Omladina Beograda
-
Upload
kancelarija-za-mlade-go-obrenovac -
Category
Education
-
view
316 -
download
7
description
Transcript of Omladina Beograda
Zavod za informatiku i statistiku
Omladina Beograda
Beograd 2008.
Izdavaå: Zavod za informatiku i statistikuBeograd, Tir!ova 1tel. 3620-138; faks 3620-238http://zis.bg.gov.yuE-mail: [email protected]
Za izdavaåa: Slobodan Karanoviã, direktor
Redakcioni odbor: Marija Jakovqeviã, Danijela Stankoviã, Dane Radak,Radoslav Stevanoviã, Ana Todoroviã, MiroslavPetronijeviã, Milo! Radojkoviã, Jelena Åakalovska
Recenzent: Mr Radmila Viãentijeviã
Priprema za !tampu: Aleksandar Jovanoviã, Zorko Petroviã
Dizajn korica: Zorko Petroviã, Aleksandar Jovanoviã
"tampa: Admiral Books, Novi Beograd, Dr Ivana Ribara 115b
Tira#: 400 primeraka
Prilikom kori!ãewa podataka iz ove publikacijeobavezno navesti izvor
PREDGOVOR
U nastojawu da se objektivizira slika o mladima, da se buduãim rasprava-ma na temu mladih u Beogradu oslonimo na !to validnije indikatore, statistiå-ke i istra"ivaåke podatke, saåinili smo ovu studiju „Omladina Beograda”, kojomdajemo predstavu o dru!tvenom biãu mlade generacije, perspektivama mladih istalnim „sudarima” sa novom mladom generacijom.
U uvodnim razmatrawima ukazano je na svu kompleksnost fenomena omla-dine, na potrebu za daleko sistematiånijim i dubqim saznawima o mladima,odnosno na promenu pristupa uske egzistencijalne ravni, na globalni pristup:materijalno-duhovno-genetski tretman mlade generacije.
Studija sadr"i åitavu lepezu statistiåkih podataka uåe!ãa i zastupqe-nosti mladih u ukupnoj dru!tvenoj strukturi: brojnost mladih u stanovni!tvu,wegovo uåe!ãe u obrazovnoj strukturi, aktivnom stanovni!tvu, u zaposlenosti,do uåe!ãa u dru!tveno-politiåkim organizacijama.
U Beogradu, 2008. godine DirektorSlobodan Karanoviã
Omladina Beograda 3
PREDGOVOR · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 3
SADR#AJ · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 5
UVOD · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 7
OMLADINA I STANOVNI$TVO · · · · · · · · · · · · · · · · · 9
Brojnost, porast i starosni sastav omladine. . . . . . . . . . . 9Uåe!ãe omladine u stanovni!tvu beogradskih op!tina. . . 13Omladina u gradskim i ostalim naseqima . . . . . . . . . . . 14Omladina u mehaniåkom prira!taju stanovni!tva . . . . . . 18Omladina i brak . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 21Omladina i reprodukcija. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 25Omladina i mortalitet. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 27
OMLADINA U OBRAZOVNOM SISTEMU · · · · · · · · · · · 29
Pismenost i obrazovna struktura . . . . . . . . . . . . . . . . 29Omladina Beograda u obrazovnom sistemu . . . . . . . . . . . 34Sredwe obrazovawe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 34Specijalno sredwe obrazovawe . . . . . . . . . . . . . . . . . . 38Obrazovawe odraslih . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 39Vi!e i visoko obrazovawe . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 40Studenti po godinama studija i polu . . . . . . . . . . . . . . . 42Diplomirani studenti . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 43
OMLADINA AKTIVNOST I ZAPOSLENOST · · · · · · · · 45
Omladina u aktivnom stanovni!tvu . . . . . . . . . . . . . . . 45Uåe!ãe omladine u poqoprivrednom stanovni!tvu . . . . . 47
Omladina Beograda 5
SADR$AJ
OMLADINA U STRUKTURI POLITIÅKOG #IVOTA · · · 51
Zastupqenost omladine u skup!tinama op!tina . . . . . . . 51Zastupqenost omladine u skup!tini grada . . . . . . . . . . . 54Zastupqenost omladine u politiåkim strankama . . . . . . . 56
ZAKQUÅAK· · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · · 59
6 Omladina Beograda
Staro je i doktrinirano pitawe: !ta je to omladina, fikcija ili stvar-nost, ve!taåka konstrukcija apstraktnog biãa, ili realan dru!tveni entitet?
Ne postoji op!teprihvaãena definicija „omladine”.Omladina je relativno odre!ena celina koju svako dru!tvo identifikuje
kao takvu, a uglavnom predstavqa dobnu grupaciju, tzv. mlade generacije od 14 do27 godia. Oko 1/5 stanovni!tva Beograda pripada omladini.
U stratifikaciji datog dru!tva, omladina je relativno jedinstvena po:polo"aju koji ima u odnosu na dru!tvenu proizvodwuuåe!ãu u sistemu dru!tvene moãispecifiånostima svog moralno-psiholo!kog profila
Osnovne zajedniåke karakteristike dru!tvenog polo"aja mladih su:statusna inferiornost, odnosno marginalni dru!tveni polo"aj kaoposledica iskquåewa mladih iz neposrednih tokova dru!tveno-eko-nomskog i politiåkog "ivota i rada„produ"ena mladost”, odnosno priprema za preuzimawe dru!tvenih iekonomskih uloga odraslih, starijih, tzv. zrelih generacija i timezavisan status u odnosu na porodicu i dru!tvo.
Omladina nije celovita ni homogena formacija u socijalnom, idejnom, ani politiåkom smislu. Omladinu posmatramo kao „protivureåan generacijskisklop” unutar kojeg su prisutne izrazite razlike po osnovu razliåitog polo"ajau dru!tvenoj strukturi.
Dosada!wa istra"ivawa o polo"aju i pona!awu mladih pokazuju mawka-vosti u pogledu izuåavawa omladine kao specifiånog dela dru!tva, odnosnoistra"ivawa koja su obiåno ostajala izvan okvira organizovanog i stalnog nauå-nog interesa. Krajem !ezdesetih godina 20. veka, istra"ivawa su se mahom odvija-la u specifiånoj konstalaciji odnosa i snaga – dru!tva i omladine, odnosno„straha od mladih”. Dru!tvena klima stvorena nakon dramatiånog iskustva stu-dentskog bunta '68 omoguãila je kvalitativni i kvantitativni uspon istra"iva-wa o omladini. Velika mawkavost dosada!wih istra"ivawa omladine ogleda seu parcijalnosti. Kad god neka pojava me%u mladima izazove veãe interesovaweili o!triju reakciju dru!tva, onda se ta pojava, post faktum, i nauåno istra"uje.
Karakteristiåan nedostatak istra"ivawa omladine je metodolo!ka jed-nostranost koja se ispoqava u anonimnim anketama kao glavnoj tehnici istra"i-vawa, tako da se åesto zanemaruju druge metode kao !to su dubinska posmatrawa,studije sluåaja i dr, te se zanemaruje metod (da mladi do%u do reåi o sebi idru!tvu u kome "ive) i sam objekat istra"ivawa uåini aktivnim sudeonikomistra"ivawa.
Nepostojawe jasnijeg koncepta „omladinskog fenomena”, odnosno problemdefinicije omladine, åini nam se zaslu"uje posebnu pa"wu. Posebno je indika-
Omladina Beograda 7
UVOD
tivno odre%ivawe starosnih granica omladinskog uzrasta, pri åemu se zbog nedo-voqne metodolo!ke opravdanosti pod pojmom omladine uzima !irok dijapazongodi!ta (od 13, negde åak i do 35 godina).
U stvari, istra"ivawa omladine predstavqaju sama po sebi i istra"iva-wa buduãnosti koju mlada generacija nosi. Novi pristup omladini predstavqaispitivawe omladine kao celovitog fenomena, odnosno integralni polo"ajomladine u dru!tvenoj strukturi i wenu ukquåenost u sve sfere dru!tvenog"ivota.
8 Omladina Beograda
Brojnost, porast i starosni sastav omladine
Broj stalnih stanovnika Grada Beograda prema rezultatima popisa 2002.godine iznosio je 1576124 stanovnika, i u odnosu na popis iz 1991. godine uveãao seza 1,5 % (Tabela 1.1.). Porast broja stanovnika ostvaren je iskquåivo migracion-om komponentom, buduãi da je prirodni prira!taj od 1992. godine negativan.Pored dugoroånih faktora, na demografski razvoj Beograda, uticali su i krupniistorijski doga%aji, koji su obele"ili posledwi me%upopisni period. Raspadbiv!e Jugoslavije, rat u okru"ewu, sankcije, duboka ekonomska kriza, socijalnoraslojavawe i niz drugih faktora, uticali su na osnovne odlike "ivqewa, kojesu se negativno odrazile na stanovni!tvo. Odluka o ne ra%awu dece i odlagawera%awa u kasnije godine, porast broja umrlih uz nasle%enu starosno-polnu struk-turu i produ"ewe oåekivanog trajawa "ivota uticali su na ubrzano starewestanovni!tva, pa je proseåna starost 2002. godine iznosila 40,4 godine, a indeksstarewa (odnos izme%u stanovnika starih 60 i vi!e godina i 0–19 godina) iznosioje 1.032, !to govori o intenzivnom procesu starewa.
Tabela 1.1. Uporedni pregled broja stanovnika po popisima od1948–2002. godine
Broj stanovnika
po metodologiji ranijih popisa po metodologijipopisa 2002.
1948. 1953. 1961. 1971. 1981. 1991. 2002. 1991. 2002.
GradBeograd 634003 731837 942190 1209360 1470073 1602226 1638643 1552151 1576124
Indeks broja stanovnika
po metodologiji ranijih popisa po metodologijipopisa 2002.
1953/48. 1961/53. 1971/61. 1981/71. 1991/81. 2002/91. 2002/48. 2002/1991.
GradBeograd 115,4 128,7 128,4 121,6 109,0 102,3 258,5 101,5
Prouåavawe starosne strukture stanovni!tva vi!estruko je znaåajno jerpredstavqa demografski okvir za formirawe radne snage, fertilnog kontin-genta omladine, staraåkog kontingenta i drugih najznaåajnijih starosno-polnihfunkcionalnih kontingenata.
Omladina Beograda 9
OMLADINA I STANOVNI"TVO
U periodu od 1971. do 2002. godine broj mladih starosti od 15 do 29 godinapoveãan je za 19112 stanovnika ili 6,2 % (Tabela 1.2.), s tim !to su porastostvarile op!tine Barajevo, Grocka, Zemun, Lazarevac, Novi Beograd i Obreno-vac, a ostale op!tine imale su pad broja mladih u odnosu na 1971. godinu. Dakle,porast su ostvarile pre svega op!tine i delovi op!tina u naseqima van urbanoggradskog podruåja, koja su najveãe uveãawe ostvarile u posledwem me%upopisnomperiodu, pre svega, zbog priliva izbeglica, a uveãawe broja stanovnika NovogBeograda bio je intenzivan naroåito 70-ih godina usled planske stambene iz-gradwe. Najveãe smawewe broja omladine imale su centralne gradske op!tine:Savski venac (za 46,9%), Stari grad (za 46,8%) i Vraåar (za 43,2%) usled intenziv-nog starewa stanovni!tva i selektivnih migracija
10 Omladina Beograda
Grafikon 1.1. Starosna piramida 1991.
Grafikon 1.2. Starosna piramida 2002.
Omladina Beograda 11
Tab
el
a1
.2.
Om
la
di
na
Be
ogr
ad
ap
oo
p!
tin
am
a(p
op
is
i1
97
1–2
00
2.
god
in
e)
1971
.19
81.
1991
.20
02.
15–1
920
–24
25–2
915
–19
20–2
425
–29
15–1
920
–24
25–2
915
–19
20–2
425
–29
Beo
grad
ukup
no10
5270
1185
9383
251
8837
610
6203
1395
9110
1820
1000
8810
0963
1014
1411
2432
1123
80
Bar
ajev
o15
3012
4177
010
1711
9516
4015
1612
5511
3115
6716
5616
73
Vo"
dova
c11
197
1334
199
1310
042
1142
714
825
9953
9749
1061
492
0210
276
1076
8
Vra
åar
5917
8034
5101
3441
4491
6731
3466
3168
3734
3264
3843
3705
Groc
ka31
8531
5623
6029
7941
5457
3150
1742
5540
5454
4659
0457
82
Zve
zdar
a89
9112
111
9153
7500
8964
1221
691
1687
3789
1181
6595
3798
81
Zem
un12
094
1485
910
887
1120
113
569
1657
712
240
1174
811
991
1276
014
089
1415
2
Laz
arev
ac47
7135
9823
1835
6941
7048
9136
4535
4940
3243
5641
9438
34
Mla
deno
vac
4754
4117
2638
3295
3981
4891
3703
3333
3359
3554
3550
3432
Nov
iB
eogr
ad10
147
9308
5371
1130
512
916
1692
314
366
1600
913
896
1384
216
115
1561
2
Obr
enov
ac50
4243
2128
7642
1347
7256
3548
3842
7144
3349
5351
6549
73
Pal
ilul
a11
042
1262
190
9190
1711
412
1475
594
1197
1310
186
9932
1099
511
126
Rak
ovic
a-
--
6168
6609
8071
6936
7674
6989
5899
6743
7463
Sav
ski
vena
c54
0165
8339
1422
7832
7252
7024
1021
4024
7027
7130
2726
51
Sop
ot20
5814
9310
0312
0514
9216
6912
8511
4811
4112
8312
6912
18
Sta
rigr
ad60
1283
8553
2029
0238
9064
5136
6932
9037
5032
3438
4438
04
Åuk
aric
a13
189
1542
512
536
8244
9916
1331
510
249
1004
910
272
1118
612
225
1230
6
Posledwi me%upopisni period (1991–2002. god.) karakteri!e uveãawe brojaomladine za 23355 stanovnika. Posmatrano po op!tinama najveãi rast ostvarilesu op!tine Barajevo i Grocka, a jedina op!tina sa smawewem broja mladih bila jeVo"dovac. Ovaj period karakteri!e i promena starosne strukture mladih sta-rosti od 15 do 29 godina, koja se ogleda u smawewu broja najmla%e starosne grupe15–19 godina i uveãawe starosnih grupa od 20–24 i 25–29 godina. Uoåava se da su,uglavnom sve op!tine van urbanog gradskog podruåja u svim starosnim grupamaostvarile uveãawe, dok su op!tine Vraåar i Lazarevac jedine imale smawewe ustarosnoj grupi 25–29 godina.
Tabela 1.3. Indeks porasta stanovni!tva Beograda starosti 15–29godina po op!tinama, (1971–2002)
Indeks 1981/1971. Indeks 1991/1981. Indeks 2002/1991. Indeks 2002/1971.
Beograd ukupno 108,8 90,6 107,7 106,2
Barajevo 158,9 101,3 125,5 138,3
Vo"dovac 105,3 83,6 99,8 87,8
Vraåar 76,9 70,7 104,3 56,8
Grocka 147,8 103,6 128,6 196,9
Zvezdara 94,8 99,3 103,1 91,2
Zemun 109,3 87 114 108,4
Lazarevac 118,8 77,9 110,3 116,5
Mladenovac 105,7 85,4 101,4 91,5
Novi Beograd 165,7 107,6 102,9 183,6
Obrenovac 119,5 92,6 111,4 123,3
Palilula 107,4 83,3 109,4 97,9
Rakovica - 103,6 107,4 96,41
Savski venac 65,1 64,9 120,4 53,1
Sopot 95,9 81,9 105,5 82,8
Stari grad 67,2 80,9 101,6 55,2
Åukarica 76,4 97,1 116,8 86,8
Indeks porasta broja omladine za grad Beograd iznosio je u 2002. godini uodnosu na 1991. godinu 107,7, dok je gledano po op!tinama, najvi!i u op!tinamaGrocka 128,6 i Barajevo 125,5. Najni"i indeks je u op!tini Vo"dovac 99,8, koja jeujedno i jedina op!tina koja je imala umawewe broja mladih.
12 Omladina Beograda
1 Indeks je izraåunat za period 1981–2002. god.
Uåe!ãe omladine u stanovni!tvu beogradskih op!tina
Uz apsolutni porast omladine u posledwem me%upopisnom periodu poveãa-lo se i procentualno uåe!ãe kako u ukupnom, tako i u stanovni!tvu starijem od15 godina.
Posmatrawem uåe!ãa omladine u ukupnom stanovni!tvu po op!tinamaBeograda, 2002. godine (Tabela 1.4.) uvi%a se da najni"i procenat mladih imajuop!tine Vraåar i Sopot po 18,5%, dok op!tina Grocka ima najvi!i procenatomladine od 22,7%.
Uåe!ãe omladine u stanovni!tvu starijem od 15 godina uveãalo se 2002.godine u odnosu na 1991. godinu za 1,2% i kretalo se u rasponu od 20,9% u op!tiniVraåar, do 27,3% u op!tini Grocka.
Tabela 1.4. Procenat omladine u ukupnom stanovni!tvu istanovni!tvu starijem od 15 godina (po op!tinama)
1991. 2002.
% u ukupnomstanovni"tvu
% u stanovni"tvustarijem od 15
godina
% u ukupnomstanovni"tvu
% u stanovni"tvustarijem od 15
godina
Beograd ukupno 18,9 23,0 20,7 24,2
Barajevo 18,0 22,1 19,9 23,3
Vo"dovac 18,8 22,6 19,9 23,2
Vraåar 14,9 17,5 18,5 20,9
Grocka 19,2 24,5 22,7 27,3
Zvezdara 19,1 23 20,8 24,2
Zemun 19,8 24,5 21,4 25,3
Lazarevac 19,1 24,0 21,7 25,6
Mladenovac 18,4 22,7 20,1 23,8
Novi Beograd 19,7 23,6 20,9 24,0
Obrenovac 19,3 24,0 21,3 25,3
Palilula 18,7 22,7 20,6 24,3
Rakovica 22,1 26,8 20,3 23,7
Savski venac 14,7 17,8 19,9 22,8
Sopot 17,4 21,0 18,5 21,8
Stari grad 15,1 18,0 19,6 22,1
Åukarica 19,8 24,6 21,2 25,0
Posebno je znaåajno analizirati uåe!ãe omladine u radno sposobnomstanovni!tvu (mu!karci stari 15–64 godina i "ene stare 15–59 godina).
Omladina Beograda 13
Ukupan procenat omladine u radno sposobnom stanovni!tvu poveãao se za1,6%. Posmatrano posebno za mu!ko i "ensko stanovni!tvo uoåava se da jeuåe!ãe mu!ke omladine u mu!kom stanovni!tvu poraslo za 2,6%, a uåe!ãe"enske omladine u "enskom radno sposobnom stanovni!tvu uveãalo se za 1,6% uodnosu na 1991. godinu. Procenat omladine u radno sposobnom stanovni!tvukretao se za mu!karce u rasponu od 29,4 % u op!tini Sopot do 32,2% u op!tiniGrocka, a za "ene od 28,8% u op!tini Vraåar do 34,3% u op!tini Grocka (Tabela1.5.).
Tabela 1.5. Procentualno uåe!ãe omladine u radno sposobnomstanovni!tvu op!tina 1991 i 2002. godine
1991. 2002.
% omladine (15–19) u radno sposobnomstanovni"tvu
% omladine (15–19) u radno sposobnomstanovni"tvu
mu"ko #ensko mu"ko #ensko
Beograd ukupno 28,6 30,0 31,2 31,6
Barajevo 27,8 29,7 30,6 31,9
Vo"dovac 28,3 29,5 30,8 30,8
Vraåar 25,4 24,8 30,5 28,8
Grocka 28,4 32,8 32,2 34,3
Zvezdara 30,0 30,3 31,2 31,4
Zemun 30,0 31,2 31,5 32,3
Lazarevac 28,7 32,7 31,9 33,3
Mladenovac 28,0 31,2 30,0 32,7
Novi Beograd 30,1 29,8 31,4 31,1
Obrenovac 28,7 33,0 31,8 33,5
Palilula 28,8 29,7 31,0 31,4
Rakovica 30,8 31,5 30,0 30,7
Savski venac 24,0 24,9 31,5 30,1
Sopot 26,6 30,8 29,4 31,8
Stari grad 24,9 25,6 30,8 29,9
Åukarica 28,7 30,1 31,4 31,7
Omladina u gradskim i ostalim naseqima
Podruåje Grada Beograda predstavqa administrativnu ali i profesional-no funkcionalnu celinu u kojoj je centralna aglomeracija koncentrisala naj-veãi broj ukupne populacije.
Osobenost grada Beograda jeste ta, da wegovo administrativno podruåjeåini 17 op!tina od kojih neke u celosti pripadaju nasequ Beograd (Vraåar,
14 Omladina Beograda
Zvezdara, Novi Beograd, Rakovica, Savski Venac, Stari Grad), a neke su u !irempodruåju grada (Barajevo, Grocka, Lazarevac, Mladenovac, Obrenovac, Suråin iSopot). Naseqe Beograd podrazumeva u"e gradsko podruåje obuhvaãeno granicomGeneralnog Urbanistiåkog plana. Van wega su „ostala” naseqa kao i gradska kojanisu deo jedinstvene celine naseqa Beograd.
Demografski razvitak unutar administrativnog podruåja grada nije homo-gen. Urbana naseqa su poveãala svoje stanovni!tvo, dok su se ruralni prostoripraznili. Sagledavawem podataka popisa stanovni!tva, mo"e se primetiti daveãi broj mladih "ivi u urbanim naseqima. Prigradske (seoske) op!tine imajulo!iju starosnu strukturu nego gradske, !to je jedan od glavnih razloga malogbroja omladine na tom podruåju. Uz sve to treba ukquåiti niz drugih razloga:ni"e stope nataliteta seoskog stanovni!tva kao i mehaniåki prira!taj koji jeu wima skoro jednak nuli. Najva"niji razlog malog broja omladine na selu jeste ipoveãan odliv radne snage, najvi!e mladih, u samo jezgro Beograda. Godine 1991,uoåen je pad broja mladih u odnosu na 1981. godinu sa 334197 na 302871, dok je tajbroj 2002. godine poveãan za 23355 mladih u odnosu na 1991. godinu. Ista slika sedobija i kada se posmatra starosno-polni kontingent mladih. Godine 1981. i 1991,bilo je vi!e mladih "ena, dok je 2002. godine do!lo do prevage broja mladihmu!karaca nad brojem mladih "ena.
Ako na osnovu podataka popisa stanovni!tva 1981. godine izvr!imo pre-gled naseqenosti omladine po op!tinama koje imaju gradska i ostala naseqa,vidi se da je u wima najveãi broj omladine upravo u gradskim sredinama. Op!tineGrocka, Lazarevac, Mladenovac, Obrenovac i Sopot imaju najmawi broj omladineu gradskim, a najveãi u ostalim naseqima tih op!tina. (Tabela 1.6.).
Omladina Beograda 15
Grafikon 1.3. Broj mladih na selu po popisima
Tabela 1.6. Omladina Beograda u gradskim i ostalim naseqima poop!tinama – popis 2002.
Ukupno 15–29Starost
15–19 20–24 25–29Barajevo 4896 1567 1656 1673Gradska - - - -Ostala 4896 1567 1656 1673Vo"dovac 30246 9202 10276 10768Gradska 27670 8342 9403 9925Ostala 2576 860 873 843Vraåar 10812 3264 3843 3705Gradska 10812 3264 3843 3705Ostala - - - -Grocka 17132 5446 5904 5782Gradska 1796 567 583 646Ostala 15336 4879 5321 5136Zvezdara 27583 8165 9537 9881Gradska 27583 8165 9537 9881Ostala - - - -Zemun 156001 127760 14089 14152Gradska 35659 11031 12221 12407Ostala 5342 1729 1868 1745Lazarevac 12384 4356 4194 3834Gradska 6999 2431 2429 2139Ostala 5385 1925 1765 1695Mladenovac 10536 3554 3550 3432Gradska 4710 1525 1598 1587Ostala 5826 2029 1952 1845Novi Beograd 45569 13842 16115 15612Gradska 45569 13842 16115 15612Ostala - - - -Obrenovac 15091 4953 5165 4973Gradska 5516 1836 1922 1758Ostala 9575 3117 3243 3215Palilula 32053 9932 10995 11126Gradska 28912 8942 9919 10051Ostala 3141 990 1076 1075Rakovica 20111 5899 6749 7463Gradska 20105 5899 6743 7463Ostala - - - -Savski venac 8449 2771 3027 2651Gradska 8449 2771 3027 2651Ostala - - - -Sopot 3770 1283 1269 1218Gradska 362 117 122 123Ostala 3408 1166 1147 1095Stari grad 10882 3234 3844 3804Gradska 10882 3234 3844 3804Ostala - - - -Åukarica 35717 11186 12225 12306Gradska 29786 9388 10173 10225Ostala 5931 1798 2052 2081
16 Omladina Beograda
I daqe su op!tine Grocka, Lazarevac, Mladenovac, Obrenovac i Sopot,op!tine gde je uåe!ãe mladih najveãe van gradskih naseqa ovih op!tina. Upored-nim pregledom dva popisa, vidi se da je 1991. godine op!tina Grocka u ukupnombroju stanovnika imala 17,0% mladih u starosti 15–29 godina van gradskih naseqaop!tine, a 2,1% u gradskom nasequ. To uåe!ãe je 2002. godine iznosilo 20,3 % vangradskog naseqa, a u gradskom je iznosio 2,4%.
Kad je reå o op!tini Lazarevac, u odnosu na 1981. godinu, 1991. je veãi brojomladine bio u gradskom nasequ op!tine, da bi veã 2002. stawe bilo isto stawuiz 1981. godine. Udeo mladih starosti 15–29 godina van gradskog naseqa op!tine uukupnom broju ove op!tine iznosio je 18,8% , dok je u gradskom "ivelo 11,2%. Kadaje reå o op!tini Mladenovac, 1991. godine ova op!tina je imala 10,2%, a 2002.godine 11,1 % mladih starosti 15–29 godina van gradskih naseqa op!tine . Uåe!-ãe omladine u gradskom nasequ ove op!tine, a na osnovu ukupnog stanovni!tvaMladenovca 1991. godine, iznosilo je 8,2% , a 2002. godine 9,0%. Sliåna situacijaje i u op!tinama Obrenovac i Sopot. U svim ostalim op!tinama Beograda, udeoomladine je upravo najveãi u gradskim naseqima tih op!tina. Zanimqivo jepomenuti da je Palilula op!tina gde je mnogo veãa razlika u uåe!ãu omladine ugradskim naseqima, nego van wih. U 1991. godini, uåe!ãe omladine u gradskomnasequ Palilule bilo je 16,6% od ukupnog stanovni!tva te op!tine, a vangradskog naseqa iznosilo je samo 2,0%. 2002. godine ovaj udeo je bio 18,5% omladi-ne u gradskom nasequ, a udeo omladine van gradskog naseqa je bio isti kao i 1991.godine, 2,0%.
Omladina Beograda 17
Grafikon 1.4. Omladina u gradskim i ostalim naseqima
Omladina u mehaniåkom prira!taju stanovni!tva
Beograd kao glavni administrativno-politiåki, finansijski i kulturnicentar Srbije, ima najizra"enije mehaniåko kretawe stanovni!tva u åijem sas-tavu posledwih godina sve je veãa zastupqenost mladih.
Prema podacima popisa stanovni!tva u periodu 1991–2002. godine, evi-dentirano je 208 000 doseqenih lica. Starosna struktura doseqenog stanovni!-tva na podruåju grada, pokazuje da se najveãi broj stanovnika preseqava u starosti15–29 godina – (50,5%).
I u nasequ Beograd koga åine op!tine u"eg gradskog podruåja (Vraåar,Zvezdara, Novi Beograd, Rakovica, Savski Venac, i Stari grad), migratornostanovni!tvo u starosti 15–29 godina åini vi!e od polovine, tj. (52,6%). Unaseqima van gradske teritorije migratorno stanovni!tvo u starosti 15–29godina åini (47,4%). Posmatrawem starosne strukture ukupno doseqenog stanov-ni!tva po petogodi!wim starosnim grupama, uoåava se da je broj doseqenih licanajizra"eniji u starosnoj grupi od 20 do 24 godine, posle kojih dolazi do bla"egopadawa broja doseqenih starosnih grupa.
Kada posmatramo doseqeno stanovni!tvo prema tipu migracije, odnosnoprema mestu odakle se lice doselilo, mo"e se videti da je tako%e najveãi brojlica u starosti 20–24 godine "ivota doseqeno sa prostora biv!ih republikaSFRJ i AP Kosova i Metohije, åemu je najverovatnije doprinela masovna migra-cija srpskog stanovni!tva u periodu 1991–2002. godina (Tabela 1.7.).
Tabela 1.7. Stanovni!tvo starosti 15–29 godina prema vremenu imestu doseqewa
Uku
pno
Iz Republike Srbije
Crn
ago
ra
Iz republika biv"eJugoslavije
Iz
drug
ihdr
#av
a
Nep
ozna
to
sveg
a
izdr
ugog
mes
ta
ist
eop
"t
ine iz deuge op"tine
BiH
Hrv
atsk
a
Mak
edon
ija
Slo
veni
ja
cent
raln
aS
rbia
Voj
vodi
ne
KiM
1991/02. 44106 18106 2932 12282 2071 821 1139 9141 14486 348 301 338 247
15–19 15110 5679 753 4056 633 237 321 3388 5338 129 112 66 77
20–24 15986 7155 1326 4721 786 322 444 3084 4876 104 87 147 89
25–29 13010 5272 853 3505 625 262 374 2669 4272 115 102 125 81
1996/02. 29656 23425 3881 15994 2854 696 1025 2197 2087 157 61 486 218
15–19 8241 6308 847 4463 690 208 309 684 706 43 23 106 62
20–24 10906 8858 1664 5811 1127 256 350 720 681 52 17 159 69
25–29 10509 8259 1270 5720 1037 232 366 793 700 62 21 221 87
18 Omladina Beograda
Najveãi udeo u doseqenom stanovni!tvu Beograda u periodu 1991–2002.godina, sa prostora EKS Jugoslavije ima stanovni!tvo starosti 15–29 godina izRepublike Hrvatske 16573 stanovnika (28,6%) i Republike Bosne i Hercegovine11338 – (15,4%).
Ako posmatramo doseqeno stanovni!tvo Beograda iz Centralne Srbije,Vojvodine i Kosova i Metohije za starosnu grupu 15–29 godina najveãi udeo imadoseqeno stanovni!tvo iz Centralne Srbije 28276 – (38,3%), odnosno Vojvodine4925 – (7,8%).
Tabela 1.8. Doseqeno stanovni!tvo starosti 15–29 godina pobeogradskim op!tinama (1991–2002. godina)
Ukupno doseqeno Ukupno doseqeno ustarosti (15–29) % (15–29)
Barajevo 13662 6772 49,6
Vo"dovac 74945 16326 22,5
Vraåar 28009 4891 17,4
Grocka 43869 16416 37,4
Zvezdara 66188 14719 22,3
Zemun 103702 32960 31,8
Lazarevac 28726 7305 25,4
Mladenovac 23517 5905 25,1
Novi Beograd 126914 27735 21,9
Obrenovac 37930 12273 32,4
Palilula 88823 26703 30,1
Rakovica 52716 10530 19,9
Savski Venac 22205 5523 24,9
Sopot 10067 3579 35,6
Stari grad 26910 5077 18,8
Åukarica 93601 27366 29,3
Prema popisnim podacima (1991–2002. godina), udeo doseqenog stanovni!-tva u starosti 15–29 godina po Beogradskim op!tinama bio je takav, da je najveãiprocenat doseqavawa mladog stanovni!tva imala op!tina Barajevo 49,6%, anajmawi op!tina Vo"dovac 17,4% (Tabela 1.8; Grafikon 1.5.).
Omladina Beograda 19
I posle 2000. godine, migracije u Beogradu imaju i daqe pozitivan migra-cioni saldo, ali se mora napomenuti da je iz Beograda devedesetih godina oti!lo(prema nekim procenama 161 000 mladog stanovni!tva) u druge delove sveta, kojenazivamo „ekonomske migracije”.
Period od 2000. godine karakteri!u migracije stanovni!tva sa teritori-je pokrajine Kosova i Metohije ka Beogradu, pri åemu se u popisu 2002. godinepopisalo oko 36 000 interno raseqenih lica. Ovaj kontingent stanovni!tva nijeu mnogome promenio starosni sasatav veã postojeãeg stanovni!tva Beograda,obzirom da se ovakvim vidom prinudnog kretawa stanovni!tva nije pomeralosamo mlado, veã i staro stanovni!tvo.
1991. godine, Grad Beograd je imao 1602 226 stalnog stanovni!tva, odåega 826 316 åinilo je migrantsko stanovni!tvo, odnosno (51,6%).2002. godine, Grad Beograd je imao 1 576 124 stalnog stanovni!tva,odnosno 1 632 000 ukupno stanovnika, od åega 841 784 åinilo je migra-ntsko stanovni!tvo, a udeo populacije u starosti 15–29 godina u uku-pnom migratornom stanovni!tvu åinilo je (48,8%).
Na osnovu svih relevantnih pokazateqa za period 1991–2002. godina, mo-"emo zakquåiti da se Grad Beograd od 1992. godine, po prvi put u drugoj polovini20. veka ne obnavqa prirodnim putem i da primarno mesto zauzima mehaniåkokretawe stanovni!tva, a mladi kao wegov glavni nosioc.
Navedene karakteristike potvr%uju i tezu da Grad Beograd ima najveãusnagu i potencijal da privuåe i zadr"i mlade iz svih delova zemqe.
20 Omladina Beograda
Grafikon 1.5. Procenat doseqenih starosti 15–29 godina u ukupnombroju doseqenog stanovni!tva po op!tinama, 1991–2002. godina
Omladina i brak
Omladina predstavqa buduãnost svakog dru!tva i ona je najisplativijadugoroåna investicija.
Adolescentski period je period uzrasta od 10 do 19 godina, dok se omladinagrupi!e u uzrast od 15 do 29 godina "ivota. Pojam omladina, opisuje fazu izme%udetiwstva i odraslog doba. Ovaj period je obele"en dubokim promenama koje seodnose na biolo!ki rast, seksualno, kognitivno, emotivno i psihosocijalnosazrevawe. Tokom tog razdobqa, od mladih se oåekuje da razviju ve!tine i sposob-nosti da bi mogli da preuzmu dru!tvene uloge u svim podruåjima qudskog delova-wa. Jednom reåju, to je period "ivota gde navike i naåin "ivota koji se stiåu umladosti dalekose"no utiåu na razvoj, zdravqe i celokupan "ivot odrasle osobe.Proces traje dok se ne postigne primeren stepen socijalne autonomije, odgovor-nosti i samostalnosti.
Specifiånost situacije u Srbiji, pa i samom glavnom gradu, kao !to susiroma!tvo u dru!tvu, nizak procenat zaposlenosti omladine i izazovi sa koji-ma se suoåavaju mladi qudi u procesu prelaska iz detiwstva u odraslo doba,zahtevaju fleksibilniji pristup. Zato je gorwa granica mladosti ba! 29. godina,sa punom sve!ãu da je u pitawu veoma heterogena populacija koju karakteri!urazliåiti razvojni ciqevi u razliåitim fazama mladosti.
Braåna struktura stanovni!tva spada u osnovne demografske pokazateqe,usled va"nosti koju ima za nivo ra%awa i obnavqawa stanovni!tva.
Braåna zajednica ima znaåajno mesto u razmatrawu osobenosti rodnihre"ima. Rodna perspektiva braåne strukture stanovni!tva Beograda, omoguãavapore%ewe stanovni!tva "enskog i mu!kog pola u pogledu odnosa prema braku alii sagledavawe razlika u pogledu braånog stawa kao bitnog dela braånog "ivota.Proces sklapawa braka bitno utiåe na braånu strukturu stanovni!tva. Braånastruktura je rezultat procesa sklapawa i razvoda brakova koji se odvijaju unutarodre%enog demografskog okvira. Istra"ivawima, moguãe je sagledati ekonom-ske, pravne, sociolo!ke, psiholo!ke i mnoge druge aspekte odnosa i pona!awamladih prema braku. Braånost populacije mladih ukazuje na wihov odnos premabraku, kao i na pozicije u pogledu realizacije uloga i potreba koje izlaze izsfere porodiånog "ivota.
Poåetkom 21. veka sa procesima globalizacije i privatizacije ali i pot-puno odbacivawe religijskih dogmi, dominira materijalistiåki, potro!aåki iindividualistiåki pogled i stil "ivota kod mladih, nastaju daqe krupne prome-ne u odnosu mu!karca i "ene i samom braku. Promene u ovim odnosima, razgradwai raspad patrijarhalne porodice koje su u drugoj polovini 20. veka pre!le umodel tzv. nukleusne porodice (roditeqi i sve mawi broj dece) do tzv. nepotpuneporodice koju åini samo jedan roditeq, najåe!ãe majka i jedno – najvi!e dvojedece, kriza braka i kontinuirano opadawe stope ra%awa kao i progresivniporast procenta starijih generacija u populaciji, otvorio je naj!iri spektarpitawa o buduãnosti braka.
U savremenom dru!tvu dolazi do stalnog porasta starosti sklapawa brakakod oba pola, buduãi da egzistencijalna samostalnost mu!karaca podrazumeva
Omladina Beograda 21
sve du"i proces !kolovawa, a potom i nala"ewa zaposlewa. Isti obrazac posta-je prihvaãen od "ena i to je neminovnost, jer obezbe%ewe materijalnih preduslo-va zasnivawu porodice sve vi!e podrazumeva zaposlenost "ene, odnosno dvojnostdohotka u porodici za veãinu socijalnih grupa. Nagla!eno jedinstvo relevan-tnih dru!tvenih i demografskih procesa se ispituju kori!ãewem popisnihpodataka, povezivawem broja lica koja su u!la u brak ili su se razvela, sakontingentom lica van braka, odnosno lica u braku.
Stope sklapawa braka razliåite su u toku "ivota i po polu. One su,posmatrajuãi omladinu, ni"e u starosti 15–19 godina, a maksimum dose"u u grupi25–29 godina kod oba pola. Ako posmatramo ove stope posle tridesete godine, onesu u porastu kod mu!karaca i to do 39. godine, a kod "ena znatno opadaju.
Analiza braånog stawa po starosnim grupama pru"a konkretniju slikupona!awa i odnosa prema braku. (Tabela 1.9.)
Tabela 1.9. Sklopqeni brakovi stanovni!tva starog od 15 do 29godina po polu
1981. 1991. 2002. 2003. 2004. 2005. 2006. 2007.
Grad Beograd
Starost mlado"ewe
Ukupno 15–29 7736 5224 4291 4405 4191 3958 4171 4336
15–19 godina 360 105 62 67 62 35 58 51
20–24 3600 2114 1225 1121 1091 906 992 921
25–29 3776 3005 3004 3217 3038 3017 3121 3364
Starost neveste
Ukupno 15–29 8749 6644 6109 6131 6016 5711 6018 6155
15–19 2371 1058 448 408 429 310 339 334
20–24 3910 3080 2548 2444 2282 2051 2099 2110
25–29 2468 2506 3113 3279 3305 3350 3580 3711
Naseqe Beograd
Starost mlado"ewe
Ukupno 15–29 5405 3612 2915 2983 2773 2878 2823 2938
15–19 75 60 33 32 37 23 36 28
20–24 2362 1325 717 653 593 568 561 514
25–29 2968 2227 2165 2298 2143 2287 2226 2396
Starost neveste
Ukupno 15–29 6377 4700 4343 4291 4159 4286 4238 4338
15–19 1297 501 178 184 183 145 155 145
20–24 2976 2116 1675 1552 1413 1367 1263 1268
25–29 2104 2083 2490 2555 2563 2774 2820 2925
22 Omladina Beograda
Posmatrano od 1981. godine, jasno se uvi%a da je do!lo do pomerawa staros-ne granice pri sklapawu braka kako kod mu!ke, tako i kod "enske populacije.
Iz tabele sklopqenih brakova stanovni!tva starog 15– 29 godina po polu,uoåava se da je u Beogradu verovatnoãa ulaska u brak za mu!karce niska u grupi od15 do 19 godina, poveãava se sa staro!ãu i dosti"e svoj maksimum u starosti 25–29godina. Kada su u pitawu mu!karci starosti 25–29 godina koji ulaze brak, najveãibroj sklopqenih brakova je bio 1981. godine (3776), da bi on opadao u narednimgodinama (1991. god. – 3500 sklopqenih brakova; 2002. god. – 3004 sklopqenabraka). Veã od 2003. godine, on je porastao za 213 sklopqenih brakova kod mu!ka-raca ove starosne grupe. Od 2003. godine, broj blago opada do 2005, a od 2005.godine se ponovo uveãava. Broj sklopqenih brakova mu!karaca starih 25–29godina 2007. godine iznosio je 3364.
Osnovna pravilnost veze starosti i stupawa u brak ista je i kod "ena alise maksimalna verovatnoãa nalazi u starosti 20–24, !to je sluåaj u 1981. i 1991.godini. Od 2002. godine pa do 2007. godine, stawe se mewa. Najveãi broj sklopqe-nih brakova kod mladih "ena je upravo u starosnoj grupi 25–29 godina. Sliånasituacija je i kada se posmatra naseqe Beograd.
Tendencija braånih varijabli koje se u Beogradu kreãu ka savremenommodelu u kojem je brak mawe univerzalan, stupawe u brak u kasnijem dobu "ivota,åe!ãi razvodi, ponovo zasnivawe braåne zajednice re%e i sve kraãeg trajawa, aalternativne forme zajednice mu!karca i "ene sve brojnije, ipak su izra"enijeu u"em gradskom podruåju.
U odnosu na popis 1981. godine, porastao je udeo svih kategorija lica vanbraka. Sliåne promene su se desile i kod stanovni!tva naseqa Beograd. U svimposmatranim godinama, rasprostrawenost braka u nasequ Beograd je mawa uodnosu na åitavo podruåje Grada, !to je posledica razliåitih modela pona!awavezanih za brak.
Tabela 1.10. Stalno stanovni!tvo starosti 15–29 godina premabraånom stawu, polu i starosti (u %), 2002. godine
Braåno stawe
neuda-ta
neo#e-wen udata o#ewen udovica udovac razve-
denarazve-
den
nepoz-nato#ene
nepoz-natomu"-karci
Ukupno 75,72 86,94 22,64 12,19 0,19 0,02 1,08 0,35 0,37 0,50
15–19 29,32 31,27 0,75 0,26 0,01 0,00 0,03 0,01 0,22 0,31
20–24 27,96 32,40 6,00 2,09 0,03 0,00 0,21 0,04 0,08 0,11
25–29 18,44 23,27 15,88 9,84 0,15 0,02 0,84 0,30 0,07 0,08
Prema podacima iz 2002. godine na teritoriji Beograda, unutar dela sta-novni!tva starijeg od 15 godina, 56,9 % lica su bila u braku, oko jedne åetvrtinewih nikada nije stupilo u brak, dok svaki deseti stanovnik bila je udovica iliudovac. Svaki dvadeseti je bio razveden. U odnosu na ranije popise stanovni!tva,porastao je udeo lica van braka. Vi!e od polovine neudatih i neo"ewenih, mla%e
Omladina Beograda 23
je od 25 godina u Beogradu u 2002. godini. Bitno je pomenuti to, da razlike postojeizme%u samih polova u mladom stanovni!tvu u pogledu wihove zastupqenosti.Treba pomenuti da je me%u "enskom populacijom mawi udeo lica koja jo! nisusklopila brak u starosti od 20 do 29 godina, nego !to je sluåaj kod mu!karaca. Ugrupi mladih starih 20–29 godina, veãi je udeo neo"ewenih nego neudatih. Jedinoje veãi udeo neudatih u starosnoj grupi 15–19 godina, nego neo"ewenih u tojstarosnoj grupi. Najizra"enija rodna razlika jeste u udelu lica starosne grupe20–24 godina, koja su u braku. Udeo udatih "ena je skoro trostruko veãi u odnosu naudeo o"ewenih me%u mu!karcima ove starosti. Treba reãi i da su "ene åe!ãeudovice, nego mu!karci. Tako%e su "ene åe!ãe razvedene, nego mu!karci. Ono!to je najbitnije pomenuti jeste to da je neujednaåenost braåne strukture izme%umu!karaca i "ena uslovqena razliåitim nivoom smrtnosti ali i razliåitimpona!awem, shvatawima i odnosom prema samom braku (Tabela 1.10: Grafikon1.6.).
Posledwih godina, procesi deinstitucionalizacije braka su nastavqeni.Ne samo kao rezultat pritiska civilizacijskih faktora razliåite vrste kao!to su emancipacija, individualizam ili veliki broj !irokih opcija, veã iusled rasprostrawenih prepreka koje su karakterisale posledwu deceniju pro!-log i prve godine 21. veka. To potvr%uju popisni podaci o rasprostrawenosticelibata u Beogradu u 2002. godini.
24 Omladina Beograda
Grafikon 1.6. Braåni status "ena i mi!karaca starosti 15–29godina (u %), 2002. godine
Tabela 1.11. Razvedena lica prema starosti i polu, 1991. i 2002.godina
Broj razvedenih lica Procenat razvedenih lica
1991. 2002. 1991. 2002.
razvedene razvedeni razvedene razvedeni razvedene razvedeni razvedene razvedeni
Ukupno 615 408 612 347 100,0 100,0 100,0 100,0
15–19 43 5 4 - 7,0 1,2 0,6 -
20–24 208 108 190 70 33,8 26,5 31,0 20,2
25–29 364 295 418 277 59,2 72,3 68,3 79,8
Broj razvedenih lica zavisi od procesa razvoda brakova ali i od ponovnogsklapawa braka veã razvedenih. Wihov udeo u braånoj strukturi mladog stanov-ni!tva Beograda, ima tendenciju rasta u periodu od 1981. do 2002. godine ustarosnoj grupi od 25 do 29 godina, kod oba pola. Kod starosne kategorije od 20 do24 godina smawen je broj razvedenih brakova kroz godine, a razlog tome je svakakosmawen procenat ove starosne grupe kod samih sklopqenih brakova ali i vi!istandard i uslovi "ivota i rada, koji su preduslov stabilnosti braåne zajednice.Udeli razvedenih veãi su kod "enskog mladog stanovni!tva (Tabela 1.11.).
Bitno je pomenuti da je braåna struktura mladog kao i celokupnog stanov-ni!tva pod uticajem razlika koje postoje u pogledu drugih struktura pogotovoekonomske, ali i pripadnosti gradskim odnosno seoskim naseqima.
Omladina i reprodukcija
Podruåje grada Beograda se ne obnavqa prirodnim putem od 1992. godine,usled niskog stepena ra%awa. Prema pokazateqima popisa iz 1991. godine, udeo"ena u fertilnom dobu u ukupnom stanovni!tvu Beograda je pribli"an vrednos-ti koja je registrovana na podruåju Srbije (24,0%) i centralne Srbije (24,2%).Ako posmatramo smawewe uåe!ãa fertilnog kontingenta u odnosu na stanov-ni!tvo Srbije u celini, u Beogradu se ovaj proces fertilnog starewa znatnobr"e odvija. U periodu od 1991. do 2002. godine, stopa ukupnog fertiliteta uBeogradu opala je sa 1,6 na 1,3 deteta po "eni. Kao glavna posledica javqa se i jo!izra"eniji pad uåe!ãe "ena u optimalnom reproduktivnom dobu starosti 20–34godine (Tabela 1.12.).
Tabela 1.12. #ivoro$eni prema starosti majke (grad Beograd)
1981. 1991. 2002. 2006. 2007.
Ukupno 21345 16942 16342 15802 15887
Od toga:
15–19 1513 1178 739 614 574
20–24 6882 4862 3647 2946 2817
25–29 7811 5635 5734 5283 5353
% 75,9 68,9 61,9 56,0 55,0
Omladina Beograda 25
Tabela 1.13. #ivoro$eni prema starosti majke (naseqe Beograd)
1981. 1991. 2002. 2006. 2007.
Ukupno 15544 11795 12173 11650 11593
Od toga:
15–19 756 525 403 339 312
20–24 4413 2859 2285 1740 1601
25–29 6084 4158 4343 3852 3863
% 72,3 63,9 57,7 50,9 49,8
Podaci popisa stanovni!tva 1991. i 2002. godine pokazuju da (96,4%) "enastarosti 15–19 godina nije rodila ni jedno dete. "ena koje nisu ra%ale u starosti20–24 godine u istom periodu bilo je (74,4 %), dok se kod "ena starosti 15–29godina koje nisu ra%ale wihov broj smawio na (42,2%), !to znaåi da se sve starijestanovni!tvo odluåuje za ra%awe prvog deteta.
Neuåestvovawe "ena u reprodukciji stanovni!tva razliåita je po pod-ruåjima grada Beograda. U periodu 1991–2002. godina me%u svim starosnim grupa-ma "ena, neuåestvovawe u reprodukciji znaåajno je veãa u op!tinama naseqaBeograd u odnosu na op!tine !ire teritorije grada.
Posmatrajuãi "ene koje se nalaze u reproduktivnom periodu, a nisu nikadara%ale sa poveãawem wihovih godina starosti sve veãi broj wih uåestvuje ureprodukciji, s tim !to se uoåava razlika izme%u "ena sa teritorije gradskihop!tina Beograda (naseqa Beograda) i op!tina !ireg podruåja grada (Tabela1.14.).
26 Omladina Beograda
Grafikon 1.7. #ivoro$eni prema starosti majke od 15–29 godina(grad Beograd, 1981–2007.)
Tabela 1.14. Procenat "ena koje nisu uåestvovale u reprodukciji postarosti
Naseqe Beograd Ostala naseqa
% %
20–24 80,7 20–24 55,6
25–29 49,2 25–29 23,1
Posmatrajuãi podatke o "ivoro%enima po starosti majke (Tabela 1.12,)mo"e se zakquåiti da se broj "ivoro%ene dece kod mladih majki starosti 15–19godina u desetogodi!wim intervalima smawuje. U odnosu na 1981. godinu, broj"ivoro%ene dece u Beogradu od majki starosti izme%u 15 i 29 godina iznosio je16206 – (75,9 %), da bi 10 godina kasnije – 1991. godine iznosio 11675 – (68,9%), !topredstavqa pad za 4531 "ivoro%eno dete. Taj broj 2001. godine je iznosio 10120 –(61,9%) "ivoro%ene dece. Ako uporedimo 2001. godinu sa podacima 1981. godine,videãemo da se u Beogradu desio pad za 6086 "ivoro%ene dece, a u odnosu na 1991.godinu za 1555 "ivoro%enih. Identiåna je situacija kada se posmatraju podaci zanaseqe Beograd. (Tabela 1.13.)
Radi sagledavawa problema nedovoqnog ra%awa u Beogradu u celini, neop-hodno je uzeti faktore (obrazovawe, nacionalni sastav, religija) i sagledati sveukupnu aktivnost "enskog stanovni!tva.
Na osnovu svih relevantnih pokazateqa (1981, 1991 i 2002. godine), mo"emozakquåiti da je kod "ena u Beogradu do!lo do promene sistema vrednosti, pos-tavqa se veãi broj ciqeva i drugih åinilaca koji na direktan i indirektan naåinutiåu na nivo ra%awa. Zbog toga je nerealno oåekivati da u buduãnosti mo"e dado%e do porasta ra%awa (do granice proste reprodukcije), bez pravih mera soci-jalne i populacione politike koje treba da budu usmerene ka svima, a naroåitoaktivnim "enama sa glavnim ciqem da im se omoguãi da u isto vreme rade i brinuo potomstvu.
Omladina i mortalitet
Od 1992. godine stopa mortaliteta stanovni!tva Beograda prelazi 10promila, a broj umrlih veãi je od 16000 lica, sa tendencijom daqeg poveãawa.Poåetkom 21. veka negativne tendencije su nastavqene. Prema podacima za 2002.godinu u Beogradu je umrlo 19621 lice, a op!ta stopa mortaliteta iznosila je 11,9promila.
Analiza stope mortaliteta po starosti pokazuje da smrtnost dece i omla-dine opada (Tabela 1.15.), dok se kod starijeg sredoveånog i starog stanovni!tvauoåava tendencija porasta smrtnosti.
Smrtnost omladine je kod starosnih grupa 15–19 i 20–25 godina smawena za20%. Posmatrano po polu, smrtnost "enskog stanovni!tva je ni"a nego kodmu!kog, a sa poveãawem starosti ta razlika je izra"enija.
Najåe!ãi uzroci smrtnosti omladine su povrede, trovawa i posledicedelovawa spoqnih faktora.
Omladina Beograda 27
Tabela 1.15. Stope mortaliteta po starosti
1991 2002.
ukupno mu"ko #ensko ukupno mu"ko #ensko
10–14 0,27 0,26 0,28 0,21 0,20 0,22
15–19 0,70 1,1 0,28 0,37 0,48 0,26
20–24 1,35 2,13 0,57 0,6 0,92 0,27
25–29 1,25 1,88 0,65 0,99 1,45 0,55
28 Omladina Beograda
Grafikon 1.8. Mortalitet po starosnim grupama izra"en uprocentima, popis 2002.
Omladina Beograda je sve !kolovanija. U posledwih 50 godina proporcijelica koja su bez osnovnog obrazovawa (kao i nepismeni) smawuje se, a udeli licasa sredwim, vi!im i visokim obrazovawem se poveãavaju. Ti trendovi su osnovnakarakteristika mla%e populacije i prisutni su u celoj zemqi, ali se oni ispoqa-vaju u znatno veãoj meri u Beogradu gde je veãa koncentracija !kola i gde gotovosvi mladi zavr!avaju osnovnu !kolu (!to je i zakonska obaveza), a veãina isredwe obrazovawe. Pored navedenog, u Beogradu i profesionalni sastav stanov-ni!tva zahteva obrazovnu strukturu koja se odlikuje vi!im stepenom obrazova-nosti (struånosti) nego na ostalim podruåjima zemqe.
Pismenost i obrazovna struktura
Rezultati popisa 2002. godine pokazuju da je nastavqena tendencija smawi-vawa broja i udela nepismenog u ukupnom stanovni!tvu, zabele"ena u svim redov-nim popisima stanovni!tva posledwih 50 godina. Ukupan broj nepismenih sta-novnika Beograda u 2002. godini (starijih od 10 godina) iznosilo je 19204, !toåini 1,3% ukupnog stanovni!tva (Tabela 2.1.). U pore%ewu sa podacima prethod-nog popisa iz 1991. godine, udeo nepismenih smawen je skoro na polovinu, a uodnosu na popis iz 1981. godine skoro na treãinu (Grafikon 2.1.). Veãe smawewezastupqenosti nepismenih postignuto je me%u stanovni!tvom mu!kog pola. U1981. godine procentno uåe!ãe nepismenih mu!karaca bilo je 1,4%, !to je tri ipo puta vi!e nego 2002. godine kada je iznosilo 0,4%. Uåe!ãe nepismenih "ena od6,7% u 1981. bilo je vi!e od tri puta veãe nego 2002. godine, kada je iznosilo 2,2%.Isto tako, procenti nepismenih su razliåiti, kada se analizira stanovni!tvonaseqa Beograd i stanovni!tvo preostalih naseqa na podruåju Grada. Naime, unasequ Beograd udeo nepismenih je 0,8%, dok je u naseqima van u"eg gradskogpodruåja, i pored intenzivnog smawewa u prethodne dve decenije, jo! uvek rela-tivno visok i iznosi 2,8%. Pomenuta razlika je u znatnoj meri zbog veãe nepisme-nosti seoskog u odnosu na gradsko stanovni!tvo.
Posmatrano po polu, nepismenost "enskog stanovni!tva Beograda znatnoje vi!e izra"ena. Zastupqenost nepismenih "ena je u svim prethodnim popisima,kako u nasequ Beograd tako i u ostalim naseqima podruåja grada znatno veãa.Uoåava se i tendencija poveãawa relativnih razlika. Dok je prema popisu iz1981. godine me%u nepismenima u Beogradu bilo 4,8 puta vi!e "ena nego mu!kara-ca, u 2002. godine ih je 5,5 puta vi!e.
Omladina Beograda 29
OMLADINA U OBRAZOVNOM SISTEMU
Tabela 2.1. Nepismeno stanovni!tvo staro 10 i vi!e godina popolu, 1981–2002.
Grad Beograd Naseqe Beograd Naseqa van UGP
1981. 1991. 2002. 1981. 1991. 2002. 1981. 1991. 2002.
Svega 52448 32648 19204 21027 13013 7906 31421 19635 11298
Mu!ki 8799 4786 2834 3467 1889 1321 5332 2897 1513
#enski 43649 27862 16370 17560 11124 6585 26089 16738 9785
Udeo u ukupnom stanovni"tvu, %
Svega 4,2 2,3 1,3 2,2 1,2 0,8 9,7 5,2 2,8
Mu!ki 1,4 0,7 0,4 0,8 0,4 0,3 3,3 1,5 0,7
#enski 6,7 3,8 2,2 3,6 2 1,2 16,2 8,8 4,7
Analizirani podaci u posledwa tri popisa stanovni!tva ukazuju da jenepismenost prisutna kod svih starosnih kategorija , a posebno je prisutna kodnajstarijih generacija !to prvenstveno ukazuje na razlike u socio-ekonomskimuslovima u kojima se odvijalo !kolovawe, jo! uvek prisutnim razlikama vezanimza polo"aj "ena, ali i du"im "ivotnim vekom "ena i wihovom brojåanom domi-nacijom u starijim uzrastima u kojima je nepismenost "ena i najizra"enija.
30 Omladina Beograda
Grafikon 2.1. Nepismeno stanovni!tvo Beograda staro 10 i vi!egodina, 1981–2002
Od ukupnog broja nepismenih (19204) koji su registrovani na teritorijigrada Beograda u popisu 2002. godine, vi!e od 3/4 (75,2% ili 14435) su lica starijaod 60 godina, dok je nepismenih stanovnika Beograda u starosti 15–29 (omladine)u pomenutom popisu, registrovano 1955 (10,2%).
Tabela 2.2. Nepismeno stanovni!tvo staro 15–29 godina po polu,popis 2002.
Grad Beograd Naseqe Beograd Naseqa van UGP
svega mu"ko #ensko svega mu"ko #ensko svega mu"ko #ensko
15–19 559 261 298 353 158 195 206 103 103
20–24 494 216 278 316 142 174 178 74 104
25–29 390 168 222 234 100 134 156 68 88
Udeo u ukupnom stanovni"tvu, %
Ukupno 1,3 0,4 2,2 0,8 0,3 1,2 2,8 0,7 4,7
15–19 0,5 0,5 0,6 0,5 0,4 0,6 0,6 0,6 0,7
20–24 0,4 0,4 0,5 0,4 0,4 0,4 0,5 0,4 0,6
25–29 0,3 0,3 0,4 0,3 0,3 0,3 0,5 0,4 0,5
U svim starosnim grupama stope nepismenosti su veãe kod "enskog negokod mu!kog stanovni!tva. Kod lica mla%ih od 30 godina, odnosno kod petogodi!-wih starosnih grupa od 15–29 godina, one su neznatne, ali sa staro!ãu, razlike popolu se poveãavaju.
Mo"e se reãi da je dugo postojawe osmogodi!we !kolske obaveze dalodobre rezultate u suzbijawu nepismenosti kod stanovni!tva Beograda. To seposebno odnosi na kategoriju stanovni!tva mla%eg od 30 godina (omladine) åijije udeo u ukupno nepismenom stanovni!tvo veoma nizak. Razlike koje postoje popolu stanovni!tva mla%eg od 30 godina zanemarqive su, kao, i razlike izme%unaseqa Beograd i ostalih naseqa na podruåju Grada.
Promene u obrazovnom nivou stanovni!tva na podruåju Beograda veoma suintenzivne. Udeli bez !kolske spreme, zatim sa ni"im obrazovawem (1–3 razre-da, 4–7 razreda) u ukupnom stanovni!tvu iznad 15 godina starosti, su brzo smawe-ni. Dok je 1981. godine svaki åetvrti (25,7%) Beogra%anin bio bez osnovne !kole,dve decenije kasnije (2002) udeo lica bez osnovnog obrazovawa je sveden na 9,2%.Istovremeno poveãan je udeo lica sa zavr!enim sredwo!kolskim obrazovawem,vi!im i visokim obrazovawem (Tabela 2.3.).
Omladina Beograda 31
Tabela 2.3. Stanovni!tvo staro 15 godina i vi!e po !kolskojspremi, 1981–2002.
Grad Beograd Naseqe Beograd Naseqa van UGP
1981. 1991. 2002. 1981. 1991. 2002. 1981. 1991. 2002.
Ukupno 1173016 1316033 1347199 875837 969560 965826 297179 346473 381373
Bez !kolskespreme 77031 62493 37744 36126 31836 19410 40905 30657 18334
1–3 razredaosnovne 20073 15067 9800 8704 6339 3899 11369 8728 5901
4–7 razredaosnovne 203905 125292 77525 118980 62781 33211 84925 62511 44314
Osnovnoobrazovawe 235318 292848 251476 163860 193470 152169 71458 99378 99307
Sredweobrazovawe 463458 571216 668927 385637 450924 489579 77821 120292 179348
Vi!e !kole 52227 79383 91194 47015 69397 77069 5212 9986 14125
Fakultet 112315 154047 185417 107968 144455 172066 4347 9592 13351
Nepoznato 8689 15637 25116 7547 10358 18423 1142 5279 6691
Struktura u procentima
Ukupno 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0 100,0
Bez !kolskespreme 6,6 4,7 2,8 4,1 3,3 2,1 13,8 8,8 4,8
1–3 razredaosnovne 1,7 1,1 0,7 1 0,7 0,4 3,8 2,5 1,5
4–7 razredaosnovne 17,4 9,5 5,7 13,6 6,5 3,4 28,6 18 11,6
Osnovnoobrazovawe 20,1 22,3 18,7 18,7 20 15,7 24 28 26,1
Sredweobrazovawe 39,5 43,4 49,6 44 46,5 50,7 26,2 34,7 47,1
Vi!e !kole 4,5 6,1 6,8 5,4 7,2 8 1,8 2,9 3,7
Fakultet 9,6 11,7 13,8 12,3 14,9 17,8 1,5 2,8 3,5
Nepoznato 0,7 1,2 1,9 0,9 1,1 1,9 0,4 1,5 1,7
Po popisu 2002. godine gotovo svaki drugi ( 49,6%) stanovnik Beograda imazavr!enu sredwu !kolu, a svaki peti (20,6%) vi!u !kolu ili fakultet, !to jeznatno povoqnija struktura u odnosu na 1981. godini u kojoj je taj udeo iznosio39,5%, odnosno 14,1% (Grafikon 2.2.).
32 Omladina Beograda
Nivo !kolskog obrazovawa je razliåit u zavisnosti od starosti, !to jeuslovqeno pozitivnim promenama u obrazovnom sistemu, sve veãim !kolovawemmladih i poveãavawem broja lica koja zavr!avaju vi!e nivoe !kolovawa. Bezobzira o kom nivou !kolovawa se radi, kod starijeg sredoveånog i starog stanov-ni!tva udeli lica sa odre%enom !kolskom spremom se sni"avaju sa staro!ãu.
U najmla%oj starosnoj grupi omladine (15–19 godina), vi!e od 2/3 osoba(71,2%) ima zavr!enu osnovnu !kolu. Svaka peta osoba (20,4%) je sa sredwimobrazovawem. Treba imati u vidu da je relativno visoko (6,0%) uåe!ãe lica bez!kole i sa nepotpunom osnovnom !kolom uslovqeno metodolo!kim razlozima.Naime lica starija od 15 godina, koja jo! uvek poha%aju osnovnu !kolu, svrstanasu u tu grupu (ukupno 4420 ili 4,4% od ukupne populacije te starosti). Procentnazastupqenost osoba bez !kole je u starosnoj grupi 15–19 godina veãa nago unarednim uzrastima. U starosnoj grupi omladine 20–24 godine, najbrojniji je udeoosoba sa sredwim obrazovawem (86,5%), zatim slede udeli osoba sa osnovnimobrazovawem (8,3%), a zatim osoba sa vi!im i visokim obrazovawem (3,6%).Najmawe je procentno uåe!ãe osoba bez !kole, oko 1,6%. Kao i u prethodnoj, i ustarosnoj grupi 25–29 godina veãa je procentna zastupqenost osoba sa sredwim(71,2%), zatim sa vi!im i visokom obrazovawem (18,7%), dok je znatno mawi udeolica sa osnovnim (9,0%) i lica bez !kole (1,2%), !to se i moglo oåekivati sobzirom na znaåajan obuhvat omladine vi!im nivoom obrazovawa. Sliåna jesituacija i u obrazovnoj strukturi omladine u nasequ Beograd, odnosno na pod-ruåju ostalog podruåja Grada posmatranih starosnih kohorti (Tabela 2.4.).
Omladina Beograda 33
Grafikon 2.2. Stanovni!tvo Beograda staro 15 i vi!e godina po!kolskoj spremi, popis 2002.
Tabela 2.4. Stanovni!tvo starije od 15–29 godina, po !kolskojspremi, popis 2002.
Ukupno Bez "kole i nepotpunoosnovno obrazovawe
Osnovnoobrazovawe
Sredweobrazovawe
Vi"e i visokoobrazovawe
Grad Beograd
15–19 101414 6,0 71,2 20,4 0,0
20–24 112432 1,6 8,3 86,5 3,6
25–29 112380 1,2 9,0 71,0 18,7
NaseqeBeograd
15–19 69453 5,6 72,1 19,9 0,0
20–24 79337 1,4 6,2 88,3 4,1
25–29 70071 1,0 6,1 69,9 22,9
Naseqa vanUGP
15–19 31961 6,8 69,4 21,4 0,0
20–24 33095 2,0 13,4 82,2 2,2
25–29 32309 1,7 16,1 73,8 8,3
Omladina Beograda u obrazovnom sistemu
Ako omladinu Beograda oznaåimo kao kategoriju stanovni!tva Grada sta-rosti od 15 do 29 godina (uslovna podela) u obrazovnom sistemu je to sredwe, vi!ei visoko obrazovawe. U pojedinim sluåajevima radi se i o osnovnom obrazovawu u!kolama za obrazovawe odraslih u kojima se omoguãava licima starijim od 15godina da steknu osnovno obrazovawe, dok sredwe obrazovawe ta lica stiåu kaovanredni uåenici u sredwim !kolama. U redovnim sredwim !kolama od !kolske1987/88 uåenici se obrazuju za odgovarajuãu struku, a od !kolske 1990/91 godinesredwe obrazovawe se realizuje po podruåjima rada i u okviru wih po obrazovnimprofilima (zanimawima). Specijalno sredwe obrazovawe je obrazovawe omladi-ne sa smetwama u psihiåkom ili fiziåkom razvoju. Nastavni plan i program ovih!kola u skladu je sa planom i programom odgovarajuãe sredwe !kole, prilago%enstepenu smetwama uåenika. Vi!e i visoko obrazovawe obuhvata vi!e !kole,fakultete i umetniåke akademije.
Mada je obrazovni sistem u Srbiji, pa samim tim u Beogradu, do"iveo uposledwe dve-tri decenije znaåajne izmene, osnovni parametri koji karakteri!uobrazovni sistem Beograda jesu: broj !kolskih ustanova (ustanove svih nivoaobrazovawa), broj nastavnog kadra, kao i broj uåenika i studenata.
Sredwe obrazovawe
Sistem sredweg obrazovawa u Beogradu, po svojim osnovnim parametrimastabilan je sistem koji je koncipiran tako da prihvata celokupan korpus osnovno
34 Omladina Beograda
!kolske populacije Beograda. Veãina svr!enih uåenika osnovnih !kola iz Beo-grada i nastavqa obrazovawe na sredwo!kolskom nivou. U !kolama sredwegnivoa obrazovawa u Beogradu upisuju se i uåenici koji su osnovno obrazovawestekli u !kolama van podruåja Grada. Na to ukazuje ukupan broj upisanih uåenikau prve godine sredwih !kola.
Prema posledwim podacima (poåetak !kolske 2007/2008), u Beogradu po-stoje 95 sredwe !kole (od toga 13 privatnih) i 5 specijalnih. U odnosu na !kolsku1990/1991. godinu, ukupan broj sredwih !kola je poveãan i to, pre svega, kaorezultat otvarawa sve veãeg broja privatnih !kola (broj redovnih dr"avnihsredwih !kola je konstanta u posledwih desetak godina). Istovremeno brojuåenika u sredwim !kolama, u posmatranom vremenskom intervalu, smawen je (Ta-bela 2.5.). Smawewe broja uåenika direktna je posledica negativnih demograf-skih trendova u jednom du"em vremenskom periodu, a pogotovo posledwih deceni-ja pro!log veka. Smawewe broja ra%awa su od 1992 godine dovela i do negativnogprirodnog prira!taja (veãi broj umrlih od broja "ivoro%enih), odnosno smawe-wa starosne kohorte do 14 godina starosti. Poveãawe broja odeqewa, kao i brojanastavnog kadra (broj nastavnika), rezultat je promene nastavnih planova i pro-grama, odnosno uvo%ewa novih zanimawa (obrazovnih profila) koja su u skladu sadru!tvenim i ekonomskim promenama i potrebama dru!tva u tranziciji (novestruke, zanimawa, i sliåno). Potrebe za novim strukama i zanimawima kao itransformacija postojeãih obrazovnih profila, neminovno ãe, u bli"oj budu-ãnosti, dovesti i do sve veãeg nivoa obrazovawa i struånosti mla%eg stanovni!-tva Beograda, odnosno omladine.
Tabela 2.5. Redovne sredwe !kole, uåenici i nastavnici
Poåetak "kolske godine
broj "kola broj odeqewabroj uåenika
nastavnicisvega uåenicw
Grad Beograd
1990/1991. 77 2113 70227 34861 5136
2000/2001. 82 2392 79613 39761 5725
2004/2005. 87 2465 70623 35098 6205
2005/2006. 91 2486 69125 34293 6442
2006/2007. 92 2486 68040 33489 6418
2007/2008. 95 2485 67177 33185 6573
NaseqeBeograd
1990/1991. 65 1862 62184 30867 4566
2000/2001. 68 2090 70094 34998 5073
2004/2005. 76 2151 61712 30577 5510
2005/2006. 80 2173 60547 29937 5756
2006/2007 81 2179 59584 29234 5722
2007/2008. 83 2180 58864 28918 5854
Omladina Beograda 35
Tabela 2.5. Redovne sredwe !kole, uåenici i nastavnici nastavak
Poåetak "kolske godine 2007/2008.
broj "kola broj odeqewabroj uåenika
nastavnicisvega uåenicw
Barajevo 1 28 782 511 61
Vo"dovac 8 201 5635 3833 478
Vraåar 7 168 4858 2058 599
Grocka 1 36 1003 627 72
Zvezdara 9 288 8005 4097 696
Zemun 9 254 7127 3319 701
Lazarevac 3 63 1760 818 163
Mladenovac 2 65 1779 711 154
Novi Beograd 6 189 5329 2596 428
Obrenovac 3 81 2194 1065 192
Palilula 6 180 4734 1636 419
Rakovica 6 113 3186 1384 346
Savski Venac 11 262 6842 4173 704
Sopot 2 32 795 535 77
Stari Grad 13 362 9412 3978 1020
Suråin - - - - -
Åukarica 8 163 3736 1844 463
Obzirom da je naseqe Beograd staro-centralno jezgro grada, u wemu je,skoncentrisan i najveãi broj sredwih !kola. U 83 sredwe !kole u 2180 odeqewanalazi se gotovo 59 hiqada uåenika, !to je 87,6% ukupnog broja. Ako bi se vr!ilaanaliza ustanova sredweg obrazovnih po op!tinama, najveãi broj sredwih !kolanalazi se u op!tinama Stari Grad (13 !kola) i Savski Venac (11 !kola). Utakozvanim prigradskim op!tinama nalaze se 12 sredwih !kola i to iskquåivo uop!tinskim sedi!tima tih op!tina. Jedina op!tina bez sredwe !kole je op-!tina Suråin.
Analizirajuãi poåetak !kolske 2007/2008. mo"e se konstatovati da senajveãi broj uåenika (19009 ili 28,3%) opredequje za gimnaziju, zatim za ekonomi-ju i administraciju (7514 ili 11,2%), elektroniku (4329 ili 10,9%), ma!instvo(6685 ili 9,9%), itd. (Tabela 2.6.). Najslabiju popuwenost imaju podruåja rada ukojima su zarade niske, smawene potrebe na tr"i!tu rada ili se radi o veãinizanimawa u trogodi!wem trajawu koja nisu atraktivna (!umarstvo i obradadrveta, rudarstvo i metalurgija, tekstil, ko"arstvo, itd). Najveãi broj uåenikaupisuje se u !kole sa åetvorogodi!wim trajawem (uglavnom vi!e od 4/5), dok je,znatno mawi broj uåenika zainteresovan za zanimawa za koje je potrebno trogo-di!we !kolovawe. U kategoriji sredweg struånog obrazovawa u trogodi!wemtrajawu najpopularniji su profili u uslu"nim delatnostima (liåne usluge: fri-
36 Omladina Beograda
zer, manikir, i druge.), trgovini, ugostiteqstvu i saobraãaju. Uop!te reåeno usada!wim uslovima izbor obrazovnog profila uglavnom je uslovqen sledeãimrazlozima: atraktivno!ãu zanimawa, ekonomskim i statusnim razlozima, tradi-cijom, vezano!ãu za mesto stalnog boravka, a po svemu sudeãi najmawe potrebamatr"i!ta rada.
Tabela 2.6. Uåenici po podruåjima rada – poåetak !kolske2007/2008. godine
Ukupno Prvagodina
Drugagodina
Treãagodina
Åetvrtagodina
1990/1991.
2000/2001. 79613 22121 21142 21234 15116
2005/2006. 69125 19300 18189 17971 13665
2006/2007. 68040 19336 17884 17329 13491
2007/2008. 67177 18915 17839 16994 13429
Gimnazija 19009 4889 4806 4705 4609
Poqoprivreda, proizvodwa iprerada hrane 2390 788 659 641 302
$umarstvo i obrada drveta 704 229 208 171 96
Geologija, rudarstvo imetalurgija 556 201 180 116 59
Ma!instvo i obrada materijala 6685 19247 1859 1724 1178
Elektrotehnika 7329 2218 2007 1843 1261
Hemija, nemetali i grafiåari 1846 559 501 464 322
Tekstil i ko"arstvo 1263 408 373 334 148
Geodezija i gra%evinarstvo 3076 869 819 784 604
Saobraãaj 3191 1064 838 810 479
Trgovina, ugostiteqstvo iturizam 4210 1179 1190 1126 715
Ekonomija, pravo iadministracija 7514 1894 1949 1876 1795
Prirodno-matematisko 249 60 53 56 80
Kultura, umetnost i javnoinformisawe 2055 591 519 492 453
Zdravstvo i socijalna za!tita 5627 1527 1403 1396 1301
Ostalo (liåne usluge) 1473 515 475 456 27
Struktura ukupnog broja uåenika po polu je gotovo ujednaåena (50,6% uåe-nica prema 49,4% uåenika na poåetku !kolske 2007/2008), !to nije sluåaj kodstruka. Ako posmatramo uåenike 3. i 4. razreda po podruåjima rada na kraju!kolske 2006/2007. godine izrazito nisko uåe!ãe uåenica je u elektrotehnici
Omladina Beograda 37
(6,9%), ma!instvu i obradi metala (20,7%), geodeziji i gra%evinarstvu (33,0%),saobraãaju (30,2%), itd. Visoko uåe!ãe je u takozvanim "enskim zanimawima:tekstil i ko"arstvo (88,5%), zdravstvo (80,7%), liånim uslugama (80,7%), ekono-miji i administraciji (71,0%), trgovini i ugostiteqstvu (61,1%), kulturi i jav-nom informisawu, itd. U ostalim podruåjima rada broj uåenika po polu je iligotovo izjednaåen ili sa ne!to veãim uåe!ãem uåenica.
Prolaznost uåenika u redovnom sredwem obrazovawu je velika (97,7%),odnosno relativno mali broj upisanih uåenika ne zavr!i sredwu !kolu. To jerezultat vi!e faktora, od smawewa broja uåenika po odeqewima i omoguãavawaboqe saradwe uåenika i nastavnog osobqa, struånog osposobqavawa nastavnogkadra kroz razne seminare, do primene savremene opreme u nastavi, !to je svaka-ko uticalo na postizawe boqih rezultata uåenika, odnosno smawivawa relativ-nog broja uåenika koji ne zavr!e redovnu sredwu !kolu.
Zakonom o sredwem obrazovawu omoguãeno je uåenicima da sredwe obrazo-vawe mogu da zavr!e i vanredno. Broj vanrednih uåenika, u posledwih 15-takgodina vi!e je nego udvostruåen. U !kolskoj 2006/2007 ukupan broj vanrednihuåenika 3. i 4. razreda iznosio je 2058. Posmatrano po podruåjima rada najveãibroj vanrednih uåenika je saobraãajne struke (717), zatim u trgovini i ugostiteq-stvu (338), ma!instvu i obradi metala (275), proizvodwi i preradi hrane (176) igimnaziji (113).
Specijalno sredwe obrazovawe
Kako je veã istaknuto uåenici sa smetwama u razvoju poha%aju specijalnesredwe !kole u kojima je nastavni plan i program prilago%en stepenu ometenos-ti uåenika i traju dve, tri ili åetiri godine, u skladu sa posebnim zakonom.Sistemom obrazovawa omladine sa smetwama u razvoju metodama vaspitno-obra-zovnog rada, a koji je prilago%en wihovoj ometenosti, omoguãava se ostvarivawewihovog prava na obrazovawe bez obzira na wihovu fiziåku ili mentalnu kon-stituciju.
Specijalne !kole i odeqewa (specijalna odeqewa pri redovnim sredwim!kolama) za omladinu sa posebnim potrebama, formirane su prema vrsti i stepe-nu razvojne te!koãe. Broj specijalnih !kola od 1990. godine do danas nije sebitno promenio-poveãao (Tabela 2.7.). Promenio se broj odeqewa u smislu wiho-vog poveãawa, kao i broj uåenika. $kolske 1900/1991. godine u åetiri specijalne!kole i u dve redovne koje imaju specijalna odeqewa (broj u zagradi), broj %akaiznosio je 715 u 73 odeqewa. Do 2007. godine broj %aka je varirao da bi !kolske2007/2008 iznosio 667 u 100 odeqewa.
Gotovo sve !kole ovog tipa obrazovawa omladine nalaze se na podruåjunaseqa Beograd, !to stvara problem licima sa posebnim potrebama koja "ive na!irem podruåju Grada. Taj problem je delimiåno re!en nabavkom specijalnihvozila za transport jednog broja tih lica.
38 Omladina Beograda
Tabela 2.7. Specijalne sredwe !kole, uåenici i nastavnici
Poåetak "kolske godine
broj "kola broj odeqewabroj uåenika
nastavnicisvega uåenicw
Grad Beograd
1990/1991. 4(2) 73 715 265 150
2000/2001. 5(2) 79 594 236 167
2004/2005. 5(2) 90 615 228 194
2005/2006. 5(2) 98 696 299 202
2006/2007. 5(2) 99 714 317 219
2007/2008. 5(2) 100 667 306 244
NaseqeBeograd
1990/1991. 4(1) 70 681 254 144
2000/2001. 5(1) 76 569 228 160
2004/2005. 4(1) 79 544 206 166
2005/2006. 4(1) 87 620 275 169
2006/2007 4(1) 88 627 283 184
2007/2008. 4(1) 88 589 275 207
Odnos uåenika po polu u ovim !kolama poåetkom !kolske 2007/2008. godi-ne sliåan je odnosu uåenika po polu u redovnim sredwim !kolama. Naime, tajodnos gotovo je ujednaåen (54,1% prema 45,9%).
Obrazovawe odraslih
U !kolama za obrazovawe odraslih omoguãeno je da licima starijim od 15godina "ivota, koja iz nekog razloga nisu pro!la kroz redovno osnovno obrazo-vawe, redovno poha%aju !kolu i da steknu osnovno obrazovawe. Sredwe obrazo-vawe odrasla lica stiåu kao vanredni uåenici u sredwim !kolama.
$kolske 2007/2008 godine broj osnovnih !kola za odrasle na teritorijiBeograda iznosio je åetiri, sa 1146 polaznika svrstanih u 63 odeqewa. Tokom2000-tih godina broj osnovnih !kola za odrasle se nije mewao, dok je broj polaz-nika varirao od 814 u !kolskoj 2000/2001. do 1240 u !kolskoj 2004/2005, kao i brojodeqewa. Me%utim, ako ove podatke uporedimo sa podacima za !kolsku 1980/1981.vidimo da je broj !kola znaåajno smawen (sa 15 !kolske 1980/1981. na 4 u !kolskoj2007/2008) kao i broj polaznika (sa 8662 na 1146). Smawewe broja polaznika s jednestrane, rezultat je potpunijeg obuhvata dece redovnim osnovnim obrazovawem, a sdruge da je sve mawe lica sa nepotpunom osnovnom !kolom, !to potvr%uje konsta-taciju da je nepismenost, a pogotovo nepismenost omladinske populacije Beogra-da, gotovo iskorewena.
Omladina Beograda 39
Brojna istra"ivawa vr!ena me%u omladinom sa nepotpunom osnovnom!kolom u posledwe dve decenije, pokazala su, da u pogledu polne strukture kodlica sa nepotpunom osnovnom !kolom (ili bez !kole), preovla%uje "enska popu-lacija. Me%utim, me%u polaznicima !kole za odrasla lica, veãi je udeo mu!kepopulacije. To ukazuje da obuhvat nije potpun, pogotovo lica romske nacional-nosti me%u kojima su ta istra"ivawa i sprovo%ena.
Vi!e i visoko obrazovawe
Na fakultetima i vi!im !kolama u Beogradu, prema podacima za !kolsku2006/2007. godinu studira ne!to vi!e od 123 hiqade studenata. Od tog broja 94417ili 76,4% upisano je na fakultete, dok je na vi!e !kole upisano gotovo 30 hiqada(29109 ili 23,6%) studenata. U odnosu na !kolsku 1990/1991 broj studenata jeskoro udvostruåen (indeks porasta 191) sa tendencijom stalnog porasta u posma-tranom periodu i to kako u ukupnom zbiru, tako i po fakultetima, fakultetimaumetnosti i na vi!im !kolama (Tabela 2.8.).
U posledwih sedam godina najveãi broj studenata upisuje fakultete dru!-tvenih nauka. Tako !kolske 2006/2007. godine na pravni fakultet upisano je 8554studenata (9,4% od ukupnog broja upisanih na fakultete), ekonomski 7681 ili8,4%, filolo!ki 7649 ili 8,4%, politiåkih i organizacionih nauka 5532 ili6,1%, filozofski 3801 ili 4,2%, itd. Na medicinski, farmaceutski i stomato-lo!ki fakultet upisano je 7886 studenata ili 8,7%. Od prirodnih fakultetanajveãi pritisak je na elektrotehniåki (3337 ili 3,7%), gra%evinski (2208 ili2,4%) i arhitektonski (1749 ili 1,9%) fakultet. Interesantan je broj upisanihstudenata na poqoprivrednom fakultetu (3150 ili3,5%), tehnolo!ko-metalur-!kom (1300 ili 1,4%) i ma!inskom (2143 ili 2,4%) fakultetu, kao i jednom brojufakulteta sa dosta velikim upisnim kvotama (geografski 1677, fakultet zabiologiju 1182, itd.) za kojima ne postoji veliko interesovawe na tr"i!tu rada.
I kod vi!ih !kola najveãi broj studenata je iz oblasti dru!tvenih nauka,i to na vi!oj poslovnoj !koli, !to je 26,6% od ukupnog broja (29109) upisanih navi!im !kolama. Relativno veliko uåe!ãe u ukupnom broju studenata vi!ih!kola imaju i medicinske (15,3%) kao i elektrotehniåke (7,5%) !kole, dok jeuåe!ãe ostalih !kola (struka) znatno mawe. Treba istaãi da se, posledwihgodina, me%u vi!im !kolama kao i me%u fakultetima, pojavquju potpuno novausmerewa (najåe!ãe privatne vi!e !kole i fakulteti) (Tabela 2.8.).
Analiza strukture po polu !kolske 2006/2007. godine pokazuje da, od ukup-nog broja studenata, 55,7% su studentkiwe. Na fakultetima i fakultetima umet-nosti udeo studentkiwa jo! je i veãi (57,0% odnosno 61,7%), dok je na vi!im!kolama udeo studenata i studentica gotovo izjednaåen (49,3% odnosno 50,7%).
40 Omladina Beograda
Tabela 2.8. Fakulteti i vi!e !kole
Studenti Finansirani iz buxetaNastavnici Saradnici u
nastavisvega #enski svega #enski
1990/1991 64604 34096 49164 26346 3285 2255
1995/1996 81622 44820 50727 27188 3275 2279
2000/2001 112556 61241 40841 22609 3701 2409
2005/2006 122190 68001 56762 33587 4159 2576
2006/2007 123526 68778 56922 33844 4426 2543
Fakultet
1990/1991 50469 27079 40475 21537 2484 1944
1995/1996 66762 37621 43143 23447 2565 1989
2000/2001 81231 45890 33498 18928 2687 2016
2005/2006 88498 51122 47473 28571 3060 2230
2006/2007 90922 51871 48247 28967 3212 2204
Fakultetumetnosti
1990/1991 1481 843 1375 807 266 122
1995/1996 1792 1055 1653 987 272 133
2000/2001 2591 1519 1634 1003 408 275
2005/2006 3232 1992 1456 874 456 196
2006/2007 3495 2157 1561 939 506 192
Vi!e !kole
1990/1991 12654 6174 7314 4002 535 189
1995/1996 13068 6144 5931 2754 438 157
2000/2001 28734 13832 5709 2678 606 118
2005/2006 30460 14887 7833 4142 643 150
2006/2007 29109 14750 7114 3938 708 147
Gotovo polovina (48,1%) studenata u !kolskoj 2006/2007. finansirano je izbuxeta Republike Srbije. Na fakultetima taj odnos je 53,1%, a na fakultetimaumetnosti 48,9%. Me%utim, na vi!im !kolama tek svaki åetvrti (24,0%) studentje na buxetu, dok su ostali samofinansirajuãi.
Omladina Beograda 41
Studenti po godinama studija i polu
Analiza strukture upisanih studenata u !kolskoj 2006/2007 godini poka-zuje da se od ukupnog broja upisanih studenata 73,6% upisalo na fakultet, 2,8% nafakultete umetnosti i 23,6% na vi!e !kole. Od ukupnog broja upisanih studena-ta 44,3% je mu!karaca dok je 55,7% "ena. Najveãi relativni udeo "ena je nafakultetima umetnosti (61,7%), zatim na fakultetima (57,0%), dok je na vi!im!kolama 50,7%. (Tabela 2.9.).
Tabela 2.9. Studenti po godinama studija i polu
Studenti Godina studija
svega mu"ki #enski ¡ ¡¡ ¡¡¡ ¡¢ ¢
1990/1991 64604 30508 34096 25164 18439 12055 5799 3147
1995/1996 81622 36802 44820 31974 21998 16018 8463 3169
2000/2001 112556 51315 61241 41912 34139 20543 10750 5212
2005/2006 122190 54189 68001 39018 35654 29040 14169 4309
2006/2007 123526 54748 68778 38309 35661 28954 15334 5268
Fakultet
1990/1991 50469 23390 27079 16991 14074 10855 5515 3034
1995/1996 66762 2914 37621 23447 18087 14137 8075 3016
2000/2001 84231 35341 45890 23957 24643 17309 10306 5016
2005/2006 88498 37376 51122 24216 24579 22009 13540 4154
2006/2007 90922 39051 51871 24124 25194 22021 14496 5087
Fakultetumetnosti
1990/1991 1481 638 843 393 355 336 284 113
1995/1996 1792 737 1055 388 399 464 388 153
2000/2001 2591 1072 1519 705 654 592 444 196
2005/2006 3232 1240 1992 800 837 811 629 155
2006/2007 3495 1338 2157 801 843 832 838 181
Vi!e !kole
1990/1991 12654 6480 6174 7780 4010 864 - -
1995/1996 13068 6924 6144 8139 3512 1417 - -
2000/2001 28734 14902 13832 17250 8842 2642 - -
2005/2006 30460 15573 14887 14002 10238 6220 - -
2006/2007 29109 14359 14750 13384 9624 6101 - -
42 Omladina Beograda
Interesantno je analizirati upis po godinama studija gde se uoåava da sebroj upisanih studenata smawuje sa godinom studirawa. Najveãi broj studenataupi!e na prvu godinu, !to iznosi 31,0% u odnosu na ukupan broj studenata; nadrugu godinu 28,9%; na treãu 23,4%; na åetvrtu 12,4% a na petu 4,3%. Najpovoqnijiodnos u ukupno posmatranoj studentskoj populaciji je izme%u prve i druge godine.Posmatrano, na fakultetima prvu godinu studija upi!e 26,5%, drugu godinu27,7%, treãu godinu 24,2%, åetvrtu 15,9% a petu 5,6%. Na fakultetima umetnostiodnos studenata po godinama studija pokazuje najboqu efikasnost studija: naprvoj godini je 22,9% studenata; na drugoj 24,1%; na treãoj 23,8; na åetvrtoj 24,0% ana petoj 5,2%. Najnepovoqnija struktura je na vi!im !kolama: prvu godinuupi!e 46,0% studenata; drugu 33,0% a treãu 21,0% (tabela 9).
Posmatrano u celini, procentualno uåe!ãe studentica upisanih na fa-kultete, odnosno vi!e !kole dru!tvenih nauka je veoma visoko, zapravo nesraz-merno je visoko u pore%ewu sa ostalim vrstama fakulteta i vi!ih !kola. U tomese posebno istiåu ekonomski (68,1%), pravni (62,0%), defektolo!ki (87,1%) fi-lozofski (68,0%), odnosno vi!a poslovna (59,2), ali i medicinski fakultet(68,0%) i vi!a medicinska (80,5%). S druge strane nesrazmerno je visoko uåe!ãestudenata mu!karaca na nekim prirodnim fakultetima i vi!im !kolama. Takona elektrotehniåkom procentualno uåe!ãe mu!karaca u ukupnom broju studena-ta iznosi 79,6%, gra%evinskom 68,5%, ma!inskom 86,6%, kao i na vi!oj elektro-tehniåkoj (93,6%). Ovi podaci nameãu tezu o tome da i daqe postoje takozvana"enska odnosno mu!ka zanimawa odnosno fakulteti ili vi!e !kole. Tako%e,nameãe i potrebu dru!tva da vodi takvu politiku visokog (ali i sredweg) obrazo-vawa kako se ne bi sve vi!we poveãavala armija !kolovanih qudi sa suficitar-nim zanimawima i stvarao sve te"i put do radnog mesta, odnosno wihovog zapo!-qavawa.
Diplomirani studenti
Analiza strukture diplomiranih studenata u periodu od 1990. do 2006.godine pokazuje da nema bitnijih promena. Od ukupnog broja diplomiranih stude-nata u 2006. godini je 72,9% diplomiralo na fakultetima, 3,7% na fakultetimaumetnosti a 23,3% na vi!im !kolama. Takva struktura, uz mawe oscilacija,karakteristiåna je za sve godine u posmatranom periodu (Tabela 2.10.).
Posmatrano po vrsti fakulteta najveãi broj diplomiranih studenata u2006. godini je na filolo!kom fakultetu (1206 ili 11,6%) u odnosu na ukupanbroj diplomiranih studenata na fakultetima, zatim na pravnom (1063 ili 10,2%),ekonomskom (846 ili 8,1%), filozofskom (517 ili 5,0%), medicinskom (510 ili4,9%), fakultetu organizacionih nauka (433 ili 4,2%), elektrotehniåkom (416ili 4,0%), farmaceutskom (388 ili 3,7%), itd, dok je najmawe studenata (po neko-liko desetina) diplomiralo na fakultetima koji imaju i najmawi broj upisanihstudenata (fiziåka hemija – 32, hemija – 37, fizika – 44, itd.)
Omladina Beograda 43
Tabela 2.10. Diplomirani studenti
Ukupno $enski
1990. 1995. 2000. 2005. 2006. 1990. 1995. 2000. 2005. 2006.
Ukupno 8793 8043 8721 14409 14255 4718 4554 5071 8719 8552
Fakulteti 5842 6027 6387 10049 10398 3090 3351 3790 6351 6555
Fakultetiumetnosti 238 290 281 497 534 135 191 160 315 326
Vi! !kole 2713 1726 2053 3863 3323 1493 1012 1121 2053 1671
Na fakultetima umetnosti najveãi procenat diplomiranih studenata jena fakultetu primewenih umetnosti (146 ili 27,3%), zatim na akademiji lepihumetnosti (104 ili 19,5%), muziåke umetnosti (92 ili 17,2%), likovne umetnosti(60 ili 11,2%) i dramskih umetnosti (50 ili 9,4%).
Na vi!im !kolama najvi!e studenata 2006. godine diplomiralo je navi!oj medicinskoj (726 ili 21,8%), zatim na vi!oj gra%evinsko-geodetskoj (301ili 9,1), vi!oj !koli unutra!wih poslova (247 ili 7,4%), dok je na vi!oj poslov-noj koja ima najveãi broj upisanih studenata, diplomiralo svega 232 ili 7,0%.
44 Omladina Beograda
Omladina u aktivnom stanovni!tvu
Osnovno ekonomsko obele"je stanovni!tva jedne zemqe jeste wegovaprivredna aktivnost. Aktivno stanovni!tvo åini svo zaposleno odnosno neza-posleno stanovni!tvo jedne populacije, starije od 15 godina.
Op!te demografsko starewe stanovni!tva Beograda prisutno je u kodaktivnog stanovni!tva grada. Zastupqenost mlade generacije od 15–29 godinaopada, dok se poveãava broj lica u starijim starosnim kategorijama.
Rezultati popisa stanovni!tva 1981. godine pokazivali su drugaåiju sli-ku aktivnosti stanovni!tva Beograda od rezultata popisa 2002. godine. Tihosamdesetih godina sve starosne grupe do 29 godina bile su brojnije, odnosnoimale su veãe uåe!ãe me%u aktivnim stanovni!tvom.
Tabela 3.1. Struktura aktivnog stanovni!tva prema starosti i polu(1981–2002)
15–19 20–24 25–29
Ukupno % Ukupno % Ukupno %
1981. 11600 1,7 64400 9,2 117300 16,8
Mu!ko 6700 1,7 33900 8,4 61300 15,2
#ensko 4900 1,6 30500 10,3 56000 18,9
1991. 14049 1,9 58402 7,8 83593 11,2
Mu!ko 8229 2,0 31722 7,7 42094 10,3
#ensko 5820 1,7 26680 7,9 41499 12,3
2002. 13710 1,9 57277 8,0 87594 12,3
Mu!ko 8242 2,2 32016 8,5 44591 11,9
#ensko 5468 1,6 25261 7,5 43003 12,7
Rezultati popisa 2002. godine dali su podatak da je ukupna aktivnoststanovnika Beograda u starosti od 15–29 godina 49,9%. Najveãi broj aktivnihmladih je u starosnoj grupi od 25–29 godina "ivota, odnosno da je wihova zastup-qenost 72,0%, a zatim je to u starosti od 20–24 godine 36,0%, dok je najmawazastupqenost u starosti 15–19 godina, svega 6,5%.
Omladina Beograda 45
OMLADINA AKTIVNOST I ZAPOSLENOST
Posmatrano po polu, aktivnost je izra"enija kod mu!ke populacije iiznosi 56,3%, dok kod "enskog stanovni!tva iznosi 44,2%.
Opadawe stope aktivnosti kod stanovni!tva starog 20–24 godine, mo"e seobjasniti smawewem ove starosne grupe stanovni!tva u ukupnom stanovni!tvu,ali i produ"enim !kolovawem navedene generacije koja se kasnije uklapa utokove radno sposobnog stanovni!tva.
Aktivnost stanovni!tva posmatrana kroz prizmu zaposlenosti pokazujesledeãe rezultate: (Tabela 3.2. )
Ukupan broj mladih u starosti od 15–29 godina koji obavqaju zanimaweiznosi 70.857, !to predstavqa 12,1% ukupno zaposlenog stanovni!tvaBeograda40447 lica åine mu!karci, a 30411 "eneStopa zaposlenosti je najveãa u starosti 25–29 godina (49,5%), a najma-wa u starosti 15–19 godina (2,0%)
Tabela 3.2. Stopa zaposlenosti, nezaposlenosti i neaktivnosti,prema starosti i polu 2002. godine
Stopa zaposlenosti Stopa nezaposlenosti Stopa neaktivnosti
ukupno mu"ko #ensko ukupno mu"ko #ensko ukupno mu"ko #ensko
15–19 2,0 3,1 0,9 69,0 63,8 79,2 93,5 91,3 95,6
20–24 21,4 25,0 17,0 40,6 33,7 49,9 64,0 62,2 66,1
25–29 49,5 50,4 48,6 31,2 34,8 26,5 28,0 22,7 33,9
Aktivnost stanovni!tva posmatrana kroz prizmu neaktivnog stanov-ni!tva pokazuje sledeãe rezultate (Tabela 3.3; Grafikon 3.1.):
Ukupan broj mladih koji ne obavqaju zanimawe u starosti 15–19(69,0%), a od 20–24 godine "ivota (40,6%)Stopa neaktivnosti najveãa je kod stanovni!tva u starosti 15–19godina i iznosi (93,5%), dok u starosti od 20–24 godine ona iznosi(64,0%).Posmatrana neaktivnost mlade populacije prema polu pokazuje da je"ensko stanovni!tvo i kod nezaposlenosti u lo!ijem polo"aju, od-nosno veãi je procenat me%u nezaposlenima "ena (79,2%), dok je u istojkategoriji (63,8%) mu!karca.
Tabela 3.3. Zaposlena lica prema radnom statusu i polu 2002.godine
Samozaposleni radnici Samozaposleni bezzaposlenih Zaposleni radnici
15–19 - - 968
20–24 - 408 18778
25–29 1158 2573 46536
46 Omladina Beograda
Prema podacima Nacionalne slu"be zapo!qavawa u Beogradu, najvi!enezaposlenih lica ima u starosnoj grupi 26–30 godina "ivota (14148), dok je do 18godina "ivota svega 1028 lica prijavqeno slu"bi za zapo!qavawe. Ovakav brojnezaposlenih mladih nije stvarni odraz situacije na terenu, obzirom da se velikibroj mladih ne prijavquje Nacionalnoj slu"bi za zapo!qavawe zbog produ"enog!kolovawa (studirawa), odnosno zbog toga !to se skoro 90% mladih u starosti15–19 godina nalazi u sredwo!kolskom obrazovnom ciklusu (Tabela 3.5.).
Tabela 3.5. Nezaposlena lica prema starosti 2007.godine
do 18 19–25 26–30
ukupno #ene ukupno #ene ukupno #ene
1028 428 13833 7798 14148 9140
Uåe!ãe omladine u poqoprivrednom stanovni!tvu
Opadawe poqoprivrednog stanovni!tva je jedna od zakonitosti dru!tve-ne podele rada i ekonomskog razvoja. Obzirom da se u uslovima nerazvijenosti,stanovni!tvo uglavnom bavi poqoprivredom, wegovim prelaskom u ne poqopriv-redu, direktno se obezbe%uje radna snaga neophodna za razvoj sekundarnog i terci-jarnog sektora.
Omladina Beograda 47
Grafikon 3.1. Stope zaposlenosti, nezaposlenosti i neaktivnosti,prema starosti i polu 2002.godine
Istovremenim preme!tawem radne snage iz poqoprivrede re!ava se ipitawe agrarne prenaseqenosti. U poåetnoj fazi odvijala se direktna deagrari-zacija stanovni!tva, koja je znaåila odlazak nekvalifikovane radne snage izpoqoprivrede, a kasnije i indirektna deagrarizacija koja je omoguãena posred-stvom !kolovawa i sticawa odre%enih kvalifikacija kao presudan uslov zaprelazak na ne poqoprivredu. Transfer se odvijao selektivno, uglavnom je odla-zilo mla%e radno sposobno stanovni!tvo !to se odrazilo na polnu strukturu.Sve do 1991. godine u ukupnom poqoprivrednom stanovni!tvu preovladavalo je"ensko stanovni!tvo, a kasnije mu!ko.
Demografsko starewe kao proces prisutan kod stanovni!tva Beograda,karakteristiåan je i kod wegovog poqoprivrednog stanovni!tva.
Po pitawu radne snage takav uticaj ima krajwe negativne posledice naodvijawe poqoprivredne proizvodwe.
Tabela 3.6. Broj ålanova domaãinstava koja poseduju gazdinstvaprema starosti i !kolskoj spremi
Svega
Starost %kolska sprema
do 14 15–27nepotpuna
osnovna"kola
osnovna"kola
sredwa"kola
vi""kola
visoka"kola
Ukupno 196826 23586 31690 40757 41533 70978 7122 10330
Poqo-privredna 13514 1740 1802 5204 3977 2380 74 33
Nepoqo-privredna 149598 16944 24439 25875 29143 59005 6631 9980
Me!ovita 31406 4594 5117 8788 7989 9005 384 275
Bezprihoda 2308 308 332 890 424 588 33 42
Tabela 3.6, ukazuje na slabu zastupqenost mla%ih ålanova u okviru poqo-privrednih domaãinstava, odnosno da u odnosu na ukupan broj ålanova domaãin-stava koja poseduju gazdinstva, 12,0% su domaãinstva koja imaju lica starosti do14 godina, odnosno 16,1% u starosti 15–27 godina. Ako se posmatraju åisto poqo-privredna domaãistva na teritoriji grda Beograda, onda je wihovo uåe!ãe uukupnom broju domaãinstava koja imaju za ålanove lica u starosti od 14–27 godina6,7%. Od ukupnog broja lica u starosti do 14 godina u poqoprivrednim domaãi-nstvima prema posledwem popisu bilo je 12,9% domaãinstava, a u starosti od15–27 godina u 13,3% domaãinstava.
Sagledavawem obrazovne strukture poqoprivrednog stanovni!tva, uoåa-va se lo!ija obrazovna struktura me%u ålanovima åisto poqoprivrednih doma-ãinstava u odnosu na ostale grupe ålanova domaãinstava (nepoqoprivrednih,me!ovitih, bez prihoda) koja poseduju poqoprivredno gazdinstvo. Tako od ukup-nog broja lica u domaãinstvima koja poseduju poqoprivredno gazdinstvo, 12,8%ima nepotpunu osnovnu !kolu, 9,6% osnovnu, 3,4% sredwu !kolu, 1,0% vi!u,odnosno 0,3% fakultetsku struånu spremu.
48 Omladina Beograda
Za gradske op!tine interesantan je koncept odr"ivog poqoprivrednog iruralnog razvoja (SARD ).
Ovaj koncept ima tri osnovna podruåja delovawa : prehrambena sigurnost,ruralna zaposlenost, dohodak i oåuvawe prirodnih resursa i "ivotne sredine.
Zemqe u razvoju uvi%aju znaåaj nepoqoprivrednih aktivnosti, interakci-ja poqoprivrednih i nepoqoprivrednih aktivnosti koja poveãava ukupnu zapos-lenost i dohodak kao i pristup hrani i prehrambenu sigurnost ruralnog stanov-ni!tva.
Smawewe broja stanovnika na seoskom podruåju uslovqeno je smawewemprirodnog prira!taja i emigracijama.
Nepovoqni ekonomski uslovi i iseqavawe iz prigradskih-seoskih u gradskecentre radno sposobnog stanovni!tva utiåu na demografsko pra"wewe naseqa.
Demografska obnova poqoprivredne radne snage, okarakterisana malimbrojem mla%eg aktivnog stanovni!tva i smawewem broja aktivnog poqoprivred-nog stanovni!tva, uslovqava ekonomske i socijalne probleme, odumirawe pros-vetne i zdravstvene funkcije naseqa i nepostojawe perspektive razvoja.
Omladina Beograda 49
Ukquåenost, odnosno izlo"enost procesima politiåke socijalizacije ipromena dru!tveno-ekonomskog polo"aja, nu"no utiåu na dru!tveno-politiåkoanga"ovawe omladine, na wegov obim, intezitet, kvalitet, efikasnost, osnovnousmerewe.
Uåestvovawe omladine (lica 18–29 godina) u politiåkom "ivotu predstav-qa znaåajno obele"je politiåke kulture jedne nacije. Zainteresovanost mladihza politiku i politiåku participaciju zavisi od mnogobrojnih faktora, poåevod stepena demokratizacije dru!tva, kulturnih, ekonomskih i drugih faktora.
Osnovu za istra"ivawe predstavqaju konaåni rezultati lokalnih izboraod 1992. do 2008. godine, kao i odgovarajuãi podaci !est politiåkih partija zapodruåje grada Beograda.
Zastupqenost omladine u skup!tinama op!tina
Na izborima 1996. godine za odbornike skup!tina op!tina, na nivou grada,omladina je, u odnosu na ukupan broj odbornika, bila zastupqena sa 10,0% (Tabela4.1.). Rezultati izbora 2000. godine evidentiraju porast i uåestvovawe mladih sa14,0%, da bi udeo porastao na 17,0% na izborima 2004. godine. Posledwi lokalniizbori 2008. godine, u odnosu na predhodne, bele"e pad za 1 indeksni poen.
Tabela 4.1. Procentualni udeo mladih u ukupnom broju odbornika
Izbori 1996. Izbori 2000. Izbori 2004. Izbori 2008.
U ukupnom, % U ukupnom, % U ukupnom, % U ukupnom, %
18–29 30–39 18–29 30–39 18–29 30–39 18–29 30–39
Grad Beograd 10 17 14 27 17 21 16 23
Barajevo 21 15 3 21 15 27 12 18
Vo"dovac - - 16 28 20 23 18 21
Vraåar 2 10 23 23 28 15 28 20
Grocka - 29 17 23 11 14 6 26
Zvezdara 23 21 26 34 9 19 17 24
Zemun 5 15 20 24 18 31 24 23
Lazarevac 3 20 5 28 5 31 3 34
Mladenovac 7 27 5 38 14 24 9 29
Omladina Beograda 51
OMLADINA U STRUKTURI POLITIÅKOG $IVOTA
Tabela 4.1. Procentualni udeo mladih u ukupnom broju odbornikanastavak
Izbori 1996. Izbori 2000. Izbori 2004. Izbori 2008.
U ukupnom, % U ukupnom, % U ukupnom, % U ukupnom, %
18–29 30–39 18–29 30–39 18–29 30–39 18–29 30–39
N. Beograd - - 19 27 27 15 22 17
Obrenovac 2 11 4 22 11 18 4 25
Palilula 27 16 25 11 16 15 22 15
Rakovica 24 30 10 36 10 20 7 30
Savski Venac 11 19 11 16 24 20 21 14
Sopot - 33 18 45 9 36 6 33
Stari Grad 18 22 11 20 27 11 27 18
Suråin ... ... ... ... 16 26 22 18
Åukarica 21 21 9 34 24 18 23 11
Kod posmatranih lokalnih izbora, na nivou grada, jedino je kategorija 60+zastupqenija u mawem obimu nego omladina. Kategorije 30–39 i 40–59 su zastup-qene u dosta veãem obimu. Odbornici starosti izme%u 40 i 59 godina su najbrojni-ji. Ukoliko bi se formirala skala za gradski nivo, omladina bi uvek zauzimalatreãe mesto, !to i pokazuje Grafikon 4.1.
52 Omladina Beograda
Grafikon 4.1. Procentualna zastupqenost velikih starosnih grupau ukupnom broju odbornika, na nivou grada
Na nivou op!tina se zapa"a varirawe udela omladinaca. Kod pojedinih seevidentiraju skokovite promene od izbora do izbora. To se naroåito ispoqilokod op!tina: Barajevo 1996. godine udeo 21,0%, a 2000. godine 3,0%, Vraåar 2,0%odnosno 23,0%, Zemun 5,0% odnosno 20,0%. Kod posmatranih izbora najveãa razli-ka se ispoqila kod op!tine Vraåar. U apsolutnom odnosu 1 odbornik 1996. godi-ne, prema 17 odbornika 2004. i 2008. godine (Tabela 4.2.).
Tabela 4.2. Broj odbornika skup!tina op!tina starosne dobi 18–39godina
Izbori 1996. Izbori 2000. Izbori 2004. Izbori 2008.
ukup
no
od togauk
upno
od toga
ukup
no
od toga
ukup
no
od toga
18–2
9
30–3
9
18–2
9
30–3
9
18–2
9
30–3
9
18–2
9
30–3
9
Grad Beograd 805 82 139 829 119 222 838 143 174 863 140 194
Barajevo 33 7 5 33 1 7 33 5 9 33 4 6
Vo"dovac 56 - - 56 9 16 56 11 13 56 10 12
Vraåar 60 1 6 60 14 14 60 17 9 60 17 12
Grocka 38 - 11 35 6 8 35 4 5 35 2 9
Zvezdara 53 12 11 53 14 18 53 5 10 53 9 13
Zemun 55 3 8 70 14 17 57 10 18 57 14 13
Lazarevac 61 2 12 61 3 17 61 3 19 61 2 21
Mladenovac 55 4 15 55 3 21 55 8 13 55 5 16
N. Beograd 55 - - 67 13 18 67 18 10 67 15 11
Obrenovac 55 1 6 55 2 12 55 6 10 55 2 14
Palilula 55 15 9 55 14 6 55 9 8 55 12 8
Rakovica 50 12 15 50 5 18 61 6 12 70 5 21
Savski Venac 37 4 7 37 4 6 37 9 7 37 8 5
Sopot 33 - 11 33 6 15 33 3 12 33 2 11
Stari Grad 56 10 12 56 6 11 56 15 6 56 15 10
Suråin … … … … … … 19 3 5 45 10 8
Åukarica 53 11 11 53 5 18 45 11 8 35 8 4
Omladina Beograda 53
Op!tina Sopot je jedina op!tina gde se broj omladinskih odbornika,konstantno smawuje od izbora 2000. godine (2000. godine 18,0%, 2004. godine9,0%, 2008. godine 6,0%). Na izborima 1996. godine u op!tinama Sopot i Grockaomladina nije bila zastupqena ni sa jednim predstavnikom. S druge strane teiste godine najveãe „poverewe” prema mladima iskazano je u op!tini Palilula,27,0%, odnosno 15 odborniåkih mesta.
Na izborima 2000. godine u skup!tinama 5 op!tina omladinci su zauzeliispod 10,0% od ukupnog broja odborniåkih mesta (Tabela 4.3.). To su op!tine: Ba-rajevo, Lazarevac, Mladenovac, Åukarica i Obrenovac.
Tabela 4.3. Zastupqenost omladine me$u odbornicima skup!tinaop!tina, izbori 2000, 2004. i 2008. godine
Broj op"tina
2000 2004 2008
< 10% 5 3 6
10–20% 8 9 3
> 20% 3 5 8
Ukupno op!tina 16 17 17
Izbori 2000. godine pokazali su da je izme%u 10 i 20 posto mladih uop!tinskim skup!tinama imalo osam op!tina (Vo"dovac, Grocka, Zemun, NoviBeograd, Rakovica, Savski venac, Sopot i Stari grad). Preko 20 posto mladih uop!tinskim skup!tinama imale su tri op!tine (Vraåar, Zvezdara i Palilula)
Izbori 2004. godine i daqe donose poveãawe uåe!ãa omladine u op!tin-skim skup!tinama, tako da je u kategoriji od 10–20 posto uåe!ãa omladine bilo udevet op!tina, a preko 20 posto uåe!ãa omladine u pet op!tina.
Izbori odr"ani 2008. godine bele"e porast boja (osam op!tina) koje usvojim skup!tinama imaju vi!e od 20 posto omladine.
Dakle, zapa"a se za posmatrane izbore da je udeo mladih odbornika, nanivou grada, kao i kod skup!tina op!tina varirao. Na gradskom nivou kretao seod 10,0% (1996. godine), do 17,0% (2004. godine). Kod op!tina, zastupqenost se kre-tala od 0,0% (1996. godine, op!tine Sopot i Vraåar) do 28,0% (2004. i 2008. godineop!tina Vraåar).
Zastupqenost omladine u skup!tini grada
Me%u odbornicima skup!tine grada, udeo omladine se kretao u rasponu od5,0% (1992. godine) do 28,0% (2008. godine). Na izborima 2000. i 2004. godine zas-tupqenost omladine je ista i iznosila je 12,0% (Tabela 4.4.).
54 Omladina Beograda
Tabela 4.4. Odbornici skup!tine grada prema starosnim grupama
Broj odbornika Uåe"ãe u ukupnom, %
1992 2000 2004 2008 1992 2000 2004 2008
18–29 5 13 11 31 5 12 12 28
30–39 21 33 24 22 19 30 27 20
40–59 78 59 52 49 71 53 58 45
60+ 6 5 3 8 5 5 3 7
Ukupno 110 110 90 110 100 100 100 100
Zapa"a se da je najveãi broj lica iz kategorije 40–59 godina me%u odborni-cima, kod svih posmatranih izbora. Posledwi izbori iz 2008. godine pokazujuveliki pomak u „korist” omladine. Po prvi put omladina je zastupqenija odkategorije 30–39 godina, odnosno 28,0% (31 odbornik) naspram 20,0% (22 odborni-ka). Tendencija je da se u skup!tini grada ukazuje veãe „poverewe” mladima, !to ioslikava Grafikon 4.2.
Omladina Beograda 55
Grafikon 4.2. Udeo omladine u ukupnom broju odborniåkih mesta uskup!tini grada
Zastupqenost omladine u politiåkim strankama
U razmatrawe je uzeto !est politiåkih partija, odnosno udeo omladine uukupnom ålanstvu za podruåje Beograda u 2008. godini (Tabela 4.5.).
Tabela 4.5. Udeo omladine u ålanstvu politiåkih partija na nivougrada Beograda, 2008.
Udeo omladine %
Demokratska stranka Srbije (DSS) 26
Liberalno demokratska partija (LDP) 40
Demokratska stranka (DS) 31
Srpska radikalna stranka (SRS) 30
Socijalistiåka partija Srbije (SPS) 14
Nova Srbija (NS) 29
Zastupqenost omladine kod pomenutih politiåkih partija kreãe se urasponu od 14,0% do 40,0%. Najmawi udeo zabele"en je kod SPS-a, a najvi!i kodLDP-a. Izuzev SPS-a, sve ostale stranke imaju udeo mladih veãi od 25%. DSS ima26,0%, oko 30,0% imaju NS, SRS i DS. Zapa"a se da je veãi udeo omladinaca upolitiåkim strankama, nego u upravnim organima, !to ukazuje na „nepoverewe”prema mla%im generacijama. Primera radi na Grafikonu 4.3. prikazana je zastup-qenost mladih u politiåkim partijama i zastupqenost u skup!tinama op!tina(na nivou grada) u 2008. godini.
56 Omladina Beograda
Grafikon 4.3. Udeo omladine u odborniåkim gupama politiåkihstranka zbirno na nivou skup!tina op!tina, Izbori 2008. godine
Sa stanovi!tva dru!tveno-politiåkog anga"ovawa, „omladinsko doba” jeutoliko osobeno, !to anga"ovawe u wemu poåiwe, u wemu se formira odnos pre-ma anga"ovawu, u wemu se de!avaju prva kolebawa tog odnosa, a mo"emo tvrditida se taj odnos stabilizuje sa izlaskom iz omladinskog doba.
U omladinskom dobu se formira vrednosni odnos prema anga"ovawu, poåi-we se sa dru!tvenim anga"ovawem kao praktiånim pona!awem, vr!i se „prak-tiåka provera” vrednosne orijentacije prema aktivitetu, formiraju se i ostaledru!tveno-politiåke vrednosne orijentacije, javqaju se prvi oblici dru!tve-no-politiåkog pona!awa koji su u mawem ili veãem skladu sa vrednosnim orijen-tacijama. U ovom dobu de!ava se ono !to se de!ava sa samom mlado!ãu: onprolazi kroz stalne promene sve do relativne stabilizacije koja se de!ava negdepri izlasku iz „omladinskog doba”.
Dru!tveno-politiåko anga"ovawe omladine i aktivnost ne mo"emo sa-gledati u koliko ne razmotrimo sledeãe:
koji su programski zadaci omladinskih organizacijakoji su stvarni sadr"aji wihovog radakako omladina vidi programske zadatke, stvarne sadr"aje rada i mogu-ãe promene
Na osnovu prikazanih pokazateqa, mo"e se govoriti o postepenom polit-iåkom „bu%ewu” omladine u posmatranom periodu, koje se manifestuje kroz pove-ãawe udela mladih u politici, ali koje je nedovoqno. Dobijeni rezultati jasnoukazuju da mlade generacije ne uåestvuju u dovoqnom obimu i da mo"emo govoritio politiåkom „nepoverewu” prema omladini, ili je u pitawu pasivizacija mladihi nezainteresovanost prema politici.
Omladina Beograda 57
Grad Beograd predstavqa jednu od pet administrativnih oblasti u Srbiji ukojoj se broj stanovnika u posleratnom periodu stalno poveãava. Kako se istovre-meno broj novoro%ene dece nalazi u stalnom opadawu, mo"e se zakquåiti da je dopoveãawa broja stanovni!tva do!lo iskquåivo mehaniåkim putem tj. doseqava-wem stanovni!tva sa drugih prostora Republike Srbije, ali i masovnim doseqa-vawem izbeglog i prognanog stanovni!tva u periodu posle 1991. godine. Upravoova karakteristika obele"ava demografski razvoj grada Beograda.
U isto vreme na teritoriji grada Beograda posle 1991. godine dolazi dopoveãawa broja omladine starosti od 15–29 godina za 23335, odnosno za 7,7%, !toutiåe i na promenu ukupne starosne strukture. Brojni „istorijski” doga%aji uokru"ewu posledwih godina ali i åiwenica da je Beograd glavni administra-tivno-politiåki i kulturni centar Srbije uslovili su dolazak sve veãeg brojamladih u Beograd u potrazi za poslom, boqim uslovima "ivota, kvalitetnijimobrazovawem, boqom perspektivom.
Posmatrajuãi mlade u okviru obrazovnog sistema uoåavaju se promene univou obrazovawa u posmatranom periodu. Smawen je broj nepismenih kao i brojmladih bez !kolske spreme ili sa osnovnim obrazovawem, dok je u isto vremeznatno poveãan broj mladih sa zavr!enom sredwom !kolom (39.5% – 1981; na 49.6%– 2002.) i sa fakultetom (14.1% – 1981; na 20.6% – 2002.). Ovakav trend se mo"epripisati poveãawu broja obrazovnih ustanova, kvalitetnijim obrazovnim pro-gramima !to utiåe da se mladi br"e zapo!qavaju.
Udeo mladih, starosti od 15–29 godina u radno aktivnom stanovni!tvu sesmawuje u odnosu na prethodne periode. Prema podacima iz 2002. godine, 49,0%omladine bilo je radno aktivno, pri åemu oni åine 12.1% ukupno zaposlenogstanovni!tva grada Beograda. Isti trend va"i i za uåe!ãe omladine u poqopri-vrednom stanovni!tvu, !to je uslovqeno kako smawenim prira!tajem u seoskimpodruåjima tako i emigracijom.
Uåe!ãe mladih u dru!tveno-politiåkom "ivotu donosi posle svakih no-vih izbora pokazateqe sve veãeg uåe!ãa mladih u strukturama ovog segmentaanga"ovawa.
Broj mladih u skup!tinama op!tina porastao je sa 10,0% u 1996. godini na16,0% u 2008. godini. Uåe!ãe mladih u Skup!tini grada poraslo je sa 5,0% u 1996.na 28,0% u 2008. godini. Udeo mladih u politiåkim partijama kreãe se od 10,0% do40,0%.
Utvr%eno je da postoji znaåajna povezanost izme%u odre%enih vrsta inte-resovawa i ålanstva mladih u odgovarajuãim organizacijama. Na primer, obimhumanitarnog interesovawa je vi!i kod mladih koji su ålanovi Crvenog krsta,nego kod onih koji nisu ålanovi te organizacije. Me%utim, najva"niju ulogu uformirawu mladih imaju roditeqi, a potom !kolski uxbenici, nastavnici, tele-
Omladina Beograda 59
ZAKQUÅAK
vizija, !tampa, film, vr!waci… Svakako da je vrlo potrebno pomoãi rad onihdru!tvenih organizacija omladine koje mogu i treba da zadovoqe interesovawamladih (Ferijalni savez, Savez izvi%aåa, sportske organizacije, planinarskadru!tva, Mlade istra"ivaåe).Potrebno je iskoristiti razvijenost ovoga inte-resovawa mladih za va"ne vaspitne sadr"aje (negovawe patriotizma, kulturnihveza, potpunijeg upoznavawa krajeva svoje zemqe…); zalo"iti se da se %aåke istudentske ekskurzije organizuju na nov naåin (na primer sredstvima koje ostvaremladi kroz rad); da se sredstvima masovnih komunikacija, naroåito u emisijamaza mlade, ovim sadr"ajima pokloni znatno vi!e pa"we nego do sada; da se u sklopunastavnih programa organizuju posete pozori!tima, galerijama, izlo"bama…; dase u programima fiziåke kulture u !kolama vi!e insistira na vaspitnim sa-dr"ajima, a mawe na sportskim dostignuãima; da se izvr!e posebna istra"ivawakoja bi trebalo da odgovore na pitawe za!to mnogi uåenici mrze fiskulturu iuzimaju lekarska uverewa o nesposobnosti; da sportski tereni budu dostupnirekreativnom kori!ãewu; kada se interesovawe za politiku masovnije javi (pos-le dvadesete godine), treba iskoristiti ovaj potencijal za anga"ovawe mladih, ivi!e nego do sada poveravati mladima odgovorne dru!tvene zadatke, posebno onekoji ne podrazumevaju profesionalizaciju politike.
Osnovnim problemima mlade generacije doprinela je sna"na izlo"enostmlade generacije problemima nezaposlenosti, kao i izlo"enost naletima masov-ne kulture sa wenim intencijama na planu la"nih ili istinitih potreba, a svemawom moguãnosti omladine da te potrebe realizuje (masovna kultura br"erazvija potrebe i interesovawa nego !to omladina, taånije omladinski rodite-qi mogu obezbediti uslove za zadovoqewe tih potreba).
Omladinu u 21. veku najvi!e optereãuje:dru!tveno-ekonomski polo"aj: nezaposlenost, niska primawa, nedos-tatak stanova, nizak dru!tveni standard;!kolovawe – moguãnost upisa, izbor !kole (zanimawa), programi i sa-dr"aji !kolovawa ;rad – lo!i uslovi rada, prinu%enost na prihvatawe radnih mestaispod stepena osposobqenosti, odnosi na radnom mestu, odsustvo soli-darnosti;sukob generacija – nerazumevawe starijih, neposlu!nost mla%ih, stro-gost starijih, potåiwenost mla%ih;nedovoqna dru!tveno-politiåka aktivnost – neanga"ovanost omladi-ne – pasivnost, neobave!tenost, nezainteresovanost za dru!tvena pi-tawa i probleme, op!ta dru!tveno-politiåka neaktivnost.
MLADOSTI UKQUÅI SE U SVE TOKOVE #IVOTA I RADA SVOGBEOGRADA!
60 Omladina Beograda