PATOLOGIJAOpa patologija prouava reakcije organizma na oteenja te daje sveobuhvatni pregled bolesti. Ona prouava etiopatogenetske imbenike i morfoloke promjene stanica, tkiva, organa i cijelog organizma, a to su prilagodbe, oteenja te smrt stanice, upala i reparacija tkiva, neoplazme ili novotvorine, genetski poremeaji, bolesti imunolokog sustava, poremeaji tjelesnih tekuina i krvi, ope karakteristike infektivnih bolesti, bolesti nastale nedostatkom odreenih tvari u organizmu, promjene izazvane djelovanjem okoline, bolesti djeje dobi i bolesti starenja.Specijalna patologija se bavi prouavanjem organa i organskih sustava promijenjenih boleu ili nekim drugim tetnim imbenikom. Podruja koja su u domeni dijagnostike i prouavanja specijalne patologije su patologija krvnih ila, srca, dinog sustava, krvotvornog sustava i krvi, probavnog sustava, jetre i bilijarnog sustava, guterae zatim patologija mokranog sustava, mukog i enskog spolnog sustava, dojke, endokrinog sustava, koe, kotano-zglobnog sustava i mekih tkiva, perifernih ivaca i miinog sustava te sredinjeg ivanog sustava. Patoloka histologija prouava promjene tkiva, patoloka citologija promjene pojedinih stanica, a teratologija uzroke i mehanizme nastanka malformacija. Prouavajui stanice, tkiva i tjelesne tekuine s pomou mikrobiolokih, imunolokih i biokemijskih metoda, patologija pomae lijenicima u klinikoj praksi pri donoenju dijagnoza i prikladnom lijeenju bolesti.