogen % 0,62 0,55 0,71 0,67Oksigen % 8,2 12,87 16,73 12,47Gornja kalorična moć

kJ/kg 13.129 11.397 14.816 13.973

Donja kalorična moć

kJ/kg 12.036 9.648 12.542 12.289

Ukupni sumpor % 4,99 0,31 0,4 2,70Sumpor u pepelu

% 0,76 0,18 0,23 0,50

Sagorivi sumpor % 4,23 0,13 0,17 2,20

Kotao će biti tako projektiran da se u njemu može sagorijevati i ugalj lošijeg kvaliteta sa 10.000 kJ/kg. Kapacitet uklanjanja pepela će biti dimenzionisan na ugalj lošijeg kvaliteta.Potpala kotla će se vršiti pomoću teškog ulja, 20 bara, 120 oC. Analiza teškog ulja je data u nastavku.

Tabela 9 Karakteristike teškog ulja

Parametar Jedinica mjere Vrijednost

Specifična težina kg/m3 972Gustoća mm2/s 276,3Tačka izlijevanja e -3Sadržaj sumpora % 0,93Sadržaj pepela % 0,92Karbonski ostatak % 7,33Donja toplotna moć MJ/kg 41,06

Uz kotao će biti instaliran i sistem za odsumporavanje gasova na odvodu dimnih gasova, pored vrećastog filtera. SSL će obezbijediti i određenu količinu Ca(OH)2 da bi se povećala efektivnosti sistema za odsumporavanje gasova. Efikasnost odsumporavanja koju garantuje projektant i proizvođač opreme je >90%.Kotao će biti sa cirkulatornim fluidiziranim ložištem, prirodnom unutarnjom cirkulacijom, imat će jedan bubanj, dvije vodne pumpe, i to recirkulirajuće

ciklonskog tipa, cijevi za vodu, itd. Parni kotao je sa jednim bubnjem i stabiliziran je membranskim zidovima.Kotao je dizajniran tako da radi u uslovima visokog pritiska i temperature. Površine komore za sagorijevanje su sačinjenje od donjeg i gornjeg dijela sa membranskim zidovima između gornjeg dijela. Komora za sagorijevanje radi pod pritiskom i u potpunosti je zavarena i nepropusna. Veličina površina za grijanje su optimizirane s ciljem da se omogući najučinkovitiji prijenos toplote.Na samom dnu ložišta bit će instaliran sistem za odpepeljavanje. Nakon odpepeljavanja i hlađenja pepeo će biti transportnim sistemom odlagan u skladište pepela.Bit će instaliran ciklonski filter sa dva memebranska zida. Grube čestice pepela i nesagorene čestice goriva će se odvajati na ciklonskom filteru i bit će vraćane u peć da bi se reducirala temperatura ložišta i minimizirala količina nesagorenih čestica, a sve sa ciljem povećanja efikasnosti kotla.Nakon peći, gasovi prolaze kroz dva pregrijača pare gdje se korištenjem energije visoke temperature gasova, zasićena para se zagrijava na željenu temperaturu. S ciljem kontrole temperature pare u pregrijaču će biti instaliran sistem kontrole temperature.Nakon pregrijača pare dimni gasovi prolaze kroz cijevne snopove evaporatora i ekonomajzera. Uz pomoć toplotne energije dimnih gasova visoke temperature, voda se zagrijava skoro do temperature zasićene pare u ekonomajzeru da bi se postigla maksimalna efikasnost kotla.Nakon ekonomajzera bit će instaliran i multiciklonski filter za prikupljanje čestica prašine. Dimni gasovi gube većinu svoje energije na izlazu iz ekonomajzera. Nakon ekonomajzera će biti instaliran dvofazni predgrijač zraka. Temperatura dimnih gasova se smanjuje na 140-150oC na izlazu iz predgrijača zraka.Nakon predgrijača zraka, sve sitne čestice prašine se uklanjaju na vrećastom filteru. Prečišćeni dimni gasovi se potom ispuštaju u zrak preko dimnjaka.Sagorijevanje će biti kontrolisano pomoću on-line analizatora dimnih gasova instaliranog na dimnjaku, s ciljem da se vrijednosti emisija u zrak održe manjima nego što je to propisano.Kao rezerva se koriste kotlovi 2 i 3 čije su tehničke karakteristike opisane u nastavku.

- KOTAO br. 2 Tvornički broj: 4072-IIBroj glavne knjige: TK-503Godina gradnje: 1940. Tip kotla: Jednodobošni kotao sa prinudnom

cirkulacijom i mlinskim loženjem, sistem “LA MONT”

Fabrikat: “KRUPP - KIEL”Karakteristike: Nominalna produkcija pare: 25 t/hTemperatura pregrijane pare:

450 C


105 C

Najviši dozvoljeni pritisak: 52 baraDozvoljeni radni pritisak u bubnju:

50 bara

Pritisak na izlazu iz pregrijača:

45 bara

Probni pritisak kotla: 68 baraGorivo: Mlinsko loženje ugljenom prašinom

tuzlanskog lignitaGornja kalorična moć: 12140 kJ/kgDonja toplotna moć: 9200 kJ/kg

- KOTAO br. 3 Tvornički broj: 6432Broj glavne knjige: TK-444Godina gradnje: 1940. (rekonstrisan 2013.)Tip kotla: Jednodobošni kotao sa prirodnom cirkulacijom

I sagorijevanjem uglja na rešetki.Fabrikat: “KRUPP - KIEL”Karakteristike: Nominalna produkcija pare: 25 t/hTemperatura pregrijane pare:

450 C


105 C

Najviši dozvoljeni pritisak: 52 baraDozvoljeni radni pritisak u bubnju:

50 bara

Pritisak na izlazu iz pregrijača:

45 bara

Probni pritisak kotla: 68 baraGorivo: Mlinsko loženje ugljenom prašinom

tuzlanskog lignitaGornja kalorična moć: 12140 kJ/kgDonja toplotna moć: 9200 kJ/kg

- Snabdijevanje ugljem

Za loženje kotlova koristi se mrki ugalj i lignit. Dnevna potrošnja uglja je oko 1200 t. Snabdijevanje, prijem, priprema i skladištenje uglja koji se koristi za loženje kotlova vrši se na skladištu uglja (sirovinski magacin). Sa skladišta uglja do kotlova ugalj se transportuje sistemom trakastih transportera. Tvornica SSL posjeduje natkriveno skladište uglja. izgrađeno 1955.godine. dimenzija 58,8x23x6m,snabdjeveno sa dva krana. Zapremina skladišta je 10000-12000t uglja. Imajući u vidu da se skladište zajedno lignit (lukavačka rijeka) i kocka i komad II, radi razdvajanja tih asortimana gubi se na prostoru. Uzimajući u obzir sve navedene činjenice skladište može zaprimiti uglja za 10-12 dana rada tvornice.Skladište koje je ranije korišteno za skladištenje kamena je preuređeno i u njega se smješta banovićki mrki ugalj. Zapremina tog skladišta iznosi 2800t.Mjerenje količine se vrši vaganjem kolskom vagom.Tabela 10 Oprema skladišta uglja

R.br.

Oprema Status

1 Transportna traka za dopremu uglja u drobilicu, širina trake 1200mm

remontovana 2003.g.

2 Drobilično postrojenje Q=100t/h, instalirano 1984. remontovano 2003.3 Transportovana traka ravna, širine 800mm (56m). remontovana 2003.g.4 Mašine za nagrtanje uglja. Imaju instalirane dvije. u veoma lošem stanju5 Transportna traka kosa, širine 800mm (cca 60m).

Instalirana jedna.remontovana 2003,g.

6 Transportna traka za TE, širine 600mm. Instalirana jedna.

remontovana 2003

7 Transportna traka meljave, širine 800mm, instalirana jedna.

u funkciji, jedna u remontu, a drugi zahtjeva remont

8 Kranovi - Instalirana su 2, proizvodnje Wagnerburo Graz 1955.g

Remontovani 2004 i 2006 g.

9 Bunker za kamionski prijem uglja instaliran 2013 god.10 Alternativni transporter za ugalj, 1 instaliran instaliran 2013 god.11 Alternativni transporter za ugalj instaliran 2013 god.

- Priprema vode

Snabdijevanje industrijskom vodomFabrika Sisecam soda Lukavac d.o.o. Lukavac za svoje tehnološke potrebe zahvata vodu iz jezera Modrac. Voda se iz hidroakumulacije Modrac

cjevovodom NO1000 do stare pumparnice, a onda cjevovodima NO700 i NO500 slobodnim tokom doprema do nove filter stanice koja je izgrađena u krugu fabrike i koja je u funkciji od septembra 2014. god.Protok vode se mjeri ulaznim brojilom i svakodnevno se vode podaci o njenoj potrošnji.Filter stanica je kapaciteta 1440m3/h filtrirane vode. Voda se prečišćava prolazeći kroz pješčane filtere kojih ima 8. Tako filtrirana voda se pumpama (2kom) se cjevovodom NO700 transportuje prema potrošačima u pogonima SSL. Mutnoća vode i sadržaj suspendovanih čestica prije i poslije filtracije može se vidjeti na primjeru u sljedećoj tabeli:

Tabela 11 Mutnoća vode i sadržaj suspendovanih čestica prije i poslije filtracije

Jezerska voda (NTU)

Suspendovane čestice

(g/l)

Filtrirana voda (NTU)

Suspendovane čestice

(g/l)21.10.201

47.97 0.012 1.11 0.010

22.10.2014

4.45 0.01 1.12 0.008

23.10.2014

17.50 0.01 2.09 0.007

24.10.2014

15.20 0.0098 2.41 0.004

27.10.2014

33.50 0.01 3.01 0.008

28.10.2014

7.42 0.012 4.87 0.005

29.10.2014

5.90 0.02 2.25 0.006

30.10.2014

9.50 0.015 2.62 0.006

31.10.2014

10.30 0.012 4.50 0.007

3.11.2014 23.30 0.01 1.93 0.0064.11.2014 7.37 0.01 2.05 0.0045.11.2014 19.90 0.0102 2.20 0.0066.11.2014 16.30 0.018 2.30 0.004značenje NTU:-nephelometric turbidity units -nefelometrijska jedinica za mutnoću

Filter stanica je automatizovana i pokrivena je izvršiocima koji prate njen rad. Radni ciklus jednog filtera traje 18-24 h, nakon čega se pristupa pranju filtera. Voda od pranja filtera se trenutno baca u kanal, a izgradnjom planiranog taložnika veći dio te vode će biti vraćen u sistem.

Slika 18 Nova filter stanica

Potrošnja vode se odnosi na namirenje vode koja je potrošena u tehnološkom procesu i vode koje se gubi u rashladnom sistemu.

Sve vode koje se koriste za hlađenje aparata u pogonima su od 2009 god. u recirkulaciji. U funkciji su dva rashladna tornja kapaciteta po 5400 m3/h vode. Prvi je izgrađen 2009. god. čime je znatno smanjena potrošnja vode, a drugi je izgrađen i pušten u pogon 2014. god. Svaki od tornjeva ima 4 sekcije, znači ukupno 8 sekcija. Voda se kreće preko rešetkastog punila i hladi se zrakom koji se kreće u protustruji pomoću ventilatora.Vode koje su korištene u aparatima u pogonima SSL, zagrijane na oko 35-40 oC, dopremaju se na rashladne tornjeve cjevovodom NO1100, a nakon prolaska kroz tornjeve se ohlade na oko 20-25oC. Tako ohlađena voda se pumpama transportuje prema pogonima cjevovodom NO1000.

Slika 19 Rashladni tornjevi

Vode koje se troše u tehnološkom procesu su vode koje se koriste za pripremu vode za proizvodnju pare u termoelektrani kao i vode koje se koriste za pripremu krečnog mlijeka. Ostala namirenja se odnose na vode koje se nepovratno gube kod raznih pranja u pogonima, kod odmuljivanja aparata, zatim vode koje se koriste za prečišćavanje gasa sa krečnih peći (skruberi i kertinzi), stim da se te vode koriste za odšljakivanje i transport elektrofilterskog pepela prema taložnicama crno more.

Hemijska priprema vodeVoda koja služi za napajanje kotlovskih postrojenja potrebno je da zadovoljava osnovne uslove koje zahtijevaju standardi za napajanje kotlova koji se koriste u SSL.Od osnovnih komponenata, koje bilo da štetno utiču u parnom pogonu, kao sastavni dio napajanja, odnosno kotlovske vode, bilo da su nepoželjne kao sastavni dio tehnološke vode, prvenstveno su kalcijeve i magnezijeve soli, koje čine tvrdoću vode, i plinovi CO2 i O2.Općenito se hemijska priprema vode provodi:

a) termičkom dekarbonizacijom;b) taloženjem kalcijevih i magnezijevih soli pomoću hemikalija;c) filtriranjem preko jonskih izmjenjivača;d) otplinjavanjem;e) kondicioniranjem.

Na koji će se od ovih načina provesti priprema vode, da li pojedinačno ili kombinirano ovisi o sastavu vode, o njenoj primjeni, o osobinama parnog postrojenja, te o rentabilnosti upotrijebljenog načina pripreme vode.Ako se ide na to da se iz vode uklone samo soli karbonatne tvrdoće, onda je to dekarbonizacija vode.To je samo djelimično mekšanje vode, jer dekarbonizacijom uklanjamo iz vode samo dio soli,koji čine tvrdoću vode, te se tako u vodi smanjuje ukupna količina soli.

Za uvjete u SSL se izvodi dekarbonizacija vode termičkim putem, taloženjem bikarbonata pomoću vapna i filtracijom kroz jonske izmjenjivače.Od ukupno nabrojanih faza pripreme napojne vode hemijska priprema vode se vrši u dvije osnovne faze i to prva faza prečišćavanja-dekarbonizacija i druga faza-demineralizacija.

1. DekarbonizacijaNa dekarbonizaciji se koriste tri vrste sirove vode i to: filtrirana voda, voda sa hladnjaka gasa sa kalcinacije (RGT) i vode sa hladnjaka gasa sa destilacije.Karakteristike tih voda su sljedeće:

- Ukupna tvrdoća 13,440NJ (4,79 mval/l)- Karbonatna tvrdoća 8,680NJ (3,09mval/l)- Nekarbonatna tvrdoća 4,760NJ (1,69mval/l)- Kalcijeva tvrdoća 8,120NJ (2,89mval/l)- Magnezijeva tvrdoća 5,320NJ (1,89mval/l)- Hloridi 8,87 mg/l- Sulfati 91,2 mg/l- Silicij 20,0 mg/l- Željezo 0,7 mg/l- Organske tvari 9,2 mg/l- Ugljen-dioksid 0,0 mg/l KMnO4

Temperatura ovih voda se održava oko 60oC, što znači da je ovo temperatura na kojoj se izvodi sama dekarbonizacija, međutim ako nije moguće postići tu temperaturu zbog hladnijih dolaznih voda onda se radi dekarbonizacija na nižoj temperaturi (oko 40°C). U tom slučaju zbog niže temperature i velikih protoka dekarbonizacija je otežana pa se u takvim situacijama dodaje flokulant Aquaflok 39 čime se postiže bolje taloženje i čestica mikronskih dimenzija pa je dekarbonizacija uspješnija.Karakteristike sirove vode prikazane prethodno, treba svesti na karakteristike demineralizirane vode:

- Ukupna tvrdoća 0,050NJ- Hloridi 0.05mg/l- Sulfati 0,00 mg/l- pH 8,0- Željezo 0,05 mg/l- Silicij 0,05 mg/l

- vodljivost 5,0µS/cm

Radi gore navedenih karakteristika potrebno je sirove vode dekarbonizirati i demineralizirati.Dekarbonizacija je stepen prečišćavanja sirove vode u cilju taloženja topivih kalcijevih i magnezijevih soli i njihovo prevođenje u netopiviji oblik CaCO3 Mg(OH)2.Dekarbonizacija vode izvodi se pomoću krečnog mlijeka, a provodi se kao prvi stepen mekšanja vode.Kao što je navedeno temperatura dekarbonizacije je maximalno 60oC iz razloga što anionska jonoizmjenjivačka masa demineralizacije ne može podnijeti veću temperaturu.Dekarbonizacija se vrši sa krečnim mlijekom koncentracije 3-5%.Krečno mlijeko se priprema razređenjem sa vodom gustog krečnog mlijeka koncentracije 20-25%.Ono se doprema cjevovodom iz pogona gašenja kreča sa krečnih peći, do mješalica za krečno mlijeko na HPV-u.Zapremina jedne mješalice je oko 3 m3.Glavne reakcije prilikom dekarbonizacije su reakcije između Ca2+i Mg2+ soli prisutnih u vodi koje reaguju sa Ca (OH)2 i prevode se u teško topive taloge CaCO3 i Mg(OH)2.

CO2 + 2OH CO3- + H2O

Ca2+ + CO3- CaCO3

Prilikom ovih reakcija vrši se ujedno i hidroliza Mg-soli po reakciji:

Mg2+ + 2OH- Mg (OH)2

Postrojenja za dekarbonizaciju se sastoje od:1. rezervoar sirove vode2. zagrijač vode3. dva reaktora kapaciteta po 150 m3/h4. dvije mješalice krečnog mlijeka po 3m3

5. rezervoar bistre vode 6. pet pješčanih filtera po 75 m3/h7. rezervoar DKB vode

Dekarbonizirana voda ima sljedeće karakteristike:- ukupna tvrdoća 6,440NJ

- karbonatna tvrdoća 2,240NJ- nekarbonatna tvrdoća 4,200NJ- kalcijeva tvrdoća 3,220NJ- magnezijeva tvrdoća 2,880NJ- hloridi 8,87mg/l- sulfati 81,86mg/l- silicij 6,0mg/l- željezo 0,014mg/l- organske tvari 5,6 mg/l- ugljen-dioksid 0,0 mg/l

2. DemineralizacijaDekarbonizirana voda iz koje su uklonjene(djelimično) kalcijeve i magnezijeve soli nije pogodna za napajanje kotlovskih jedinica, te se stoga vodi na drugi stepen prečišćavanja- demineralizacija.Prednosti demineralizacije su mnogobrojne: voda se može mekšati na hladno, jednostavno rukovanje filterima, velika je brzina reakcije, kontrola jednostavna.Osim toga, kod mekšanja vode taložnim putem treba uskladiti dodatak hemikalija prema količini vode i njenom sastavu (koji može jako promjenjljiv), dok jonski izmjenjivači nisu osjetljivi na promjene vode kao i sastav vode, te je za svo vrijeme rada izmjenjivača moguće dobiti vodu konstantne kvalitete.Jonski izmjenjivači su čvrste u vodi netopive tvari koje su sposobne da iz otopine elektrolita prime na sebe pozitivne ili negativne jone i da ih zamijene ekvivalentnom količinom vlastitih jona.Budući da ta izmjena obuhvata samo jone i podliježe zakonu o djelovanju masa, to se ovakve tvari zovu jonski izmjenjivači.Prema tome ako se vrši izmjena kationa to su kationski izmjenjivači, a ako se vrši izmjena aniona to su anionski izmjenjivači.Svaki izmjenjivač sastoji se iz kostura tj. rešetke koju drže valentne sile.Na tu rešetku su vezane (čvrsto) aktivne grupe pa se izmjena vrši na tačno fiksiranim mjestima unutar rešetke.Ako su te grupe kisele, rešetka je prema vani nabijena negativnim nabojem, a ako su bazne nabijena je pozitivnim nabojem.Prema tome kostur kationskog izmjenjivača(sa kiselom) aktivnom grupom se ponaša kao makromolekularni polu-anion:

Iz -- SO3H (Iz -- SO3)+ + H+

a anionski izmjenjivač kao makromolekularni polu-kation i to:

Iz -- NR3OH (Iz --NR3)+ + OH-

gdje je:Iz – nosiva masa izmjenjivačaSO3H – jako kisela aktivna sulfo grupaNR3OH – jako bazna aktivna grupaR – alifatski ugljovodonikIzmjena jona (tj. protujona) između izmjenjivača i otopine elektrolita može nastupiti samo između jona istih naboja i vrši se reverzibilno.To znači kationi se izmjenjuju kod kationskog izmjenjivača po sljedećoj reakciji:

Ca(HCO3)2 + Iz-H2 Iz-Ca + 2H2CO3

CaCl2 + Iz-H2 Iz-Ca + 2HClMgSO4 + Iz-H2 Iz-Mg + H2SO4

2NaCl + Iz-H2 Iz-Na+ 2HClNa2SiO3 + Iz-H2 Iz-Na + H2SiO3

Kod anionskog slabo baznog izmjenjivača vrši se vezivanje aniona jakih kiselina:

H2SO4 + Iz-(OH)2 Iz-SO4 + 2H2OHCl + Iz-(OH)2 Iz-Cl + 2H2O

Kod anionskog jako baznog izmjenjivača vrši se vezivanje aniona slabih kiselina:

H2CO3 + Iz-(OH)2 Iz-CO3 + 2H2OH2SiO3 + Iz-(OH)2 Iz-SiO3 + 2H2O

Kod jonskih izmjenjivača je vrlo važan kapacitet izmjene, koji predstavlja sposobnost smole izmjenjivača da svoje protujone izmjenjuje sa, u vodi prisutnim, jonima. Ukupni kapacitet izmjene je ona količina izmjenjivih protujona koju izmijeni jedinica mase nekog izmjenjivača kada se ovaj iscrpi do kraja.To bi značilo da bi voda nakon postupnog zasićenja jonske mase u filteru izlazila iz filtera istom tvrdoćom, koju je imala na ulazu u filter. To se u praksi nikada ne radi.Za razliku od totalnog kapaciteta poznat je i korisni volumni kapacitet i on predstavlja količinu protujona koju izmijeni jedinica volumena jonske mase kod praktičnog iskorištenja.Isto je važno specifično opterećenje koje predstavlja odnos vremena proticanja vode i količinom vode kojom je opterećen filter.Za regeneraciju smole je bitan potrošak sredstva za regeneraciju i predstavlja onu količinu kiseline ili lužine koja je potrebna da se nadoknade izmijenjeni protujoni iz mase izmjenjivača, s tim da se uvijek ide na to da sredstva za regeneraciju budu u suvišku.

Kotlovske jedinice u SSL su projektovane tako da zahtijevaju po svojoj proizvodnji pare i visok kvalitet kotlovske vode. Kvalitet koji se traži od pripreme vode dat je u predhodnoj tabeli, s toga je i nužna primjena drugog stepena prečišćavanja vode odnosno njena demineralizacija.Na Hemijskoj pripremi vode postavljene su tri linije demineralizacije od kojih svaka linija ima po tri izmjenjivača i to prvi je po redu kationski jako kiseli izmjenjivač,anionski slabo bazni izmjenjivač i anionski jako bazni izmjenjivač.

Slika 20 Jedna linija demineralizacije

Kationski izmjenjivači su ispunjeni smolom koja ima naziv AMBERJET 1200 Na i spada u grupu makromolekularnih smola. Anionski slabo bazni izmjenjivači su ispunjeni anionskom smolom, koja ima trgovački naziv AMBERLITE IRA96.Anionski jako bazni izmjenjivači su ispunjeni anionskom smolom naziva AMBERJET 4200Cl. Također i ovi izmjenjivači tj. ove smole spadaju u grupu makromolekularnih smola.Kationski jako kiseli izmjenjivači imaju dimenzije:visina izmjenjivača 2,6 m i prečnika 2,2 m.Kapacitet izmjenjivača je 100 m3/h. Količina smole u kationskim izmjenjivačima je po 5000 l i visina smole je oko 1,3 m.Kod anionskih smola slabo baznih izmjenjivača je nešto manji prečnik i iznosi oko 2m s tim da je i manja količina smole u njima oko 4000 l. Kod anionskih jako baznih izmjenjivača dimenzije su iste kao i kod kationskih jako kiselih izmjenjivača, a također i količina smole je ista 5000l.Visine izmjenjivača su projektovane tako da se moralo računati na podizanje smole za jednu polovinu ukupne visine u izmjenjivaču.Izmjenjivači su uspravni čelični aparati koji imaju na vrhu i dnu polukružna danca, sa međudnom, sa ugrađenim plastičnim diznama kojih na jednom izmjenjivaču ima 300 komada.Te dizne imaju ulogu da obezbijede što ravnomjerniju raspodjelu vodepo cijeloj površini smole. Dizne imaju oblik čepa sa prorezima 0,2 mm, koji omogućavaju ravnomjeran raspored vode, uz istovremeno zadržavanje smole u izmjenjivaču.Na svakoj liniji su postavljena protočna brojila kojima se reguliše protok vode na linije tj. opterećenje izmjenjivača.Radni period izmjenjivača se sastoji iz dva ciklusa i to:

1. ciklus zasićenja jonske mase i2. ciklus regeneracije jonske mase.

Ciklus zasićenja jonske mase obuhvata početak prolaska DKB vode kroz izmjenjivače pod pritiskom od 2-4 bara, i to ulazak vode odozgo prema dolje i izlazak na donjem kraju izmjenjivača sa izmijenjenim protujonima. Taj ciklus od ulaska do potpunog zasićenja jonske mase, zavisno od ulazne tvrdoće DKB vode i opterećenja mase, može da traje 20-24 sata.Za naše uslove i karakteristike vode do zasićenja dolazi i prije 20 sati rada linija.

Ciklus regeneracije jonske smole se sastoji od tri operacije:1. Rastresanje jonske smole,2. Regeneracija,3. Ispiranje jonske smole.

Ciklus regeneracije jonske smole biće objašnjen u jednom od narednih poglavlja.

Termička obrada napojne vodeKao što je rečeno u drugoj fazi prečišćavanja vode dobijamo vodu tražene kvalitete i kao takva voda se sa linija demineralizacije šalje u demi rezervoar zapremine oko120m3.U njega još dolaze i kondenzati sa parnih sušnica i kondenzati teške sode (kondenzat 12 bara pare). Voda iz demi rezervoara se transportuje demi pumpama P5-1;P5-2; i P5-3; do napojnih rezervoara, u kojima se vrši termička priprema i kondicioniranje napojne vode za kotlove.Postoje dva napojna rezervoara za kotao br. 6 i 7, zapremine 100m3, sa ugrađenim parnim podnim grijačima.Rezevoari su pod pritiskom od 1,5 bara i posjeduju automatsku regulaciju nivoa vode i temperature u rezervoarima.Također su rezervoari obezbijeđeni sa sa ostalom opremom i instrumentima kao:

- grijač vode sa direktnim miješanjem 1,5 bara pare i vode (otplinjač),- termometar,- manometar(0-4 bar),- vodokazno staklo za pokazivanje nivoa,- prelivna cijev,- regulator nivoa za napajanje i preliv.

Rezervoari su oslonjeni na tri oslonca od kojih je jedan fiksni, a dva klizna čime je obezbijeđen slobodna dilatacija rezervoara.Na lijevoj strani rezervoara su ugrađeni otplinjači, koji sa parnim prostorom napojnih rezervoara čine jednu cjelinu.Konstrukcija otplinjača je takva da se obezbijedi što veća dodirna površina, između vode koja ulazi u otplinjač sa gornje strane i pare koja se uvodi odozdo.Otplinjavanje se vrši raspršavanjem vode preko kaskada čije su karakteristike određene termičkim proračunom.Para se uvodi u donji dio otplinjača preko razdjeljivača i u protustrujnom kretanju grije i odzračuje vodu. Jedan dio pare sa oslobođenim kiseonikom i drugim gasovima se ispušta u atmosferu kroz odzračni priključak.Voda dalje pada u napojne rezervoare u kojima se vrši kondicioniranje vode.Doziranje sredstava za kondicioniranje napojne vode vrši se pumpama P6-1 i P6-2 koje se nalaze u pogonu hemijske pripreme vode.

U svrhu uklanjanja ostatne tvrdoće napojne vode i pare, dodaju se odgovarajuća sredstva,po upustvima za rad pojedinog kotla.Tako se u termoelektranama na ovoj regiji, zbog sličnog kvaliteta industrijske vode, za kondicioniranje napojne vode dodaju sredstva:hidrazin (levoxin), amonijačna voda i trinatrijum fosfat.

a) Dodatak hidrazinaŠtete od korozije koje nastaju u parnim kotlovima, parovodima, toplanama itd. pripisuju se prisustvu kiseonika u vodi.Kiseonik, kao uzročnik korozije je moguće ukloniti termičkim otplinjavanjem, te dodatkom hidrazina u suvišku.Kod temperatura vode nižih od 100oC reakcija uklanjanja kiseonika sa hidrazinom je spora.Naprotiv, kod temperature od 103-105oC u roku od dvije sekunde sav kiseonik je vezan.Reakcija uklanjanja kiseonika iz napojne vode sa hidrazinom je sljedeća:

N2H4 + O2 2H2O + N2

Hidrazin ima u svom sastavu organsku supstancu koja služi kao aktivator reakcije kiseonika i hidrazina, te je toj supstanci dat trgovački naziv levoxin.Osim svojstva uklanjanja kiseonika iz vode, hidrazin ima inhibitorsko dejstvo, jer redukuje Fe2O3 u Fe3O4, što potvrđuje pojavu nastanka zaštitnog sloja magnetita (Fe3O4),na unutarnjim stjenkama kotlovskih cijevi.U napojnoj vodi ga mora biti u suvišku od najmanje 0,1-0,3 mg/kg, jer je to garancija da je sav kiseonik uklonjen iz vode.

b) Dodatak trinatrijum fosfata(Na3PO4x 12 H2O)Trinatrijumfosfat se dodaje napojnoj vodi radi uklanjanja njene ostatne tvrdoće i podešavanja optimalnog pH od 9-9,5.Preostala tvrdoća napojne vode odnosno demineralizirane vode po propisima za kotlove pritiska do 45 bara treba da je reda veličine na drugoj decimali tj. do 0,050NJ.Dodatkom trinatrijumfosfata uklanja se preostali dio tvrdoće u vodi i u radu samog kotla stvara se pahuljičast talog-lebdeći mulj, koji se lako odstranjuje odmuljivanjem kotlova.Dodaje se u napojnu vodu u suvišku od 10-20 mg/l, a suvišak je potreban da bi se spriječilo taloženje kamenca.Hemizam koji se obavlja sa dodatkom trinatrijumfosfata je prikazan sljedećim jednažbama:

3Ca(HCO3)2 + 2Na3PO4 Ca3(PO4)2 + 6NaHCO3

3Mg(HCO3)2 + 2Na3PO4 Mg3(PO4)2+ 6NaHCO3

3CaSO4 + 2Na3PO4 Ca3(PO4)2+ 3Na2SO4

3MgSO4 + 2Na3PO4 Mg3(PO4)2+ 3Na2SO4

3CaCO3 + 2Na3PO4 Ca3(PO4)2+ 3Na2CO3

Nastali talozi Mg i Ca fosfata su u obliku lebdećeg mulja i lako se odstranjuju, a time se sprečava i taloženje kamenca na stjenkama kotlovskih cijevi.

c) Dodatak amonijakaAmonijak se dodaje napojnoj vodi kao 25 % NH4OH u svrhu održavanja pH vrijednosti iznad 9,5 i vezanje slobodne ugljične kiseline, kod parnih postrojenja također za alkaliziranje pare visokog pritiska.Količina dodanog amonijaka ne smije preći vrijednost od 7 mg/l, jer u protivnom može doći do nagrizanja bakarnih i mesinganih dijelova armature kotla.Kao zamjena za dodatak natrijumfosfata i amonijaka može biti diamonijumfosfat ili neki spojevi iz reda amina, zatim NaOH itd.Dodatak NaOH,povisuje pH vrijednost i smanjuje koroziono djelovanje vode na željezo, ali kod viših temperatura, može biti opasan, ako se nagomila u većim količinama. Zato je pogodnije alkaliziranje napojne vode, amonijakom,fosfatom i hidrazinom, jer se ovi ne akumuliraju u kotlu, već sa parom odlaze dalje i tako alkaliziraju cijeli tok voda-para.Šema pogona Pripreme vode nalazi se u prilogu ovog dokumenta.

Otpadne vodeU pogonu pripreme vode, otpadne vode nastaju odmuljvanjem reaktora, zatim pranjem filtera te iz procesa regeneracije jonskih izmjenjivača. Sve ove vode se odvode u sabirnik otpadnih voda u SO pogonu, a onda dalje prema taložnicama „Bijelo more“ zajedno sa otpadnom DS lužinom.

Neutralna izmjenaU pogonu demineralizacije početkom 2009. godine, tačnije u januaru, montiran je novi pogon kationske neutralne izmjene.Ovaj pogon radi za potrebe SO pogona (filteri, vakum pumpe,kompresori, teška soda).Za potrebe soda pogona je potrebna voda čija je tvrdoća minimalna, a prisustvo zaostalih soli u vodi nije smetnja u procesu.Vodu takvog kvaliteta upravo daje kationska neutralna izmjena, koja ima za cilj obaranje tvrdoće ulaznoj vodi na vrijednost 00NJ-0,20NJ.Tehnološka šema kationske neutralne izmjene sastoji se od dva jonoizmjenjivača sa potrebnom armaturom, posude za pripremu slane vode, prihvatne posude za uvođenje slane vode u izmjenjivače, rezervoara za neutralnu vodu i pumpi za transport vode.

Jonoizmjenjivači su kapaciteta max. 25m3/h vode, od kojih je jedan radni, a drugi je u rezervi ili u regeneraciji.Visina jonoizmjenjivača je 2,6 m, a promjer 1,1m. U donjem dijelu izmjenjivača postavljeno je dno sa 72 dizne sa prorezima 0,2 mm za prolaz vode.U svakom jonizmjenjivaču ima po 1300 l jonoizmjenjivačke mase-AMBERLITE 252Na.Smjer kretanja vode kroz izmjenjivače je takav da voda dolazi na vrh izmjenjivača, preko razdjeljnog sita se raspršava na masu i izlazi sa dna izmjenjivača do rezervoara za vodu. Rezervoar je zapremine oko 25 m3.

Slika 21 Linija neutralne izmjene

Jonska izmjena se vrši prema sljedećoj jednačini:MgSO4 Na2SO4

Iz - Na2 + Ca(HCO3)2 Iz – Ca, Mg + 2NaHCO3

Znači jonoizmjenjivačka masa je zasićena sa Na+ jonima iz rastvora 8-10 % NaCl za regeneraciju, te se vrši izmjena kationa iz vode (Ca,Mg) sa Na+

jonima sa mase i nastaju neutralne soli koje odlaze u vodi, a obara se tvrdoća vode ovom izmjenom jona.Tvrdoća na izlazu iz jonoizmjenjivača treba da bude od 0- 0,2 0NJ max.Prilikom iscrpljenja jono mase, počinje da raste tvrdoća, te je tada potrebno isključiti jonoizmjenjivač i pristupiti regeneraciji.

RegeneracijaPrvi korak regeneracije je rastresanje jonoizmjenjivačke mase (rahlenje).Pravilno rastresanje mase je dobar uvjet za kvalitetnu regeneraciju.DKB voda kojom se rastresa masa mora biti kristalno čista, jer u protivnom će regeneracija biti nekvalitetna i loša. Pristupanju operaciji rastresanja mase otvaraju se ventili za ulaz vode odozdo prema gore, kako bi se masa podigla do određene visine, gdje bi pri tom bilo efikasnije djelovanje slane vode. Ovdje je važno napomenuti da treba strogo voditi računa o pritisku vode kojim se masa rastresa, da se nebi izbacila u kanal.Zato se kontroliše nivo mase u vodokaznom staklu, a i provjerava se na izlazu iz izmjenjivača, provjerom sa staklenom čašom.Da bi se to osiguralo, ne treba ići na rastresanje mase sa pritiskom vode većim od 3,0-3,4 bar-a, kaoi protokom vode ne većim od 25-27m3/h.Poslije ove operacije pristupa se pripremi i uvođenju slane vode u izmjenjivač.Sama regeneracija jono-mase se vrši pripremom 8-10 % rastvora NaCl, prema sljedećoj jednačini:

MgCl2Iz – Ca, Mg + 2NaCl Iz – Na2 + CaCl2

Pogonska kontrola rada jonoizmjenjivačaPrilikom puštanja regenerisanog izmjenjivača, kontroliše se pA i tvrdoća i uzimaju se uzorci za laboratorijsku kontrolu u kojoj se kontroliše tvrdoća demi vode.Prilikom povećanja tvrdoće za 0,10oNJ, jonomasa je iscrpljena i pristupa se regeneraciji jonoizmjenjivača.

Slika 22 Šema neutralne izmjene

U 2015. godini predviđeno je proširenje pogona pripreme vode u skladu sa povećanjem proizvodnje na 1500t/dan sode. Na šemi u prilogu ovog dokumenta isprekidanom crvenom linijom prikazani su uređaji predviđeni proširenjem pogona.

Pretakanje i skladištenje 32 % HClFizičko –hemijske osobine HCl-aHlorovodonična kiselina je tečnost oštrog mirisa koja peče, blijedo žućkaste je boje.Nezapaljiva je i ne postoji opasnost od eksplozije.HCl je jako oksidaciono nagrizajuće oksidaciono sredstvo,sa pH=0,9,tačke taljenja -40 oC, a ključanja 85 oC.Potrebnoje izbjegavati kontakte HCl-a sa drugim kiselinama, kao i metalima.Razvija snažne reakcije sa jakim alkalijama i oksidacionim sredstvima.Također sa neplemenitim metalima razvija visoko zapaljivi vodonik.

Pretakanje HCl-aHlorovodonična kiselina u SSL dolazi najčešće autocisternama dobavljača, a koristi se kao regenerativno sredstvo kod kationskih jonoizmjenjivača vode.Postoji mogućnost i dolaza HCl-a u SSL vagonskim cisternama.Pretakanje se vrši sa pumpom na čiji se usis prikopča gumeno fleksibilno crijevo NO 80 mm, koje je na drugoj strani spojeno sa izlaznim ventilom, na donjem zadnjem dijelu autocisterne.Ispred pumpe tj. između autocisterne i usisa pumpe postavljena je posuda sa usisnom komorom, koja osigurava rad pumpe sa tečnošću tokom cijelog vremena pretakanja.Usisna komora ima pokazivač nivoa,tako da tokom rada pumpu štiti od rada na „prazno“, a time i stradavanja same pumpe. Potisni dio pumpe je povezan sa fiksnim cjevovodom NO 50 mm do stabilnih rezervoara za HCl (2 kom), kapaciteta po 35 m3.Kompletna armatura je u PVC izvedbi, kao i pumpa i usisna komora. Rezervoari za skladištenje su izrađeni od PVC materijala.

Slika 23 Rezervoari HCl-a

Po završetku spajanja fleksibilnim crijevom, autocisterne i usisa pumpe, pristupa se uključenju pumpe i pretakanju.Po završetku pretakanja pažljivo se pristupa isključenju pumpe i otpajanju crijeva od autocisterne. Fleksibilno crijevo se ispere sa dosta vode, a količina pretočene kiseline se provjerava razlikom odvaga pune i ispražnjene cisterne, na vagi SSL-a.

Pretakanje i skladištenje 45 % NaOHFizičko hemijske osobine NaOHNatrijeva lužina je tečnost, bez mirisa,boje, bistra,viskozna, nezapaljiva.Spada u grupu jakih oksidacionih sredstava, sp. težine 1,525 kg/dm3, tačke taljenja 142,5oC, a tačke smrzavanja-21oC, počinje kristalizirati na 12oC.Razvija snažne reakcije sa jakim alkalijama i oksidacionim sredstvima. U kontaktu sa neplemenitim metalima stvara visoko zapaljivi vodonik.

Pretakanje NaOHElektrolitička lužina kao i hlorovodonična kiselina dolazi u SSL autocisternama dobavljača, a koristi se regenerativno sredstvo kod regeneracije anionskih jonoizmjenjivačkih masa. Postoji mogućnost dolaza NaOH i u vagonskim cisternama.Zbog svoje temperature kristalizacije, cisterne,rezervoar,pumpa i ostala prateća armatura mora biti termički izolirana, kao i posjedovanja mogućnosti pratećeg grijanja.Princip pretakanja 45% NaOH u skladišni rezervoar je identičan načinu pretakanja HCl-a.Iz autociterne se na njeno izlazno mjesto spaja fleksibilno crijevo NO 80 mm, preko usisne komore, na usis pumpe.Potisni dio pumpe je spojen sa vrhom skladišnog rezervoara za lužinu fiksnim cjevovodom NO50 mm.Zapremina rezervoara je oko 30m3.Kompletna armatura je u PVC izvedbi, kao i pumpa, a rezervoari za skladištenje (2kom) je izrađen od čelika sa unutarnjom i vanjskom zaštitom od agresivnih tečnosti tj. od epoksidnih premaza.Rezervoari imaju ugrađeno prateće grijanje parom.

Slika 24 Rezervoari NaOH

Pozavršetku spajanja fleksibilnim crijevom, autocisterne i usisa pumpe, pristupa se uključenju pumpe i pretakanju.Po završetku pretakanja pažljivo se pristupa isključenju pumpe i otpajanju crijeva od autocisterne.Fleksibilno crijevo se ispere sa dosta vode, a količina

pretočene lužine se utvrđuje na osnovu razlike težina pune i prazne cisterne, na vagi SSL-a.

Pretakanje i skladištenje hidrazina, amonijačne vode, trinatrijum fosfata iAQUAFLOK-a 39Hidrazin - levoxin 15, amonijačna voda 25% i kristalni trinatrijum fosfat,su hemikalije koje se koriste za kondicioniranje napojne vode za parne kotlove u RJ Termoelektrana.Hidazin se doprema u SSL u plastičnim buradima od 200 kg. Iz buradi se pretače pumpom za svakodnevnu upotrebu u količini od 6-12 kg.Plastično bure se postavi na postolje iznad kojeg se nalazi pumpa za doziranje, koja hidrazin prebacuje tj.dozira iz bureta u plastični rezervoar(V=100 l), koji je spojen sa pumpom za doziranje hemikalija do napojnih rezervoara. Ovaj način doziranja hidrazina sprečava direktan kontakt ljudi sa hemikalijom. Amonijačna voda isto kao i hidrazin se koristi za kondicioniranje napojne vode i dodaje se na isti način kao i hidrazin, s tim da se ona lageruje u plastične posude od 1000l.Posude su smještene u skladišni prostor za hemikalije odakle se pumpom transportuje do iste posude u koju se dodaje i hidrazin.Trinatrijum fosfat je kristalni prah, koji se doprema u SSL u pvc vrećama po 25 kg i dodaje se kao ostale dvije komponente u rezervoar za rastvaranje hemikalija, pa dalje pumpom u napojne rezervoare.Aquflok 39 je anorganski flokulant čija se aktivnost zasniva na polimernom kompleksu hidroksialuminijevih jona sa Al u centru oktaedarske strukture.Primjenjuje se u pogonu dekarbonizacije.Primjenom Aquafloka dolazi do destabilizacije suspendiranih čestica, stvaranja flokula i ubrzavanja procesa taloženja. Aquaflok se u SSL doprema u plastičnim buradima po 50l i skladišti u prostor za pomoćne sirovine. Doziranje se trenutno vrši pomoću pumpi za krečno mlijeko.

Mjere zaštitePošto je hidrazin - levoxin15, kancerogena hemikalija, treba biti obazriv, kada je u pitanju zaštita ljudi.Treba raditi sa hidrazinom sa korištenjem gumenih rukavica i zaštitne maske.Spisak uređaja u pogonu pripreme vode koji se trenutno koriste nalazi se u prilogu ovog dokumenta.

- Plan većih investicija u pogonu Termoelektrane u narednih 5 godinaU narednom periodu zbog povećanja proizvodnje sode povećat će se i potrebe za vodom za potrebe TE. Zbog toga se ide u proširenje pogona hemijske pripreme vode, kako dekarbonizacije tako i demineralizacije, kao i neutralne izmjene (npr. reaktor, filter, nova linija demineralizacije, novi izmjenjivač neutralne izmjene, rezervoari, pumpe). Pogon HPV

organizaciono pripada pogonu Termoelektrane, te su investicije vezane za oba ova pogona predstavljene u nastavku.Potencijalneinvesticije za naredni period:

- Izgradnja nove taložnice „Bijelo more“ u krugu SSL-a – opis koje taložnice „Bijelo more„ imaju na okoliš je detaljno elaboriran u tekstu gdje je opis već postojećih taložnica „Bijelo more“, neminovno je da će doći do značajnog utjecaja na okoliš prilikom izgradnje nove taložnice, kao i njenog korištenja, samim tim štose zauzima veća površina u prostoru, a i ispuštaju otpadne vode. Bitno je naglasiti da kada se završi ova investicija/zahvat potrebo je ažurirati monitoring plan i uključiti monitoring otpadnih voda i sa nove taložnice „Bijelo more“;

- Revizija pogona HPV;- Održavanje pogona Termoelektrane;- Novi cjevovod industrijske vode i proširenje filter stanice;- Nove ćelije rashladnih tornjeva (4 nove ćelije);- HPV: demineralizacija i dekarbonizacija;- te ostali objekti koji će biti navedeni u sumarnoj tabeli na kraju ovog

dokumenta.

3.1.1.3. Soda pogon za proizvodnju sirovog bikarbonata

Opis procesa proizvodnje sirovog bikarbonataProces proizvodnje sirovog bikarbonata (SBB) u grubo se može podijeliti na nekoliko cjelina:

- Priprema (prečišćavanje) slane vode – PSV- Apsorpcija – AB- Karbonatizacija – CB- Filtracija – FLR- Destilacija – DS- Dekarbonizacija – DCB

- Priprema (prečišćavanje) slane vodeNeprečišćena (sirova) slana voda dolazi sa rudnika slane vode „Tetima“ cijevovodima promjera Ø 250 mm i Ø 350 mm. Ista se skladišti u rezervoar 1 i rezervoar 2 (rezervoari otvorenog tipa). U narednoj tabeli je dat prosječan sastav neprečišćene slane vode.

Tabela 12 Prosječan sastav neprečišćene slane vode

Parametar

ND

Na+ 105,00 ND 120 g/lK+ 0,5 ND 0,97 g/lCa2+ 0,81 ND 1,62 g/lMg2+ 0,53 ND 0,63 g/lCl- 106,31 ND 188,15 g/lSO42- 0,69 ND 3,31 g/lCO32- 0,06 ND 0,18 g/l

Iz rezervoara 1 i rezervoara 2 neprečišćena slana voda se pumpom (reaktor pumpa) transportuje u reaktor (zapremina reaktora 57,61 m3). U reaktor se također pumpom transportuje reaktiv koji se prethodno priprema u mješalicama (dvije mješalice kapaciteta 15 m3 i 82 m3). Prečišćavanje se može uraditi na više načina, u SSL je u upotrebi tzv.“kreč-soda“ postupak.

Slika 25 Novi reaktori za prečišćavanje slane vode

Postupak podrazumjeva tretiranje sirove slane vode reaktivom sljedećeg sastava:

- NaOH 10,00 ND- Na2CO3 45,00 ND- CaO,Ca(OH)2 1,00 ND- CaCO3 20,00ND

Prednost ovog postupka prečišćavanja je velika čistoća, a nedostatak mala brzina taloženja. Rastvor za mekšanje se priprema u mješalicama dodavanjem kreča i sode, kontroliše laboratorijski, te se po potrebi vrši korekcija dodavanjem komponente koja nedostaje.Iz reaktora slana voda ide u dekanter (instalirana su dva dekantera V=700 m3, H=8 m, Ø 16 m, te jedan od 1800 m3). Hemijski proces izdvajanja Ca2+

i Mg2+ iz sirove slane vode možemo prikazati sljedećim hemijskim reakcijama:

Mg2+ +2NaOH Mg(OH)2 +2Na+

Ca2+ +Na2CO3 CaCO3 +2Na+

Mg+ + Ca(OH)2 Mg(OH)2 +2Ca2+

Iz dekantera dalje slobodnim padom slana voda ide u pješčane filtere gdje se vrši dodatno čišćenje, a zatim u rezervoare prečišćene slane vode (rezervoar 3 i rezervoar 4), prečišćena slana voda se dalje transportuje sola-pumpom u SO pogon (VII sprat). Prelivnim cjevovodom iz soda pogona se pune rezervoari prečiščene slane vode br. 5 i br. 6, čiji je kapacitet za svaki rezervoar po 2000 m3.

Slika 26 Novi dekanter za slanu vodu

- Absorpcija amonijakaOvo je prva operacija u sklopu Solvay – evog procesa. Prva je iz razloga što u toj operaciji primarna sirovina (slana voda) ulazi u proces proizvodnje sode. Slana voda, dobar je absorbens amonijaka, zahvaljujući svojstvima i slane vode i amonijaka. Proces absorbcije amonijaka u slanoj vodi je egzoterman. Pažljivim hlađenjem amonijačne slane vode, u toku absorbcije, moguće je postići zadovoljavajuću koncentraciju NH3 u slanoj vodi, potrebnu za izvođenje procesa. Na svojstvima dobre absorbcije amonijaka u vodi zasnovano je pranje svih izlaznih plinova iz procesa proizvodnje sode. Za sada je potrebno napomenuti da je sav inertan N2-plin, koji potiče sa krečnih peći potrebno ispustiti u atmosferu. To je apsolutno glavna masa iz procesa izlaznih plinova. Ta masa inertnog plina, koja prolazi kroz proces (nekorisno) treba biti očišćena od eventualno ponesenih korisnih plinova kao što su NH3, CO2. Slana voda na ulazu u proces najprikladniji je medij za pranje ovih odlaznih inertnih plinova. Kod dobrog rada uređaja amonijak se gotovo sav vrati u proces, dok se jedan dio CO2 (do 2% u izlaznom plinu), gubi u nepovrat.Osim ovih plinova, izlazni plinovi iz same absorbcije (kojih je relativno malo), a čiji je sastav NH3, CO2 i nepredviđeno prispjeli inertni plinovi (zrak: O2, N2), također se provode kroz svježu, hladnu, slanu vodu u kojoj se zadrži sav NH3 i glavni dio CO2. Ova slana voda pridružuje se glavnoj masi od prethodnog pranja izlaznih plinova. Konačno, u postupku odvajanja dviju faza: NH4Cl – lužina od kristala bikarbonata – NaHCO3 upotrebljava se vakuum filter. Rad vakuum filtera zasnovan je na vakuumskom odvajanju filter kolača preko filter platna od lužine u tekućem stanju. Prilikom rada vakuum filtera, filter ususava zrak. Gledajući na temperaturu lužine koja se odvaja, može se uvidjeti da je zrak onečišćen sa NH3, te ga je potrebno oprati, naravno zbog čuvanja samog NH3. Potisna strana vakuum pumpe prije uzbacivanja tog zraka, gura ga kroz svježu slanu vodu, te se i ovdje zadrži sav poneseni amonijak.Sve ovo nužno je zbog visoke cijene amonijaka. Amonijak je skup pomoćni materijal (prenosna tvar) u procesu, ne učestvuje u konstituciji gotovog produkta i ide se za tim, da ga se što manje izgubi u recirkulaciji.Aparati predviđeni za obradu ovih otpadnih plinova su uglavnom punjene kolone, slabo opterećene i zagarntiran je njihov dobar rad samim normalnim stanjem kolona, a u njihovom proračunu treba uglavnom paziti na mase slane vode i plinova koje, bez velikih otpora, u protustruji moraju biti propuštene. Absorbcija amonijaka u slanoj vodi odvija se aparatima kolonskog tipa, tzv absorberima. U SSL postoje dva tipa absorbera:

- Absorberi sa inkorporiranim izmjenjivačima topline i- Absorberi sa vanjskom izmjenom topline i prinudnom cirkulacijom.

AB aparat sa inkorporiranim izmjenjivačima topline sastoji se iz dva dijela. Gornji dio je sa zvonima tzv.pasetni dio, dok je donji dio sastavljen od 8 rashladnih snopova sa po 312 rashladnih cijevi. Groz cijevi ide voda dok same cijevi služe i kao mjesto dodira dviju faza za sam proces absorbcije. AB aparat sa vanjskom izmjenom topline sadrži dva paketa plastičnog punjenja. Hlađenje se odvija izmjenom topline u pločastim izmjenjivačima topline protustrujno sa industrijskom vodom. Cirkulacija se odvija prinudno sa jednim parom pumpi. Jedna je radna a druga je rezervna.Masa slane vode koja ulazi u absorber je ukupljena slana voda sa ispirnih kolona:

- LCL (laver kolona) – ispirači gasa sa karbonatizacionih kolona- LVAB – ispirač gasa sa absorbcije- SBSH - ispirač gasa sa kalcinacije- LAF – ispirač zraka sa filtracije.

Masa NH3, koja u pravilu treba biti znatna, je masa koja recirkulira u procesu: u absorberu, kolonama za karbonatizaciju, preko filtera ide u sistem za njegovu regeneraciju i iz regeneracije dolazi u absorbciju. To je dakle masa, produkt regeneracije u procesu. Vrlo važna karakteristika kretanja plinovite faze u procesu absorbcije jeste da se ona odvija pod određenim vakuumom u odnosu na atmosferski pritisak. Taj vakuum održava vakuum – pumpa koja usisava plinove upravo sa vrha absorbera tj. NH3 koji kod date temperature stoji u ravnoteži sa NH3 – siromašnom slanom vodom. Vakuum u sistemu, doprinosi znatno većem očuvanju NH3 – vrlo vrijedne komponente u procesu. Ako bi sistem radio pod pritiskom (nadpritiskom u odnosu na atmosferu) svi propusti, kao posljedica nesavršene zatvorenosti sistema bili bi uzroci gubitka velike količine NH3 te bi se stvorila ne snošljiva radna atmosfera pogona. Ovako, pod vakuumom, sitni propusti u sistemu mogu da upuste nešto zraka u sistem, a to su već pomenuti inerti plinovi N2 i O2. Ovdje treba napomenuti da je N2 potpuno inertan i ne problematičan, dok su dozvoljene koncentracije O2 u AB gasu ispod 3%.

- Karbonatizacija amonijačne slane vodeKarbonatizacija ima za zadatak da amonijačnu slanu vodu koja dolazi sa absorbcije sadržaja 105 ND toliko obogati sa CO2 da obezbjedi nesmetano izdvajanje kristala NaHCO3. Osnovni tok procesa karbonatizacije se izvodi u više karbonatizacionih kolona čime je osigurano potrebno vrijeme za optimalan stepen karbonatizacije odnosno isoljavanja NaHCO3. Kolona koja je najduže radila kao karbonatizaciona se ispire i ovo ispiranje je iskorišteno za potrebnu predkarbonatizaciju amonijačne slane vode koja onda ide u proces karbonatizacije. Između predkarbonatizacije i kolona za karbonatizaciju nalazi se SBCL. Služi kao tank lužine koja je prošla predkarbonatizaciju i dalje služi za izmjenu kolona. Gasovi koji napuštaju CBCL i CL idu u kolonu ispiranja LCL gdje se susreće sa svježom slanom

vodom. Amonijačna slana voda iz AB se transportuje CB pumpom u rezervoar lužine TSA, prethodno se hladi u izmjenjivačima topline u protustruji sa vodom. Iz TSA posude sa TSA pumpom lužina se transportuje prema karbonater kolonama (CB koona). Lužina iz CBCL prelazi u SBCL a dalje se pumpom napajanja prebacuje u napojni rezervoar (NC) karbonatizacionih kolona. Preliv NC-CBCL je povezan sa rezervoarom TSA što se reguliše automatskim ventilom, te na taj način održava visina karbonater kolone. Iz napojnog rezervoara lužina ide u karbonatizacione kolone u kojima nastaju kristali NaHCO3 u suspenziji, koja dalje ide na proces filtracije, a preliv iz NC-a je spojen u SBCL. Ulaz plina u CB kolonu je na njenom dnu gdje ulazi CO2 sa krečnih peći, CB gas (40%), a u karbonatizacione kolone ulazi tzv. donji gas DG (75%) na dnu kolona i gornji gas GG (40%) koji se uvodi na sredini kolone.Sam proces karbonatizacije teče prema sledećim reakcijama:

CO2 (g)+H2O(t)→ CO2 (ot)+ H2O(t) (1)2NH3+ CO2 + H2O→ (NH4)2CO3 (2)

(NH4)2CO3 + CO2 + H2O →2NH4HCO3 (3)NH4HCO3+NaCl →NaHCO3 + NH4Cl (4)

- Filtracija sirovog bikarbonataJedan kontinuiran proces kakav je proizvodnja sirovog bikarbonata zahtijeva i kontinuirano održavanje faza u ovom slučaju NaHCO3 kao krute faze i filter lužine u kojoj preovladava amonijum hlorid (NH4Cl).Vrlo je važno da ne dođe do onečišćenja sirovog bikarbonata koji je ulazna sirovina za pripremu DCB suspenzije odnosno osnovna sirovina za proizvodnju natrij hidrogenkarbonata za prehrambenu industriju, i na taj način naruši zdravstvena ispravnost sode bikarbone, odnosno naruše zahtjevi Sistema upravljanja sigurnosti hrane i Halal zahtjevi i mjere. U SSL-u su instalirani sljedeći filteri:

1. Rotacioni flteri 2,3, 4, kapaciteta do 300 t/d,2. Rotacioni filteri 1 i 5, kapaciteta do 360 t/d.3. Trakasti filter 1, kapaciteta 1000 t/d lake sode.4. Trakasti flter 2, kapaciteta 1500 t/d lake sode.

Zadatak filtracije je trostruk:1. Odvajanje suspenzije sirovog bikarbonata,2. Ispiranje matične lužine iz filter kolača i3. Otklanjanje vlažnosti iz filter kolača.

Razdvajanje između faza je zasnovano na osnovu vakuuma, koji obezbjeđuju vakuum pumpe, te se na filter platnu izdvaja NaHCO3 a kao filtrat se izdvaja amonijum hlorid (NH4Cl). Ispiranje kolača se vrši sa

mehkom vodom u cilju obaranja Cl- u proizvodu, tj.u sirovom bikarbonatu. Smanjenje vlažnosti se postiže sa održavanjem vakuuma na filteru.

Slika 27 Novi trakasti filter

- Destilacija (regeneracija NH3)Dolazna tekućina sa filtera (filter lužina) dolazi u odjeljenje destilacije sa temperaturom 27 °C i sljedećeg hemijskog sastava:

- NH4Cl 61-65 ND- NaCl 25-29 ND- (NH4)2CO3 10-15 ND- NH4HCO3 10-15 ND- Na2SO4 1-2ND

Zagrijavanjem lužine već pri 35-40 °C počinje razgradnja NH4HCO3 po sljedećoj jednačini:

2 NH4HCO3→ (NH4)2CO3 + CO2 + H2O – 3550 kcal (1)Iz reakcije vidimo da se prilikom razgradnje istjeruje i CO2, paralelno sa tom reakcijom teče i sljedeća reakcija:

NaHCO3 + NH4Cl → NaCl + NH4HCO3 – 1090 kcal (2)Već na temperaturi 65-70 °C dolazi do razgradnje (NH4)2CO3 po sljedećoj reakciji:

(NH4)2CO3 → 2 NH3 (g) + CO2 (g) + H2O -38400 kcal (3)Zagrijavanjem na 85-90 °C izdestilira se skoro sav CO2i dio slobodnog amonijaka, dok se vezani amonijak oslobađa dodatkom Ca(OH)2 u vidu krečnog mlijeka po reakciji:

NH4Cl + Ca(OH)2 → 2 NH3(g) + 2 H2O + CaCl2 -13410 kcal (4)Iz reakcije (4) nastali amonijak, kao i amonijak nastao reakcijom (3) istjeruje se dovođenjem topline. Regeneracija amonijaka (NH3)iz filter lužine se naziva amonijačna destilacija ili kratko destilacija i postiže se u kolonama uvođenjem pare niskog pritiska.U SSL su instalirane 4 linije DS. Nove linije DS1 i DS4 te dvije stare linije DS2 i DS3 se sastoji od sljedećih aparata:

- Destiler - DS,- Rešofer - RH,- Zasićivač kreča - PLM- Pločasti izmjenjivači topline- Mala destilacija - CC

U cilju ravnomijernog doziranja krečnog mlijeka u pogonu su instalirane četiri mješalice (MKM1,2). Za hlađenje plina i predgrijavanje filter lužine instaliran je sistema pločastih izmjenjivača topline.Filter lužina se nakon filtracije deponuje u rezeorvar filter lužine (4 tanka, od kojih svaki ima kapacitet 200 m3). Dalje se RH – pumpom transportuje preko sistema pločastih hladnjaka/predgrijača do RH aparata. Cilj je predgrijati lužinu prije RH aparata i time izvršiti uštedu energije, a sve na račun topline koju sa sobom nosi izlazeći plin sa RH. Medij koji prenosi toplinu sa plina na lužinu je DEMI voda. Princip je sljedeći: sistem pločastih hladnjaka/predgrijača je povezan sa cjevovodima DEMI vode. Iz rezervoara DEMI vode pumpom se transportuje voda do hladnjaka gasa (jedan par) u kojem se vrši hlađenje gasa do temp. 55 °C, pri tome se DEMI voda ugrije te svoju toplinu predaje preko izmjenjivača topline filter lužini kojom se napaja RH kolona. Lužina se predgrije do temp. 65 °C. Nakon izmjene toplione DEMI voda ide na pločasti hladnjak za dodatno hlađenje gdje se hladi sa industrijskom vodom. Tako ohlađena DEMI voda ide u rezervoar DEMI vode, te se tako zatvara krug. Prilikom hlađenja plina dolazi do stvaranja kondenzata koji sa sobom nose velike količine NH3, isti se deponuje u CC ulazni rezervoar odakle se dalje upućuje na CC aparat (mala destilacija). Iz RH lužina dalje ide u PLM pomoću pumpe gdje se miješa sa krečnim mlijekom koje se dozira iz MKM pri čemu dolazi do razlaganja NH4Cl (4), gas iz PLM se uvodi u RH a lužina u DS da se istjera preostali NH3. Iz destilera lužina dalje ide u DT aparat (ekspander).U DS se uvodi para niskog pritiska tako se na putu od dna do vrha vrši istjerivanje NH3 iz lužine, na putu lužine od vrha DS kolone prema dnu lužina biva sve siromašnija sa NH3 i CO2 a plinovita faza sve bogatija. Plin iz DS ide u RH gdje ulazi i plin iz PLM, dalje plin iz RH i plin iz CC-a idu u sistem pločastih hladnjaka gdje se hlade DEMI vodom na temperaturu 55 °C odakle se vode na apsorpciju, neabsorbovani plin iz AB-a ide dalje na ispirne kolone kako bi se u potpunosti odstranio NH3, a da bi preostali CO2 nesmetano išao na kompresore i dalje u proces.

- Dekarbonizacija (DCB)Ulazna tekućina u DCB aparat pravi se rastvaranjem i suspendiranjem sirovog bikarbonata u vodi nakon filtriranja. Sirovi bikarbonat za spravljanje DCB ulazne lužine se uzima sa transportnih traka 3.1 i 3.2 preko automatskih skidača, kojima upravlja staničar na radnom mjestu DCS kolone. Sirovi bikarbonat se dozira u koš sirovog bikarbonata a iz koša se preko trake dozira u DCB mješalicu u kojoj se spravlja DCB ulazna lužina. U mješalici se pomoću ramskog mješača vrši miješanje i pripremanje ulazne suspenzije. Za pripremanje rastvora, odnosno suspenzije sirovog bikarbonata za DCB koristi se matična lužina iz BR pogona te gore navedeni sirovi bikarbonat. Ukoliko se ima nedostatak matične lužine mogu se uzeti PSH kondenzati, kao prelazno rješenje, te u krajnjoj nuždi CC voda ili mehka voda. Za dobivanje rastvora Na2CO3 odgovarajuće koncentracije 105-120 ND mora ulazna tekućina da sadrži 110-130 ND. Natrijum se velikim dijelom nalazi kao NaHCO3. Izlaz iz mješalice je spojen na DCB ulazne pumpe. Na potisnoj strani pumpi je

ugrađen mjerač gustine suspenzije. Potrebnom ulaznom titru odgovara gustina suspenzije 1.24 - 1.26 kg/l. Održavanje gustine DCB ulazne lužine se vrši pomoću frekventnog pogona na motoru trake sirovog bikarbonata za DCB. U slučaju problema u radu sa DCB mješalicom ima se alternativno rješenje. U rad se prije svega uzima jedan obrtni filter (na raspolaganju su flr br.2; 3. i 5). SBB se skida u mješalicu pomoću skidača (noževa), te se analizom prati ulazni titar te po potrebi dodaje više ili manje sirovog bikarbonata. U mješalici se sirovi bikarbonat miješa sa matičnom lužinom, te pomoću pumpi se transportuje dalje prema DCB aparatu.Kod zagrijavanja vodenog rastvora odnosno suspenzije sirovog bikarbonata teku sljedeće reakcije:

2NaHCO3 (s) + toplota Na2CO3 (s) + CO2 (g) + H2O (g)

NaHCO3 + NH4Cl NaCl (s) + CO2 (g) + H2O (g) + NH3 (g)

(NH4)2CO3 (s) + toplota 2NH3 (g) + CO2 (g) + H2O (g)

U DCB aparatu treba da se izvrši pretvorba bikarbonatnog mlijeka do potpunog rastvora suspendiranog NaHCO3. Kao punilo u DCB aparatu se koristi koks. Para se u aparat uvodi odozdo a izlazni rastvor ima temperaturu iznad 100°C. Kod zaustavljanja aparata može doći do taloženja bikarbonata iz tekućine i začepljenja otvora prelaza pare. Da bi se ovo spriječilo kod zaustavljanja aparata prekida se napajanje bikarbonatnim mlijekom, a vreli rastvor Na2CO3 se daje posebnim cijevovodom u recirkulaciju. U DCB gasu sadržan je sav istjerani amonijak i ugljen dioksid. Ako se na izlazu gasa drži viši pritisak i niža temperatura dobiva se manja potrošnja pare. Gubitak pritiska u punjenoj koloni je mali. Ulazni ventil pare reguliše protok pare a održava potrebnu temperaturu na vrhu aparata (92 – 93°C). U DCB aparat ne može ulaziti zrak zato je moguće postići visoku koncentraciju CO2 u gasu. Vrijednost koncentracije CO2 se kreće oko 98%. Jedini nedostatak mokre kalcinacije je nepotpuna pretvorba NaHCO3 u Na2CO3.

- Plan većih investicija u Soda pogonu za proizvodnju sirovog bikarbonata u narednih 5 godina

Usljed povećanja proizvodnog kapaciteta u narednim godinama 2018-2020 g. u ovom pogonu planirane su sljedeće investicije:

- Nova linija destilacije br.3,- Karbonatizaciona kolona,

- Modernizacija zgrade Soda pogona – III faza,- Priprema slane vode: reaktor, pumpe, dekanter, pješčani filteri,- Kompresor i hladnjak gasa,- AB, CL (apsorpcija, karbonatizacija), vakuum pumpa,- DS/RH/PLM (destilacija, rešofer, pelajmer) (3 komada),- CB (karbonater) kolone (8 komada),- Filter, vakuum pumpe (2 komada),- Novi DCB aparat.

3.1.1.4 Pogon proizvodnje lake sode

Sirovi bikarbonat koji se dobija na filterima u soda pogonu transporterima se prebacuje u pogon kalcinacije. Ovdje se u procesu kalcinacije transformira u laku sodu. Sirovi bikarbonat koji se prebacuje transporterima puni se u kalcinatore. Jedan dio se odlaže u bunkere sirovog bikarbonata. U SSL postoje 2 sistema kalcinacije koji mogu da rade neovisno jedan od drugoga. Ukupan kapacitet proizvodnje u pogonu kalcinacije je 1600 tona/dnevno.Sirovi bikarbonat se prije punjenja u kalcinatore prebacuje u koševe iznad dozera. Dozeri omogućuju da se sirovi bikarbonat puni u kalcinatore uredno i željenom brzinom. Sirovi bikarbonat koji se puni u kalcinatore sadrži 18-22% vlage. Postoje određeni nedostaci u korištenju vlažnog sirovog bikarbonata. To su:

a) Vlažan bikarbonat može biti uzrok lijepljenja i motanja lopatica u kalcinatoru;

b) Lijepi se za grejne cijevi unutar kalcinatora što može biti uzrok stajanja istog;

c) Proizvedena laka soda je grudvičastog oblika;d) Ne može se uspostaviti protok.

Prema tome, sirovi bikarbonat se u mješaču miješa sa povratnom sodom, te nakon što se procenat vlage spusti na 8% puni u kalcinator.Sirovi bikarbonat se unutar kalcinatora na indirektan način zagrijava parom pritiska 25 bara, temperature 250 oC kojom se snadbijeva iz termoelektrane. Količine sirovog bikarbonata koji se dozira u kalcinator i pare koja se koristi srazmjerno se mijenjaju. Pod uticajem toplote, sirovi bikarbonat prvo gubi vlagu, a zatim se transformiše u laku sodu. U kalcinatoru dolazi do sljedeće reakcije:

2NaHCO3 (s) + toplota Na2CO3 (s) + CO2 (g) + H2O (g)

NaHCO3 + NH4Cl (l) NaCl (s) + CO 2 (g) + H2O (g) + NH3 (g)

(NH4)2CO3 (s) + toplota 2NH3 (g) + CO2 (g) + H2O (g)

Soda, koja se dobija nakon reakcije, se na izlazu iz kalcinatora preuzima na dozere.Dodavači sprečavaju ulaz zraka u kalcinator i omogućavaju uredno pražnjenje kalcinatora. Dio sode koji se uzima iz kalcinatora se u obliku povratne sode ponovo dodaje u mikser. Drugi dio se kao proizvodna soda transporterima prebacuje u pogon teške sode ili se nakon hlađenja u hladnjaku odlaže u silose lake sode.Kondenzat koji se stvara u kalcinatoru ide u sabirne lonce, a iz sabirnih lonaca se prebacuje na dilataciju (sa 25 na 2.5 bara) u ekspanzionu posudu. Kondenzat pritiska 2.5 bara koji se dobio ovim procesom prebacuje u rezervoar u pogonu termoelektrane za daljnje korištenje (prateći nivo kondenzata u ekspanzionoj posudi sprečava se gubitak pare).Kao rezultat reakcije u kalcinatoru dobija se smješa koja sadrži: CO2, vodenu paru i male količine NH3. Unutar ove smješe nalaze se čestice sode. Da bi se ova smješa očistila od čestica sode prvo prolazi kroz ciklone gdje veći dio i ostaje. Poslije toga se u ispiračima gasa, prskajući vodu preko gasa, čestice sode koje su uspjele proći kroz ciklone pretvaraju se u lužinu.Gas koji sadrži manju količinu čestica sode dolazi sa ispirača gasa RGT 1 aparat. U RGT1 aparat ulazi sa gornje strane i kapajući prema dole, dodirujući rashladne cijevi gubi toplotu i hladi se na temperaturu 35-40 oC. U toku hlađenja gas koji sadrži vodu i NH3 prelazi u tečno stanje.Ta reakcija izgleda ovako:

2NH3 (g) + CO2 (g) + H2O (g) (NH4)2CO3 (l)

NH3 (g) + CO2 (g) + H2O (g) NH4HCO3 (2)

Dobijeni kondenzat se koristi u soda pogonu. Smješa gasa koja izlazi sa hladnjaka još uvijek sadrži manju količinu amonijaka. Kako bi se ova količina amonijaka oslobodila, smješa se šalje na pranje u SBSH1 i SBSH2 aparat. Ovi aparati su ispunjeni rašingovim prstenovima. Slana voda se u aparat dodaje sa gornje strane. Teče prema dole i miješa se sa smješom gasa koja se dodaje sa donje strane aparata. Amonijak koji se nalazi u smješi prelazi u slanu vodu, slana voda čiji se alkalitet povećao, šalje se u AB aparat. Gas se provlači kroz separator kako bi se zrnca soli odvojila. Na ovoj tački koncentracija CO2 gasa iznosi 90-95 %.Gas sa kalcinacije (koncentracije CO2 90-95%) se prije ulaza u kompresor miješa sa CB gasom (koncentracije CO2 40-43%), koncentracija se spušta na 75-80% CO2 i takav gas se šalje u proizvodnju.

Jedan dio lužine pomiješan sa sodom koja izlazi iz ispirača gasa cirkuliše kroz ispirač,a drugi se šalje u ciklon lonac u prizemlju pogona sirovog bikarbonata.Najvažniji parametri koji utiču na kvalitet proizvodnje u pogonu kalcinacije su sljedeći:

1. Temperatura sode na izlazu iz kalcinatora i2. Analiza sode na izlazu iz kalcinatora.

Temperatura sode na izlazu iz kalcinatora treba da bude 200 oC (max. 230 oC min. 170 oC).Analiza proizvedene sode se vrši svaka dva sata. Specifične vrijednosti i tipične vrijednosti analiza lake sode izgledaju ovako:

Jedinica Specifične vrijednosti

Tipične vrijednosti analize

Na2CO3 % min. 99.3 99.67NaCl % max.0.25 0.17Fe+3 ppm max.15 4,65SO4 % max.0.01 0,0032

Nerastvorene materije % max.0.015 0,0043Nasipna težina: g/cm3 0,47-0,60 0,52

Proizvod koji nije u skladu sa specifičnim vrijednostima se odlaže u posebnim silosima (bunker 1,2,3).Osim toga, posebnu pažnju treba obratiti prilikom kontrolisanja vlažnosti sirovog bikarbonata, temperature i količine povratne sode i količine pare koja se u u toku jednog sata ubaci u kalcinator.

Slika 28 Pogon za proizvodnju lake sode

- Plan većih investicija u pogonu Lake sode u narednih 5 godinaU narednom periodu (2015-2020) u ovom pogonu su planirane sljedeće investicije:

- Revizija transportnog sistema lake sode,- Kalcinacija (hladnjak gasa, kolektor PSH/RGT) i - Novi kalcinator.

3.1.1.5 Pogon proizvodnje teške sode

Mijenjajući strukturu kristala sode proizvedene u procesu kalcinacije dobijamo tešku soda koja je krupnije granulacije i ima veću gustoću.

U rotirajućem kristalizatoru raspršujući preko lake sode lužinu dobijenu u procesu proizvodnje ili meku vodu obavlja se proces kristalizacije. Dobijeni monohidrat se suši u rotirajućoj sušnici, sije se po specifikaciji i nakon hlađenja skladišti. U SSL se nalazi jedan pogon teške sode ukupnog kapaciteta 850 tona dnevno.Laka soda koja se uzima sa transportera lake sode skladišti se u bunker lake sode. Odavde se puni u kristalizator pomoću šneke (regulacijom). U kristalizatoru se preko nje raspršuje lužina dobijena u procesu proizvodnje i meka voda. Soda u reakciji sa mekom vodom daje monohidrat. Reakcija bi izgledala ovako:

Na2CO3 (s) + H2O Na2CO3.H2O (s) + Q

Dobijeni kristal monohidrata obuhvata vlagu u omjeru 15 - 18 %. Monohidrat koji se dobija iz kristalizatora, miješajući se sa povratom sode i spuštajući procenat vlage na 8% puni u sušnicu.Monohidrat se u sušnici grije sa parom pritiska 12 bara temperature 270 oC. Suprotno reakciji u kristalizatoru odvija se proces sušenja monohidrata u sušnici.Ta reakcija se može prikazati ovako:

Na2CO3.H2O (s) + Q Na2CO3(s) + H2O (g)

Jedan dio teške sode koja izađe iz sušnice vraća se ponovo u sušnicu u obliku povratne sode, dok se ostatak transportuje na sita na prosijavanje.Količina pare koja se dodaje u sušnicu srazmjerno se mijenja u odnosu na količinu monohidrata.Kondenzat koji se stvara u sušnici se konstantno izvlači. Kondenzat ide prvo u sabirnik pa poslije sabirnika u ekspanzionu posudu. Nivo sabirnika i ekspanzione posude se automatski reguliše.Kondezat pritiska 2.5 bara koji se stvara u ekspanzionoj posudi ide na hemijesku pripremu vode, dok se para pristiska 2.5 bara trasportuje u kolektor.Kako bi se postigla određena fizička specifikacija teška soda koja se dobije u sušnici šalje se na prosijavanje. Veći komadi koji se ne prosiju na sitima se lome u mlinu i ponovo se dodaju na izlazu sušnice te nakon toga ponovo dolaze na sita.Vodena para i čestice sode koje se stvaraju u procesima u kristalizatoru i sušnici uvlače se vakuumom od -6 mmVS. Kako bi se zadržale čestice smješe uvučena smješa se provlači kroz ispirač gasa. Raspršivajući vodu u ispiračima gasa omogućava se prelaz čestica sode u vodu (stvara se lužina). Jedan dio pare izbacuje se u atmosferu. Lužina koja izlazi iz ispirača gasa se ponovo šalje u ispirač gasa. Ovom cirkulacijom dolazi do obogaćivanja lužine sa sodom i koristi se za raspršivanje u kristalizatoru.Prilikom prosijavanja ili tokom drugih procesa sakupljene čestice sode se filtriraju te se miješajući sa lakom sodom ponovo šalju u kristalizator.

U procesu dobijanja teške sode, glavni parametri koji određuju kvalitet proizvoda su:

1. Temperatura teške sode na izlazu iz sušnice i2. Analiza proizvoda teške sode na izlazu iz sušnice

Temperatura teške sode na izlazu iz sušnice treba da bude t= 170 oC (max. 175 oC - min. 150 oC).

Slika 29 Pogon za proizvodnju teške sode

- Plan većih investicija u pogonu Teške sode u narednih 5 godinaU narednom periodu, odnosno u periodu 2018-2020. g. u pogonu Teške sode planirana je sljedeća investicija:

- Novi pogon Teške sode (2 komada).Novi pogoni teške sode će neminovno imati značajan utjecaj na okoliš i prilikom samog zahvata izgradnje i prilikom rada tih pogona. Operator je u obavezi da ažurira monitoring plan u skladu sa zakonskom regulativom koja bude na snazi u trenutku puštanja u rad ovih pogona. Emisije koje se očekuju iz pogona Teške sode su: emisije u zrak, emisije otpadnih voda i otpada.

3.1.1.6 Pogon proizvodnje sode bikarbone

Manji dio proizvedenog Na-bikarbonata, se putem mokre kalcinacije prevodi u Na-karbonat, koji služi za proizvodnju sode bikarbone.Nakon absorpcije CO2 u vodenom rastvoru tzv DCB lužine, dobije se NaHCO3, čistoće 99,5%.

Na2CO3 + CO2 + H2O → 2NaHCO3

Dekantiranjem, centrifugiranjem, sušenjem, proizvodi se soda bikarbona u prahu, koja se koristi za različite namjene.Proizvodne mogućnosti pogona sode bikarbone, uz normalno i kvalitetno snabdijevanje DCB lužinom iz SBB pogona, CO2 gasom sa FCH i tehnološkom parom iz Termoelektrane, su 230 t/dan NaHCO3.U skoroj budućnosti, planira se podizanje kapaciteta na 350 t / d.

Slika 30 Pogon Bikarbone

Tehnološki proces proizvodnje sode bikarbone se odvija kroz slijedeće fizičko- hemijske operacije:

1. Priprema Napojne suspenzije,

2. Karbonizacija,3. Dekantiranje,4. Centrifugiranje,5. Sušenje,6. Transport i hlađenje gotovog proizvoda.

1. Priprema Napojne suspenzijePriprema Napojne suspenzije vrši se u rezervoaru Napojne suspenzije miješanjem dva toka: DCB lužine i Matične lužine. Cilj ovog miješanja je dobijanje Napojne suspenzije sa ukupnim alkalitetom od 85 ND. Protok DCB lužine je glavni tok i on opredjeljuje zadanu proizvodnju. Spram glavnog toka se određuju ostali tokovi, pa prema tome i volumni protok Matične lužine. Pored praćenja koncentracija ovih lužina u vidu Ukupnog alkaliteta prati se i temperatura istih, te se Napojna lužina prije procesa karbonizacije podvrgava hlađenju u pločastim ili cijevnim hladnjacima.

2. KarbonizacijaKarbonizacija napojne suspenzije može se pratiti kroz:

- raspodjelu gasa,- napajanje i izvlačenje kolona,- hlađenje kolona.

Za karbonizaciju se koristi gas sa 40 – 41 % vol. CO2 ,dobiven u pogonu FCH i komprimovan u kompresorskoj stanici SBB pogona na pritisak do 3 bar.Količina gasa je proporcionalna količini Napojne lužine, a u skladu sa stehiometrijom hemijske reakcije:

Na2CO3 + H2O +CO2 =2NaHCO3

Slika 31 Karbonizaciona kolona i cijevni hladnjak Napojne suspenzije

3. Dekantiranje Dekantiranje je fizički proces razdvajanja bikarbonatnog taloga na dnu od Matične lužine u prelivu dekantera. Dekanter je konusnog oblika, sa mješalicom i frekventnim regulatorom brzine obrtanja iste.Dekanteri su izgrađeni od nehrđajućeg čelika, inoksa. Na dnu dekantera su postavljeni dozatori suspenzije, pomoću kojih se kontroliše tzv.hranjenje centrifuga.

4. Centrifugiranje

Centrifugiranje je fizički proces potpunijeg izdvajanja vlage iz bikarbonatne suspenzije, gdje kolač nakon skidanja sa rotora centrifuge ima vlagu manju od 6 %.Centrifuga ima potiskujući mehanizam za skidanje kolača i rotor sa sitima za izdvajanje tečne faze.

Slika 32 Centrifuga

5. Sušenje Sušenje je fizički proces detaljnog izdvajanja vlage iz gotovog proizvoda, a koja na kraju procesa iznosi manje od 0,1 %.Koriste se vertikalne sušnice sa toplim zrakom temperature do 180 °C, a koji se predhodno indirektno zagrijava sa parom od 12 bara, u zagrijačima zraka. Za transport sode i vrelog zraka kroz sušnicu se koriste potisni i usisni ventilator.U cilju manjeg lijepljenja sode na ulazu u sušnicu, koristi se povratna soda, a koja se kontrolisano dozira sa šnekom.

Slika 33 Potisni ventilator zraka i zagrijači zraka

6. Gotov proizvod(99,30 % NaHCO3) se nakon sušenja transportuje preko hladnjaka sode u jedan od silosa. Hlađenjem se obara temperatura sode sa 70 °C na 40 °C, a što se postiže u hladnjaku šnekaste izvedbe sa duplim plaštom, kroz koji struji rashladni medij (meka voda temperature do 30 ° C).Sam transport gotovog proizvoda se vrši sa šnekama i elevatorima, a za dio kupaca po njihovom zahtjevu, se vrši klasiranje proizvoda prosijavanjem na vibro situ.Lista opreme u ovom pogonu se nalazi u prilogu dokumenta.

- Plan većih investicija u pogonu Sode bikarbone u narednih 5 godinaU narednom periodu planirana je sljedeća investicija u ovom pogonu:

- Linija sušenja i CL (2 komada).

3.1.2. Taložnice „Bijelo more“

Otpadna DS lužina iz destilera dospijeva u DT bazen u koji dolaze i otpadne vode iz pogona hemijske pripreme vode, kao i iz SO pogona, a koje su predhodno prikupljene u prihvatnom bazenu iz kojeg se pumpama prebacuju u DT bazen. Iz DT bazena otpadne vode se transportuju dvjema DT pumpama na taložnice BMTaložnice ,,Bijelo more'' čine četiri taložna bazena (I II III i IV) ukupne površine 560 000 m2.

- Taložnica br. I, trenutno je zapunjena100%, nije u funkciji.- Taložnice br. II i III, međusobno su spojene, izvršeno je ojačanje istih. - Trenutno su u ekploataciji i pretpostavka je da imaju kapacitet za

naredne 4-5 god. - Taložnica br. IV, izvršeno je njeno ojačanje i spremna je za upotrebu.

Svaka od ovih taložnica ima drenažni sistem za cijeđenje vode, kao i sistem prelivnih cijevi na površini taložnica, za oslobađanje taloga od površinskih voda. Sve vode koje su prisutne prilikom taloženja idu u sabirne kolektore i optočne kanale, te bistri dio tih voda čiji se kvalitet prati svakodnevnim analizama, odlazi u rijeku Spreču.Redovno se vrši pregled prelivnih cijevi na taložnicama, kao i optočni kanali, poduzimaju se mjere, kako ne bi odlazila zamućena voda u rijeku. U taložnice „Bijelo more” odnosno u ispust (E1) se odvode otpadne vode iz procesa proizvodnje sode i to: destilacije amonijaka, pripreme slane vode, pripreme kotlovske vode, te sve ostale tehnološke vode nastale čišćenjem aparata i pranjem pogona koje se skupljaju u sabirnom rezervoaru. Ovim načinom je zatvoren krug transporta tehnoloških otpadnih voda u potpunosti.Otpadne vode sa destilacije su vode koje nastaju u procesu regeneracije amonijaka, generalno sadrže ~10 % rastvora kalcijevog klorida, suspendirane čestice kreča, gipsa, pijeska i kalcijevog karbonata. Otpadne vode od kemijske pripreme kotlovske vode nastaju u postupku omekšavanja vode dekarbonizacijom i demineralizacijom, a pritom se izdvajaju teško topive soli kalcijuma i magnezijuma. Otpadne vode (talog) od pripreme (prečišćavanja) slane vode nastaju od taloženja kalcijumovih i magnezijumovih soli, koje se nalaze u slanici. Ove soli se kreč-soda postupkom prevode u teško topive soli koje se izdvajaju kao talog. Vode koje se odvode u taložnice „Bjelo more” najviše sadrže:

- rastvorene materije (CaCl2, NaCl, Na2SO4) - suspendirane materije (CaCO3, CaSO4, Ca(OH)2, SiO2, MgCO3, Al2O3 i

Fe2O3).Za transport otpadnih voda na taložnice Bijelo more instalirane su 2 pumpe i tri cjevovoda od kojih jedan služi za transport lužine do taložnice br. II, a druga dva mogu transportovati lužinu u taložnice br. III i IV. Sva tri cjevovoda su NO250 i idu od sabirnog bazena prema auto-putu Tuzla-Doboj, prolaze ispod autoputa nakon kojeg se cjevovod br.3 odvaja i ide lijevo prema taložnici br. II, a cjevovodi br.1 i 2 idu desno paralelno sa autoputom prema taložnicama III i IV tako da oba mogu transportovati lužinu te taložnice. Taložnica br. IV ima dva preliva preko kojih se bistri dio preliva prema betonskom taložniku, u kojem zaostaju eventualno prisutne čestice taloga, a zatim odvodnim kanalom u rijeku Spreču. Taložnice br. II i III imaju zajednički kolektor sa tri preliva preko kojih se bistri dio preliva prema betonskom taložniku, a onda odvodnim kanalom u rijeku Spreču. Na izlazima bistre vode iz betonskih taložnika postavljeni su uređaji za

kontinuirani monitoring ispusta ovih otpadnih voda u rijeku Spreču, koji prati: pH, protok i temperaturu.Svakodnevno se u laboratoriji SSL prati analiza preliva taložnica, odnosno kvalitet ispusta E1 na: sadržaj soli, suspendovanih materija i pH voda.

Slika 34 Transportni sistem do rezervoara otpadnih vodaSlika 35Transportni cjevovod otpadnih voda nataložnice Bijelo more

Slika 36 Dolaz otpadne vode u radnu taložnicu - suspenzijaSlika 37 Radna taložnica Bijelo more - bistri dio

Slika 38 Izgled ojačane taložnice Bijelo moreSlika 39 Betonski taložnik i odvodni kanal zarijeku Spreču

Na ovom kolektoru postavljen je mjerni uređaj za kontinuirani monitoring otpadne vode kojim se prati: pH, protok i temperatura.

3.1.3 Taložnice „Crno more“

Otpadne vode koje se ispuštaju u zajednički kolektor otpadnih voda (E2) su: oborinske vode, manji dio rashladnih voda, te procjedne vode taložnica šljake i elektrofilterskog pepela tzv. „Crno more”.U krugu SSL, uz autoput Tuzla-Doboj, postoje četiri taložnice „Crno more“. One se prostiru na dijelu prostora od „Slobodne zone“ do izlaznog kanala oborinskih otpadnih voda iz SSL.U ovim taložnicama se lageruje elektrofilterski pepeo i šljaka, koji dolaze cjevovodima NO150mm iz pogona Termoelektrane SSL-a.Transport pepela i šljake se vrši sa vodom, nadzemnim cjevovodima i odgovarajućim pumpama, koje su smještene unutar Termoelektrane. Transport pepela i šljake se vrši odvojeno, sa posebnim cjevovodima i u posebne taložnice. U taložnicu br.1 se transportuje šljaka a u ostale tri se transportuje elektrofilterski pepeo. Stanje taložnica je sljedeće:

- taložnica br. 1, je skoro potpuno zapunjena trenutno je u funkciji (odlaže se šljaka sa kotlovskih jedinica br. 6 i 7).

- taložnica br. 2 zapunjena 90 %, trenutno nije u funkciji, (odlagan elektrofilterski pepeo).

- taložnica br. 3, zapremine oko V=40 000m3, izpražnjena i spremna za eksploataciju (u nju se odlaže elektrofilterski pepeo).

- taložnica br. 4, zapremine oko V=33 000m3, ispražnjena i trenutno je u funkciji (elektrofilterski pepeo).

Svaka od ovih taložnica takođe ima ugrađene prelivne i drenažne sisteme za odlaz vode,kao i optočne kanale koji odvode iscijeđenu vodu u rijeku Spreču.Za hidraulički transport elektrofilterskog pepela i šljake u taložnice „Crno more” koristi se voda sa pranja gasa na krečnim pećima koja je kisela pH 4-6. Na ovaj način vrši se neutralizacija preliva taložnica Crno more.Oborinske vode sa većih površina se tretiraju u separatorima ulja, a zatim se odvode kanalima koji se nalaze u krugu SSL (otvoreni i zatvoreni) do sabirnog kolektora. Poslije sabirnog kolektora se sve ove vode tretiraju u taložniku, kako bi se količina suspendovanih čestica što više smanjila. Preliv taložnika se odvodi kanalom zajedno sa potokom Lukavčić u rijeku Spreču. Svakodnevno se u laboratoriji SSL prati analiza preliva taložnika, odnosno kvalitet ispusta E2 na: sadržaj soli, suspendovanih materija i pH voda. Na ovom prelivu postavljen je uređaj za kontinuirani monitoring otpadne vode kojim se prati: pH, protok i temperatura.

Slika 40 Taložnica Crno more Slika 41 Taložnik oborinskih voda

Sve ostale otpadne vode iz pogona SSL-a moraju proći kroz zajednički kolektor-taložnik koji je izgrađen pored stare pumparnice BM. U njemu se zadržavaju čestice taloga, a bistri dio se preliva u Lukavčić i dalje odlazi u rijeku Spreču. Kvalitet bistrog dijela redovno se prati svakodnevnim analizama, a postavljen je i uređaj za kontinuirani monitoring tog ispusta u rijeku Spreču.

3.1.4. Ostali (pomoćni) objekti

- Opis novog tehničkog magacina

Novi tehnički magacin će biti izgrađen na lokaciji, jer je na mjestu starog planirana izgradnja novog kotlovskog postrojenja (procesi u toku, okolinske dozvole ishodovane za ove objekte nalaze se u prilogu ovog dokumenta). Hala tehničkog magacina je dimenzija: 32 x 50 m. Pored objekta hale izgradit će se i čelična konstrukcija za nadstrešnicu dimenzija 7-8 m x 60 m, te određen broj slivnika za skupljanje oborinskih voda koji će biti priključeni u postojeće kanale u krugu SSL za odvodnju oborinskih voda.

Slika 42 Maketa novog tehničkog magacina

Namjena tehničkog magacina je skladišni prostor za potrebe SSL, odnosno rezervnih dijelova za redovna održavanja pogona i postrojenja unutar SSL i repromaterijali. Ne namjerava se skladištiti sirovina, niti gotovi proizvod.Konstrukcija hale koja služi za skladištenje robe je gabarita 32x50 m. Visina hale je 7 m. Poprečni raster je 32 m. Ulaz u halu je predviđen za prolaz kamiona i upotrebu dizalice. Kota gornje ivice šine po kojoj se kreće dizalica je 7,25 m.Sa jedne bočne strane, okomito na halu, predviđena je izgradnja kranske staze, koja bi se oslanjala na dva stuba u srednjoj osovini hale, na dva stuba u krajnjoj osovini hale i dva stuba koja će se pozicionirati izvan hale, na udaljenosti 10 m od ivice hale. Funkcija kranske staze, odnosno dizalice je da ''uzima'' teret sa prevoznog sredstva i unosi ga u halu gdje bi se dalji transport obvljao viličarem unutar hale.Pored objekta hale izradit će se i čelična konstrukcija za nadstrešnicu dimenzija 7 – 8 m x 60 m. Teren oko hale će biti nasut i nivelisan, kao i betoniran. Spoj hale i hidrantske mreže na postojeći vodovodni sistem u krugu SSL-a.

- Magacin gotove robe

Aktivnosti koje se obavljaju u magacinu gotove robe su:pakovanje, skladištenje i utovar.Sva roba koja izađe iz proizvodnje prima se u silose u rasutom obliku. Postoje 3 vrste proizvoda i silosi kojima se raspolaže su:

- Teška Soda - 1 kom. čelični silos kapaciteta 300 tona teške sode, te 1 kom. čelični silos kapaciteta 3500 tona teške sode (radovi su u toku koji će omogućiti podizanje ovog kapaciteta na 6000 tona teške sode).

- Laka Soda - 1 kom. betonski silos sa 8 komora ukupnog kapaciteta 1400 tona lake sode, 1 kom. čelični silos kapaciteta 3000 tona lake sode i 1 kom. čelični silos kapaciteta 80 tona lake sode.

- Bikarbona - 2 kom. čelični silos kapaciteta 150 tona bikarbone, 1 kom. čelični silos kapaciteta 135 tona bikarbone, 1 kom. čelični silos kapaciteta 50 tona bikarbone i 1 kom. čelični silos kapaciteta 30 tona bikarbone.

Sav proizvod nakon što se zaprimi u silose raspoređuje se na pakovanje ili utovar cisterni putem raznih transportnih sistema (lančani transporteri, trakasti transporteri, elevatori).Na silosima i transportnim sistemima imaju otprašivači na kojima se inače vrši monitoring emisija u zrak.

PAKOVANJEZa svaki od proizvoda imaju 2 vrste pakovanja i to: pakovanje u male vreće od po 25kg, te pakovanje u BigBag vreće od 1000kg.

- Teška Soda -1 kom. pakerice za pakovanje vreća od 25 kg kapaciteta 200 vreća po satu, te 1 kom. pakerice za bigbag vreće kapaciteta 30 vreća po satu.

- Laka Soda -2 kom. pakerica za pakovanje vreća od 25kg pojedinačnog kapaciteta od 260 vreća po satu, te 1 kom. pakerice za bigbag vreće kapaciteta 10 vreća po satu.

- Bikarbona - 2 kom. pakerica za pakovanje vreća od 25kg pojedinačnog kapaciteta od 300 vreća po satu, te 1 kom. pakerice za bigbag vreće kapaciteta 30 vreća po satu.

SKLADIŠTENJEVreće od 25 kg se sa pakerica putem trakastih transportera prevoze pojedinačno do mašine za paletiziranje i foliranje gdje se formiraju u paletu od po 1 tonu i uz pomoć viljuškara skladišti u skladišni prostor za

upakovanu robu. Bigbag vreće se od pakerice do skladišta transportuju viljuškarima do skladišta.Na lokaciji se nalaze 3 skladišna prostora za upakovanu robu ukupne površine od 6245 kvadratnih metara.

UTOVARUtovar se vrši u dva oblika: u rasutom obliku i utovar pakovane robe. U rasutom obliku utovar se vrši direktno iz silosa u cisterne. Pakovana roba se utovara uz pomoć viljuškara iz skladišta za upakovanu robu.

- Plan većih investicija u Magacinu gotove robe u narednih 5 godinaKako dio investicija planiranih za naredni period 2015-2020.g. organizaciono pripada Magacinu gotove robe, tako će biti navedeni u nastavku teksta:

- Povećanje kapaciteta silosa teške sode(kapaciteta 6000 t),- Zbog povećanja kapaciteta proizvodnje planirana je izgradnja i 2

dodatna magacina gotove robe,- Vaga za stanicu za punjenje cisterni i - Sistem otprašivanja lake sode.

Vidi prilog br. 2.- Shema pogona krečnih peći- Blok shema gašenja kreča- Shema pogona termoelektrane- Shema pripreme uglja i skladištenje- Shema pripreme uglja- Podaci za aparate i uređaje pogona priprema vode- Tehnološka shema dekarbonizacije i demineralizacije- Tehnološka shema dekarbonizacije i demineralizacije sa ucrtanim novim uređajima- Shema neutralne izmjene- Shema pogona za filtraciju vode- Shema pripreme slane vode- Shema pogona za proizvodnju sirovog bikarbonata, skladištenje i pakovanje- Spisak opreme PSH 1,2- Spisak opreme PSH3- Spisak opreme na teškoj sodi- Spisak opreme u pogonu bikarbone- Shema rashladnih tornjeva i uređaja za filtraciju- Spisak aparata u soda pogonu- Blok shema proizvodnje CO2 i CaO- Shema destilacije, apsorpcije i karbonizacije- Shema pogona kalcinacije i proizvodnje teške sode- Shema kompresorske stanice

3.2. Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenjePoboljšanja u procesu rezultat su investicionih ulaganja u automatizaciju i stabilnost vođenja proizvodnje, što dalje daje rezultat smanjenjeutrošenih sirovina po jedinici gotovog proizvoda. U narednoj tabeli dat je pregled proizvodnje po pojedinim pogonima u SSL u periodu od 2009. do 2014.Tabela 13 Proizvodnja po pogonima u periodu od 2009. do 2014.

Godina Teška soda Laka soda Bikarbona UKUPNO2009. 93.052 82.631 21.895 197.5782010. 121.335 103.900 35.986 261.2212011. 182.722 104.534 47.847 335.1032012. 203.555 101.680 58.620 363.8552013. 213.608 104.656 66.340 384.6042014. 244.700 107.707 73.460 425.867

Optimizacijom procesa u SSL doprinijelo je smanjenju potrošnje ulaznih sirovina i energenata po jedinici gotovog proizvoda što je vidljivo u narednoj tabeli.

Tabela 14 Smanjenjepotrošnje ulaznih sirovina i energenatapo jedinici gotovog proizvoda u SSL

Koks+Antracit (kg/t)

Kamenkrečnjak (kg/t)

Slanavoda (m3/t)

Ugalj (kg/t)

Ind.voda (m3/t)

Amonijak

(kg/t)

Električna

energija

(kWh/t)

Mazut (kg/t)

2009 114 1.476 5,7 1.302 53,5 6,4 55 2,02010 108 1.304 5,7 1.247 27,5 8,7 81 1,82011 107 1.251 5,4 1.080 27,8 9,0 75 0,92012 102 1.216 5,2 1.071 22,4 6,7 78 1,52013 97 1.190 5,2 1.077 22,9 4,3 75 1,22014 94 1.100 5,0 1.007 14,1 3,2 58 1,0

3.2.1. Osnovne i pomoćne sirovine

U energani na lokaciji se koristi ugalj za proizvodnju električne energije i pare. U nastavku je data potrošnja uglja i mazuta u 2014.

Tabela 15 Potrošnja uglja i mazuta na lokaciji za 2014.

Mjesec Ugalj (t) Mazut (kg)

Januar 36.911,00 32.200Februar 33.511,00 36.930Mart 37.264,00 59.150April 35.856,00 29.400Maj 33.479,00 61.000Juni 36.238,00 16.500Juli 33.163,00 31.000

Avgust 34.653,00 50.050Septembar

35.502,00 15.150

Oktobar 37.229,00 24.000Novembar

37.221,00 25.050

Decembar

37.200,00 25.000

UKUPNO:

428.227,00

405.430

U narednoj tabeli je data procjena novih količina uglja kada se instalira novi parni kotao, kao i nove količine otpada – pepela i šljake.

Tabela 16 Novi kotao-potrošnja uglja i nastanak šljake i pepelaKorištenje uglja po iskorištenju kotla

(tabela je napravljena prema iskorištenju)Raspored pepela I

šljakePotrošnja

uglja (ton/g)

Količina

pepela u uglju

Ukupno pepela (ton/g)

Šljaka iz kotla

(ton/g)

Pepeo u elekto filteru (ton/g)

Potrošnja uglja sa novim kotlom ton/godina

463.861,15 15% 69.579,1

723193,05

75 46.386,12

U 2014. godini utrošeno je :- Slana voda 2.124.020 m3

- Amonijak 1.355 tonaUtrošene sirovine u pogonu Krečnih peći za 2014.:- Kamen krečnjak 486.470 t- Antracit 39.943 t

3.2.2. Energenti

Električna energija

Snabdijevanje električnom energijom na lokaciji se vrši iz vlastite energane i javne elektrodistributivne mreže (jedan dio).Termoelektrana SISECAM SODA LUKAVAC je izgrađena za proizvodnju potrebnih količina tehnološke pare i električne energije. Količine električne energije koje se proizvode u ovom termoenergetskom postrojenju nisu dovoljne, te se iste dopunjuju iz elektroenergetskog sistema Federacije BiH. Osnovno pogonsko gorivo koje su u elektrani koristi za proizvodnju električne energije i tehnološke pare je ugalj.Tehnološka para se koristi u pogonu proizvodnje sode, te za grijanje. Osnovna sirovina za proizvodnju pare je prethodno prečiščena voda iz jezera Modrac koje se nalazi oko 900 metara južno od tvornice

Cjevovodom se voda direktno sa vodozahvata, gravitaciono dovodi u pumpnu stanicu, a zatim direktno u tvornicu.Sadašnji kapacitet proizvodnje električne energije je oko 5-7 MW.

VodaSva potrebna tehnološke količina vode za procese u SSL zahvata se iz jezera Modrac. Na prvom dijelu cjevovoda od brane, priključeni su TE Bukinje, Rudnici Soli, Solana Tuzla i Poliuretanska hemija Tuzla. U nastavku (prema SSL) izdvaja se priključak za GIKIL. Od tog priključka cjevovod se reducira na prečnik Φ1000 i dužine 904 m do pumparnice SSL. Voda se mjeri ulaznim brojilom i uredno se vode podaci o potrošnji industrijske vode.Voda zahvaćena iz akumulacije Modrac, doprema se do pumpne stanice, a dalje ponovo pumpama prema potrošačima u pogonima SSL. Voda se koristi za hlađenje proizvodnih pogona, te kao tehnološka procesna voda. Trenutno je, veoma teško definirati količinu vode koja se utroši za pojedine tehnološke potrebe, jer nije uspostavljen sistem mjerenja utrošene vode za pojedine proizvodne pogone i procese. 2009.g. pušten je u rad pogon za recirkulaciju vode u SSL, sa kapacitetom od 5000 m3/h tretirane rashladne vode. Puštanjem u pogon Rashladnih tornjeva potrošnja zahvaćene industrijske vode iz jezera Modrac je smanjena za oko 70%, a samim tim smanjeno je i opterećenja otpadnih voda na profilu E2 (zajednički kolektor).Zbog povećanja proizvodnog kapaciteta u pogonima i postrojenjima SSL instalirane su četiri nove ćelije rashladnog tornja kapaciteta 5400 m3/h (okolinska dozvola u prilogu). Radi povećanja kapaciteta proizvodnje u SSL-u na 1500 tona/dan, potrebno je obezbijediti i veće količine industrijske vode u procesu, teje postojeći rashladni sistem proširen sa četiri nove ćelije rashladnog tornja pomenutog kapaciteta. Naravno, cilj investicije je smanjenje potrošnje zahvata svježe vode iz vještačke akumulacije Modrac za potrebe procesa.

Tabela 17 Potrošnja vode u 2014 god

Mjesec Industrijska voda (m3)

Januar 454.634Februar 403.650Mart 442.996April 440.300Maj 463.576Juni 634.042Juli 608.232August 629.376Septembar 544.804Oktobar 491.662Novembar 455.896Decembar 430.456UKUPNO 5.999.624

Tabela 18 Potrošnja pomoćnih sirovina u 2014. godini

Mjesec (2014.)

Potrošnja HCl

(t)

Potrošnja

NaOH (t)

Potrošnja

NH4OH (t)

Potrošnja

N2H4 (kg)

Potrošnja

Na3PO4 (kg)

Potrošnja

NaCl (m3)

Januar 83,2 48,8 0,3 490 350 84Februar 79,8 55,2 0,25 480 325 79,5Mart 75,6 49,6 0,3 420 280 64,5April 64,4 35,2 0,3 450 320 48Maj 64,4 36,8 0,3 350 300 45Juni 81,2 46,4 0,25 350 275 72Juli 79,8 45,6 0,2 400 225 51August 67,2 40 0,25 400 225 54Septembar 63 36 0,38 400 200 51Oktobar 72,8 41,6 0,35 450 300 57Novembar 79,8 46,4 0,35 400 425 66Decembar 78,4 44,8 0,40 650 400 58,5UKUPNO 889,6 526,4 3,63 5240 3625 730,5

3.3. Opis izvora emisija iz pogona i postrojenja

Pri radu pogona u SSL, eventualno nastaju sljedeće emisije:- emisije u zrak, - emisije u vode, - emisija buke i - otpad.

Kako su u investicijskim planovima kompanije predviđena i nova ulaganja i poboljšanja proizvodnih procesa, a samim tim i unapređenja zaštite okoliša, tako će biti predstavljene i potencijalne emisije prilikom izgradnje tih objekata, a koje se u ovom trenutku mogu identificirati.

- Poboljšanja nastala realizacijom projekata u SSL

Zrak:- Vrši se redovan godišnji remont, a po potrebi i rekonstrukcija

elektrofilterskih postrojenja K6 i K7 u Termoelektrani SSL (2010, 2011, 2012, 2013 i 2014). Redovnim remontom ovih postrojenja, emisija polutanata u atmosferu svedena je značajno ispod granica Zakonom propisanih;

- Izgrađene su nove krečne peći koje imaju potpuno zatvoren sistem rada-nema emisije polutanata u atmosferu;

- Na svim transportnim sistemima praškastih materija postavljeni vrećasti filteri ili vodeni skruberi: proizvodni procesi (laka i teška soda te soda bikarbona), pakovanje gotovog proizvoda (metalni i čelični silosi), pražnjenje krečnih peći (izvlačenje kreča), separacija antracita;

- Filteri i skruberi imaju zadatak odvajanje čvrstih čestica i vraćanje u proces, čime se eliminiše negativan uticaj na prostorno ekološku situaciju.

- Značajno je smanjen negativni uticaj na okoliš (zrak i tlo), a ujedno su evidentirana i poboljšanja povećanjem efikasnosti korištenja resursa u procesu.

Voda:U pogledu zaštite kvaliteta vode rijeke Spreče urađena su brojna poboljšanja kako bi se povećao kvalitet i smanjila količina vode na ispustu u rijeku Spreču:

- Izgradnjom Rashladnih tornjeva, koji je potpuno ekološki projekat potrošnja zahvaćene industrijske vode iz akumulacije jezera Modrac se smanjila za 80%, čime je ujedno smanjen i teret zagađenja otpadnih voda na profilu E2 (zajednički kolektor u krugu SSL).

- Realizacijom projekta Prihvata i tretmana sanitarnih i oborinskih voda u SSL, sanitarne vode su potpuno odvojene od tehnoloških i oborinskih voda, te se posebno i tretiraju u predviđenim uređajima.

- Sanitarne vode iz restorana se tretiraju u mastolovu, a zatim sve zajedno u biološkom prečistaču-SBR (E3). Oborinske vode se tretiraju u separatorima ulja a potom u taložniku (Zajedničkom kolektoru-E2) prije ispuštanja u rijeku Spreču;

- Realizacijom projekta zaokruživanja sistema otpadnih voda (tehnoloških i rashladnih):

- rashladne vode se vraćaju u recirkulaciju na rashladne tornjeve, a sve tehnološke otpadne vode preko warman pumpe i sabirnog rezervoara otpadnih tehnoloških voda transportuju na taložnice „Bijelo more” (E1). Voda sa pranja gasa na krečnim pećima koja je blago kisela pH≈6, koristi se za hidraulički transport šljake i elektrofilterskog pepela iz kotlovskih postrojenja čime se vrši neutralizacija preliva taložnica „Crno more”;

- Smanjen je teret zagađenja otpadnih voda izražen preko EBS-a sa 496492 na 438135 ES.

2009. 2011. 2013. 2014.EBS (ES) 496492 476734 46803

1438135

PVN (KM)

992984 953468 936062

876270

Osim navedenih radnji, u toku je i realizacija drugih aktivnosti kojim se nastoji smanjiti negativan uticaj na okolinu: ozelenjavanje i uređenje javnih površina, pošumljavanje, što je rezultat smanjenje zagađenosti vazduha, kao i unapređenje kvaliteta tekućih voda.SSL posjeduje Integrisani menadžment sistemom – IMS (ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001, ISO 22000-HACCP), te Halal i Kosher certifikat za prehrambenu sodu bikarbonu. Također SSL posjeduje FAMI-GS i GMP certifikate za sodu bikarbonu – feed grade.Standardi su propisali Radne upute i Sistemske procedure kojih su dužni da se pridržavaju uposlenici SSL kao i izvođači radova.

Emisija u zrak

Kako se ovim Zahtjevom za obnovu okolinske dozvole planiraju i novi objekti, pogoni i poboljšanja unutar lokacije SSL, tako će i biti predviđene eventualne emisije koje se mogu pojaviti tokom njihove izgradnje.Tokom izgradnje novih objekata (postrojenja), korištenjem teške mehanizacije na lokaciji, može doći do emisije dima i lebdećih čestica.

Intenzitet ovisi o vremenskim prilikama (kiša, vjetar…). Ove pojave su neminovne, ali su privremenog karaktera i stvaraju kratkotrajan uticaj, koji je dominantan na samoj lokaciji i bez daljnjih, trajnih posljedica na okoliš.U toku rada predmetnih objekata dolazi do pojave emisija u zrak. Obzirom dase na lokaciji SSL primjenjuje monitoring plan na godišnjem nivou i time prate sve vrste emisija, monitoring planom će biti obuhvaćene i lokacije na kojima se nalaze predmetni objekti (postrojenja).Tabela 19 Osnovni podaci o emiterima i mjernim mjestima

Mjerno

mjesto

Naziv postrojenja za prečišćavanjeDimenzije

mjerne ravni [mm]

Položaj mjernih mjesta

1 Otprašivač na teškoj sodi-Vodeni skruber

Ø500 44°31'58.10"N;18°31'25.85"E

2 Otprašivač na teškoj sodi-Vrećasti filter

Ø500 44°31'58.14"N;18°31'25.56"E

3 Ugljeni kotao 6 1500x2500 44°31'49.24"N;18°31'19.01"E


5 Laver kolona - Mjerno mjesto 1 Ø500 44°31'54.90"N;18°31'24.15"E


7 Otprašivači na bikarboni–Mjerno mjesto 1

Ø400 44°31'54.54"N;18°31'29.29"E

8 Otprašivači na bikarboni–Mjerno mjesto 2

Ø400 44°31'54.68"N;18°31'29.93"E

9 Otprašivač na MGR – čelični silos Ø500 44°31'55.27"N;18°31'26.34"E

10 Otprašivač na MGR – betonski silos Ø500 44°31'56.55"N;18°31'26.54"E

11 Novi parni kotao br. 8 PLANIRANO PLANIRANO12 Separacija antracita-otprašivanje PLANIRANO PLANIRANO13 Otprašivanje iznosa i transportera

kreča na krečnim pećimaPLANIRANO PLANIRANO

14 Otprašivanje transporta lake sode PLANIRANO PLANIRANO

Slika 43 Položaj mjernih mjesta (Izvor:Google Earth)

Emisija u vode i tlo

U toku izgradnje novih objekata (postrojenja) potrebno je voditi računa o emisijama u vode i tlo, jer je moguće da dođe do isticanja goriva, ulja i maziva i sličnog otpadnog materijala, pri manipulaciji građevinskim mašinama i kretanju transportnih vozila, što može imati uticaja na vode i tlo, te je potrebno posebno voditi računa o tome ukoliko dođe do eventualnih havarija.

U nastavku su dati utjecaji na vode i tlo svakog od predmetnih objekata (postrojenja) koje se mogu pojaviti tokom njihove eksploatacije, obzirom na specifičnost samog objek(a)ta.Na lokaciji tvornice se potencijalno mogu pojaviti sljedeće otpadne vode:

- sanitarno-fekalne otpadne vode,- oborinske otpadne vode (onečišćene - „zauljene“ sa manipulativnih

površina u krugu tvornice i „čiste oborinske otpadne vode sa krovova objekata na lokaciji),

- tehnološke otpadne vode iz proizvodnih procesa.Sve sanitarne otpadne vode se prihvataju i tretirajuna samoj lokaciji, a posebno i oborinske vode u krugu SSL. Realizacijom projekta Prihvata i tretmana sanitarnih i oborinskih voda u SSL (2012.) potpuno su razdvojene sanitarne od oborinskih voda, tako da se posebno i tretiraju.Porijeklo, nastanak, tretman i mjesta ispuštanja otpadnih vodaZa tehnološke potrebe tvornica SISECAM SODA LUKAVAC d.o.o. se snabdijeva vodom iz akumulacije jezera Modrac, preko pumpne stanice, a za sanitarne potrebe koristi se voda iz gradskog vodovoda.Otpadne vode se sastoje od:

- Tehnoloških otpadnih voda,- Rashladnih otpadnih voda,- Sanitarnih otpadnih voda i - Oborinskih voda.

Tehnološke otpadne vode, koje nastaju u proizvodnim pogonima su različite po količini i kvalitetu, ovisno od procesa u kojem nastaju. Rashladne vode idu na recirkulaciju preko Rashladnih tornjeva. Sve tehnološke otpadne vode se transportuju u taložnice „Bijelo more” (ispust-E1). U sabirni kolektor otpadnih voda ispuštaju se prethodno tretirane oborinske vode i dio rashladnih voda (ispust-E2). Sanitarne vode prethodno tretirane, vode iz restorana u mastolovu a zatim sve zajedno u biološkom prečistaču ispuštaju se u rijeku Spreču (ispust-E3).Svaka od ovih taložnica ima drenažni sistem za cijeđenje vode, kao i sistem prelivnih cijevi na površini taložnica, za oslobađanje taloga od površinskih voda. Sve vode koje su prisutne prilikom taloženja idu u sabirne kolektore i optočne kanale, te bistri dio tih voda odlazi u rijeku Spreču.Redovno se vrši pregled prelivnih cijevi na taložnicama, kao i optočni kanali, poduzimaju se mjere, kako bi što kvalitetnija voda odlazila u recipijent, rijeku Spreču. Izlaz iz biološkog prečistača (SBR) - E3

Sanitarne otpadne vode nastaju u upravnoj zgradi, restoranu, laboratoriji, centralnom kupatilu i proizvodnim pogonima. Realizacijom projekta Prihvata i tretmana sanitarnih i oborinskih voda u krugu SSL, potpuno su razdvojene sanitarne od oborinskih voda, tako da se posebno i tretiraju. Sanitarne vode iz restorana se prvo tretiraju u mastolovu, a zatim zajedno sa ostalim sanitarnim vodama u biološkom prečistaču. Ove otpadne vode se poslije tretmana ispuštaju u recipijent, rijeku Spreču (E3).

Slika 44 Biološki prečistač sa prepumpnom stanicom za tretman sanitarnih voda u SSL

Slika 45 Šema projekta prihvata i tretmana sanitarnih i oborinskih voda

Buka Utjecaj buke na ljude je uglavnom negativan, što proizilazi iz same definicije buke: buka je smetnja, neželjena pojava. Osnovni načini određivanja utjecaja buke su fizički, mjerenjima nivoa zvučnog tlaka i bilježenjem i analizom smetnji koje buka nameće na okoliš. Karakteristična veličina buke koja se mjeri i na osnovu koje se vrši ocjena je ekvivalentna razina buke u decibelima A (Laeq u dB(A)).Na lokaciji SSL postoje dva osnovna izvora buke:

- buka koju proizvodi tehnološka oprema, - buka koju proizvode transportna sredstva unutar kruga tvornice.

Izvori vanjske buke (odnosno sporedni izvori) koji kumulativno doprinose nivou buke u okruženju je buka uzrokovana proizvodnjom u već postojećim pogonima i postrojenjima u krugu SSL.

OtpadU skladu sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine F BiH br. 33/03, 38/09) i Zakonom o upravljanju otpadom (Sl. novine F BiH br. 33/03, 72/09) za nova postrojenja potrebno je uraditi Plan za upravljanje otpadom. Plan za upravljanje otpadom ažurira se svakih pet godina ili nakon promjene u radu. Operator je dužan sklopiti ugovore sa vršiocima usluga transporta i konačnog zbrinjavanja otpada. Nastali otpad će se selektivno odvajati prema kategorijama. Nije dozvoljeno miješanje opasnog i neopasnog otpada.Ambalažni otpad se prikuplja u odvojenim posudama i plasira trećim licima, odnosno preduzećima koja se bave reciklažom i zbrinjavanjem ambalažnog otpada.U toku izgradnje potencijalnih objekata na lokaciji neminovno će doći do generiranja građevinskog otpada (ostaci betona, žbuke, oplate, pijesak, šljunka i ambalažni otpad od različitih građevinskih i pomoćnih materijala), kao i manjih količina komunalnog otpada kojeg će stvarati radnici. Građevinski otpad i komunalni otpad treba da bude zbrinut od strane ovlaštene institucije. Zabranjeno je odlaganje građevinskog otpada na mjestu nastanka ili na lokacijama koje nisu za to predviđene, te ga je potrebno zbrinuti prema Smjernicama za zbrinjavanje građevinskog otpada koje je objavilo Federalno ministarstvo prostornog uređenja u maju 2009.g.Plan upravljanja otpadom postoji i obuhvata cijeli kompleks tvornice, revidovani Plan dat je u prilogu ovog dokumenta.Otpad nastao u SSL se klasificira po kategorijama i vrstama na:

- opasni i

- neopasni otpad.Opasan otpad: rabljena ulja i masti, zauljene krpe i uljni filteri, akumulatori, fluorescentne cijevi, toneri i sl. se posebno prikupljaju i privremeno odlažu u skladište opasnog otpada, do preuzimanja ovlaštene firme za tretman i zbrinjavanje istog.Ostali neopasan otpad: metal, drvo, papir, plastika-PET, stara ambalaža, komunalni, građevinski, otpadna soda, talog od čišćenja aparata i sl. se također selektivno prikuplja i odlaže na označena mjesta u krugu SSL. Otpadna soda i talog od čišćenja aparata iz procesa proizvodnje odvozi se u radnu taložnicu Bijelo more.Ostali selektivno prikupljen otpad se odvozi od strane firmi za otkup sekundarnih sirovina sa kojima SSL sklapa ugovor.Komunalni otpad odvozi JKP RAD Lukavac.Taložnica Bijelo more broj I je zapunjena i isključena. Obzirom da je CaCO3 glavni sastojak taloga radi se na iznalaženju mogućnosti korištenja istog za:

- kalcinaciju i neutralizaciju kiselih poljoprivrednih zemljišta (regulaciju pH vrijednosti),

- dizanje brana i nasipa te,- revitalizaciju rudnih iskopa, nasipanje depresija i sl.

Slika 46 Površinski sloj taložnice Bijelo more broj 1 Slika 47 Profil taložnice Bijelo more broj 1- talog

Slika 48 Upotreba taloga Bijelog i Crnog mora u građevinske svrhe

Na osnovu Elaborata o mogućnostima primjene pepela iz„Crnog mora” i otpada iz „Bijelog mora”, urađenog od strane GIT Tuzla, izvedeno je ojačanje taložnica „Bijelo more” broj I, II i IV, mješavinom materijala iz Crnog i Bijelog mora po recepturi VIII i XI.

3.4. Opis stanja lokacije pogona i postrojenja

Pogoni i postrojenja koji supredmet ovog Zahtjeva, se nalaze u krugu tvornice Sisecam Soda Lukavac d.o.o. Lukavac, u ulici Prva ulica br.1, na ukupnoj površini od 491 638 m2 tvorničkog kruga. Tvornica je smještena na 44° 33' sjeverne geografske širine i 18° 31' istočne geografske dužine. Mikrolokacijski gledano tvornica SSL se nalazi na udaljenosti od 17 km od Tuzle, u dolini srednjeg toka Spreče-desna obala, niže od ušća rijeke Jale, na desnoj strani magistralnog pravca Tuzla-Doboj. Tvornica SSL već dugi niz godina obavlja svoju djelatnost na tom prostoru. Opis lokacije tvornice, djelatnosti i proizvodnih procesa koji se tu odvijaju je dat detaljno u prethodnim poglavljima ovog dokumenta, obzirom da se radi o obnovi okolinske dozvole.U ovom dokumentu su nabrojani i svi novi objekti (odnosno postrojenja) koji se planiraju graditi u narednih 5 godina, a predstavljaju unapređenje tehnološkog procesa koji se odvija na lokaciji, smanjenje emisija u okoliš i kontrolu nad ulaznim sirovinama i potrošnji resursa.U nastavku su date obaveze koje su bile propisane važećom okolinskom dozvolom i plan njihove realizacije, također su date i planirane investicije u narednih 5 godina.

Tabela 20 Finansijska procjena za izvršenje plana na godišnjem nivou (postojeća okolinska

dozvola)

R.br.

Mjera Iznos (KM) Rok

1. Kontinuirani monitoring emisija voda 200.000 2012.2. Kontinuirani monitoring emisija zraka 400.000 2012.3. Kontinuirani monitoring kvalitete zraka 150.000 2012.4. Rehabilitacija postojećih građevinskih objekata 8.000.000 2007-2012.

+ novi Teh. magacin

5. Čišćenje cijelog kompleksa 500.000 Stalna obaveza

6. Izgradnja sistema ventilisanja proizvodnih pogona i pratećih objekata sa filterima

1.500.000 2007-2012.

7. Izgradnja skladišta za amonijak 1.000.000 2008.8. Osavremenjivanje skladištenja gotovih

proizvoda (pakovanje, transport, skladištenje i otprema)

8.000.000 2007-2012.

9. Rrekonstrukcija sanitarnih čvorova, garderoba i prostora za boravak i ishranu radnika

500.000 2007-2012.

10. Rekonstrukcija skladišta za opasne i nagrizajuće materije (lužina i kiselina)

300.000 2008.

11. Rekonstrukcija kotlova-izgradnja pomoćnog kotla i demontaža postojećih nefunkcionalnih (TE)

3.000.000 2012.

12. Izgradnja sistema zbrinjavanja oborinskih voda 1.500.000 2012.13. Rekonstrukcija unutrašnje mreže transportnih 1.500.000 2007-2012.

R.br.


komunikacija i sredstava (cestovna, željeznička)

14. Zamjena cjevovoda iz čeličnih u PHDE i nehrđajući čelik

2.000.000 2009.

15. Uvođenje frekventne regulacije na elektromotore i mjere energetske efikasnosti

1.000.000 2007-2010.

16. Sistem za recirkulaciju voda 8.000.000 2009. + nove ćelije 2014.

17. Sistem za tretman „Bijelog mora” korištenjem CO2

1.500.000 2012. - Nije realizovan

18. Uspostavljanje sistema upravljanja opasnim otpadom (ulja, zauljeni otpad i sl.). Opremanje prostora i nabavka posuda

100.000 2010.

19. Revizija sistema protivpožarne zaštite. Izgradnja i rekonstrukcija protupožarnog sistema u skladu sa novim projektom (objekat i oprema)

1.000.000 2011.

20. Izrada svih pisanih dokumenata i procedura (u proizvodnji i manipulaciji sirovinama, gotovim proizvodima, energijom, energentima i vodom)

2010.

21. Certifikacijski audit za ISO 9001:2000 i OHSAS 18001:2007

150.000 2010.

22. Certifikacijski audit za ISO 14001:2004 50.000 2011.23. Hortikulturno uređenje kruga 300.000 Stalna

obaveza24. Ugradnja novog kompresora za transport CO2

sa krečnih peći5.000.000 2010.

25. Izgradnja nove kalcinacije sa bezuljnom parnom glavom-zamjenski kapacitet (smanjenje emisija i ušteda sirovina)

9.000.000 2010.

26. Izgradnja peći 1, 2 i 3 (smanjenje emisija i ušteda sirovina)

10.000.000 2007-2010. + nove 5 i 6

27. Obavezno godišnje mjerenje emisija zrak, voda, tlo

50.000 Stalna zakonska obaveza

Pored gore navedenog, odnosno propisanog u postojećoj okolinskoj dozvoli, izgrađeno je i instalisano još i:

- Betonski silosi za laku sodu (6 ćelija) i sistem za otprašivanje istih,- 1 betonski rezervoar za slanu vodu,- 2 metalna rezervoara za prećišenu slanu vodu,- 1 novi dekanter za prečišćavanje slane vode,- Sistem novih reaktora,- Separacija antracita sa sistemom za otprašivanje,- 2 krečne peći, trafo stanica KP, sistem za otprašivanje peći,- SO-pogon, oprema: kolone, linije destilacije,- 2 trakasta filtera, rezervoari filter lužine,

- 5 silosa za sodu bikarbonu,- Nove ćelije rashladnih tornjeva,- Novi tehnički magacin,- Filter stanica za industrijsku vodu.

Za objekte za koje je bilo potrebno ishodovati okolinsku dozvolu prije izgradnje, okolinska dozvola je ishodovana. Sve novo ishodovane okolinske dozvole se nalaze u prilogu ovog dokumenta.

Tabela 21 PLAN INVESTICIJA SSL 2015-2020INVESTICIJE ZA

PROIZVODNJU DO 700.000 t/god.

REALIZACIJA BUDŽET € BUDŽET

KM POGON

1 Nova linija destilacije br.3

2015 2.000.000 € 4.000.000 Pogon za proizvodnju sirovog bikarbonata

2 Nova krečna peć br.4 2015 2.120.000 € 4.240.000 Krečne peći3 Karbonatizaciona

kolona2015 2.180.000 € 4.360.000 Pogon za proizvodnju

sirovog bikarbonata4 Kupovina zemljišta od

FSL2015 600.000 € 1.200.000

5 Izgradnja nove taložnice bijelo more u krugu SSL-a

2016 680.000 € 1.360.000 Hemijska priprema vode

6 Neutralizacija tehnoloških otpadnih voda

2015 450.000 € 900.000 Hemijska priprema vode

7 Revizija pogona hemijske pripreme vode (reaktor, pješčani filteri)


8 Geološko istraživački radovi nalazište soli

2015 1.120.000 € 2.240.000

9 Betonska deponija za antracit II faza

2015 250.000 € 500.000 Krečne peći

10

Novi kotao 120 t/h 2015 8.900.000 € 17.800.000

Termoelektrana

11

Revizija transportnog sistema lake sode

2015 500.000 € 1.000.000 Pogon za proizvodnju lake sode

12

Povećanje kapaciteta silosa teške sode

2015-2016 700.000 € 1.400.000 Magacin gotove robe

13

Vaga za stanicu za punjenje cisterni

2015 70.000 € 140.000 Magacin gotove robe

14

Revitalizacija elektro infrastrukture SSL-a I II i III faza (TS 6/0,4kV-SO pogon, dalekovod, TS 35/6kV i TS na PSV

2015-2017 2.870.000 € 5.740.000 Revitalizacija elektro infrastrukture (elektro održavanje)

15

Rezervna oprema (motor, pumpe, reduktori, frekventni pretvarač, punila i sl.)

2015 375.000 € 750.000 Održavanje pogona

16

Modernizacija zgrade Soda pogona-III faza

2015 700.000 € 1.400.000 Pogon za proizvodnju sirovog bikarbonata

INVESTICIJE ZA PROIZVODNJU DO

700.000 t/god.REALIZAC

IJA BUDŽET € BUDŽET KM POGON

17

Transportni sistem krečnih peći (rušenje starih KP)

2015 1.150.000 € 2.300.000 Krečne peći

18

Održavanje Termoelektrane (revizija i rekonstrukcija postojeće te nabavka rezervne opreme)

2015 855.000 € 1.710.000 Termoelektrana (rezervna oprema-mašinsko i elektro održavanje)

19

Taložnik filter stanice 2015 150.000 € 300.000 Hemijska priprema vode

20

Sistem otprašivanja lake sode


21

Sredstva (kancelarijski namještaj, laborato. aparati, cjevovodi, viljuškari)

2015 516.000 € 1.032.000

UKUPNO 26.741.000 €

53.482.000

INVESTICIJE ZA PROIZVODNJU OD 700.000-1.000.000

t/god.


KM POGON

22

PSV (reaktorI, pumpe, dekanter, pješčani filteri)

2018-2020 1.000.000 € 2.000.000 Prečišćavanje slane vode

23

Kompresor i hladnjak gasa

2018-2019 2.950.000 € 5.900.000 Kompresorska stanica

24

AB, CL, vakuum pumpa

2018-2019 1.730.000 € 3.460.000 Pogon za proizvodnju sirovog bikarbonata

25

DS/RH/PLM (3 KOM) 2018-2020 7.500.000 € 15.000.000

Pogon za proizvodnju sirovog bikarbonata

26

CB kolone (8 KOM) 2018-2020 16.000.000 €

32.000.000


27

Filter, vakuum pumpe (2 KOM)


28

Novi DCB aparat 2018 400.000 € 800.000 Pogon za proizvodnju sirovog bikarbonata

29

Kalcinacija (hladnjak gasa, kolektor PSH/RGT)

2018 180.000 € 360.000 Pogon za proizvodnju lake sode

30

Novi Kalcinator br.4 (PSH4)

2019 7.000.000 € 14.000.000

Pogon za proizvodnju lake sode

31

Novi pogon Teške sode (2 pogona)

2018-2020 12.000.000 €

24.000.000

Pogon za proizvodnju teške sode

32

Nove krečne peći (6 KOM), kompresor, pranje i hlađenje gasa, bubanj za gašenje kreča, transportni sistem

2018-2020 13.600.000 €

27.200.000

Krečne peći

33

Bikarbona, linija sušenja i CL (2 KOM.)

2018-2020 1.360.000 € 2.720.000 Pogon za proizvodnju sode bikarbone

34

Industrijska vode-novi cjevovod i proširenje

2018-2019 950.000 € 1.900.000 Hemijska priprema vode


t/god.


KM POGON

filter stan.35

Nove ćelije rashladnih tornjeva


36

HPV demineralizacija i dekarbonizacija

2018-2019 2.000.000 € 4.000.000 Hemijska priprema vode

37

Termoelektrana-novi kotao i Sistem odsumporavanja starih kotlova

2019 25.000.000 €

50.000.000

Pogon Termoelektrane

38

Nova turbina 2020 10.000.000 €

20.000.000


104.170.000 €

208.340.000

UKUPNO (sve): 130.911.000 €

261.822.000

3.5. Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikaciju značajnih uticaja na okoliš

Osnova za mjerenja i ocjenu uticaja vrši se u skladu sa, Zakonom o zaštiti okoliša („Sl. Novine FBiH“, br. 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša („Sl. novine FBiH“, br.: 38/09), Zakonom o zaštiti zraka („Sl. Novine FBiH“, br.: 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti zraka („Sl. Novine FBiH“,br.: 04/10), Zakonom o vodama („Sl. novine FBiH“, br.: 70/06), Zakonom o upravljanju otpadom („Sl. Novine FBiH“,br.: 33/03) i Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom („Sl. Novine FBiH“,br.: 72/09), Zakonu o zaštiti od buke („Sl.novine FBiH“,br.: 110/12). I drugi zakoni koji nisu pobrojani ovdje, a direktno ili indirektno su vezani za zaštitu okoliša. Kao i važeći podzakonski akti.Emisije koje mogu nastati iz pogona i postrojenja pri odvijanju djelatnosti na lokaciji SSL su prikazane na sljedećoj shemi.

3.5.1. Utjecaj na zrak

Mjerenje emisija vrši se u skladu sa važećom zakonskom regulativom. Učestalost mjerenja i granične vrijednosti emisije regulirane su prema:

- Zakonu o zaštiti zraka (Sl. novine F BiH br. 33/03), Izmjenama i dopunama zakona o zaštiti zraka (Sl. novine FBIH br. 04/10);

- Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (Sl.novine F BiH, broj 09/14);

- Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl.novine F BiH br. 03/13);

- Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak (Sl.novine F BiH br. 12/05).

U nastavku su dati rezultati mjerenja u SSL na mjernim mjestima na kojima se vrši redovna provjera emisija u zrak iz pogona i postrojenja na lokaciji.

Tabela 22 Rezultati mjerenja emisije iz kotla 6 – pogon TEReferentni uslovi

Referentni pritisak, Pr= 101.3 kPa Referentna Temperatura, Tr= 0.0 oC 273.

0K

Referentni sadržaj vlage, Xr= 0.0 % Referentni sadržaj kisika, O2r= 6.0 %

Rezultati mjerenjaApsolutni pritisak u kanalu, Paps= 98.8 kPa Pro. temperatura dimnih plinova= 115.8 °C 388.

8K

Protok dimnih plinova= 152064.0 m3/h Protok dimnih plinova na ref. Usl.= 92674.9 Nm3/h

Izmjereni sadržaj kisika, O2m= 12.0 % Izmjereni sadržaj ugljendioksida CO2= 8.8 %

Parametar mjerenja

Rezultati svedeni na suhi gas, normalno stanje

[mg/Nm3]

Rezultati svedeni na suhi gas, normalno

stanje i O2Ref[mg/Nm3]

Maseni protok[kg/h]

R ± MN

Ukupna prašina 47.8 ± 4.6 79.8 4.4SO2 1146.4 ± 28.1 1914.9 106.2CO 207.3 ± 8.7 346.2 19.2NOX 286.3 ± 9.6 478.3 26.5

Tabela 23 Rezultati mjerenja emisije iz kotla 7 – pogon TEReferentni uslovi

Referentni pritisak, Pr= 101.3 kPa Referentna Temperatura, Tr= 0.0 oC 273.0 KReferentni sadržaj vlage, Xr= 0.0 %

Referentni sadržaj kisika, O2r= 6.0 % Rezultati mjerenja

Apsolutni pritisak u kanalu, Paps= 98.9 kPa Pro. temperatura dimnih plinova= 146.7 °C 419.7 K


Izmjereni sadržaj kisika, O2m= 12.1 % Izmjereni sadržaj ugljendioksida CO2= 9.0 %

Parametar mjerenja

Rezultati svedeni na suhi gas, normalno stanje

[mg/Nm3]

Rezultati svedeni na suhi gas, normalno stanje i O2Ref

[mg/Nm3]

Maseni protok[kg/h]R ± MN

Ukupna prašina 52.4 ± 4.5 88.7 5.4SO2 1062.2 ± 28.1 1798.7 108.6CO 86.9 ± 8.7 147.1 8.9NOX 243.7 ± 9.6 412.6 24.9

Tabela 24 Rezultati mjerenja emisije iz laver kolone - Mjerno mjesto 1 – Soda pogon za proizvodnju sirovog bikarbonata

Referentni usloviReferentni pritisak, Pr= 101.3 kPa

Referentna Temperatura, Tr= 0.0 oC 273.0

K

Referentni sadržaj vlage, Xr= 0.0 % Rezultati mjerenja

Apsolutni pritisak u kanalu, Paps= 99.1 kPa Pro. temperatura dimnih plinova= 26.5 °C 299.

5K

Protok dimnih plinova= 4528.6 m3/h Protok dimnih plinova na ref. Usl.= 3836.3 Nm3/

h

Izmjereni sadržaj kisika, O2m= 19.8 % Izmjereni sadržaj ugljendioksida CO2= 3.4 % Parametar mjerenja

Rezultati svedeni na suhi gas, normalno stanje [mg/Nm3] Maseni protok

[kg/h]R ± MNUkupna prašina 5.1 ± 1.2 0.0SO2 2.6 ± 10.6 0.0CO 18.6 ± 9.8 0.1NOX 2.3 ± 5.8 0.0NH3 16.4 ± 1.1 0.1Pb 0.003 ± - 0.0Ni 0.002 ± - 0.0Cd 0.004 ± - 0.0Th 0,001 ± - 0.0As 0,001 ± - 0.0Be 0,001 ± - 0.0Co 0,001 ± - 0.0

Tabela 25 Rezultati mjerenja emisije iz laver kolone - Mjerno mjesto 2– Soda pogon za proizvodnju sirovog bikarbonata

Referentni usloviReferentni pritisak, Pr= 101.3 kPa

Referentna Temperatura, Tr= 0.0 oC 273.0

K



8K




[kg/h]R ± MNUkupna prašina 4.3 ± 0.3 0.0SO2 2.8 ± 10.6 0.0CO 14.9 ± 9.8 0.1NOX 5.3 ± 5.8 0.0NH3 22.4 ± 1.1 0.1Pb <0,001 ± - 0.0Ni <0,001 ± - 0.0

Cd 0.002 ± - 0.0Th <0,001 ± - 0.0As 0.002 ± - 0.0Be <0,001 ± - 0.0Co <0,001 ± - 0.0

Tabela 26 Rezultati mjerenja emisije iz Skrubera 1 – Pogon BikarboneReferentni uslovi


0K



3K


h



[kg/h]R ± MNUkupna prašina 123.7 ± 7.4 0.4SO2 2.1 ± 10.6 0.0CO 3.5 ± 9.8 0.0NOX 2.0 ± 5.8 0.0Pb <0,001 ± - 0.0Ni <0,001 ± - 0.0Cd <0,001 ± - 0.0Th <0,001 ± - 0.0As <0,001 ± - 0.0Be <0,001 ± - 0.0Co <0,001 ± - 0.0

Tabela 27 Rezultati mjerenja emisije iz Skrubera 2 – Pogon BikarboneReferentni uslovi


0K



7K


h



[kg/h]R ± MNUkupna prašina 115.1 ± 6.9 0.3SO2 3.3 ± 10.6 0.0CO 1.5 ± 9.8 0.0NOX 1.1 ± 5.8 0.0Pb <0,001 ± - 0.0Ni <0,001 ± - 0.0Cd <0,001 ± - 0.0Th <0,001 ± - 0.0As <0,001 ± - 0.0

Be <0,001 ± - 0.0Co <0,001 ± - 0.0

Tabela 28 Rezultati mjerenja emisije iz vrećastog filtera – Pogon teška sodaReferentni uslovi


0K



2K


Izmjereni sadržaj kisika, O2m= 20.5 % Izmjereni sadržaj ugljendioksida CO2= 0.2 % Paramatar mjerenja


[kg/h]R ± MNUkupna prašina 6.5 ± 0.4 0.1SO2 3.1 ± 10.6 0.0CO 3.3 ± 9.8 0.0NOX 1.5 ± 5.8 0.0Pb 0.003 ± - 0.0Ni <0,001 ± - 0.0Cd 0.003 ± - 0.0Th 0.004 ± - 0.0As 0.004 ± - 0.0Be <0,001 ± - 0.0Co <0,001 ± - 0.0

Tabela 29 Rezultati mjerenja emisije iz vodenog skrubera - – Pogon teška sodaReferentni uslovi


0K



6K




[kg/h]R ± MNUkupna prašina 15.3 ± 0.9 0.0SO2 4.1 ± 10.6 0.0CO 2.8 ± 9.8 0.0NOX 1.1 ± 5.8 0.0Pb 0.005 ± - 0.0Ni 0.002 ± - 0.0Cd 0.004 ± - 0.0Th <0,001 ± - 0.0As <0,001 ± - 0.0Be <0,001 ± - 0.0Co <0,001 ± - 0.0

Tabela 30 Rezultati mjerenja emisije iz otprašivača na betonskom silosu - MGRReferentni uslovi


0K



4K


Izmjereni sadržaj kisika, O2m= 20.7 % Izmjereni sadržaj ugljendioksida CO2= 0.1 % Paramatar mjerenja


[kg/h]R ± MNUkupna prašina 21.8 ± 1.3 0.1SO2 0.0 ± 10.6 0.0CO 0.0 ± 9.6 0.0NOX 0.0 ± 5.8 0.0Pb <0,001 ± - 0.0Ni <0,001 ± - 0.0Cd <0,001 ± - 0.0Th <0,001 ± - 0.0As <0,001 ± - 0.0Be <0,001 ± - 0.0Co <0,001 ± - 0.0

Tabela 31 Rezultati mjerenja emisije iz otprašivača na čeličnom silosu - MGRReferentni uslovi


0K



3K


h



[kg/h]R ± MNUkupna prašina 30.5 ± 1.8 0.1SO2 0.0 ± 10.6 0.0CO 0.0 ± 9.8 0.0NOX 0.0 ± 5.8 0.0Pb <0,001 ± - 0.0Ni <0,001 ± - 0.0Cd <0,001 ± - 0.0Th <0,001 ± - 0.0As <0,001 ± - 0.0Be <0,001 ± - 0.0

Co <0,001 ± - 0.0

Tabela 32 Usporedba izmjerenih koncentracija u dimnim plinovima sa GVE

Mjerno mjesto

Koncentracija polutanata u dimnim plinovima svedena na suhi gas, normalne uslove u referentni sadržaj O2 od 6%

GVE*

SO2mg/Nm3

NOxmg/Nm3

Ukupna prašinamg/Nm3

SO2mg/Nm3

NOxmg/Nm3

Ukupnaprašinamg/Nm3

Kotao 6

1914,9 478,3 79,8 2000 600 100

Kotao 7

1798,7 412,6 88,7 2000 600 100* Granična vrijednost prema Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl.novine F BiH br. 03/13).

Rezultati izvršenih mjerenja pokazuju da izmjerene koncentracije polutanata u dimnim plinovima na kotlovima K6 i K7 ne prelaze granične vrijednost propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl.novine F BiH br. 03/13).Prisustvo teskih metala u prašini na svim mjernim mjestima je ispod graničnih vrijednosti propisanih vazećim zakonskim odredbama.Mjerenja na krečnim pećima nisu vršena iz razloga što su u pogonu nove peći koje su zatvorenog tipa. Odnosno, ne postoji kontinuirana emisija u zrak i dimni plinovi se puštaju u atmosferu jedino kada je pritisak dimnih plinova u peći povećan.Mjerenjima koja se trenutno vrše bit će pridruženo i mjerno mjesto emisija u zrak sa novog kotla (dimnjak kotla 8), kao i mjerenja na novim objektima/pogonima/postrojenjima koji budu izgrađeni u narednom periodu (plan investicija za 2015-2020.g.), sukcesivno po puštanju u rad svakog od izgrađenih objekata/pogona/postrojenja.

3.5.2. Utjecaj na vode i tlo

U SSL se vrši redovni monitoring otpadnih voda na ispustima E1, E2 i E3. E1 i E2 su ispusti tehnoloških otpadnh voda i prema protoku monitoring ovih otpadnih voda se vrši 12 puta godišnje, a E3 je ispust sanitarno-fekalnih otpadnih voda i monitoring ovih otpadnih voda se vrši 4 puta godišnje na osnovu protoka. Vrijednosti izmjerenih parametara otpadnih voda za posljednje mjesece mjerenja u SSL dati su u nastavku.

Tabela 33 Dnevna količina utrošene pitke i tehnološke vode i dnevna vrijednost ispuštene otpadne vode (E1 i E2)*

Dnevna količina utrošene pitke i tehnološke vode (l/s) – prosječne

vrijednosti:

Dnevna količina ispuštene otpadne vode (m3/dan) – prosječne vrijednosti:

Minimalna Srednja Maksimalna Minimalna Srednja Maksimalna

205 237 268 21661 23813 25964*podaci o količinama vode se odnose na mjesec septembar 2014.

Tabela 34 Rezultati ispitivanja obaveznih i specifičnih fizičko - hemijskih parametara otpadnih voda za Sisecam Soda Lukavac d.o.o. za ispust E 1 - Preliv taložnica „Bijelo more”

Ispitivani parametar/Jedinica mjere

SSL - Ispust E1

09/14

Granične vrijednosti emisija za ispuštanje

otpadnih voda upovršinske vode

Protok (m3/dan) 7975 -Temperatura (°C) 20,1 30pH 10,45 ± 0,04 6,5 –9,0Boja (Pt Co skala) 88 -Sadržaj otopljenog kisika (mgO2/L) 1,60 ± 0,02 -HPK-Cr (mg O2/L) 83 125BPK5 (mg O2/Ll) 15 25Ukupne suspendirane čvrste čestice (mg/L)

66,0 ± 6,0 35,0

Elektroprovodljivost (μS/cm na 20 0C) 110773 -Isparni ostatak na 1050C (mg/L) 111021 -Gubitak žarenjem (mg/L) 1114 -Ukupni alkalitet (mg CaCO3/L) 1139 -m-alkalitet (mgCaCO3/L) 124 -p-alkalitet (mgCaCO3/L) 1015 -Hloridi (mgCl-/L) 59083,0 250,0Sulfati (mgSO4-/L) 616,1 200,0Amonijak NH4 – N (mgN/L) 0,3 10,0Nitriti NO2 – N (mgN/L) 0,03 0,50Nitrati NO3 – N (mgN/L) 0,2 10,0Ukupni nitrogen (mgN/L) 5,9 15,0Orto-fosfati (mgP/L) 0,05 -Ukupni fosfor (mgP/L) 0,07 2,0*Test toksičnosti (48 LC50) Daphnia magna Straus (%)

1,6 > 50

Ukupna ulja i masti (mg/L) 0,0 20Ukupne površinske aktivne tvari (deterdženti i dr.) (mg/L)

0,0 1,0

Mineralna ulja (mg/L) 0,0 10,0*- Za osjetljiva područja ova vrijednost se smanjuje na 1,0 mg/L.

Tabela 35 Rezultati ispitivanja obaveznih i specifičnih fizičko - hemijskih parametara otpadnih voda za Sisecam Soda Lukavac d.o.o. za ispust E 2 - Zajednički kolektor u krugu SSL


SSL - Ulaz E2

09/14

SSL - Izlaz E2

09/14


otpadnih voda u

površinske vode

Protok (m3/dan) 15847 15847 -Temperatura (°C) 20,6 20,0 30pH 8,50 ± 0,03 8,41 ± 0,03 6,5 –9,0Boja (Pt Co skala) 79 77 -Sadržaj otopljenog kisika (mgO2/L) 3,01 ± 0,04 3,17 ± 0,05 -HPK-Cr (mg O2/L) 111 106 125BPK5 (mg O2/Ll) 20 19 25Ukupne suspendirane čvrste čestice (mg/L)

517,5 ± 47,4

14,3 ± 1,3 35,0

Elektroprovodljivost(μS/cm na 20 0C)

2470 ± 23,5 2449 ± 23,3 -

Isparni ostatak na 1050C (mg/L) 2501 2487 -Gubitak žarenjem (mg/L) 729 719 -Ukupni alkalitet (mg CaCO3/L) 2089 2061 -m-alkalitet (mgCaCO3/L) 2041 2015 -p-alkalitet (mgCaCO3/L) 48 46 -Hloridi (mgCl-/L) 180,5 ±

15,5173,1 ±14,9 250,0

Sulfati (mgSO4-/L) 160,1 154,0 200,0Amonijak NH4 – N (mgN/L) 8,0 7,8 10,0Nitriti NO2 – N (mgN/L) 0,09 0,08 0,50Nitrati NO3 – N (mgN/L) 2,09 2,02 10,0Ukupni nitrogen (mgN/L) 13,1 12,7 15,0Orto-fosfati (mgP/L) 1,1 1,0 -Ukupni fosfor (mgP/L) 1,3 1,2 2,0*Test toksičnosti (48 LC50) Daphnia magna Straus (%)

Nije toksična Nije toksična > 50

Ukupna ulja i masti (mg/L) 4,0 3,8 20Ukupne površinske aktivne tvari (deterdženti i dr.) (mg/L)

0,1 0,1 1,0

Mineralna ulja (mg/L) 0,3 0,3 10,0*- Za osjetljiva područja ova vrijednost se smanjuje na 1,0 mg/L.

Tabela 36 Dnevna količina utrošene pitke i tehnološke vode i dnevna vrijednost ispuštene otpadne vode (E3)*

Dnevna količina utrošene pitke i tehnološke vode (l/s) – prosječne

vrijednosti:

Dnevna količina ispuštene otpadne vode (m3/dan) – prosječne vrijednosti:

Mininalna Srednja Maksimalna Mininalna Srednja Maksimalna

162 187 212 18894 20535 22176*podaci o količinama vode se odnose na mjesec oktobar 2014.

Tabela 37 Rezultati ispitivanja obaveznih i specifičnih fizičko - hemijskih parametara sanitarno – fekalnih otpadnih voda za Sisecam Soda Lukavac d.o.o. - ispust E3


SSL - Ispust E3-10/14


otpadnih voda upovršinske vode

Protok (m3/dan) 45 -Temperatura (°C) 19,9 30pH 7,63 ± 0,03 6,5 –9,0Boja (Pt Co skala) 37 -Sadržaj otopljenog kisika (mgO2/L) 3,31 ± 0,05 -HPK-Cr (mg O2/L) 111 125BPK5 (mg O2/Ll) 23 25Ukupne suspendirane čvrste čestice (mg/L)

19,3 ± 1,8 35,0

Elektroprovodljivost (μS/cm na 20 0C)

2710 ± 25,7 -

Isparni ostatak na 1050C (mg/L) 2995 -Gubitak žarenjem (mg/L) 547 -Ukupni alkalitet (mg CaCO3/L) 143 -m-alkalitet (mgCaCO3/L) 143 -p-alkalitet (mgCaCO3/L) 0,00 -Hloridi (mgCl-/L) 206,1 ± 17,7 250,0Sulfati (mgSO4-/L) 101,1 200,0Amonijak NH4 – N (mgN/L) 4,6 10,0Nitriti NO2 – N (mgN/L) 0,05 0,50Nitrati NO3 – N (mgN/L) 0,8 10,0Ukupni nitrogen (mgN/L) 6,2 15,0Orto-fosfati (mgP/L) 0,8 -Ukupni fosfor (mgP/L) 0,9 2,0*Test toksičnosti (48 LC50) Daphnia magna Straus (%)

Nije toksična > 50

Ukupna ulja i masti (mg/L) 8,6 20Ukupne površinske aktivne tvari (deterdženti i dr.) (mg/L)

0,2 1,0

Mineralna ulja (mg/L) 0,0 10,0*- Za osjetljiva područja ova vrijednost se smanjuje na 1,0 mg/L.

U prilogu 3 se nalazi shema sa označenim mjestima uzorkovanja otpadnih voda.

3.5.3. Utjecaj na buku

08.07.2013 godine izvršena su mjerenja nivoa buke u okolini firme Tvornica SISECAM SODA LUKAVAC d.o.o. Lukavac u cilju procjene uticaja buke na okolinu. Za vrijeme mjerenja proizvodni pogon Tvornica SISECAM SODA LUKAVAC d.o.o. radio je u normalnom radnom režimu.Emisija buke iz pogona je kontinuiranog karaktera, ako se izuzme transport koji radi po potrebi.

Prema zahtjevu naručioca izvršena su mjerenja i procjena nivoa buke uz najbliže stambene objekte kao i na granici kruga postrojenja. Nivo buke je mjeren u jednom ciklusu, za DAN na 27 mjernih mjesta.Na narednoj slici je dat pregled mjernih tačaka.

Slika 49 Lokacija izvora buke i mjernog mjesta (Izvor: Google Earth)

Aktivnosti mjerenja nivoa buke koji su dati u izvještaju u suglasnosti su sa odredbama važeće zakonske regulative:

- Zakon o zaštiti od buke (Sl.n. FBiH 110/12 od 21.12.2012.godine);

Tabela 38 Dozvoljeni nivoi vanjske buke za planiranje novih objekata ili izvora buke

Područje

(zona)NAMJENA PODRUČJA

Najviši dozvoljeni nivoi (dBA)

Ekvivalentni

nivoi LeqVršni nivo

dan noć L1I Bolničko-lječilišno 45 40 60II Turističko, rekreacijsko, oporavilišno 50 40 65III Čisto stambeno, vaspitnoobrazovne i

zdravstveneinstitucije, javne zelene i rekreacione površine

55 45 70

IV Trgovačko, poslovno, stambeno i stambeno uz saobraćajne koridore, skladišta bez teškogtransporta

60 50 75

V Poslovno, upravno, trgovačko zanatsko, servisno (komunalni servis)

65 60 80

VI Industrijsko, skladišno, servisno i saobraćajno područje bez stanova

70 70 85

Tabela 39 Rezultati mjerenja nivoa buke

MJERNO

MJESTO

Leq(dBA) L1(dBA)

Leq(dBA)

L1 (dBA)

KomentarDozvoljene vrijednosti Rezultati

mjerenja

Mjerna nesigurno

st

Rezultati

mjerenja

DAN NOĆ -

1 70 70 85 63,2 ±2.4 68,7 Na granici kruga

2 70 70 85 62,9 ±2.4 64,6 Na granici kruga

3 70 70 85 67,3 ±2.4 74,7 Na granici kruga

4 70 70 85 57,5 ±2.4 61,8 Na granici kruga

5 70 70 85 59 ±2.4 60 Na granici kruga

6 70 70 85 63,2 ±2.4 67 Na granici kruga

7 70 70 85 46,4 ±2.4 49,6 Na granici kruga

8 70 70 85 46,4 ±2.4 51 Na granici kruga

9 70 70 85 46,3 ±2.4 51 Na granici kruga

10 70 70 85 46,1 ±2.4 50 Na granici kruga

11 70 70 85 57,7 ±2.4 65,9 Na granici kruga

12 70 70 85 61,1 ±2.4 64,2 Na granici kruga

13 70 70 85 60,7 ±2.4 64 Na granici kruga

14 70 70 85 67,7 ±2.4 72,8 Na granici kruga

15 70 70 85 66,8 ±2.4 75,5 Na granici kruga

16 70 70 85 68,4 ±2.4 69,8 Na granici kruga

17 70 70 85 65,7 ±2.4 69,8 Na granici kruga

18 70 70 85 64,4 ±2.4 65,5 Na granici kruga

19 65 60 75 64,9 ±2.4 66,1 Uz stambeni objekat



22 70 70 85 65,3 ±2.4 67,5 Na granici kruga



MJERNO

MJESTO

Leq(dBA) L1(dBA)

Leq(dBA)

L1 (dBA) KomentarDozvoljene vrijednosti Rezultat

imjerenj

Mjerna nesigurno

st

Rezultati

mjerenjDAN NOĆ -

25 65 60 75 60,6 ±2.4 63 Uz stambeni objekat



Prema izvršenim mjerenjima utvrđeno je da na granici tvorničkog kruga (uz ogradu) nivo buke ne prelazi 70 dBA kolika je granica dozvoljene buke za industrijske komplekse.

3.5.4. Ostali utjecaji

U nastavku su dati potencijalni utjecaji objekata koji se planiraju graditi na lokaciji, kao i neki od generalnih utjecaja koji se mogu pojaviti u toku njihove eksploatacije.

Tabela 40 Mogući utjecaji objekata (postrojenja) u fazi projektovanja i i zgradnje

Mogući značajni utjecaji u fazi projektovanja i izgradnje Značaj utjecajaUtjecaji na vode

Izgradnjom može doći do negativnog utjecaja na kvalitet vode u rijeci Spreči usljed povećane sedimentacije i erozije izazvane građevinskim radovima (iskopima).

Može doći do zagađenja površinskih i podzemnih voda (promjene u kvalitetu površinskih i podzemnih voda):

usljed prosipanja ili odlaganja ulja i uljnih derivata, motornog ulja i sličnog otpadnog materijala koji potiče od uređaja i vozila na gradilištu,

zbog nekontroliranog odlaganja iskopanog materijala u vodotok.

Značajan ako se ne primjene mjere prevencije


Utjecaji na tlo

Može doći do onečišćenja tla usljed slučajnog prosipanja/curenja masti, ulja i goriva iz građevinskih strojeva i transportnih vozila.

Onečišćenje tla se može desiti usljed neadekvatnog odlaganja otpada i materijala iz iskopa na zemljište koje nije pripremljeno kao odlagalište, kao i usljed prosipanja građevinskog materijala.

Značajan ako se ne primjene mjere za ublažavanje


Utjecaji na zrak

Korištenjem teške mehanizacije i saobraćaja transportnih vozila na lokaciji može doći do emisije dima, prašine i produkata sagorijevanja iz motora. Intenzitet ovisi o vremenskim prilikama (kiša, vjetar…). Ove pojave su neminovne, privremenog karaktera i stvaraju kratkotrajan utjecaj, koji je dominantan na samoj lokaciji.

Neznatan uz primjenu mjera za ublažavanje

Utjecaji na stvaranje buke

Buka se može javiti u toku izgradnje korištenjem teške mehanizacije i transportnih sredstava, kao i radom agregata. Ovaj utjecaj je privremenog karaktera.


Utjecaj na stvaranje otpada

Mogući negativan utjecaj ogleda se u nekontrolisanom odlaganju otpada tokom gradnje (iskopi, građevinski otpad, otpad koji prozvode radnici na gradilištu i sl.)


Utjecaji u slučaju ekoloških nesreća

Mogući negativan utjecaj u toku gradnje je pojava požara, nesreće na radu, usljed slučajnog prosipanja/curenja masti, ulja i goriva iz građevinskih strojeva i transportnih vozila, nekontrolisanog odlaganju otpada tokom gradnje.


Tabela 41 Mogući utjecaji planiranih objekata (postrojenja) u fazi korištenja

Mogući značajni utjecaji u fazi korištenja Značaj utjecajaUtjecaji na vode

Mogući utjecaji na kvalitet površinskih i podzemnih voda usljed:

neadekvatnog ispuštanja sanitarnih otpadnih voda


Mogući značajni utjecaji u fazi korištenja Značaj utjecaja neadekvatno izvedenog sistema

prikupljanja oborinskih otpadnih voda (neonečišćenih i onečišćenih),

usljed prosipanja ili odlaganja ulja i uljnih derivata, motornog ulja i sličnog otpadnog materijala koji potiče od motornih vozila,

usljed neadekvatnog odlaganja otpada, mulja i sl.

usljed neadekvatnog skladištenja opasnog otpada do zbrinjavanja istog,

usljed kvara ili zastoja u radu objekata (postrojenja), te eventualnih havarija koje za posljedicu imaju utjecaj na vode.

Utjecaji na tlo

Moguće je da dođe do akcidentnih situacija i samim tim i utjecaja na tlo, usljed:

curenja masti, ulja i goriva iz transportnih vozila i strojeva za održavanje,

usljed neadekvatnog odlaganja otpada na tlo

usljed neadekvatnog skladištenja opasnog otpada do zbrinjavanja istog

usljed neadekvatnog skladištenja hemikalija koje će se koristiti na lokaciji


Utjecaji na zrak

U toku korištenja može doći do povećane emisije prašine i produkata sagorijevanja iz transportnih vozila koji dovoze materijal u pojedine pogone.

Neznatan uz primjenu mjera prevencije


Novi objekti, u ovisnosti od njihove namjene mogu doprinijeti povećanju nivoa buke – kumulativni karakter.



Mogući negativan utjecaj očituje se usljed neadekvatnog odlaganja otpada i nepoštivanja Plana upravljanja otpadom koji je uspostavljen na nivou cijele tvornice.



Mogući negativan utjecaj je pojava požara, nesreće na radu, usljed slučajnog prosipanja/curenja masti, ulja i goriva iz motornih vozila, nekontrolisanog odlaganja otpada, onemogućavanje odvodnje, onečišćenje vode, tla, zraka i drugi utjecaji koji mogu nastati usljed neadekvatnog održavanja.


Vidi prilog br. 3.- Revidovani Plan upravljanja otpadom za SSL d.o.o. Lukavac, juli 2014.g.- Zaključak o ishodovanju vodnog akta za nove ćelije rashladnog tornja, Agencija za

vodno područje rijeke Save, UP-I/25-1-40-238-4/14, od 19.06.2014.g.- Zaključak o ishodovanju vodnog akta za novi tehnički magacin, Agencija za vodno

područje rijeke Save, UP-I/25-1-40-236-4/14, od 19.06.2014.g.- Rješenje o prethodnoj vodnoj saglasnosti za filter stanicu, Agencija za vodno

područje rijeke Save, UP-I/25-1-40-237-5/14, od 20.06.2014.g.- Shema sa označenim mjestima uzorkovanja otpadnih voda

3.6. Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenja

Izgradnjom novih objekata (postrojenja) na lokaciji SSLmože doći do pojave emisija (u manjem ili većem obimu ovisno od njihove namjene) u zrak, vodu, tlo, kao i povećanje nivoa buke ukoliko se ne vrši adekvatno održavanje i servisiranje iste. U ovom poglavlju biće predložene mjere za sprečavanje, odnosno umanjenje emisija u toku rada postrojenja. Mjere za umanjenje negativnih uticaja na okoliš tokom izgradnje planiranih objekta biće date u poglavlju 3.8. ovog dokumenta, dok je u nastavku dat pregled generalnih mjera za smanjenje emisija tokom njihvog rada.U narednom planskom periodu je planirano da se izvrše unapređenja tehnološkog procesa, a samim tim i unapređenje zaštite okoliša, stoga je management SSL-a planirao sljedeće investicije:

- Novo kotlovsko postrojenje sa sistemom za odsumporavanje dimnih plinova.

- Nova turbina.- Nova krečna peć.- Proširenje pogona pripreme vode kako dekarbonizacije tako i

demineralizacije kao i neutralne izmjene (reaktor, filter, nova linija demineralizacije, novi izmjenjivač neutralne izmjene, rezervoari, pumpe).

- Izgradnja nove taložnice Bijelo more u krugu SSL i postrojenja za neutralizaciju preliva taložnica.

- Fabrika pitke vode u SSL i dr. što je detaljno navedeno u tabeli 21.

Tabela 42 Generalne mjere za umanjenje emisijaMedij u koji se

ispuštaju emisije

Mjere za umanjenje emisija tokom rada (objekata) postrojenja

Opće mjere

Redovno održavati i tehnički kontrolisati opremu i radpredmetnih postrojenja.

Buka

Pri nabavci opreme voditi računa o nivou buke koju ona emituje, Nakon početka rada novih pogona/postrojenja ili njihovih dijelova,

izvršiti mjerenje buke, a najkasnije u roku od 6 mjeseci. U slučaju nabavke novih strojeva potrebno je utvrditi eventualne nove

izvore, te njihov kumulativni učinak na nivo buke na lokaciji.Voda i tlo Sve otpadne vode planiranih objekata tretirati na postojećim

uređajima za prečišćavanje otpadnih voda za SSL, obzirom da SSL ima separatni sistem prikupljanja otpadnih voda, vodeći računa o novim količinama otpadne vode pri povećanju kapaciteta proizvodnje, instalacijom novih pogona i postrojenja ili pojedinih uređaja.

Postupati prema vodnim aktima izdatim od nadležne institucije (Vodna dozvola za cijelu tvornicu SSL, te pojedinačne objekte – ishodovane do ovog trenutka).

Za svaki novo planirani objekat potrebno je ishodovati vodni akt u

Medij u koji se

ispuštaju emisije


skladu sa važećom zakonskom regulativom. U slučaju ispuštanja naftnih derivata, tehničkih ulja i masti iz strojeva i

vozila, osigurati sredstva za upijanje naftnih derivata, piljevinu i sl. Osoblje mora biti obučeno da koristi ove materijale. Preporučuje se investitoru da izradi Procedure u slučaju nekontrolisanog ispuštanja ulja i maziva, načinu prikupljanja ispuštenog kao i iskorištenog ulja.

Otpad

Sa otpadom postupati u skaldu sa važećim Planom upravljanja otpadom koji treba ažurirati svakih 5 godina (Shodno Članu 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, Službene novine Federacije BiH br.72/09.)ili prilikom značajnijih promjena u radu, odnosno prilikom instalacije novih uređaja koji značajno doprinose povećanju količina otpada.

Preliminarnim energetskim auditom koji je obavljen u SSL 2013. godine, sastancima s management-om, pregledom dostupne dokumentacije, obilaskom pogona i razgovorima sa osobljem, identificirana su mjesta na kojima je moguće napraviti poboljšanja u smislu smanjenja potrošnje energije, prirodnih resursa i emisija. Cilj preliminarnog audita je bio da se idetificiraju mjesta gdje je moguće postići poboljšanja za smanjenje potrošnje energije, energenata, prirodnih resursa i smanjenja emisija (zrak, vode). Predložene mjere, koje su date u nastavku, su prijedlozi za smanjenje potrošnje energije, energenata, prirodnih resurasa i emisija (naknada „zagađivač plaća“, EBS), a što u konačnici smanjuje troškove po jedinici gotovog proizvoda.U nastavku će biti navedena mjesta u pogonima SSL-a koja su identificirana preliminarnim energetskim auditom, a gdje je moguće postići značajne uštede bez velikih investicionih ulaganja. U slučaju da su investiciona ulaganja i veća njihov povrat je moguć u relativno kratkom vremenu, obzirom da se smanjuje potrošnja energije, energenata i prirodnih resuras, a time i smanjenje ukupnih troškova po jedinici gotovog proizvoda.Većim dijelom, ove mjere su do ovog trenutka realizirane ili su u nekim od faza realizacije, što jos jednom ukazuje na to da management SSL konstantno ulaže u unapređenje procesa proizvodnje.Identificirani nedostaci i predložene mjere date su u tabeli, i to za pogone:

- Snabdijevanje industrijskom vodom - Filter stanica, hemijska priprema vode, priprema vode za proces gašenja kreča, voda za hlađenje, otpadne vode iz procesa proizvodnje sode,

- Termoelektrana/Energana,- Krečne peći i- Rashladni tornjevi.

Preliminarnim energetskim auditom bili su obuhvaćeni i segmenti kao što je parovodna mreža za distribuciju pare do glavnih potrošača. Također, analizirane su opće mjere kojima je moguće doprinijeti poboljšanju i unapređenju poslovanja, kao što je uvođenje dobre proizvodne prakse

(GMP), cjelovitog proizvodnog održavanja (TPM), uvođenje standarda ISO 50001 i akreditacija laboratorije u skladu sa standardom ISO 17025.

U sljedećoj tabeli prikazano je postojeće stanje (u trenutku izrade Preliminarnog energetskog audita, novembar 2013.), predložene mjere za unapređenje procesa i trenutni status implementacije projekta/mjere.

Tabela 43 Prijedlog mjera za optimizaciju proizvodnih procesa

Pogon Postojeće stanje Predložene mjere Status

FILT

ER S

TAN

ICA

- PU

MPA

RNIC

A IN

DU

STRI

JSKE

VO

DE

Snabdijevanje fabrike tehnološkom vodom vrši se iz jezera Modrac i to putem postojeće filter stanice.Fizičko-hemijske karakteristike jezerske vode u toku godine se ne mijenju, sem promjene mutoće vode i temperature. S ciljem osiguranja kontinuiteta u temperaturi jezerske vode, u ljetnom periodu, voda temperature 16ºC uzima sa donjeg nivoa jezera, a u zimskom periodu, voda temperature 12 ºC, uzima se sa površine jezera. U ljetnim mjesecima (uzimanje sa donjeg nivoa jezera) jezerska voda sadrži koloidne tvari koje zbog lošeg filtriranja na filter stanici ulaze u sistem gdje dolazi do taloženja istih (tehnološke procese).Postojeća filter stanica nezadovoljava potrebe SSL jer dio zahvaćene vode ne prolazi mehaničke filtere na filter stanici nego se direktno koristi u pogonima (sve količine vode koje se pumpaju jezerskim pumpama). Korištenjem „sirove vode“ – bez nedovoljnog mehaničkog filtriranja i hemijskog tretiranja (hemijski tretman vode radi se samo za vodu koja se koristi u kotlovima za proizvodnju tehnološke pare) u pogonima stvara značajne gubitke, odnosno povećava količine potrebne zahvaćene vode, a značajno utječe i na stepen hlađenja. Naime „sirova voda“ koja nije fizičko-hemijski tretirana u procesima hlađenja, na stjenkama, dolazi do taloženja nečistoća tako da je efekat hlađenja značajno umanjen (u svim sistemima i procesima koji zahtjevaju hlađenje). Ovo direktno utječe na količinu zahvaćene vode, kapacitet rashladnih tornjeva, a ponekad dovodi i do djelimičnog prekida proizvodnje jer se neke od kolona u sodi „zapuše“- nema protoka vode pa ni hlađenja koja je osnov za dobijanje visoko kvalitetnog gotovog proizvoda. Nedovoljna razmjena toplote na kolonama u proizvodnji sode ponekad se

- Potrebno sagledati mogućnosti se izvrši proširenje postojeće filter stanice ili izgradnja nove, obzirom da sadašnja ne zadovoljava kapacitete. Bez odgovarajućeg mehaničkog tretmana voda nosi značajne količine mehaničkih nečistoća koje se unose u sistem i izazivaju poremećaje kako u sistemu hlađenja tako i u drugim procesima. Predlaže se Investitoru da se izradi Studija izvodivosti, kako be se prije donošenja konačne odluke imali egzaktni podaci o efektima izgradnje.

- Investitoru se predlaže da sagleda mogućnosti hemijskog tretmana vode (trenutno hemijska priprema vode vrši se samo za potrebe rada kotlova), odnosno dekarbonizacije sirove vode koja se koristi u procesima. Ova mjera bi dala niz pozitivnih efekata (efekat hlađenja bi se povećao, bilo bi manje zastoja u proizvodnji koji su vezani za čišćenje kamenaca, manje bi bili opterećeni rashladni tornjevi koji su veliki potrošači električne energije, itd.). Provođenjem ove mjere, hemijske pripreme vode – dekorbonizacije efekat hlađenja bi se značajno povećao, odnosno direktno bi se utjecalo na smanjenje potrošnje električne energije i smanjenja količine zahvaćene vode, broj zastoja proizvodnje, vrijeme održavanja i smanjenje škarta u proizvodnji. Provođenjem predhodne dvije mjere, bilo bi moguće optimizirati i količine vode koje su potrebne kotlova, odnsono „višak“ vode iz sistema hlađenja bi se mogao koristiti kao napojna voda za kotlove jer se radi o „čistoj vodi“ (fizičko-hemijski).

- Kako bi se postiglo smanjenje količina zahvaćene industrijske vode potrebno je ugraditi mjerače potrošnje vode po svim potrošnim mjestima u proizvodnji, kako bi se mogao napraviti bilans vode za svaki radni dan i time utvrditi mjesta na kojima se javljaju najveći gubici vode u sistemu. Mjerila bi

- Trenutno je u fazi ishodovanje dozvola za novu filter stanicu i implementacija ove mjere.


TERM

OEL

EKTR

ANA

U Termoelektrni su instalirana 4 kotla (K2=25MW,, K3=25MW kapaciteta 2x25t/h i K6=90 MW, K7=60MW kapaciteta. Tokom preliminarnog energetskog audita utvrđeno je da kotlovske jedinice K6 i K7 rade punim kapacitetom, a da se kotlovske jedinice K2 i K3 koriste u vrijeme remonta kotlovskih jedinica K6 i K7 i u slučajevima kada fabrika ne radi punim kapacitetom ili u slučajevima kvarova na jednom od „velikih“ kotlova. Kao osnovni energent koristi se ugalj, a kao pomoćni energent za potpalu koristi se mazut. Kao energent kotlovskim jedinicama, za potrebe proizvodnje tehnološke pare i električne energije u toku 2012. godine koristilo nekoliko različitih vrsta ugljeva, sa različitom tvrdoćom i kaloričnom moći. Ovi ugljevi se u okviru proizvodnog procesa usitnjavaju i melju na nivo pudera. Prilikom doziranja u kotlove, formira se aerosmješa mješavine finih prašina ugljeva. Obzirom na različitu tvrdoću ovih ugljeva, često dolazi do pojave da brže sagorijeva prašina lignita, dok prašina mrkog uglja sagorijeva sporije.Utvrđeno je da je glavni razlog zbog kojeg se koriste različite vrste uglja je ekonomske prirode, tj. uvijek se biraju jeftiniji ugljevi bez analize i razmatranja porijekla ugljeva i termodinamskih karakteristika.Problem koji se javlja kod sagorijevanje ovih ugljeva je u tome što instalirani kotlovi uglavnom nisu projektovani za spaljivanje ovog tipa uglja. Tačnije, kotlovi su konstrukcijom namijenjeni za jednu vrstu goriva (lignit), a upotrebljavaju se druge vrste ugljeva.

- Analizirajući dostupne podatke o radu kotlovskih jedinica, njihovoj starosti, planiranom povećanju kapaciteta proizvodnje,stabilosti procesa preporučuje se investitoru da u narednom investicionom razdoblju razmotri mogućnost nabavke nove kotlovske jedinice. Prilikom odabira nove kotlovske jedinice voditi računa da se planira sistem za odsumporavanje pošto dostupni domaći ugljevi (ekonomski su prihvatljivi) imaju značajan sadržaj sumpora i koji će zadovoljavati tehničke uslove proizvodnje (veća efikasnost, manje emisije u zrak,...).

- Obzirom da se koriste ugljevi različite tvrdoće i kalorične moći, potrebno je izvršiti ispitivanje optimalne tvrdoće, specifične težine i granulacije aerosmješe lignita i mrkih ugljeva, ponašanje mješavine lignita i mrkih ugljeva u mlinu. Dodatno izvršiti ispitivanje mogućnosti miješanja aerosmješe lignita i mrkih ugljeva sa drugim gorivima kao što je biomasa.

- Ispitati mogućnost kosagorijevanja biomase u postojećim kotlovskim jedinicama. Ovu opciju je moguće primijeniti na kotlovima u kojima se vrši sagorijevanja ugljene prašine u letu. Pri tome, analizirati mogućnost pilot postrojenja na kojem bi se detaljnije analizirale i primijenile ove mogućnosti. Suspaljivanje bi se vršilo postupnim uvođenjem biomase u odgovarajućem omjeru u tri faze, i to: (1) start – čisti ugalj, (2) dovođenje biomase u iznosu od 5%, (3) dovođenje biomase u iznosu od 10%. Ukoliko se primjena ovog tehničkog rješenja bude efikasno i ukoliko primjena ovog rješenja pruži pokazive tehno-ekonomske rezultate, u narednoj fazi moguće je preći na suspaljivanje na većim kotlovskim jedinicama – K6 i K7.

- Trenutno je u fazi ishodovanje dozvola za novi parni kotao i implementacija ove mjere.


SSL u Termoelektrani prozvodi električnu energiju za vlastite potrebe, a dio električne energije (manje od 50%) kupuje iz elektroenergetske mreže.Ukupna potrošnja reaktivne električne energije u pogonima tvornice SSL je 47.691.222 kVAr, od čega:- 34,71% ili 16.554.620 kVAr reaktivne električne

energije iz elektroenergetske mreže i- 65,29% ili 31.136.602 kVAr reaktivne električne

energije iz vlastite proizvodnje.

- Prepručuje se investitoru da kao prioritetnu mjeru realizuje kompenzaciju reaktivne energije, što bi značajno utjecalo na povećanje energetske efikasnosti i smanjenje troškova.

- Organizacionim mjerama i automatskim upravljanjem izvršiti optimizaciju vršnih opterećenja.

-

Ukupan broj instaliranih motora u pogonu Termoelektrana je 107, ukupne snage 7.150,04 kWel, od čega je:- 14 niskonaponskih motora, ukupne snage 4.480 kWel,

i- 93 visokonaponska motora, ukupne snage 2.670,004

kWel.Frekventna regulacija je instalirana na niskonaponskim motorima, ukupne snage 673,7 kWel.

- Preporučuje se ugradnja frekventnih regulatora gdje god je to moguće, a u cilju povećanja energetske efikasnosti i smanjenja potrošnje električne energije.

- Preporučuje se ugradnja frekventnih regulatora na ventilatorima svježeg zraka na kotlovima, obzirom da se radi o velikim snagama i njihovoj procesnoj ulozi (regulacijom količine unesenog zraka utječe se na sagorijevanje, odnosno efikasnost kotla).

- Preporučuje se da se vrši predgrijavanje svježeg zraka koji se uvodi u kotao, a u cilju povećanja energetske efikasnosti. Razmotriti mogućnost zagrijavanja zraka na postojećim mjestima „rasipanja energije“ (npr. moguće je instalirati sistem cjevovoda od prostorije u kojoj je smještena turbina do kotlovske jedinice. Pomoću ventilatora odgovarajućeg kapaciteta, moguće je zrak iz turbinske prostorije, temperature 40ºC, upuhivati u kotlovsku jedinicu).

-


Svi proizvodni pogoni SSL-a, izuzev pogona prečišćavanja slane vode i pogona hemijska priprema vode, imaju instaliran sistem daljinske kontrole ili DSC. Pri tome, DSC ima mogućnost praćenja svih radnih parametara. U slučaju radnih parametara pojedinih pogona, DSC vrši automatsko vraćajne radnih parametara na „standardnu/radnu“ vrijednost. Prednost DSC-a je u tome što osigurava arhiviranje svih radnih parametara, kao i historijsku analizu i uvid u radne parametre svih pogona (izuzev pogona prečišćavanja slane vode i pogona hemijska priprema vode). Uvid u ove podatke imaju isključivo menadžeri i ključno radno osoblje SSL-a.Mjerenje količine proizvedene pare vrši se na izlazu iz Termoelektrane. Sve radne parametre na izlazu iz Termoelektrane, pritisak (p), temperatura (t) i količina proizvedene pare, prati sistem DSC-a. Također, DSC sistem prati količinu utrošene pare u svim pogonima. Potrošnja pare se ne prati u narednim slučajevima: (1) potrošnja pare za grijanje administrativnih objekata u zimskom periodu, (2) vlastita potrošnja Termoelektrane (grijanje kotlovske vode, grijanje napojne vode, odmuljivanje, odpljivanje, zagrijavanje zraka u kotlu), (3) grijanje mazuta i (4) potrošnja pare za zagrijavanje vode za gašenje kreča.Također, važno je spomenuti da se u pogonu Termoelektrana ne prati potrošnja pare na način da se na dnevno, sedmičnoj ili mjesečnoj osnovi formiraju bilansi pare (proizvodnja pare = potrošnja pare + gubici pare).

- Kako bi se utvrdila tačna potrošnja pare, potrebno je instalirati mjerače potrošnje za: (1) grijanje administrativnih objekata u zimskom periodu i (2) zagrijavanje vode za gašenje kreča.

- Obzirom da se u neke kotlovske jedinice upuhuje svježi (nedogrijani) zrak, moguće je instalirati sistem cjevovoda od prostorije u kojoj je smještena turbina do kotlovske jedinice. Pomoću ventilatora odgovarajućeg kapaciteta, moguće je zrak iz turbinske prostorije, temperature 40ºC, upuhivati u kotlovsku jedinicu.

-


KREČ

NE

PEĆI

U okviru investicionih ulaganja, sve krečne peći (5 krečnih peći) otvorenog tipa zamijenjene su novim krečnim pećima zatvorenog tipa.Prilikom zamjene peći investitor se vodo najboljim dostupnim tehnologijama (BAT). Rad peći je potpuno automatizovan, a visina novih peći je značajno veća, odnosno veći je prostor razmjene energije. Također vatrostalni ozidi peći su izvedeni tako da nema gubitaka na ovojnicama peći. Kao energent umjesto koksa koristi se antracit koji je značajno jeftiniji, te su postignute financijske uštede.

Investicionim ulaganjima, izgradnja novih peći, postignute su maksimalne uštede, koje se odnose na gubitak energije i emisija u zrak. Krečne peći se sastoje od tri zone: zona predgrijavanja, reakciona zona i završna zona. U zonu predgrijavanja, dozira se antracit i krečnjak na sobnoj temperaturi, u odgovarajućim omjerima. U završnu zonu (donju) upuhuje se svježi zrak za sagorijevanje, koji prolazeći kroz sve reakcione zone, oslobađajući enegiju. Na izlazu iz zone predgrijavanja, topli zrak, zajedno sa CO2, odlazi na „pranje“.

Ventilator za upuhivanje svježeg zraka upravljani su frekventnim regulatorima čime je obezbijeđena racionalna upotreba energije.

- Mjera implementirana

Za gašenje kreča koristi se voda čija temperatura treba biti u rasponu od 55ºC do 60ºC, kako bi se prilikom gašenja kreča iz procesa oslobađala što manja količina pare.Topla voda, za gašenje kreča, uglavnog koristi iz procesa hlađenja, a u slučaju da se ne obezbijedi dovoljna količina tople vode ili njena temperatura ne zadovoljava gore navedenu, vrši se dogrijavanje.Prikom gašenja kreča na izlazu iz krečnih peći oslobađa se značajna količina energije (pare) koja se putem kontrolisanog ispusta odvodi u okolinu.

- Sagledati mogućnost da se za gašenje kreča koristi što je moguće više vode iz rashladnog sistema, kako bi se smanjila potrošnja dodatne energije za zagrijavanje vode. Preporuka da se u ovom procesu koristi što je moguće manje sirove vode koju je potrebno zagrijavati, a koristiti vodu iz rashladnih sistema koja se dogrijava.

- Preporučuje se, da se para iz procesa gašenja kreča iskoristiti na način da se ona kondenzuje, a dobiveni kondenz da se vrati u upotrebu u sistem vode. U okviru narednih aktivnosti potrebno sagledati mogućnost definisanja količinu pare koja se dobiva ovim procesom, a temeljem tih podataka izraditi studiju izvodivosti kako bi se sagledo efekat isplativosti i odabralo ogovrajuće tehničko rješenje, a ukonačnici povećala bi energetska efikasnost unutar SSL-a.

-


RASH

LAD

NI T

ORN

JEVI

U prethodnim investicionih ulaganjima u SSL-u instalirani su rashladni tornjevi kapacitetom od 5400m3/h tretmana rashladne vode. Ovom investicijom došlo je do značajnog smanjenja količine zahvaćene i ispuštene vode (recirkulacija), odnosno da smanjenja troškova po jedinici gotovog proizvoda. Postojeći rashladni tronjevi ne koriste se racionalno, naime vrši se mjerenje temperature vode na ulazu i izlazu iz rashladnih tornjeva, ali podaci nisu dostupni u pogonu „Priprema vode“ koji upravlja radom rashladnih tornjeva.

Korištenjem industrijske vode u pogonima koja nije fizičko-hemijski tretirana dolazi do stvaranja taloga i kamenca u rashladnim tornjevima.Formirane naslage izazivaju značajan uticaj na rashladnje tornjeve u vidu smanjenje efikasnosti hlađenja i zaustavljanja procesa.

- Neophodno je u što kraćem roku obezbijediti dostupnost podataka o temperaturama vode i radu ostalih pogona u cilju optimizacije rada rashladnih tornjeva.

- Obzirom da rashladni tornjevi koriste industrijsku vodu (sirovu jezersku vodu) za hlađenje, potrebno je sagledati mogućnost tretmana rashladne vode (dekarbonizacija, hemijski tretman, nabavka efikasnijih filtera), s ciljem zaštite opreme od postepenog uništavanja, postizanja već efekta hlađenja i samnjenja količine zahvaćene i ispuštene vode. Na ovaj način izbjegla bi se pojava „lijepljenja“ kamenca u sistemu rashladnih tonjeva. Također, izbjeglo bi se nepotrebno zaustavljanje procesa hlađanja kako bi se mehaničkim putem izvršilo čišćenje cijevi u rashladnim tornjevima.

- Nakon provođenja mjera koje su navedene, takođe je neophodno detaljno sagledati efikasnost rashladnih tornjeva i eventualnu izgradnju dodatnih kapaciteta jer su zahvaćene količine sirove vode značajno velike.

-


Ukupni kapacitet elektro-potrošača na rashladim tornjevima je:

(132kWel x 4) + (270 kWel x 3) = 1,338 MWel

U sistemu rashladnih tornjeva instalirane su tri visokonaponske pumpe, kapaciteta 3x2.100 m3 (6.300 m3), snage 3x270 kWel. Na pumpama nisu instalirani frekventni regulatori, tako da pumpe rade punim kapacitetom, na principu ON/OFF.Projektovani kapacitet rashladnih tornjeva 5.400 m3.Često je prisutna pojava da kroz rashladne tornjeve prolazi veća količina vode od kapaciteta rashladnih tornjeva. U tom slučaju nije moguće ohladiti vodu na temperaturu koja je potrebna u pogonima SSL-a. Praksa je da se neohlađena voda ispušta u betonske kanale u krugu tvornice, a dopuna vode (u značajnim količinama) se vrši iz filter stanice.Također, u sistemu rashladnih tornjeva instalirano je osam ventilatora, na osam rashladnih tornjeva (ne rade svi u isto vrijeme, nego po potrebi, ovisno od vanjske temperature). Na ventilatorima nisu instalirani frekventni regulatori, tako da ventilatori rade punim kapacitetom, na principu ON/OFF.Temperatura vode u svim pogonima se prati i u ljetnom i zimskom periodu. Ukoliko se utvrdi da rashladni tornjevi u zimskom periodu mogu dovoljno ohladiti vodu ne radeći maksimlanim kapacitetom, u tom slučaju jedna jedinica rashladnim tornjeva se isključuje iz upotrebe. Na ovaj način postiže se smanjejne potrošnje električne energije i postizanje značajnih novčanih ušteda.

- Za optimizaciju rada rashladnih tornjeva neophodno prispitati snage motora pumpi na rashladnim tornjevima (predimenzionirane)te izvršiti njihovu automatizaciju u cilju smanjenja potrošnje, povećanja energetske efikasnosti.

- U cilju povećanja energetske efikasnosti potrebno je prispitati i insatalirane snage ventilatora na rashladnim tornjevima, ugradnju frekventnih regulatora i automatizacije rada, što bi za posljedicu imalo značajne uštede električne energije, a indirektno i manje količine zahvaćene i ispuštene vode (efikasnije hlađenje).

- Instaliran probno frekventni pretvarač na jedan ventilator da bi se ispitala njegova primjena.


OTP

ADN

E VO

DE

U procesu proizvodnje sode nastaju otpadne vode čija temeperatura je cca 98°C sa velikim sadržajem CaCl2.Ispuštanje ove vode na „bijelo more“ dolazi do velikih gubitaka energije (visoka izlazna temepratura) i do stvaranja čvrstog otpada.

U narednom periodu potrebno je izraditi Studiju korištenja otpadne tople vode sa velikim sadržajem CaCl2 u svrhu proizvodnje novog proizvoda. Otpadne vode tople vode (vrele vode cca 98°C) iz procesa proizvodnje sode sa veliki sadržajem CaCl2 cca 12,5% izvršiti koncentraciju na 25% i koristiti za proizvodnju novog proizvoda, a koji bi se koristio za održavanje puteva u zimskim uvjetima. Cijena ovog proizvoda znatno je viša od soli, jer ne stvara koroziju, primjenjivi je na niži temepraturama i ne oštećuje asfalt.Realizaciojm ove mjere značajno bi se smanjile količine otpada iz ovog procesa, i ukupno opterećenje okoliša, a što u konačnici utječe na smanjenje troškova.

PARO

VO

DN

A M

REŽA Preliminarnim energetskim auditom, obilaskom pogona

i razgovorom sa uposlenicima SSL-a utvrđeni su gubici pare u parovodnoj mreži.

Potrebno je sanirati sva mjesta na kojima su evidentni gubici pare. Također, potrebno je svakodnevno obilaziti parovodnu mrežu i vizualno provjeravati stanje mreže.

OPĆ

E M

JERE

KO

JE

SE O

DN

OSE

NA

Optimizacija procesa u proizvodnji i održavanju, kao i usklađivanje sa svjetskim trendovima u proizvodnim kompanijama, treba biti novi cilj tvornice SSL. S tim u vezi posebnu pažnju treba posvetiti postepenom uvođenju i implementaciji principa, kao što su GMP (Good Manufacturing Practice), TPM (Total Productive Maintenance), standard ISO 50001 i akreditacija laboratorije u skladu sa standardom ISO 17025.

Dobra proizvođačka praksa čiji razvoj započinje od 1975. godine. Od samih početaka, dobra proizvođačka praksa (GMP, Good Manufacturing Practice) koristi se u smislu temeljnih načela za moderno upravljanje i jamstvo normizacije u proizvodnoj industriji. Kako se proizvodnja sastoji od niza kompleksnih koraka, svaki od njih je potrebno strogo nadzirati kako si se izbjeglo onečišćenje ili miješanje. Tako je dobra proizvođačka praksa učinkovito sredstvo za kontrolu kvalitete i upravljanje proizvodnjom.


CIJE

LU T

VORN

ICU

SSL

Svjetski trend u proizvodnim kompanijama je uvođenje koncepta „cjelovitog proizvodnog održavanja“ (Total Productive Maintenance – TPM), kao koncepta kojim bi se postigle značajne uštede u proizvodnim aktivnostima, i to: smanjenje vremena proizvodnje, smanjenje rasipanje sirovina i energenata, smanjenje škart proizvoda i mogućnosti nastanka greški u proizvodnim aktivnostima. Ovaj koncept zahtijeva značajnu posvećenost svih zaposlenika, kao i menadžmenta kompanije.Energija je od ključne važnosti za poslovanje tvornice kao što Sisecam Soda Lukavac d.o.o, obzirom da predstavlja veliki proizvodni trošak. Osim ekonomskih/novčanih troškova potrošnje energije za tvornicu, potrošnja energije može izazvati i štete za okoliš i društvenu zajednicu zbog trošenja prirodnih izvora i negativnog utjecaja na klimatske promjene.Norma ISO 50001, Sistemi upravljanja energijom – Zahtjevi s uputama za uporabu, daje zahtjeve za uspostavljanje sistema upravljanja energijom (energy management systems, EnMS) u industrijskim pogonima, komercijalnim, upravnim i državnim zgradama, te cijelim organizacijama.


Posjedovati 17025 znači da je laboratorija prošla proces dokazivanja kompetentnosti za vršenje analiza i davanje rezultata, uspješno je prošla međulaboratorijska poređenja i ispitivanja osposobljenosti za rad (PT/ILC), posjeduje adekvatnu i kalibrisanu opremu za rad, osoblje je stručno, kompetentno i konstantno se edukuje, a rezultati analiza koje izdaje takva laboratorija su pouzdani i sljedivi do internacionalnih etalona.Primjena i uvođenje ovog standarda u laboratorijski rad tvornice SSL znači osiguranje kvaliteta u rezultatima ispitivanja i daje pouzdanost u rezultate ispitivanja.Standard 17025 se može primjenjivati na bilo koje mjerenje, analizu ili kalibraciju koja se izvodi u skladu sa međunarodno ili internacionalno priznatom metodom i garancija je za kvalitet u rezultatima ispitivanja.

3.7. Opis mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje

Kako je pomenuto ranije u tekstu, u SSL je planirana i izgradnja novih objekata, te se pri tome posebno mora voditi računa o građevinskom otpadu, te novim količinama otpada koji pogon ili postrojenje proizvodi.Tokom gradnje novoplaniranih objekata potrebno je primjeniti sljedeće mjere:

- predviđenu količinu iskopanog materijala za odvoz i zbrinjavanje iskoristiti za ravnanje terena i uređenje prilaznih puteva i/ili odložiti planski na komunalnu deponiju kao pokrivni materijal ili upotrijebiti u drugu svrhu - za što je potrebno dobiti odobrenje nadležnog organa,

- sav otpad nastao tokom građenja (građevinski otpad) razvrstati prema vrstama i predati ovlaštenom sakupljaču, ukoliko se ne planira iskoristiti na lokaciji kako je prethodno pomenuto,

- dobrom organizacijom gradilišta organizirati način zbrinjavanja komunalnog otpada koji će stvarati radnici na području zahvata tokom izvođenja radova organiziranjem mjesta njegovog odlaganja,

- sa građevinskim otpadom postupati u skladu sa “Smjernicama za zbrinjavanje građevinskog otpada“, maj 2009. koje je izdalo Federalno ministarstvo prostornog uređenja.

Postupanje sa građevinskim otpadom bit će regulisano sklapanjem Ugovora sa izvođačem radova, gdje će se naglasiti da zbrinjavanje nastalog otpada vrši izvođač radova.

3.8. Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obavezama operatora posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja

3.8.1. Mjere za smanjenje negativnog uticaja tokom gradnje objekta

Potencijalni uticaji na okoliš koji se mogu javiti u vrijeme izgradnje novih objekataimaće ograničeno područje i vrijeme djelovanja, a moguć je uticaj na zrak, podzemne vode i tlo, te uticaj na stvaranje buke i otpada.Negativni uticaji na okoliš mogu nastupiti kao posljedica pripreme lokacije za gradnju, kao i radova tokom same gradnje i to:

- izvođenja zemljanih i građevinskih radova na objektu sa svom pratećom infrastrukturom i instalacijama.

Ovi uticaji imaju ograničeno područje djelovanja.

U toku izgradnje nužno je poduzeti sve mjere propisane važećim zakonima sa stanovišta građenja uključujući i mjere zaštite na radu. To su prije svega sljedeće mjere:

- gradilište urediti tako da se smještaj i kretanje vozila i mehanizacije odvija strogo u funkciji same izgradnje,

- tokom izvođenja radova provoditi pranje točkova teretnih vozila pri izlasku s gradilišta, na posebno uređenom mjestu,

- smještaj svih vozila i mehanizacije koja koriste tekuće gorivo mora biti na uređenom vodonepropusnom platou uz strogu kontrolu eventualnog zagađenja, odnosno curenja goriva (nafta i lož-ulje),

- tekuća goriva potrebno je čuvati u zatvorenim posudama smještenim na sigurnom mjestu po mogućnosti u tankvani koja je natkrivena,

- eventualno pretakanja goriva vršiti na nepropusnoj podlozi uz strogu kontrolu procurivanja,

- ukoliko dođe do izlijevanja goriva potrebno je imati pripremljenu piljevinu ili neko drugo upijajuće sredstvo, te poduzeti hitnu sanaciju onečišćenja,

- zabranjeno je ispuštanje goriva, maziva, boja, otapala i drugih hemikalija koje se koriste u postupku građenja u sistem javne odvodnje i u okolni teren,

- pri radu mehanizacije treba smanjiti buku na dozvoljeni nivo i izbjegavati rad mehanizacije noću. To uključuje i stalnu kontrolu ispravnosti mehanizacije,

- sav građevinski otpad treba odmah prikupljati i deponirati na za to određeni i uređeni prostor prije odvoženja sa lokacije,


3.8.2. Mjere u slučaju akcidentnih situacijaRizik od nastajanja eventualnih nesreća velikih razmjera svakodnevno je prisutan s obzirom na djelatnost i proizvodne aktivnosti koje se obavljaju u tvornici SSL. Poduzete su ili se kontinuirano poduzimaju čitavi nizovi mjera na prevenciji nastanka nesreća. Postoje zvanični dokumenti sa uputstvima u radu i ponašanju kako bi se spriječio nastanak akcidentnih situacija, ali i djelovalo u slučaju njihovog eventualnog dešavanja.Mjere u slučaju akcidnetnih situacija sa ekipama za spašavanje regulisani su aktom na nivou SSL – Plan sprečavanja nesreća većih razmjera za SSL.Interne ekipe za spašavanje opremljene su ličnim zaštitnim sredstvima. Broj izolacionih aparata ne može biti manji od dva u Radnoj jedinici sa odgovarajućom bocom komprimiranog zraka.

Članovi ekipe za spašavanje obučeni su za rukovanje izolacionim aparatom i moraju ispunjavati propisane iskustvene i zdravstvene uslove.

3.8.3. Mjere nakon prestanka rada postrojenja (objekta)U slučaju prestanka korištenja objekta, ovisno o budućoj namjeni prostora, idejnim rješenjem predvidjeti izradu elaborata zaštite okoliša prije novog zahvata. Predvidjeti postupke zbrinjavanja građevinskog i svih drugih vrsta otpada na prihvatljiv način sa stajališta zaštite okoliša i u skladu sa važećim propisima. Tehnologiju izvođenja radova uskladiti sa potrebama zaštite okoliša.U slučaju zatvaranja postrojenja operator treba primijeniti sljedeće mjere:

- Ukloniti sve deponije sirovinskog i ostalog materijala.- Isprazniti sve spremnike u pogonu.- Izvršiti demontažu postrojenja (objekte) i transportirati dijelove

prema konačnom kupcu/odlagalištu.- Očistiti krug od zaostalih uređaja i alata, a sa otpadom postupiti u

skladu sa Planom upravljanja otpadom.- Izvršiti rekultivaciju prostora autohtonim biljnim vrstama.

3.9. Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov uticaj

U kompaniji SSLvrši se redovni godišnji monitoring u skladu sa važećim zakonskim propisima.Osnova za mjerenja i ocjenu uticaja vrši se u skladu sa važećom zakonskom regulativom: Zakonom o zaštiti okoliša (Sl. Novine FBiH br. 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine FBiH br. 38/09), Zakonom o zaštiti zraka (Sl. Novine FBiH br. 33/03), Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o zaštiti zraka (Sl. Novine FBiH br. 04/10), Zakonom o vodama (Sl. novine FBiH br. 70/06), Zakonom o upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH br. 33/03) i Zakonom o izmjenama i dopunama zakona o upravljanju otpadom (Sl. Novine FBiH br. 72/09), Zakonom o zaštiti od buke (Sl.novine FBiH br. 110/12).Također, uzet će se u obzir i sljedeći podzakonski propisi:

- Pravilnik o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak (Sl.novine F BiH, broj 09/14);

- Pravilnik o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl.novine F BiH br. 03/13);

- Pravilniku o graničnim vrijednostima emisije zagađujućih materija u zrak (Sl.novine F BiH br. 12/05).

- Pravilnik o emisiji isparljivih organskih jedinjenja, (Sl. novine FBiH br. 12/05),

- Pravilnik o monitoringu kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH br. 12/05),- Pravilnik o načinu vršenja monitoringa kvaliteta zraka i definiranju

vrsta zagađujućih materija, graničnih vrijednosti i drugih standarda kvaliteta zraka (Sl. novine FBiH br. 01/12),

- Pravilnik o načinu obračunavanja, postupku i rokovima za obračunavanje i plaćanje i kontroli izmirivanja obaveza na osnovu opće vodne naknade i posebnih vodnih naknada (Sl.novine FBiH br .46/09),

- Uredba o uslovima ispuštanja otpadnih voda u prirodne recipijente i sisteme javne kanalizacije (Sl. Novine FBiH br. 04/12),

- i ostale zakonske regulative koje ovdje nije navedena.SSL već posjeduje monitoring plan za zrak, vodu i buku u sklopu Integralnog plana aktivnosti i koji je definisan okolišnom dozvolom za cijeli pogon. U narednoj tabeli prikazani su rokovi za dostavljenje izvještaja i institucije kojima se dostavlja.

Tabela 44 Zbirni prikaz izvještaja o monitoringu emisija iz postrojenja

IzvještajRok za

dostavljanje izvještaja

Kome se dostavlja izvještaj

Izvještaj o emisijama iz tehnologije

U roku od 30 dana od dana izvršenih

mjerenjaFederalno ministarstvo

okoliša i turizma

Izvještaj o izvršenim mjerenjima kvaliteta tehnoloških otpadnih voda

Po izvršenim mjerenjima

Ovlaštena laboratorija koja obavlja mjerenja dostavlja Agenciji za vodno područje rijeke

Save, SarajevoIzvještaj o izvršenim mjerenjima tereta zagađenja otpadnih voda izražen preko EBS-a


Agencija za vodno područje rijeke Save,

Sarajevo

Izvještaj o količinama nastalog otpada

Najkasnije do 30.06. za

prethodnu godinu

Federalno ministarstvo okoliša i turizma, a zbog

transparentnosti rezultata i Kantonalnom ministarstvu Prostornog uređenja i zaštite okolice

Izvještaji o mjerenju buke Po izvršenim mjerenjima



Sumarni izvještaj prema Pravilniku o registrima postrojenja i zagađivanjima (Sl. novine Federacije BiH br. 82/07


prethodnu godinu

Federalno ministarstvo okoliša i turizma

http://www.fmoit.gov.ba/images/stories/dokumenti/Pravilnik%20o%20registrima%20postrojenja%20i%20zagadjivanjima-hr.pdf


IzvještajRok za



)

Tokom realizacije projekta koji su planirani u narednom periodu (2015-2020.g.) će se voditi računa o tome da svi elementi koji imaju uticaj na okoliš (emisije u zrak, emisije u vodu, upravljanje otpadom, buka, opasni materijali, zdravlje i sigurnost, protivpožarna zaštita) budu usklađeni sa stanovišta zaštite okoliša, kao i sa važećom zakonskom regulativom. U normalnim uslovima rada postojećih i planiranih predmetnih objekata (postrojenja)uz poštovanje zakonskih propisa, primjenu tehničkih i organizacijskih mjera zaštite, kvalitetnog održavanja, ispravne kontrole i praćenja stanja okoliša, primjenu mjera za umanjenje negativnih uticaja na okoliš, spriječit će se nastajanje otpadnih tvari, te mogući nepovoljni uticaj na okoliš svesti na najmanju moguću mjeru.U nastavku je dat prijedlog monitoring plana za sva mjesta emisije koja se javljaju prilikom obavljanja proizvodnih procesa na lokaciji SSL.Bitno je napomenuti da su u ovaj monitoring plan uključeni i objekti čija je izgradnja u toku (npr. Kotao br. 8), dok će objekti/pogoni/postrojenja koja su navedena da će se graditi u narednom periodu (2015-2020.g.) biti naknadno uključeni u monitoring plan i primjenjivati se od trenutka njihovog puštanja u rad.Emisija buke iz pogona je kontinuiranog karaktera stoga je dat prijedlog kontinuiranog monitoringa buke na lokaciji da bi se ustanovili nivoi buke, odnosno da bi na transparentan način javnosti bilo prezentovano ukoliko bude žalbi od strane susjeda u najbližim naseljenim mjestima zbog buke koja dolazi iz pogona i postrojenja SSL, a imat će se kontinuiran prikaz nivoa buke tokom rada.

Tabela 45 Prijedlog monitoring plana1

Emisija u zrak Kvalitet zraka Voda Buka OtpadVrsta i lokacija aktivnos

ti

I. Monitoring kontinuirani 1. Energana, dimnjak blokova K6 i K72.Energana, dimnjak bloka K8 II. Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringa1. Energana, dimnjak blokova K6 i K72.Energana, dimnjak bloka K8 III. Ocjena usklađenosti opreme za kontinuirani monitoring1. Energana, dimnjak blokova K6 i K72.Energana, dimnjak bloka K8 IV Monitoring periodični1.Dimovodni kanal Bloka K6;2.Dimovodni kanal Bloka K7;3.Dimnjaci Laver kolona (2 dimnjaka);4.Dimnjaci otprašivača u pogonu Bikarbona (skruberi 1 i 2);5. Dimnjaci otprašivača u pogonu Teška soda (vodeni skruber i vrećasti filter)6. Dimnjaci otprašivača u pogonu Magacin gotove robe (otprašivači na betonskom, čeličnom dimnjaku i otprašivanje sistema i transporta lake sode)7. Dimnjaci otprašivača u pogonu Krečne peći (otprašivanje na separaciji antracita, otprašivanje iznosa kreča iz krečnih peć i otprašivanje transportnog sistema kreča do koševa)

I. Monitoring kontinuirani 1. Stanica za kontinuirani monitoring kvaliteta zraka II.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringa1. Stanica za kontinuirani monitoring kvaliteta zraka III. Monitoring periodični 1. Periodični monitoring kvaliteta zraka na tri lokacije u krugu fabrike

I. Monitoring periodični1. Ispust E1-Bijelo more2. Ispust E2-Crno more3. Ispust E3-Sanitarno-fekalne otpadne vode4. Sva tri ispusta

I. Monitoring kontinuirani 1. Stanica za kontinuirani monitoring nivoa buke II.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringa1. Stanica za kontinuirani monitoring nivoa buke III. Monitoring periodični 1. Periodični monitoring nivoa buke na granici kruga i uz najbliže stambene objekteIV.Karta buke1. Karta buke u skladu sa zakonskom regulativom i tehničkim standardima iz ove oblasti

1. Lokacija operatora- krug

Vrsta i paramet

ri mjerenja

I. Monitoring kontinuirani Parametri monitoringa:-Masena koncentracija SO2, NOX i čvrstih čestica [mg/Nm3, O2REF=6%];- Volumenski sadržaj O2 [%];-Parametri stanja otpadnih plinova (temperatura, pritisak, vodena para);

I. Monitoring kontinuirani Parametri monitoringa:-Masene koncentracije CO, NO, NO2, NOx, PM10, O3, SO2 i

I. Monitoring periodični 1. Periodični monitoring Obavezni osnovni parametri i specifični parametri2. Periodični

I. Monitoring kontinuirani Parametri monitoringa:-Leq i L1 [dBA],-Nivo zvučnih pritisaka po frekvencijama.

1. Plan upravljanja otpadom

1NAPOMENA: Monitoring plan ažurirati u skladu sa važećom zakonskom regulativom, kao i prilikom puštanja u rad svakog od novih objekata koji su planirani za izgradnju u periodu 2015-2020.g. a koji će biti izvori emisija u zrak, otpadne vode, buku, otpad i dr., ovisno o tipu pogona/postrojenja/objekta i sl.

ENERGIJA I OKOLIŠ

Emisija u zrak Kvalitet zraka Voda Buka Otpad- Protok otpadnih plinova [m3/h].II.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringaProvjera kontinuiranog monitoringa emisija za vrijeme rada stacionarnog izvora u skladu s procedurom QAL-2 iz standarda BAS EN 14181 i BAS CEN/TR 15983, prilikom puštanja u rad i najmanje jedanput u tri (3) godine.- Godišnja provjera ispravnosti automatskog mjernog sistema za vrijeme rada stacionarnog izvora u skladu s procedurom AST iz standarda BAS EN 14181 i BAS CEN/TR 15983.- Redovno održavanje i provođenje kontrole stabilnosti automatskog mjernog sistema u skladu sa QAL-3 iz standarda BAS EN 14181 i voditi evidenciju o bitnim dešavanjima i karakteristikama.- Provjeru kontinuiranog monitoringa obavlja akreditovani ispitni laboratorij (QAL-2 i AST) i operater (QAL3).III. Ocjena usklađenosti kontinuiranog monitoringa- Ocjena usklađenosti kontinuiranog monitoringa emisija se provodi u skladu sa čl. 18-22. Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak („Sl. novine F BiH”, broj 09/14). i zahtjevima standarda BAS EN 14181.- Operator je dužan osigurati ocjenu usklađenosti kontinuiranog monitoringa emisja prilikom instalacije i puštanja u rad i najmanje jedanput godišnje.IV Monitoring periodični1.Dimovodni kanal Bloka K6;Parametri monitoringa:-Masena koncentracija SO2, NOX i čvrstih čestica [mg/Nm3, O2REF=6%];- Volumenski sadržaj O2 i CO2[%];-Parametri stanja otpadnih plinova

benzena [ug/m3];-Meteoroloških parametara (brzina vjetra [m/s], smjer vjetra [°], temperatura[°C], relativna vlažnost[%] i atmosferski pritisak [mbar]).II.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringaU skladu sa zakonskom regulativom i tehničkim standardima iz ove oblastiIII. Monitoring periodični Parametri monitoringa:-Masene koncentracije CO, NO, NO2, NOx, PM10, O3, SO2 i benzena [ug/m3];-Meteoroloških parametara (brzina vjetra [m/s], smjer vjetra [°], temperatura[°C], relativna vlažnost[%] i atmosferski pritisak [mbar]).

monitoring Obavezni osnovni parametri i specifični parametri3. Periodični monitoring Obavezni osnovni parametri i specifični parametri4. Mjerenja za utvrđivanje EBS-a

II.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringaU skladu sa zakonskom regulativom i tehničkim standardima iz ove oblastiIII. Monitoring periodični 1. Parametri monitoringa:-Leq i L1 [dBA] za dan i noć,-Nivo zvučnih pritisaka po frekvencijama.IV.Karta bukeU skladu sa zakonskom regulativom i tehničkim standardima iz ove oblasti

ENERGIJA I OKOLIŠ

Emisija u zrak Kvalitet zraka Voda Buka Otpad(temperatura, pritisak, vodena para);- Protok otpadnih plinova [m3/h].2.Dimovodni kanal Bloka K7;Parametri monitoringa:-Masena koncentracija SO2, NOX i čvrstih čestica [mg/Nm3, O2REF=6%];- Volumenski sadržaj O2 i CO2 [%];-Parametri stanja otpadnih plinova (temperatura, pritisak, vodena para);- Protok otpadnih plinova [m3/h].3.Dimnjaci na Laver kolonama (2 dimnjaka);Parametri monitoringa:-Masena koncentracija SO2, NOX, čvrstih čestica i NH3 [mg/Nm3];-Teški metali iz čvrstih čestica (Cd, Th, Be, As, Co, Ni i Pb) [mg/Nm3];- Volumenski sadržaj O2 i CO2 [%];-Parametri stanja otpadnih plinova (temperatura, pritisak, vodena para);- Protok otpadnih plinova [m3/h].4.Dimnjaci otprašivača u pogonu Bikarbona (skruberi 1 i 2);Parametri monitoringa:-Masena koncentracija čvrstih čestica [mg/Nm3];-Teški metali iz čvrstih čestica (Cd, Th, Be, As, Co, Ni i Pb) [mg/Nm3];-Parametri stanja otpadnih plinova (temperatura, pritisak, vodena para);- Protok otpadnih plinova [m3/h].5. Dimnjaci otprašivača u pogonu Teška soda (vodeni skruber i vrećasti filter)Parametri monitoringa:-Masena koncentracija čvrstih čestica [mg/Nm3];-Teški metali iz čvrstih čestica (Cd, Th, Be, As, Co, Ni i Pb) [mg/Nm3];-Parametri stanja otpadnih plinova (temperatura, pritisak, vodena para);

ENERGIJA I OKOLIŠ

Emisija u zrak Kvalitet zraka Voda Buka Otpad- Protok otpadnih plinova [m3/h].6. Dimnjaci otprašivača u pogonu Magacin gotove robe (otprašivači na betonskom, čeličnom dimnjaku i otprašivanje sistema i transporta lake sode)Parametri monitoringa:-Masena koncentracija čvrstih čestica [mg/Nm3];-Teški metali iz čvrstih čestica (Cd, Th, Be, As, Co, Ni i Pb) [mg/Nm3];-Parametri stanja otpadnih plinova (temperatura, pritisak, vodena para);- Protok otpadnih plinova [m3/h].7. Dimnjaci otprašivača u pogonu Krečne peći (otprašivanje na separaciji antracita, otprašivanje iznosa kreča iz krečnih peć i otprašivanje transportnog sistema kreča do koševa)Parametri monitoringa:-Masena koncentracija čvrstih čestica [mg/Nm3];-Teški metali iz čvrstih čestica (Cd, Th, Be, As, Co, Ni i Pb) [mg/Nm3];-Parametri stanja otpadnih plinova (temperatura, pritisak, vodena para);- Protok otpadnih plinova [m3/h].

Učestalost

aktivnosti

I. Monitoring kontinuirani - kontinuiranoII.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringa- QAL2 – periodično-jednom u 3 godine- AST - periodično-jednom godišnje- QAL3- kontinuiranoIII. Ocjena usklađenosti opreme za kontinuirani monitoring- periodično-jednom godišnjeIV Monitoring periodični-periodično-jednom godišnje

I. Monitoring kontinuirani -kontinuirano II.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringa-kontinuiranoIII. Monitoring periodični Najmanje jednom u vegetativnom i jednom u

I. Monitoring periodični 1. 12x godišnje2. 12x godišnje3. 4x godišnje4. Svake dvije godine

I.Monitoring periodični 1.periodično - 2 puta godišnje

Svakodnevna aktivnost

ENERGIJA I OKOLIŠ

Emisija u zrak Kvalitet zraka Voda Buka Otpadnevegetativnom periodu.

Izvršilac aktivnos

ti

I. Monitoring kontinuirani -operaterII.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringa- operater-Ispitni laboratorij akreditovn u skladu sa BAS EN ISO/IEC 17025III. Ocjena usklađenosti opreme za kontinuirani monitoring-inspekcijsko tijelo tipa A, u skladu sa BAS EN ISO/IEC 17020IV Monitoring periodični-Ispitni laboratorij akreditovn u skladu sa BAS EN ISO/IEC 17025

I. Monitoring kontinuirani - operater ili ispitni laboratorij akreditovn u skladu sa BAS EN ISO/IEC 17025II.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringa-operater ili Ispitni laboratorij akreditovn u skladu sa BAS EN ISO/IEC 17025III. Monitoring periodični -Ispitni laboratorij akreditovn u skladu sa BAS EN ISO/IEC 17025

Institucija ovlaštena od strane BATA-e

Ovlaštena institucija

Imenovana osoba za upravljanje otpadom i svi uposlenici operatora u suradnji sa ovlaštenim institucijama za aktivnosti konačnog zbrinjavanja otpada

ENERGIJA I OKOLIŠ

3.10. Opis predviđenih alternativnih rješenja

Sve planirane investicije u narednom periodu su opisane prethodno u tekstu.

4. KOPIJA ZAHTJEVA ZA DOBIJANJE DRUGIH DOZVOLA KOJE ĆE BITI IZDATE ZAJEDNO SA OKOLIŠNOM DOZVOLOM

Sve dozvole ishodovane za pogone i postrojenja SSL će biti date u prilogu ovog dokumenta.Za planirane pogone/objekte i postrojenja u toku je priprema dokumentacije za ishodovanje Prethodne vodne saglasnosti, te će i ovi dokumenti biti ishodovani u bliskoj budućnosti.

5. NETEHNIČKI REZIMEUvodDjelatnosti za koje se podnosi Zahtjev za obnovu okolinske dozvole su:

- proizvodnja i prodaja kalcinisane sode (laka i teška),- proizvodnja i prodaja sode bikarbone (tehnička, aditivi-food i feed


- Pogon krečnih peći,- Pogon termoelektrane,- Soda pogon za proizvodnju sirovog bikarbonata,- Pogon proizvodnje kalcinirane sode – lake, - Pogon proizvodnje kalcinirane sode – teške,- Pogon proizvodnje sode bikarbone (aditiv-feed i food grade),- Taložnice „Bijelo more“ za otpad iz procesa proizvodnje sode,- Taložnice „Crno more“ za otpad iz pogona termoelektrane,- Ostali pomoćni objekti (radionice, skladišta, trafo stanice,

komunikacije i sl.).

Opis pogona i postrojenja i aktivnosti Tvornica radi po Solvay-evom postupku proizvodnje sode. Kao osnovne sirovine koriste se sol iz slane vode (NaCl) i krečnjak (CaCO3). Zbirna reakcija i osnova procesa proizvodnje sode je:

CaCO3 (krečnjak) + 2NaCl (slanica) → Na2CO3 + CaCl2

Solvay-evim postupkom se proizvodi “Laka soda”, sa specifičnom težinom oko 470-600 kg/m3. U toj formi se koristi uglavnom u proizvodnji deterdženata i nekih drugih hemijskih proizvoda. Postupak se odvija tako da se koncentrisani rastvor natrijeva klorida zasiti amonijakom, a zatim karbonizira karbondioksidom, koji se dobija pečenjem krečnjaka.

NH4OH + CO2→ NH4HCO3

NaCl + NH4HCO3→ NaHCO3 + NH4ClCaCO3 + toplota → CaO + CO2

CaO + H2O→Ca (OH)2 + toplotaIzdvojeni Na- bikarbonat se ocijedi, a zatim kalcinacijom (zagrijavanjem) prevodi u kalcinisanu sodu.

2NaHCO3→ Na2CO3 + CO2

Matičnom rastvoru koji sadrži NH4Cl, dodaje se gašeni kreč, pa se ponovo dobiva amonijak, koji se ponovo uvodi u proizvodni proces.

2NH4Cl + Ca (OH)2→CaCl2 + 2NH4OHProizvodnja kalcinisane sode se odvija u jednom nizu tehnoloških operacija. Najveći dio proizvedenog Na-bikarbonata, nakon procesa filtracije i suhe kalcinacije, uz zagrijavanje tehnološkom parom, prelazi u kalcinisanu sodu (99%). Na slici 4. U nastavku prikazan je postupak proizvodnje sode po Solvay-u.Sisecam soda Lukavac d.o.o. trenutno zapošljava 547 radnika.Kao dio svojih obaveza za uspješno poslovanje, a i sigurnost, Društvo pruža potpunu zaštitu zaposlenika, garantuje postojeći nivo zaposlenosti, kao i otvaranje novih radnih mjesta (po potrebi). Ekonomska i socijalna dobrobit zaposlenih u Društvu osigurana je kroz: redovne isplate plata, dodatak za rad u smjenama, rad noću, prekovremeni rad, dodatak na otežane uslove rada, kolektivno osiguranje svih zaposlenika, organizovana ishrana u restoranu Društva, organizovan prevoz radnika, provođenje širokog spektra edukacije, motivacijom i stimulacijom radnika, seminari koje zaposlenici imaju priliku pohađati za dalje napredovanje u radu, zaštita na radu – obezbjeđenje ličnih zaštitnih sredstava.

Opis osnovnih i pomoćnih sirovina, ostalih supstanci i energije koja se koristi ili koju proizvodi pogon i postrojenjePoboljšanja u procesu rezultat su investicionih ulaganja u automatizaciju i stabilnost vođenja proizvodnje, što dalje daje rezultat smanjenjeutrošenih sirovina po jedinici gotovog proizvoda. U narednoj tabeli dat je pregled proizvodnje po pojedinim pogonima u SSL u periodu od 2009. do 2014.Tabela A Proizvodnja po pogonima u periodu od 2009. do 2014.

Godina Teška soda Laka soda Bikarbona UKUPNO2009. 93.052 82.631 21.895 197.5782010. 121.335 103.900 35.986 261.2212011. 182.722 104.534 47.847 335.1032012. 203.555 101.680 58.620 363.8552013. 213.608 104.656 66.340 384.6042014. 244.700 107.707 73.460 425.867

Optimizacijom procesa u SSL doprinijelo je smanjenju potrošnje ulaznih sirovina i energenata po jedinici gotovog proizvoda što je vidljivo u narednoj tabeli.

Tabela B Smanjenjepotrošnje ulaznih sirovina i energenatapo jedinici gotovog proizvoda u SSL

Koks+Antracit (kg/t)

Kamenkrečnjak (kg/t)

Slanavoda (m3/t)

Ugalj (kg/t)

Ind.voda (m3/t)

Amonijak

(kg/t)

Električna

energija

(kWh/t)

Mazut (kg/t)

2009 114 1.476 5,7 1.302 53,5 6,4 55 2,02010 108 1.304 5,7 1.247 27,5 8,7 81 1,82011 107 1.251 5,4 1.080 27,8 9,0 75 0,92012 102 1.216 5,2 1.071 22,4 6,7 78 1,5

2013 97 1.190 5,2 1.077 22,9 4,3 75 1,22014 94 1.100 5,0 1.007 14,1 3,2 58 1,0

U energani na lokaciji se koristi ugalj za proizvodnju električne energije i pare. U nastavku je data potrošnja uglja i mazuta u 2014.

Tabela C Potrošnja uglja i mazuta na lokaciji za 2014.

Mjesec Ugalj (t) Mazut (kg)

Januar 36.911,00 32.200Februar 33.511,00 36.930Mart 37.264,00 59.150April 35.856,00 29.400Maj 33.479,00 61.000Juni 36.238,00 16.500Juli 33.163,00 31.000Avgust 34.653,00 50.050Septembar

35.502,00 15.150

Oktobar 37.229,00 24.000Novembar

37.221,00 25.050

Decembar

37.200,00 25.000

UKUPNO:

428.227,00

405.430

U narednoj tabeli je data procjena novih količina uglja kada se instalira novi parni kotao, kao i nove količine otpada – pepela i šljake.

TabelaD Novi kotao-potrošnja uglja i nastanak šljake i pepelaKorištenje uglja po iskorištenju kotla

(tabela je napravljena prema iskorištenju)Raspored pepela I

šljakePotrošnja

uglja (ton/g)

Količina

pepela u uglju

Ukupno pepela (ton/g)

Šljaka iz kotla

(ton/g)

Pepeo u elekto filteru (ton/g)

Potrošnja uglja sa novim kotlom ton/godina

463.861,15 15% 69.579,1

723193,05

75 46.386,12

U 2014. godini utrošeno je :- Slana voda 2.124.020 m3

- Amonijak 1.355 tonaUtrošene sirovine u pogonu Krečnih peći za 2014.:- Kamen krečnjak 486.470 t- Antracit 39.943 t

Energenti

- Električna energijaSnabdijevanje električnom energijom na lokaciji se vrši iz vlastite energane i javne elektrodistributivne mreže (jedan dio).Termoelektrana SISECAM SODA LUKAVAC je izgrađena za proizvodnju potrebnih količina tehnološke pare i električne energije. Količine električne energije koje se proizvode u ovom termoenergetskom postrojenju nisu dovoljne, te se iste dopunjuju iz elektroenergetskog sistema Federacije BiH. Osnovno pogonsko gorivo koje su u elektrani koristi za proizvodnju električne energije i tehnološke pare je ugalj.Tehnološka para se koristi u pogonu proizvodnje sode, te za grijanje. Osnovna sirovina za proizvodnju pare je prethodno prečiščena voda iz jezera Modrac koje se nalazi oko 900 metara južno od tvornice Cjevovodom se voda direktno sa vodozahvata, gravitaciono dovodi u pumpnu stanicu, a zatim direktno u tvornicu.Sadašnji kapacitet proizvodnje električne energije je oko 5-7 MW.

- VodaSva potrebna tehnološke količina vode za procese u SSL zahvata se iz jezera Modrac. Na prvom dijelu cjevovoda od brane, priključeni su TE Bukinje, Rudnici Soli, Solana Tuzla i Poliuretanska hemija Tuzla. U nastavku (prema SSL) izdvaja se priključak za GIKIL. Od tog priključka cjevovod se reducira na prečnik Φ1000 i dužine 904 m do pumparnice SSL. Voda se mjeri ulaznim brojilom i uredno se vode podaci o potrošnji industrijske vode.Voda zahvaćena iz akumulacije Modrac, doprema se do pumpne stanice, a dalje ponovo pumpama prema potrošačima u pogonima SSL. Voda se koristi za hlađenje proizvodnih pogona, te kao tehnološka procesna voda. Trenutno je, veoma teško definirati količinu vode koja se utroši za pojedine tehnološke potrebe, jer nije uspostavljen sistem mjerenja utrošene vode za pojedine proizvodne pogone i procese. 2009.g. pušten je u rad pogon za recirkulaciju vode u SSL, sa kapacitetom od 5000 m3/h tretirane rashladne vode. Puštanjem u pogon Rashladnih tornjeva potrošnja zahvaćene industrijske vode iz jezera Modrac je smanjena za oko 70%, a samim tim smanjeno je i opterećenja otpadnih voda na profilu E2 (zajednički kolektor).Zbog povećanja proizvodnog kapaciteta u pogonima i postrojenjima SSL instalirane su četiri nove ćelije rashladnog tornja kapaciteta 5400 m3/h (okolinska dozvola u prilogu). Radi povećanja kapaciteta proizvodnje u SSL-u na 1500 tona/dan, potrebno je obezbijediti i veće količine industrijske vode u procesu, te je postojeći rashladni sistem proširen sa četiri nove ćelije rashladnog tornja pomenutog kapaciteta. Naravno, cilj investicije je smanjenje potrošnje zahvata svježe vode iz vještačke akumulacije Modrac za potrebe procesa.

Tabela E Potrošnja vode u 2014 god

Mjesec Industrijska voda (m3)

Januar 454.634Februar 403.650Mart 442.996April 440.300Maj 463.576Juni 634.042Juli 608.232August 629.376Septembar 544.804Oktobar 491.662Novembar 455.896Decembar 430.456UKUPNO 5.999.624

Tabela F Potrošnja pomoćnih sirovina u 2014. godini

Mjesec (2014.)

Potrošnja HCl

(t)

Potrošnja

NaOH (t)

Potrošnja

NH4OH (t)

Potrošnja

N2H4 (kg)

Potrošnja

Na3PO4 (kg)

Potrošnja

NaCl (m3)

Januar 83,2 48,8 0,3 490 350 84Februar 79,8 55,2 0,25 480 325 79,5Mart 75,6 49,6 0,3 420 280 64,5April 64,4 35,2 0,3 450 320 48Maj 64,4 36,8 0,3 350 300 45Juni 81,2 46,4 0,25 350 275 72Juli 79,8 45,6 0,2 400 225 51August 67,2 40 0,25 400 225 54Septembar 63 36 0,38 400 200 51Oktobar 72,8 41,6 0,35 450 300 57Novembar 79,8 46,4 0,35 400 425 66Decembar 78,4 44,8 0,40 650 400 58,5UKUPNO 889,6 526,4 3,63 5240 3625 730,5

Opis izvora emisija iz pogona i postrojenjaPri radu pogona u SSL, eventualno nastaju sljedeće emisije:

- emisije u zrak, - emisije u vode, - emisija buke i - otpad.

Kako su u investicijskim planovima kompanije predviđena i nova ulaganja i poboljšanja proizvodnih procesa, a samim tim i unapređenja zaštite okoliša, tako će biti predstavljene i potencijalne emisije prilikom izgradnje tih objekata, a koje se u ovom trenutku mogu identificirati.

- Poboljšanja nastala realizacijom projekata u SSL

Zrak:- Vrši se redovan godišnji remont, a po potrebi i rekonstrukcija

elektrofilterskih postrojenja K6 i K7 u Termoelektrani SSL (2010, 2011, 2012, 2013 i 2014). Redovnim remontom ovih postrojenja, emisija polutanata u atmosferu svedena je značajno ispod granica Zakonom propisanih;

- Izgrađene su nove krečne peći koje imaju potpuno zatvoren sistem rada-nema emisije polutanata u atmosferu;

- Na svim transportnim sistemima praškastih materija postavljeni vrećasti filteri ili vodeni skruberi: proizvodni procesi (laka i teška soda te soda bikarbona), pakovanje gotovog proizvoda (metalni i čelični silosi), pražnjenje krečnih peći (izvlačenje kreča), separacija antracita;

- Filteri i skruberi imaju zadatak odvajanje čvrstih čestica i vraćanje u proces, čime se eliminiše negativan uticaj na prostorno ekološku situaciju.

- Značajno je smanjen negativni uticaj na okoliš (zrak i tlo), a ujedno su evidentirana i poboljšanja povećanjem efikasnosti korištenja resursa u procesu.

Voda:U pogledu zaštite kvaliteta vode rijeke Spreče urađena su brojna poboljšanja kako bi se povećao kvalitet i smanjila količina vode na ispustu u rijeku Spreču:

- Izgradnjom Rashladnih tornjeva, koji je potpuno ekološki projekat potrošnja zahvaćene industrijske vode iz akumulacije jezera Modrac se smanjila za 80%, čime je ujedno smanjen i teret zagađenja otpadnih voda na profilu E2 (zajednički kolektor u krugu SSL).

- Realizacijom projekta Prihvata i tretmana sanitarnih i oborinskih voda u SSL, sanitarne vode su potpuno odvojene od tehnoloških i oborinskih voda, te se posebno i tretiraju u predviđenim uređajima.

- Sanitarne vode iz restorana se tretiraju u mastolovu, a zatim sve zajedno u biološkom prečistaču-SBR (E3). Oborinske vode se tretiraju u separatorima ulja a potom u taložniku (Zajedničkom kolektoru-E2) prije ispuštanja u rijeku Spreču;

- Realizacijom projekta zaokruživanja sistema otpadnih voda (tehnoloških i rashladnih):

- rashladne vode se vraćaju u recirkulaciju na rashladne tornjeve, a sve tehnološke otpadne vode preko warman pumpe i sabirnog rezervoara otpadnih tehnoloških voda transportuju na taložnice „Bijelo more” (E1). Voda sa pranja gasa na krečnim pećima koja je blago kisela pH≈6, koristi se za hidraulički transport šljake i elektrofilterskog pepela iz kotlovskih postrojenja čime se vrši neutralizacija preliva taložnica „Crno more”;

- Smanjen je teret zagađenja otpadnih voda izražen preko EBS-a sa 496492 na 438135 ES.

2009. 2011. 2013. 2014.EBS (ES) 496492 476734 46803

1438135

PVN (KM)

992984 953468 936062

876270

Osim navedenih radnji, u toku je i realizacija drugih aktivnosti kojim se nastoji smanjiti negativan uticaj na okolinu: ozelenjavanje i uređenje javnih površina, pošumljavanje, što je rezultat smanjenje zagađenosti vazduha, kao i unapređenje kvaliteta tekućih voda.SSL posjeduje Integrisani menadžment sistemom – IMS (ISO 9001, ISO 14001, OHSAS 18001, ISO 22000-HACCP), te Halal i Kosher certifikat za prehrambenu sodu bikarbonu. Također SSL posjeduje FAMI-GS i GMP certifikate za sodu bikarbonu – feed grade.Standardi su propisali Radne upute i Sistemske procedure kojih su dužni da se pridržavaju uposlenici SSL kao i izvođači radova.Emisija u zrak

Kako se ovim Zahtjevom za obnovu okolinske dozvole planiraju i novi objekti, pogoni i poboljšanja unutar lokacije SSL, tako će i biti predviđene eventualne emisije koje se mogu pojaviti tokom njihove izgradnje.Tokom izgradnje novih objekata (postrojenja), korištenjem teške mehanizacije na lokaciji, može doći do emisije dima i lebdećih čestica. Intenzitet ovisi o vremenskim prilikama (kiša, vjetar…). Ove pojave su neminovne, ali su privremenog karaktera i stvaraju kratkotrajan uticaj, koji je dominantan na samoj lokaciji i bez daljnjih, trajnih posljedica na okoliš.U toku rada predmetnih objekata dolazi do pojave emisija u zrak. Obzirom da se na lokaciji SSL primjenjuje monitoring plan na godišnjem nivou i time prate sve vrste emisija, monitoring planom će biti obuhvaćene i lokacije na kojima se nalaze predmetni objekti (postrojenja).Tabela G Osnovni podaci o emiterima i mjernim mjestima

Mjerno

mjesto


mjerne ravni [mm]


1 Otprašivač na teškoj sodi-Vodeni skruber

Ø500 44°31'58.10"N;18°31'25.85"E

2 Otprašivač na teškoj sodi-Vrećasti filter

Ø500 44°31'58.14"N;18°31'25.56"E





7 Otprašivači na bikarboni–Mjerno Ø400 44°31'54.54"N;18°31'29

Mjerno

mjesto


mjerne ravni [mm]


mjesto 1 .29"E8 Otprašivači na bikarboni–Mjerno

mjesto 2Ø400 44°31'54.68"N;18°31'29

.93"E9 Otprašivač na MGR – čelični silos Ø500 44°31'55.27"N;18°31'26

.34"E10 Otprašivač na MGR – betonski silos Ø500 44°31'56.55"N;18°31'26

.54"E11 Novi parni kotao br. 8 PLANIRANO PLANIRANO12 Separacija antracita-otprašivanje PLANIRANO PLANIRANO13 Otprašivanje iznosa i transportera

kreča na krečnim pećimaPLANIRANO PLANIRANO

14 Otprašivanje transporta lake sode PLANIRANO PLANIRANO

Emisija u vode i tlo

U toku izgradnje novih objekata (postrojenja) potrebno je voditi računa o emisijama u vode i tlo, jer je moguće da dođe do isticanja goriva, ulja i maziva i sličnog otpadnog materijala, pri manipulaciji građevinskim mašinama i kretanju transportnih vozila, što može imati uticaja na vode i tlo, te je potrebno posebno voditi računa o tome ukoliko dođe do eventualnih havarija.U nastavku su dati utjecaji na vode i tlo svakog od predmetnih objekata (postrojenja) koje se mogu pojaviti tokom njihove eksploatacije, obzirom na specifičnost samog objek(a)ta.Na lokaciji tvornice se potencijalno mogu pojaviti sljedeće otpadne vode:

- sanitarno-fekalne otpadne vode,- oborinske otpadne vode (onečišćene - „zauljene“ sa manipulativnih

površina u krugu tvornice i „čiste oborinske otpadne vode sa krovova objekata na lokaciji),

- tehnološke otpadne vode iz proizvodnih procesa.Sve sanitarne otpadne vode se prihvataju i tretirajuna samoj lokaciji, a posebno i oborinske vode u krugu SSL. Realizacijom projekta Prihvata i tretmana sanitarnih i oborinskih voda u SSL (2012.) potpuno su razdvojene sanitarne od oborinskih voda, tako da se posebno i tretiraju.Porijeklo, nastanak, tretman i mjesta ispuštanja otpadnih vodaZa tehnološke potrebe tvornica SISECAM SODA LUKAVAC d.o.o. se snabdijeva vodom iz akumulacije jezera Modrac, preko pumpne stanice, a za sanitarne potrebe koristi se voda iz gradskog vodovoda.Otpadne vode se sastoje od:

- Tehnoloških otpadnih voda,- Rashladnih otpadnih voda,- Sanitarnih otpadnih voda i

- Oborinskih voda. Tehnološke otpadne vode, koje nastaju u proizvodnim pogonima su različite po količini i kvalitetu, ovisno od procesa u kojem nastaju. Rashladne vode idu na recirkulaciju preko Rashladnih tornjeva. Sve tehnološke otpadne vode se transportuju u taložnice „Bijelo more” (ispust-E1). U sabirni kolektor otpadnih voda ispuštaju se prethodno tretirane oborinske vode i dio rashladnih voda (ispust-E2). Sanitarne vode prethodno tretirane, vode iz restorana u mastolovu a zatim sve zajedno u biološkom prečistaču ispuštaju se u rijeku Spreču (ispust-E3).Svaka od ovih taložnica ima drenažni sistem za cijeđenje vode, kao i sistem prelivnih cijevi na površini taložnica, za oslobađanje taloga od površinskih voda. Sve vode koje su prisutne prilikom taloženja idu u sabirne kolektore i optočne kanale, te bistri dio tih voda odlazi u rijeku Spreču.Redovno se vrši pregled prelivnih cijevi na taložnicama, kao i optočni kanali, poduzimaju se mjere, kako bi što kvalitetnija voda odlazila u recipijent, rijeku Spreču. Izlaz iz biološkog prečistača (SBR) - E3Sanitarne otpadne vode nastaju u upravnoj zgradi, restoranu, laboratoriji, centralnom kupatilu i proizvodnim pogonima. Realizacijom projekta Prihvata i tretmana sanitarnih i oborinskih voda u krugu SSL, potpuno su razdvojene sanitarne od oborinskih voda, tako da se posebno i tretiraju. Sanitarne vode iz restorana se prvo tretiraju u mastolovu, a zatim zajedno sa ostalim sanitarnim vodama u biološkom prečistaču. Ove otpadne vode se poslije tretmana ispuštaju u recipijent, rijeku Spreču (E3).Buka Utjecaj buke na ljude je uglavnom negativan, što proizilazi iz same definicije buke: buka je smetnja, neželjena pojava. Osnovni načini određivanja utjecaja buke su fizički, mjerenjima nivoa zvučnog tlaka i bilježenjem i analizom smetnji koje buka nameće na okoliš. Karakteristična veličina buke koja se mjeri i na osnovu koje se vrši ocjena je ekvivalentna razina buke u decibelima A (Laeq u dB(A)).Na lokaciji SSL postoje dva osnovna izvora buke:

- buka koju proizvodi tehnološka oprema, - buka koju proizvode transportna sredstva unutar kruga tvornice.

Izvori vanjske buke (odnosno sporedni izvori) koji kumulativno doprinose nivou buke u okruženju je buka uzrokovana proizvodnjom u već postojećim pogonima i postrojenjima u krugu SSL.OtpadU skladu sa odredbama Zakona o zaštiti okoliša (Sl. novine F BiH br. 33/03, 38/09) i Zakonom o upravljanju otpadom (Sl. novine F BiH br. 33/03, 72/09) za nova postrojenja potrebno je uraditi Plan za upravljanje

otpadom. Plan za upravljanje otpadom ažurira se svakih pet godina ili nakon promjene u radu. Operator je dužan sklopiti ugovore sa vršiocima usluga transporta i konačnog zbrinjavanja otpada. Nastali otpad će se selektivno odvajati prema kategorijama. Nije dozvoljeno miješanje opasnog i neopasnog otpada.Ambalažni otpad se prikuplja u odvojenim posudama i plasira trećim licima, odnosno preduzećima koja se bave reciklažom i zbrinjavanjem ambalažnog otpada.U toku izgradnje potencijalnih objekata na lokaciji neminovno će doći do generiranja građevinskog otpada (ostaci betona, žbuke, oplate, pijesak, šljunka i ambalažni otpad od različitih građevinskih i pomoćnih materijala), kao i manjih količina komunalnog otpada kojeg će stvarati radnici. Građevinski otpad i komunalni otpad treba da bude zbrinut od strane ovlaštene institucije. Zabranjeno je odlaganje građevinskog otpada na mjestu nastanka ili na lokacijama koje nisu za to predviđene, te ga je potrebno zbrinuti prema Smjernicama za zbrinjavanje građevinskog otpada koje je objavilo Federalno ministarstvo prostornog uređenja u maju 2009.g.Plan upravljanja otpadom postoji i obuhvata cijeli kompleks tvornice, revidovani Plan dat je u prilogu ovog dokumenta.Otpad nastao u SSL se klasificira po kategorijama i vrstama na:

- opasni i - neopasni otpad.

Opasan otpad: rabljena ulja i masti, zauljene krpe i uljni filteri, akumulatori, fluorescentne cijevi, toneri i sl. se posebno prikupljaju i privremeno odlažu u skladište opasnog otpada, do preuzimanja ovlaštene firme za tretman i zbrinjavanje istog.Ostali neopasan otpad: metal, drvo, papir, plastika-PET, stara ambalaža, komunalni, građevinski, otpadna soda, talog od čišćenja aparata i sl. se također selektivno prikuplja i odlaže na označena mjesta u krugu SSL. Otpadna soda i talog od čišćenja aparata iz procesa proizvodnje odvozi se u radnu taložnicu Bijelo more.Ostali selektivno prikupljen otpad se odvozi od strane firmi za otkup sekundarnih sirovina sa kojima SSL sklapa ugovor.Komunalni otpad odvozi JKP RAD Lukavac.Taložnica Bijelo more broj I je zapunjena i isključena. Obzirom da je CaCO3 glavni sastojak taloga radi se na iznalaženju mogućnosti korištenja istog za:

- kalcinaciju i neutralizaciju kiselih poljoprivrednih zemljišta (regulaciju pH vrijednosti),

- dizanje brana i nasipa te,- revitalizaciju rudnih iskopa, nasipanje depresija i sl.

Na osnovu Elaborata o mogućnostima primjene pepela iz„Crnog mora” i otpada iz „Bijelog mora”, urađenog od strane GIT Tuzla, izvedeno je ojačanje taložnica „Bijelo more” broj I, II i IV, mješavinom materijala iz Crnog i Bijelog mora po recepturi VIII i XI.

Opis stanja lokacije pogona i postrojenjaPogoni i postrojenja koji su predmet ovog Zahtjeva, se nalaze u krugu tvornice Sisecam Soda Lukavac d.o.o. Lukavac, u ulici Prva ulica br. 1, na ukupnoj površini od 491 638 m2 tvorničkog kruga. Tvornica je smještena na 44° 33' sjeverne geografske širine i 18° 31' istočne geografske dužine. Mikrolokacijski gledano tvornica SSL se nalazi na udaljenosti od 17 km od Tuzle, u dolini srednjeg toka Spreče-desna obala, niže od ušća rijeke Jale, na desnoj strani magistralnog pravca Tuzla-Doboj. Tvornica SSL već dugi niz godina obavlja svoju djelatnost na tom prostoru. Opis lokacije tvornice, djelatnosti i proizvodnih procesa koji se tu odvijaju je dat detaljno u prethodnim poglavljima ovog dokumenta, obzirom da se radi o obnovi okolinske dozvole.U ovom dokumentu su nabrojani i svi novi objekti (odnosno postrojenja) koji se planiraju graditi u narednih 5 godina, a predstavljaju unapređenje tehnološkog procesa koji se odvija na lokaciji, smanjenje emisija u okoliš i kontrolu nad ulaznim sirovinama i potrošnji resursa.U nastavku su date obaveze koje su bile propisane važećom okolinskom dozvolom i plan njihove realizacije, također su date i planirane investicije u narednih 5 godina.

Tabela H Finansijska procjena za izvršenje plana na godišnjem nivou (postojeća okolinska

dozvola)

R.br.


1. Kontinuirani monitoring emisija voda 200.000 2012.2. Kontinuirani monitoring emisija zraka 400.000 2012.3. Kontinuirani monitoring kvalitete zraka 150.000 2012.4. Rehabilitacija postojećih građevinskih objekata 8.000.000 2007-2012.

+ novi Teh. magacin

5. Čišćenje cijelog kompleksa 500.000 Stalna obaveza

6. Izgradnja sistema ventilisanja proizvodnih pogona i pratećih objekata sa filterima

1.500.000 2007-2012.

7. Izgradnja skladišta za amonijak 1.000.000 2008.8. Osavremenjivanje skladištenja gotovih

proizvoda (pakovanje, transport, skladištenje i otprema)

8.000.000 2007-2012.

9. Rrekonstrukcija sanitarnih čvorova, garderoba i prostora za boravak i ishranu radnika

500.000 2007-2012.

10. Rekonstrukcija skladišta za opasne i nagrizajuće materije (lužina i kiselina)

300.000 2008.

11. Rekonstrukcija kotlova-izgradnja pomoćnog kotla i demontaža postojećih nefunkcionalnih

3.000.000 2012.

R.br.


(TE)12. Izgradnja sistema zbrinjavanja oborinskih voda 1.500.000 2012.13. Rekonstrukcija unutrašnje mreže transportnih

komunikacija i sredstava (cestovna, željeznička)

1.500.000 2007-2012.

14. Zamjena cjevovoda iz čeličnih u PHDE i nehrđajući čelik

2.000.000 2009.

15. Uvođenje frekventne regulacije na elektromotore i mjere energetske efikasnosti

1.000.000 2007-2010.

16. Sistem za recirkulaciju voda 8.000.000 2009. + nove ćelije 2014.

17. Sistem za tretman „Bijelog mora” korištenjem CO2

1.500.000 2012. - Nije realizovan

18. Uspostavljanje sistema upravljanja opasnim otpadom (ulja, zauljeni otpad i sl.). Opremanje prostora i nabavka posuda

100.000 2010.

19. Revizija sistema protivpožarne zaštite. Izgradnja i rekonstrukcija protupožarnog sistema u skladu sa novim projektom (objekat i oprema)

1.000.000 2011.

20. Izrada svih pisanih dokumenata i procedura (u proizvodnji i manipulaciji sirovinama, gotovim proizvodima, energijom, energentima i vodom)

2010.

21. Certifikacijski audit za ISO 9001:2000 i OHSAS 18001:2007

150.000 2010.

22. Certifikacijski audit za ISO 14001:2004 50.000 2011.23. Hortikulturno uređenje kruga 300.000 Stalna

obaveza24. Ugradnja novog kompresora za transport CO2

sa krečnih peći5.000.000 2010.

25. Izgradnja nove kalcinacije sa bezuljnom parnom glavom-zamjenski kapacitet (smanjenje emisija i ušteda sirovina)

9.000.000 2010.

26. Izgradnja peći 1, 2 i 3 (smanjenje emisija i ušteda sirovina)

10.000.000 2007-2010. + nove 5 i 6

27. Obavezno godišnje mjerenje emisija zrak, voda, tlo

50.000 Stalna zakonska obaveza

Pored gore navedenog, odnosno propisanog u postojećoj okolinskoj dozvoli, izgrađeno je i instalisano još i:

- Betonski silosi za laku sodu (6 ćelija) i sistem za otprašivanje istih,- 1 betonski rezervoar za slanu vodu,- 2 metalna rezervoara za prećišenu slanu vodu,- 1 novi dekanter za prečišćavanje slane vode,- Sistem novih reaktora,- Separacija antracita sa sistemom za otprašivanje,- 2 krečne peći, trafo stanica KP, sistem za otprašivanje peći,

- SO-pogon, oprema: kolone, linije destilacije,- 2 trakasta filtera, rezervoari filter lužine,- 5 silosa za sodu bikarbonu,- Nove ćelije rashladnih tornjeva,- Novi tehnički magacin,- Filter stanica za industrijsku vodu.

Za objekte za koje je bilo potrebno ishodovati okolinsku dozvolu prije izgradnje, okolinska dozvola je ishodovana. Sve novo ishodovane okolinske dozvole se nalaze u prilogu ovog dokumenta.

Tabela I PLAN INVESTICIJA SSL 2015-2020INVESTICIJE ZA

PROIZVODNJU DO 700.000 t/god.


KM POGON

1 Nova linija destilacije br.3

2015 2.000.000 € 4.000.000 Pogon za proizvodnju sirovog bikarbonata

2 Nova krečna peć br.4 2015 2.120.000 € 4.240.000 Krečne peći3 Karbonatizaciona

kolona2015 2.180.000 € 4.360.000 Pogon za proizvodnju

sirovog bikarbonata4 Kupovina zemljišta od

FSL2015 600.000 € 1.200.000

5 Izgradnja nove taložnice bijelo more u krugu SSL-a


6 Neutralizacija tehnoloških otpadnih voda


7 Revizija pogona hemijske pripreme vode (reaktor, pješčani filteri)


8 Geološko istraživački radovi nalazište soli

2015 1.120.000 € 2.240.000

9 Betonska deponija za antracit II faza

2015 250.000 € 500.000 Krečne peći

10

Novi kotao 120 t/h 2015 8.900.000 € 17.800.000

Termoelektrana

11

Revizija transportnog sistema lake sode

2015 500.000 € 1.000.000 Pogon za proizvodnju lake sode

12

Povećanje kapaciteta silosa teške sode

2015-2016 700.000 € 1.400.000 Magacin gotove robe

13

Vaga za stanicu za punjenje cisterni


14

Revitalizacija elektro infrastrukture SSL-a I II i III faza (TS 6/0,4kV-SO pogon, dalekovod, TS 35/6kV i TS na PSV

2015-2017 2.870.000 € 5.740.000 Revitalizacija elektro infrastrukture (elektro održavanje)

15

Rezervna oprema (motor, pumpe, reduktori, frekventni

2015 375.000 € 750.000 Održavanje pogona

INVESTICIJE ZA PROIZVODNJU DO

700.000 t/god.REALIZAC

IJA BUDŽET € BUDŽET KM POGON

pretvarač, punila i sl.)16

Modernizacija zgrade Soda pogona-III faza

2015 700.000 € 1.400.000 Pogon za proizvodnju sirovog bikarbonata

17

Transportni sistem krečnih peći (rušenje starih KP)

2015 1.150.000 € 2.300.000 Krečne peći

18

Održavanje Termoelektrane (revizija i rekonstrukcija postojeće te nabavka rezervne opreme)

2015 855.000 € 1.710.000 Termoelektrana (rezervna oprema-mašinsko i elektro održavanje)

19

Taložnik filter stanice 2015 150.000 € 300.000 Hemijska priprema vode

20

Sistem otprašivanja lake sode


21

Sredstva (kancelarijski namještaj, laborato. aparati, cjevovodi, viljuškari)

2015 516.000 € 1.032.000

UKUPNO 26.741.000 €

53.482.000


t/god.


KM POGON

22

PSV (reaktorI, pumpe, dekanter, pješčani filteri)

2018-2020 1.000.000 € 2.000.000 Prečišćavanje slane vode

23

Kompresor i hladnjak gasa

2018-2019 2.950.000 € 5.900.000 Kompresorska stanica

24

AB, CL, vakuum pumpa


25

DS/RH/PLM (3 KOM) 2018-2020 7.500.000 € 15.000.000


26

CB kolone (8 KOM) 2018-2020 16.000.000 €

32.000.000


27

Filter, vakuum pumpe (2 KOM)


28

Novi DCB aparat 2018 400.000 € 800.000 Pogon za proizvodnju sirovog bikarbonata

29

Kalcinacija (hladnjak gasa, kolektor PSH/RGT)

2018 180.000 € 360.000 Pogon za proizvodnju lake sode

30

Novi Kalcinator br.4 (PSH4)

2019 7.000.000 € 14.000.000

Pogon za proizvodnju lake sode

31

Novi pogon Teške sode (2 pogona)

2018-2020 12.000.000 €

24.000.000

Pogon za proizvodnju teške sode

32

Nove krečne peći (6 KOM), kompresor, pranje i hlađenje gasa, bubanj za gašenje kreča, transportni sistem

2018-2020 13.600.000 €

27.200.000

Krečne peći

3 Bikarbona, linija 2018-2020 1.360.000 € 2.720.000 Pogon za proizvodnju


t/god.


KM POGON

3 sušenja i CL (2 KOM.) sode bikarbone34

Industrijska vode-novi cjevovod i proširenje filter stan.

2018-2019 950.000 € 1.900.000 Hemijska priprema vode

35

Nove ćelije rashladnih tornjeva


36

HPV demineralizacija i dekarbonizacija

2018-2019 2.000.000 € 4.000.000 Hemijska priprema vode

37

Termoelektrana-novi kotao i Sistem odsumporavanja starih kotlova

2019 25.000.000 €

50.000.000


38

Nova turbina 2020 10.000.000 €

20.000.000


104.170.000 €

208.340.000

UKUPNO (sve): 130.911.000 €

261.822.000

Opis prirode i količine predviđenih emisija iz pogona i postrojenja u okoliš (zrak, voda, tlo) kao i identifikaciju značajnih uticaja na okolišEmisije koje mogu nastati iz pogona i postrojenja pri odvijanju djelatnosti na lokaciji SSL su prikazane na sljedećoj shemi.

- Utjecaj na zrak

Rezultati izvršenih mjerenja pokazuju da izmjerene koncentracije polutanata u dimnim plinovima na kotlovima K6 i K7 ne prelaze granične vrijednost propisane Pravilnikom o graničnim vrijednostima emisije u zrak iz postrojenja za sagorijevanje (Sl.novine F BiH br. 03/13).Prisustvo teskih metala u prašini na svim mjernim mjestima je ispod graničnih vrijednosti propisanih vazećim zakonskim odredbama.Mjerenja na krečnim pećima nisu vršena iz razloga što su u pogonu nove peći koje su zatvorenog tipa. Odnosno, ne postoji kontinuirana emisija u zrak i dimni plinovi se puštaju u atmosferu jedino kada je pritisak dimnih plinova u peći povećan.Mjerenjima koja se trenutno vrše bit će pridruženo i mjerno mjesto emisija u zrak sa novog kotla (dimnjak kotla 8), kao i mjerenja na novim objektima/pogonima/postrojenjima koji budu izgrađeni u narednom periodu (plan investicija za 2015-2020.g.), sukcesivno po puštanju u rad svakog od izgrađenih objekata/pogona/postrojenja.

- Utjecaj na vode i tlo

U SSL se vrši redovni monitoring otpadnih voda na ispustima E1, E2 i E3. E1 i E2 su ispusti tehnoloških otpadnh voda i prema protoku monitoring ovih otpadnih voda se vrši 12 puta godišnje, a E3 je ispust sanitarno-fekalnih otpadnih voda i monitoring ovih otpadnih voda se vrši 4 puta godišnje na osnovu protoka.

- - Utjecaj na buku

08.07.2013 godine izvršena su mjerenja nivoa buke u okolini firme Tvornica SISECAM SODA LUKAVAC d.o.o. Lukavac u cilju procjene uticaja buke na okolinu. Za vrijeme mjerenja proizvodni pogon Tvornica SISECAM SODA LUKAVAC d.o.o. radio je u normalnom radnom režimu.Emisija buke iz pogona je kontinuiranog karaktera, ako se izuzme transport koji radi po potrebi. Prema zahtjevu naručioca izvršena su mjerenja i procjena nivoa buke uz najbliže stambene objekte kao i na granici kruga postrojenja. Nivo buke je mjeren u jednom ciklusu, za DAN na 27 mjernih mjesta.Prema izvršenim mjerenjima utvrđeno je da na granici tvorničkog kruga (uz ogradu) nivo buke ne prelazi 70 dBA kolika je granica dozvoljene buke za industrijske komplekse.

- Ostali utjecajiTabela J Mogući utjecaji objekata (postrojenja) u fazi projektovanja i i zgradnje

Mogući značajni utjecaji u fazi projektovanja i izgradnje Značaj utjecajaUtjecaji na vode

Izgradnjom može doći do negativnog utjecaja na kvalitet vode u rijeci Spreči usljed povećane sedimentacije i erozije izazvane građevinskim radovima (iskopima).

Može doći do zagađenja površinskih i podzemnih voda (promjene u kvalitetu površinskih i podzemnih voda):

usljed prosipanja ili odlaganja ulja i uljnih derivata, motornog ulja i sličnog otpadnog materijala koji potiče od uređaja i vozila na gradilištu,

zbog nekontroliranog odlaganja iskopanog materijala u vodotok.



Utjecaji na tlo

Može doći do onečišćenja tla usljed slučajnog prosipanja/curenja masti, ulja i goriva iz građevinskih strojeva i transportnih vozila.

Onečišćenje tla se može desiti usljed neadekvatnog odlaganja otpada i materijala iz iskopa na zemljište koje nije pripremljeno kao odlagalište, kao i usljed prosipanja građevinskog materijala.

Značajan ako se ne primjene mjere za ublažavanje


Utjecaji na zrak

Korištenjem teške mehanizacije i saobraćaja transportnih vozila na lokaciji može doći do emisije dima, prašine i produkata sagorijevanja iz motora. Intenzitet ovisi o vremenskim prilikama (kiša, vjetar…). Ove pojave su neminovne, privremenog karaktera i stvaraju kratkotrajan utjecaj, koji je dominantan na samoj lokaciji.



Buka se može javiti u toku izgradnje korištenjem teške mehanizacije i transportnih sredstava, kao i radom agregata. Ovaj utjecaj je privremenog karaktera.


Utjecaj na stvaranje

Mogući negativan utjecaj ogleda se u nekontrolisanom odlaganju otpada tokom gradnje

Značajan ako se ne primjene

Mogući značajni utjecaji u fazi projektovanja i izgradnje Značaj utjecaja

otpada (iskopi, građevinski otpad, otpad koji prozvode radnici na gradilištu i sl.)

mjere prevencije


Mogući negativan utjecaj u toku gradnje je pojava požara, nesreće na radu, usljed slučajnog prosipanja/curenja masti, ulja i goriva iz građevinskih strojeva i transportnih vozila, nekontrolisanog odlaganju otpada tokom gradnje.


Tabela K Mogući utjecaji planiranih objekata (postrojenja) u fazi korištenja

Mogući značajni utjecaji u fazi korištenja Značaj utjecajaUtjecaji na vode

Mogući utjecaji na kvalitet površinskih i podzemnih voda usljed:

neadekvatnog ispuštanja sanitarnih otpadnih voda

neadekvatno izvedenog sistema prikupljanja oborinskih otpadnih voda (neonečišćenih i onečišćenih),

usljed prosipanja ili odlaganja ulja i uljnih derivata, motornog ulja i sličnog otpadnog materijala koji potiče od motornih vozila,

usljed neadekvatnog odlaganja otpada, mulja i sl.

usljed neadekvatnog skladištenja opasnog otpada do zbrinjavanja istog,

usljed kvara ili zastoja u radu objekata (postrojenja), te eventualnih havarija koje za posljedicu imaju utjecaj na vode.


Utjecaji na tlo

Moguće je da dođe do akcidentnih situacija i samim tim i utjecaja na tlo, usljed:

curenja masti, ulja i goriva iz transportnih vozila i strojeva za održavanje,

usljed neadekvatnog odlaganja otpada na tlo

usljed neadekvatnog skladištenja opasnog otpada do zbrinjavanja istog

usljed neadekvatnog skladištenja hemikalija koje će se koristiti na lokaciji


Utjecaji na zrak

U toku korištenja može doći do povećane emisije prašine i produkata sagorijevanja iz transportnih vozila koji dovoze materijal u pojedine pogone.

Neznatan uz primjenu mjera prevencije


Novi objekti, u ovisnosti od njihove namjene mogu doprinijeti povećanju nivoa buke – kumulativni karakter.



Mogući negativan utjecaj očituje se usljed neadekvatnog odlaganja otpada i nepoštivanja Plana upravljanja otpadom koji je uspostavljen na nivou cijele tvornice.



Mogući negativan utjecaj je pojava požara, nesreće na radu, usljed slučajnog prosipanja/curenja masti, ulja i goriva iz motornih vozila, nekontrolisanog odlaganja otpada, onemogućavanje odvodnje, onečišćenje vode, tla, zraka i drugi utjecaji koji mogu nastati usljed neadekvatnog održavanja.


Opis predloženih mjera, tehnologija i drugih tehnika za sprečavanje ili ukoliko to nije moguće, smanjenje emisija iz postrojenjaIzgradnjom novih objekata (postrojenja) na lokaciji SSL može doći do pojave emisija (u manjem ili većem obimu ovisno od njihove namjene) u zrak, vodu, tlo, kao i povećanje nivoa buke ukoliko se ne vrši adekvatno održavanje i servisiranje iste. U ovom poglavlju biće predložene mjere za sprečavanje, odnosno umanjenje emisija u toku rada postrojenja. Mjere za umanjenje negativnih uticaja na okoliš tokom izgradnje planiranih objekta biće date u poglavlju 3.8. ovog dokumenta, dok je u nastavku dat pregled generalnih mjera za smanjenje emisija tokom njihvog rada.U narednom planskom periodu je planirano da se izvrše unapređenja tehnološkog procesa, a samim tim i unapređenje zaštite okoliša, stoga je management SSL-a planirao sljedeće investicije:

- Novo kotlovsko postrojenje sa sistemom za odsumporavanje dimnih plinova.

- Nova turbina.- Nova krečna peć.- Proširenje pogona pripreme vode kako dekarbonizacije tako i

demineralizacije kao i neutralne izmjene (reaktor, filter, nova linija demineralizacije, novi izmjenjivač neutralne izmjene, rezervoari, pumpe).

- Izgradnja nove taložnice Bijelo more u krugu SSL i postrojenja za neutralizaciju preliva taložnica.

- Fabrika pitke vode u SSL i dr. što je detaljno navedeno u tabeli I.

Tabela L Generalne mjere za umanjenje emisija Medij u koji se

ispuštaju emisije


Opće mjere

Redovno održavati i tehnički kontrolisati opremu i rad predmetnih postrojenja.

Buka

Pri nabavci opreme voditi računa o nivou buke koju ona emituje, Nakon početka rada novih pogona/postrojenja ili njihovih dijelova,

izvršiti mjerenje buke, a najkasnije u roku od 6 mjeseci. U slučaju nabavke novih strojeva potrebno je utvrditi eventualne nove

izvore, te njihov kumulativni učinak na nivo buke na lokaciji.Voda i tlo Sve otpadne vode planiranih objekata tretirati na postojećim

uređajima za prečišćavanje otpadnih voda za SSL, obzirom da SSL ima separatni sistem prikupljanja otpadnih voda, vodeći računa o novim količinama otpadne vode pri povećanju kapaciteta proizvodnje, instalacijom novih pogona i postrojenja ili pojedinih uređaja.

Postupati prema vodnim aktima izdatim od nadležne institucije (Vodna dozvola za cijelu tvornicu SSL, te pojedinačne objekte – ishodovane do ovog trenutka).

Za svaki novo planirani objekat potrebno je ishodovati vodni akt u

Medij u koji se

ispuštaju emisije


skladu sa važećom zakonskom regulativom. U slučaju ispuštanja naftnih derivata, tehničkih ulja i masti iz strojeva i

vozila, osigurati sredstva za upijanje naftnih derivata, piljevinu i sl. Osoblje mora biti obučeno da koristi ove materijale. Preporučuje se investitoru da izradi Procedure u slučaju nekontrolisanog ispuštanja ulja i maziva, načinu prikupljanja ispuštenog kao i iskorištenog ulja.

Otpad

Sa otpadom postupati u skaldu sa važećim Planom upravljanja otpadom koji treba ažurirati svakih 5 godina (Shodno Članu 7. Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o upravljanju otpadom, Službene novine Federacije BiH br.72/09.) ili prilikom značajnijih promjena u radu, odnosno prilikom instalacije novih uređaja koji značajno doprinose povećanju količina otpada.

Preliminarnim energetskim auditom koji je obavljen u SSL 2013. godine, sastancima s management-om, pregledom dostupne dokumentacije, obilaskom pogona i razgovorima sa osobljem, identificirana su mjesta na kojima je moguće napraviti poboljšanja u smislu smanjenja potrošnje energije, prirodnih resursa i emisija. Cilj preliminarnog audita je bio da se idetificiraju mjesta gdje je moguće postići poboljšanja za smanjenje potrošnje energije, energenata, prirodnih resursa i smanjenja emisija (zrak, vode). Predložene mjere, koje su date u nastavku, su prijedlozi za smanjenje potrošnje energije, energenata, prirodnih resurasa i emisija (naknada „zagađivač plaća“, EBS), a što u konačnici smanjuje troškove po jedinici gotovog proizvoda.Većim dijelom, ove mjere su do ovog trenutka realizirane ili su u nekim od faza realizacije, što jos jednom ukazuje na to da management SSL konstantno ulaže u unapređenje procesa proizvodnje.Identificirani nedostaci i predložene mjere date su u tabeli, i to za pogone:

- Snabdijevanje industrijskom vodom - Filter stanica, hemijska priprema vode, priprema vode za proces gašenja kreča, voda za hlađenje, otpadne vode iz procesa proizvodnje sode,

- Termoelektrana/Energana,- Krečne peći i- Rashladni tornjevi.

Preliminarnim energetskim auditom bili su obuhvaćeni i segmenti kao što je parovodna mreža za distribuciju pare do glavnih potrošača. Također, analizirane su opće mjere kojima je moguće doprinijeti poboljšanju i unapređenju poslovanja, kao što je uvođenje dobre proizvodne prakse (GMP), cjelovitog proizvodnog održavanja (TPM), uvođenje standarda ISO 50001 i akreditacija laboratorije u skladu sa standardom ISO 17025.

Opis mjera za sprečavanje produkcije i za povrat korisnog materijala iz otpada koji produkuje postrojenje

Kako je pomenuto ranije u tekstu, u SSL je planirana i izgradnja novih objekata, te se pri tome posebno mora voditi računa o građevinskom otpadu, te novim količinama otpada koji pogon ili postrojenje proizvodi.Tokom gradnje novoplaniranih objekata potrebno je primjeniti sljedeće mjere:

- predviđenu količinu iskopanog materijala za odvoz i zbrinjavanje iskoristiti za ravnanje terena i uređenje prilaznih puteva i/ili odložiti planski na komunalnu deponiju kao pokrivni materijal ili upotrijebiti u drugu svrhu - za što je potrebno dobiti odobrenje nadležnog organa,

- sav otpad nastao tokom građenja (građevinski otpad) razvrstati prema vrstama i predati ovlaštenom sakupljaču, ukoliko se ne planira iskoristiti na lokaciji kako je prethodno pomenuto,

- dobrom organizacijom gradilišta organizirati način zbrinjavanja komunalnog otpada koji će stvarati radnici na području zahvata tokom izvođenja radova organiziranjem mjesta njegovog odlaganja,


Postupanje sa građevinskim otpadom bit će regulisano sklapanjem Ugovora sa izvođačem radova, gdje će se naglasiti da zbrinjavanje nastalog otpada vrši izvođač radova.

Opis ostalih mjera radi usklađivanja sa osnovnim obaveza operatora posebno mjera nakon zatvaranja postrojenja

- Mjere za smanjenje negativnog uticaja tokom gradnje objekta

Potencijalni uticaji na okoliš koji se mogu javiti u vrijeme izgradnje novih objekata imaće ograničeno područje i vrijeme djelovanja, a moguć je uticaj na zrak, podzemne vode i tlo, te uticaj na stvaranje buke i otpada.Negativni uticaji na okoliš mogu nastupiti kao posljedica pripreme lokacije za gradnju, kao i radova tokom same gradnje i to:

- izvođenja zemljanih i građevinskih radova na objektu sa svom pratećom infrastrukturom i instalacijama.

Ovi uticaji imaju ograničeno područje djelovanja.U toku izgradnje nužno je poduzeti sve mjere propisane važećim zakonima sa stanovišta građenja uključujući i mjere zaštite na radu. To su prije svega sljedeće mjere:

- gradilište urediti tako da se smještaj i kretanje vozila i mehanizacije odvija strogo u funkciji same izgradnje,

- tokom izvođenja radova provoditi pranje točkova teretnih vozila pri izlasku s gradilišta, na posebno uređenom mjestu,

- smještaj svih vozila i mehanizacije koja koriste tekuće gorivo mora biti na uređenom vodonepropusnom platou uz strogu kontrolu eventualnog zagađenja, odnosno curenja goriva (nafta i lož-ulje),

- tekuća goriva potrebno je čuvati u zatvorenim posudama smještenim na sigurnom mjestu po mogućnosti u tankvani koja je natkrivena,

- eventualno pretakanja goriva vršiti na nepropusnoj podlozi uz strogu kontrolu procurivanja,

- ukoliko dođe do izlijevanja goriva potrebno je imati pripremljenu piljevinu ili neko drugo upijajuće sredstvo, te poduzeti hitnu sanaciju onečišćenja,

- zabranjeno je ispuštanje goriva, maziva, boja, otapala i drugih hemikalija koje se koriste u postupku građenja u sistem javne odvodnje i u okolni teren,

- pri radu mehanizacije treba smanjiti buku na dozvoljeni nivo i izbjegavati rad mehanizacije noću. To uključuje i stalnu kontrolu ispravnosti mehanizacije,

- sav građevinski otpad treba odmah prikupljati i deponirati na za to određeni i uređeni prostor prije odvoženja sa lokacije,


- Mjere u slučaju akcidentnih situacija

Rizik od nastajanja eventualnih nesreća velikih razmjera svakodnevno je prisutan s obzirom na djelatnost i proizvodne aktivnosti koje se obavljaju u tvornici SSL. Poduzete su ili se kontinuirano poduzimaju čitavi nizovi mjera na prevenciji nastanka nesreća. Postoje zvanični dokumenti sa uputstvima u radu i ponašanju kako bi se spriječio nastanak akcidentnih situacija, ali i djelovalo u slučaju njihovog eventualnog dešavanja.Mjere u slučaju akcidnetnih situacija sa ekipama za spašavanje regulisani su aktom na nivou SSL – Plan sprečavanja nesreća većih razmjera za SSL.Interne ekipe za spašavanje opremljene su ličnim zaštitnim sredstvima. Broj izolacionih aparata ne može biti manji od dva u Radnoj jedinici sa odgovarajućom bocom komprimiranog zraka.Članovi ekipe za spašavanje obučeni su za rukovanje izolacionim aparatom i moraju ispunjavati propisane iskustvene i zdravstvene uslove.

- Mjere nakon prestanka rada postrojenja (objekta)

U slučaju prestanka korištenja objekta, ovisno o budućoj namjeni prostora, idejnim rješenjem predvidjeti izradu elaborata zaštite okoliša prije novog zahvata. Predvidjeti postupke zbrinjavanja građevinskog i svih drugih vrsta otpada na prihvatljiv način sa stajališta zaštite okoliša i u skladu sa važećim propisima. Tehnologiju izvođenja radova uskladiti sa potrebama zaštite okoliša.U slučaju zatvaranja postrojenja operator treba primijeniti sljedeće mjere:

- Ukloniti sve deponije sirovinskog i ostalog materijala.- Isprazniti sve spremnike u pogonu.

- Izvršiti demontažu postrojenja (objekte) i transportirati dijelove prema konačnom kupcu/odlagalištu.

- Očistiti krug od zaostalih uređaja i alata, a sa otpadom postupiti u skladu sa Planom upravljanja otpadom.

- Izvršiti rekultivaciju prostora autohtonim biljnim vrstama.

Opis mjera planiranih za monitoring emisija unutar područja i/ili njihov uticaj

IzvještajRok za



Izvještaj o emisijama iz tehnologije

U roku od 30 dana od dana izvršenih

mjerenjaFederalno ministarstvo

okoliša i turizma

Izvještaj o izvršenim mjerenjima kvaliteta tehnoloških otpadnih voda


Ovlaštena laboratorija koja obavlja mjerenja dostavlja Agenciji za vodno područje rijeke

Save, SarajevoIzvještaj o izvršenim mjerenjima tereta zagađenja otpadnih voda izražen preko EBS-a


Agencija za vodno područje rijeke Save,

Sarajevo

Izvještaj o količinama nastalog otpada


prethodnu godinu



Izvještaji o mjerenju buke Po izvršenim mjerenjima



Sumarni izvještaj prema Pravilniku o registrima postrojenja i zagađivanjima (Sl. novine Federacije BiH br. 82/07 )


prethodnu godinuFederalno ministarstvo

okoliša i turizma

Tokom realizacije projekta koji su planirani u narednom periodu (2015-2020.g.) će se voditi računa o tome da svi elementi koji imaju uticaj na okoliš (emisije u zrak, emisije u vodu, upravljanje otpadom, buka, opasni materijali, zdravlje i sigurnost, protivpožarna zaštita) budu usklađeni sa stanovišta zaštite okoliša, kao i sa važećom zakonskom regulativom. U normalnim uslovima rada postojećih i planiranih predmetnih objekata (postrojenja) uz poštovanje zakonskih propisa, primjenu tehničkih i organizacijskih mjera zaštite, kvalitetnog održavanja, ispravne kontrole i praćenja stanja okoliša, primjenu mjera za umanjenje negativnih uticaja na okoliš, spriječit će se nastajanje otpadnih tvari, te mogući nepovoljni uticaj na okoliš svesti na najmanju moguću mjeru.



U nastavku je dat prijedlog monitoring plana za sva mjesta emisije koja se javljaju prilikom obavljanja proizvodnih procesa na lokaciji SSL.Bitno je napomenuti da su u ovaj monitoring plan uključeni i objekti čija je izgradnja u toku (npr. Kotao br. 8), dok će objekti/pogoni/postrojenja koja su navedena da će se graditi u narednom periodu (2015-2020.g.) biti naknadno uključeni u monitoring plan i primjenjivati se od trenutka njihovog puštanja u rad.Emisija buke iz pogona je kontinuiranog karaktera stoga je dat prijedlog kontinuiranog monitoringa buke na lokaciji da bi se ustanovili nivoi buke, odnosno da bi na transparentan način javnosti bilo prezentovano ukoliko bude žalbi od strane susjeda u najbližim naseljenim mjestima zbog buke koja dolazi iz pogona i postrojenja SSL, a imat će se kontinuiran prikaz nivoa buke tokom rada.

Emisija u zrak Kvalitet zraka Voda Buka OtpadVrsta i lokacija aktivnos

ti

I. Monitoring kontinuirani 1. Energana, dimnjak blokova K6 i K72.Energana, dimnjak bloka K8 II. Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringa1. Energana, dimnjak blokova K6 i K72.Energana, dimnjak bloka K8 III. Ocjena usklađenosti opreme za kontinuirani monitoring1. Energana, dimnjak blokova K6 i K72.Energana, dimnjak bloka K8 IV Monitoring periodični1.Dimovodni kanal Bloka K6;2.Dimovodni kanal Bloka K7;3.Dimnjaci Laver kolona (2 dimnjaka);4.Dimnjaci otprašivača u pogonu Bikarbona (skruberi 1 i 2);5. Dimnjaci otprašivača u pogonu Teška soda (vodeni skruber i vrećasti filter)6. Dimnjaci otprašivača u pogonu Magacin gotove robe (otprašivači na betonskom, čeličnom dimnjaku i otprašivanje sistema i transporta lake sode)7. Dimnjaci otprašivača u pogonu Krečne peći (otprašivanje na separaciji antracita, otprašivanje iznosa kreča iz krečnih peć i otprašivanje transportnog sistema kreča do koševa)

I. Monitoring kontinuirani 1. Stanica za kontinuirani monitoring kvaliteta zraka II.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringa1. Stanica za kontinuirani monitoring kvaliteta zraka III. Monitoring periodični 1. Periodični monitoring kvaliteta zraka na tri lokacije u krugu fabrike

I. Monitoring periodični1. Ispust E1-Bijelo more2. Ispust E2-Crno more3. Ispust E3-Sanitarno-fekalne otpadne vode4. Sva tri ispusta

I. Monitoring kontinuirani 1. Stanica za kontinuirani monitoring nivoa buke II.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringa1. Stanica za kontinuirani monitoring nivoa buke III. Monitoring periodični 1. Periodični monitoring nivoa buke na granici kruga i uz najbliže stambene objekteIV.Karta buke1. Karta buke u skladu sa zakonskom regulativom i tehničkim standardima iz ove oblasti

1. Lokacija operatora- krug

Vrsta i paramet

ri mjerenja

I. Monitoring kontinuirani Parametri monitoringa:-Masena koncentracija SO2, NOX i čvrstih čestica [mg/Nm3, O2REF=6%];- Volumenski sadržaj O2 [%];-Parametri stanja otpadnih plinova (temperatura, pritisak, vodena para);- Protok otpadnih plinova [m3/h].II.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringaProvjera kontinuiranog monitoringa emisija za vrijeme rada stacionarnog izvora u skladu s procedurom QAL-2 iz standarda

I. Monitoring kontinuirani Parametri monitoringa:-Masene koncentracije CO, NO, NO2, NOx, PM10, O3, SO2 i benzena [ug/m3];-Meteoroloških parametara (brzina vjetra [m/s], smjer vjetra [°], temperatura[°C],

I. Monitoring periodični 5. Periodični monitoring Obavezni osnovni parametri i specifični parametri6. Periodični monitoring Obavezni osnovni parametri i specifični parametri7. Periodični monitoring Obavezni osnovni parametri i

I. Monitoring kontinuirani Parametri monitoringa:-Leq i L1 [dBA],-Nivo zvučnih pritisaka po frekvencijama.II.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringaU skladu sa zakonskom

1. Plan upravljanja otpadom

Emisija u zrak Kvalitet zraka Voda Buka OtpadBAS EN 14181 i BAS CEN/TR 15983, prilikom puštanja u rad i najmanje jedanput u tri (3) godine.- Godišnja provjera ispravnosti automatskog mjernog sistema za vrijeme rada stacionarnog izvora u skladu s procedurom AST iz standarda BAS EN 14181 i BAS CEN/TR 15983.- Redovno održavanje i provođenje kontrole stabilnosti automatskog mjernog sistema u skladu sa QAL-3 iz standarda BAS EN 14181 i voditi evidenciju o bitnim dešavanjima i karakteristikama.- Provjeru kontinuiranog monitoringa obavlja akreditovani ispitni laboratorij (QAL-2 i AST) i operater (QAL3).III. Ocjena usklađenosti kontinuiranog monitoringa- Ocjena usklađenosti kontinuiranog monitoringa emisija se provodi u skladu sa čl. 18-22. Pravilnika o monitoringu emisija zagađujućih materija u zrak („Sl. novine F BiH”, broj 09/14). i zahtjevima standarda BAS EN 14181.- Operator je dužan osigurati ocjenu usklađenosti kontinuiranog monitoringa emisja prilikom instalacije i puštanja u rad i najmanje jedanput godišnje.IV Monitoring periodični1.Dimovodni kanal Bloka K6;Parametri monitoringa:-Masena koncentracija SO2, NOX i čvrstih čestica [mg/Nm3, O2REF=6%];- Volumenski sadržaj O2 i CO2[%];-Parametri stanja otpadnih plinova (temperatura, pritisak, vodena para);- Protok otpadnih plinova [m3/h].2.Dimovodni kanal Bloka K7;Parametri monitoringa:-Masena koncentracija SO2, NOX i čvrstih čestica [mg/Nm3, O2REF=6%];

relativna vlažnost[%] i atmosferski pritisak [mbar]).II.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringaU skladu sa zakonskom regulativom i tehničkim standardima iz ove oblastiIII. Monitoring periodični Parametri monitoringa:-Masene koncentracije CO, NO, NO2, NOx, PM10, O3, SO2 i benzena [ug/m3];-Meteoroloških parametara (brzina vjetra [m/s], smjer vjetra [°], temperatura[°C], relativna vlažnost[%] i atmosferski pritisak [mbar]).

specifični parametri8. Mjerenja za utvrđivanje EBS-a

regulativom i tehničkim standardima iz ove oblastiIII. Monitoring periodični 1. Parametri monitoringa:-Leq i L1 [dBA] za dan i noć,-Nivo zvučnih pritisaka po frekvencijama.IV.Karta bukeU skladu sa zakonskom regulativom i tehničkim standardima iz ove oblasti

Emisija u zrak Kvalitet zraka Voda Buka Otpad- Volumenski sadržaj O2 i CO2 [%];-Parametri stanja otpadnih plinova (temperatura, pritisak, vodena para);- Protok otpadnih plinova [m3/h].3.Dimnjaci na Laver kolonama (2 dimnjaka);Parametri monitoringa:-Masena koncentracija SO2, NOX, čvrstih čestica i NH3 [mg/Nm3];-Teški metali iz čvrstih čestica (Cd, Th, Be, As, Co, Ni i Pb) [mg/Nm3];- Volumenski sadržaj O2 i CO2 [%];-Parametri stanja otpadnih plinova (temperatura, pritisak, vodena para);- Protok otpadnih plinova [m3/h].4.Dimnjaci otprašivača u pogonu Bikarbona (skruberi 1 i 2);Parametri monitoringa:-Masena koncentracija čvrstih čestica [mg/Nm3];-Teški metali iz čvrstih čestica (Cd, Th, Be, As, Co, Ni i Pb) [mg/Nm3];-Parametri stanja otpadnih plinova (temperatura, pritisak, vodena para);- Protok otpadnih plinova [m3/h].5. Dimnjaci otprašivača u pogonu Teška soda (vodeni skruber i vrećasti filter)Parametri monitoringa:-Masena koncentracija čvrstih čestica [mg/Nm3];-Teški metali iz čvrstih čestica (Cd, Th, Be, As, Co, Ni i Pb) [mg/Nm3];-Parametri stanja otpadnih plinova (temperatura, pritisak, vodena para);- Protok otpadnih plinova [m3/h].6. Dimnjaci otprašivača u pogonu Magacin gotove robe (otprašivači na betonskom, čeličnom dimnjaku i otprašivanje sistema i transporta lake sode)

Emisija u zrak Kvalitet zraka Voda Buka OtpadParametri monitoringa:-Masena koncentracija čvrstih čestica [mg/Nm3];-Teški metali iz čvrstih čestica (Cd, Th, Be, As, Co, Ni i Pb) [mg/Nm3];-Parametri stanja otpadnih plinova (temperatura, pritisak, vodena para);- Protok otpadnih plinova [m3/h].7. Dimnjaci otprašivača u pogonu Krečne peći (otprašivanje na separaciji antracita, otprašivanje iznosa kreča iz krečnih peć i otprašivanje transportnog sistema kreča do koševa)Parametri monitoringa:-Masena koncentracija čvrstih čestica [mg/Nm3];-Teški metali iz čvrstih čestica (Cd, Th, Be, As, Co, Ni i Pb) [mg/Nm3];-Parametri stanja otpadnih plinova (temperatura, pritisak, vodena para);- Protok otpadnih plinova [m3/h].

Učestalost

aktivnosti

I. Monitoring kontinuirani - kontinuiranoII.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringa- QAL2 – periodično-jednom u 3 godine- AST - periodično-jednom godišnje- QAL3- kontinuiranoIII. Ocjena usklađenosti opreme za kontinuirani monitoring- periodično-jednom godišnjeIV Monitoring periodični-periodično-jednom godišnje

I. Monitoring kontinuirani -kontinuirano II.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringa-kontinuiranoIII. Monitoring periodični Najmanje jednom u vegetativnom i jednom u nevegetativnom periodu.

I. Monitoring periodični 5. 12x godišnje6. 12x godišnje7. 4x godišnje8. Svake dvije godine

I.Monitoring periodični 1.periodično - 2 puta godišnje

Svakodnevna aktivnost

Izvršilac aktivnos

ti

I. Monitoring kontinuirani -operaterII.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringa

I. Monitoring kontinuirani - operater ili ispitni laboratorij akreditovn

Institucija ovlaštena od strane BATA-e

Ovlaštena institucija

Imenovana osoba za upravljanje otpadom i svi uposlenici

Emisija u zrak Kvalitet zraka Voda Buka Otpad- operater-Ispitni laboratorij akreditovn u skladu sa BAS EN ISO/IEC 17025III. Ocjena usklađenosti opreme za kontinuirani monitoring-inspekcijsko tijelo tipa A, u skladu sa BAS EN ISO/IEC 17020IV Monitoring periodični-Ispitni laboratorij akreditovn u skladu sa BAS EN ISO/IEC 17025

u skladu sa BAS EN ISO/IEC 17025II.Osiguranje kvaliteta rada kontinuiranog monitoringa-operater ili Ispitni laboratorij akreditovn u skladu sa BAS EN ISO/IEC 17025III. Monitoring periodični -Ispitni laboratorij akreditovn u skladu sa BAS EN ISO/IEC 17025

operatora u suradnji sa ovlaštenim institucijama za aktivnosti konačnog zbrinjavanja otpada

Opis predviđenih alternativnih rješenjaSve planirane investicije u narednom periodu su opisane prethodno u tekstu.

6. PLAN UPRAVLJANJA OTPADOM

SSL je kompanija koja ima urađen Plan upravljanja otpadom, na nivou cijele fabrike. U prilogu ovog dokumenta se nalaiz revidovan Plan upravljanja otpadom za SSL od jula 2014.

7. PRILOZI

Prilog br. 1. - Situacioni prikaz fabrike SSL od 2006-2017. godine – realizirane i planirane

investicije u periodu 2006-2017.- Situacioni prikaz fabrike SSL od 2006-2012. godine – realizirane investicije

(rekonstruisani objekti 2006-2012.)- Situacioni prikaz fabrike SSL od 2006-2017. godine.- Aktuelni izvod iz sudskog registra, Općinski sud u Tuzli, od 03.04.2014.g.- Okolinska dozvola – integralna, Federalno ministarstvo okoliša i turizma BiH, br.:

UP-I-05-23-38-7/06 DĐ, od 04.03.2010.- Rješenje o vodnoj dozvoli, Agencija za vodno područje rijeke Save Sarajevo, br.:

UP-I/25-3-40-489-6/12, od 05.12.2012.g.- Rješenje o vodnoj dozvoli, Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede TK,

br.: 04/1-13-25-60448/12, od 03.04.2013.- Dopunsko rješenje o vodnoj dozvoli, Agencija za vodno područje rijeke Save

Sarajevo, br.: UP-I/25-3-40-489-14/12, od 17.12.2013.g.- Rješenje o vodnoj dozvoli za pogon nove kalcinacije, Agencija za vodno područje

rijeke Save, br.: UP-I-25-3-40-301-4/11, od 05.07.2011.g.- Okolinska dozvola za novi parni kotao – kotao br. 8, Federalno ministarstvo okoliša

i turizma BiH, br.: UP-I-05/2-23-11-153/14-DĐ, od 16.01.2015.g.- Okolinska dozvola za nova postrojenja: filter stanica, ćelije rashladnih tornjeva i

tehnički magacin, Federalno ministarstvo okoliša i turizma BiH, br.: UP-I-05/2-23-11-104/14-DĐ, od 27.10.2014.g.

- Okolinska dozvola za nove krečne peći 4, 5, 7 i 8 i transformatorsku stanicu TS „Krečne peći 2“, Federalno ministarstvo okoliša i turizma BiH, br.: UP-I-05/2-23-11-10/12-DĐ, 08.01.2013.g.

- Okolinska dozvola za novu krečnu peć br.6 i rezervoar slane vode, Federalno ministarstvo okoliša i turizma BiH, br.: UP-I/2-23-5-184/11-DĐ, od 18.11.2011.g.

- Kopija katastarskog plana, Služba za geodetske i imovinsko-pravne poslove, Općina Lukavac, KO Lukavac – 22, 23, 26, 27 i 28, od 21.09.2011.g.

- Zemljišnoknjižni izvadak, KO Puračić, br.ZK uloška 3769, općinski sud u Tuzli, od 10.05.2012.g.

- Zemljišnoknjižni izvadak, KO Bistrac, br.ZK uloška 3038, općinski sud u Tuzli, od 09.05.2012.g.

- Zemljišnoknjižni izvadak, KO Lukavac, br.ZK uloška 3373, općinski sud u Tuzli, od 09.05.2012.g.

- Posjedovni list, Općina Lukavac, Služba za geodetske i imovinsko-pravne oslove, KO Lukavac -065, br. 4128, od 17.08.2011.g.

Prilog br. 2. - Shema pogona krečnih peći- Blok shema gašenja kreča- Shema pogona termoelektrane- Shema pripreme uglja i skladištenje

- Shema pripreme uglja- Podaci za aparate i uređaje pogona priprema vode- Tehnološka shema dekarbonizacije i demineralizacije- Tehnološka shema dekarbonizacije i demineralizacije sa ucrtanim novim uređajima- Shema neutralne izmjene- Shema pogona za filtraciju vode- Shema pripreme slane vode- Shema pogona za proizvodnju sirovog bikarbonata, skladištenje i pakovanje- Spisak opreme PSH 1,2- Spisak opreme PSH3- Spisak opreme na teškoj sodi- Spisak opreme u pogonu bikarbone- Shema rashladnih tornjeva i uređaja za filtraciju- Spisak aparata u soda pogonu- Blok shema proizvodnje CO2 i CaO- Shema destilacije, apsorpcije i karbonizacije- Shema pogona kalcinacije i proizvodnje teške sode- Shema kompresorske stanice

Prilog br. 3.- Revidovani Plan upravljanja otpadom za SSL d.o.o. Lukavac, juli 2014.g.- Zaključak o ishodovanju vodnog akta za nove ćelije rashladnog tornja, Agencija za

vodno područje rijeke Save, UP-I/25-1-40-238-4/14, od 19.06.2014.g.- Rješenje o prethodnoj vodnoj saglasnosti za filter stanicu, Agencija za vodno

područje rijeke Save, UP-I/25-1-40-237-5/14, od 20.06.2014.g.- Zaključak o ishodovanju vodnog akta za novi tehnički magacin, Agencija za vodno

područje rijeke Save, UP-I/25-1-40-236-4/14, od 19.06.2014.g.- Shema sa označenim mjestima uzorkovanja otpadnih voda

AKRONIMI

AB -AbsorpcijaBM - Taložnice Bijelo moreBR - Pogon BikarbonaCL - KolonaCL-CB - Karbonater kolonaCM - Taložnice Crno moreDCB - Mokra kalcinacija DEMI - Demineralizacija vodeDKB - Dekarbonizacija vodeDS - DestilacijaDT - Ekspander (za odvajanje pare iz DS

lužine)DV-CH

- Gašenje kreča

EBS - Ekvivalentni broj stanovnikaFCH - Krečne pećiFL - FiltracijaHPV - Hemijska priprema vodeMCC - Motor control center (razvodno

komandni ormar)PG - Kompresori za CO2 gasPLM - Pelajmer (mješalica krečnog mlijeka i

lužine)PSH - Kalcinator-Parna sušnicaPSV - Priprema slane vodePU - Priprema ugljaRGT - Hladnjak gasa sa kalcinacijeRH - Rešofer (predgrijač lužine)RJ - Radna jedinicaRKV - Rudnik krečnjaka VijenacSSL - Sisecam soda Lukavac d.o.o.TE - TermoelektranaTS - Teška soda

OPĆI PODACI - Federalno ministarstvo okoliša i turizma - …€¦ · Web view · 2015-06-09U...

Documents

Transcript of OPĆI PODACI - Federalno ministarstvo okoliša i turizma - …€¦ · Web view · 2015-06-09U...