Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom_Magistarski rad_Delila Klovo Kajić.pdf

Oduzimanje imovinske

koristi pribavljene

krivičnim djelom Istraživanje, preporuke i prilozi

magistarskog rada

Delila Klovo Kajić

22/7/2013

U magistarskom radu identificirane su u sklopu istraživanja četiri grupe nedostataka i problema koji se javljaju u praksi. Predložene su ukupno 53 preporuke za unapređenje sistema privremenog i trajnog oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i upravljanja oduzetom imovinom. Priloženo je osam priloga koji imaju za cilj da ubrzaju njihovu realizaciju.

2

Sadržaj

UVOD................................................................................................................................................... 4

9. PRAKSA TUŽILAŠTAVA I SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI.......................................... 5

9.1. O istraživanju.............................................................................................................................. 5

9.1.1. Upitnici ................................................................................................................................. 5

9.1.2. Rezultati istraživanja............................................................................................................. 6

9.1.3. Druga uočena pitanja ............................................................................................................ 9

9.2. Nedostaci i razlozi slabosti postojećih zakonskih odredbi o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom............................................................................................................... 11

9.2.1. Dokazivanje ........................................................................................................................ 11

9.2.2. Privremena mjera zabrane raspolaganja imovinom prije početka suđenja i nakon pravosnažne presude ........................................................................................................................... 12

9.2.3. Izvršenje mjere oduzimanja imovinske koristi ................................................................... 13

9.2.4. Jemstvo i troškovi odbrane ................................................................................................. 15

9.2.5. Propisi o prodaji imovine.................................................................................................... 15

10. PREPORUKE I ZAKLJUČAK MAGISTARSKOG RADA........................................................ 17

10.1. Zaključak..................................................................................................................................... 17

10.2. Pet grupa preporuka .................................................................................................................... 19

10.3. Sedam godina zakonodavne inicijative? ..................................................................................... 27

10.4. O prilozima uz preporuke ........................................................................................................... 29

POPIS PRILOGA ............................................................................................................................. 31

Prilog 1: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – pregled odredbi....................... 32

Prilog 2: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – pregled acquisa........................ 41

Prilog 3: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom –lista pitanja iz Upitnika „Informacije koje Evropska komisija zahtijeva od Vlade Srbije u cilju pripreme Mišljenja o zahtjevu Srbije za članstvo u Evropskoj Uniji“......................................................................................................... 44

3

Prilog 4: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – Analiza realizacije obaveza, prioriteta, ciljeva i aktivnosti iz procesa evropskih integracija.................................................................. 49

Prilog 5: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – Upitnik br. 1: Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine ......................................................................................................... 90

Prilog 6: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – Upitnik br. 2: Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine ....................................................................................................................... 95

Prilog 7: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – Upitnik br. 3: Ministarstvo pravde Republike Srpske ............................................................................................................................ 98

Prilog 8: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – Privremeno oduzimanje imovine (period: 01.01.2008. – 01.12.2011.), tabele Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine . 101

4

UVOD

„Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom“ je magistarski rad odbranjen na Pravnom fakultetu Univerziteta u Sarajevu 02. jula 2013. godine (interkatedarski studij Evropsko pravo i pravni sistem BiH). Članovi komisije za magistarski rad bili su: prof. dr. Zvonimir Tomić (predsjednik komisije), prof. dr. Borislav Petrović (mentor), prof. dr. Meliha Povlakić. Rad je odbranjen s odlikom.

U magistarskom radu izloženi su materijalnopravni i procesno pravni aspekti instituta oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, načini uređenja instituta u Evropskom pravu i savremena (različita) rješenja u regiliranju instituta u zakonodavstvima država članica Evropske unije te su izloženi minimalni standardi za učinkovitost mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u suzbijanju i borbi protiv organiziranog kriminaliteta.

Rad se sastoji iz sedam cjelina. U šestom dijelu rada prezentirano je stanje u praksi, a u sedmom dijelu rada date su preporuke za dodatno uređenje instituta oduzimanja imovinske koristi u BiH. Uz rad su priloženi prilozi čija svrha je da ubrzaju njihovu realizaciju.

U šestom dijelu magistarskog rada prikazani su rezultati istraživanja i primjeni instituta (mjere) u praksi sudova i tužilaštava u BiH. Sproveli smo istraživanje o primjeni mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, analizirali smo postojeće stanje i praksu oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, ukazali na nedostatke postojećih zakonskih rješenja u ovoj oblasti i identificirali probleme koji se javljaju u praksi pri njihovoj primjeni (četiri grupe nedostataka).

U sedmom dijelu magistarskog rada, na osnovu rezultata istraživanja predložili smo mogućnosti za poboljšanje, odnosno unapređenje efikasnosti privremenog i trajnog oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i upravljanja oduzetom imovinom (53

preporuke). Uz rad su priloženi prilozi čija svrha je da ubrzaju njihovu realizaciju (osam

priloga).

Očekujemo da će rad dati svoj doprinos u smislu promjene pristupa u politici suzbijanja kriminaliteta. Promjenom pristupa zakonodavnih, pravosudnih i policijskih tijela poslala bi se jasna poruka da se zločin zaista ne isplati i da se imovinska korist pribavljena krivičnim djelom mora vratiti građanima. Time bi se ispunili i pravni i moralni principi instituta oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom: da niko ne može zadržati imovinsku korist pribavljenu krivičnim djelom.

5

ŠESTI DIO

9. PRAKSA TUŽILAŠTAVA I SUDOVA U BOSNI I HERCEGOVINI

9.1. O istraživanju

9.1.1. Upitnici

Budući da nije postojalo niti jedno pravno istraživanje na ovu temu, istraživanje u ovom

radu formulirano je s ciljem da se dobije slika o primjeni mjere oduzimanja imovinske koristi u

Bosni i Heregovini u periodu od pet godina (01.01.2007. – 31.12.2011).

Namjera je bila da se dobije slika o procedurama policijskih agencija, tužilaštava i

sudova, kako u domaćim krivičnim stvarima, tako i u krivičnim stvarima sa međunarodnim

obilježjem.

Osnov za izradu istraživanja bila su pitanja iz dokumenta „Upitnik - Informacije koje

Evropska komisija zahtijeva od Vlade Srbije u cilju pripreme Mišljenja o zahtjevu Srbije za

članstvo u EU“, posebno odgovor na pitanje br. 39 iz poglavlja 23, koje se odnosi na statistike o

oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog djela; te pitanje br. 180 iz poglavlja 24, koje se

odnosi na statističke podatke o konfiskaciji iz posljednjih godina (Prilog br. 3 ). Opravdano je

pretpostaviti da će iste informacije biti tražene i od BiH, što je i najavljeno dokumentom „SPP

Struktirirani dijalog o pravosuđu –Tehničke informacije koje zahtijeva Evropska komisija“ (Dio

III, Detaljna pitanja o pravosuđu, Efikasnost, pitanje br. 74 i Dio VI, Pravosudna saradnja u

krivičnim stvarima, pitanje br. 127).

Kao instrument istraživanja, na osnovu odredbi zakona koji reguliraju postupak primjene

instituta oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, kreirana su tri različita

upitnika o primjeni mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom (Prilog

br. 1).

Upitnici su 13.02.2012. godine elektronskim putem poslati na E-adrese tri nadležne

institucije: Visokog sudskog i tužilačkog vijeća BiH (VSTV BiH), Ministarstva pravde BiH (MP

6

BiH) i Ministarstva pravde RS-a (MP RS) za period nakon stupanja na snagu posebnog zakona

(01.07.2010. godine).

Prvi upitnik poslat VSTV-u BiH ( Prilog br. 5) odnosi se na primjenu odredbi krivičnih

zakona, zakona o krivičnom postupku i Zakona BiH o izvršenju krivičnih sankcija. Upitnik

sadrži pitanja o tome kako se provodi finansijska istraga, kako odredbe o privremenom

oduzimanju imovine funkcioniraju u praksi, broju konačnih sudskih odluka kojima je oduzeta

imovina, podatke o korištenju pravnih lijekova, izvršenju odluka. Posebna pitanja odnose na

vrijednost imovinske koristi, njene oblike i strukturu predmeta s obzirom na oblik krivičnog

djela. U Upitniku je data napomena da se za Republiku Srpsku podaci od VSTV-a traže za

period 01.01.2007. – 01.07.2010. godine (datum stupanja na snagu posebnog zakona o

oduzimanju imovine). VSTV BiH je dostavio odgovor.

Drugi upitnik poslat Ministarstvu pravde BiH (Prilog br. 6) odnosi se na pitanja

provedbe relevantnih odredbi koje se odnose na mjeru oduzimanja imovinske koristi, i to:

Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima, Zakona o izvršenju krivičnih

sankcija BiH, Krivičnog zakona BiH i Zakona o pomilovanju BiH. Ministarstvo pravde BiH

dostavilo je odgovor.

Treći upitnik poslat Ministarstvu pravde RS-a (Prilog br. 7) odnosi se na primjenu

Zakona Republike Srpske o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela. Upitnik

sadrži pitanja u vezi s provođenjem finansijske istrage, postupcima privremenog i trajnog

oduzimanja nezakonite imovine, kao i pitanja o vrijednosti imovinske koristi, njenim oblicima,

strukturi predmeta s obzirom na oblik krivičnog djela i međunarodnoj saradnji. Ministarsto

pravde RS-a nije odgovorilo na Upitnik.

9.1.2. Rezultati istraživanja

U Odgovoru Ministarstva pravde BiH dostavljeni su podaci kojima Ministarstvo pravde

BiH raspolaže uvidom u pisarnicu. Za većinu infomacija traženih Upitnikom, koje se odnose na

međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim stvarima, Ministarstvo pravde BiH navelo je da iste

nose oznaku „tajno“ te da tim podacima raspolažu samo nadležna tužilaštva i ministarstva

unutrašnjih poslova. Ministarstvo pravde BiH navelo je podatak da je u periodu od stupanja na

snagu Zakona o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima 01.07.2009. – 21.12.2011.

7

godine, zaprimilo 8.042 molbe za međunarodnu pravnu pomoć. Za pitanja iz oblasti izvršenja

krivičnih sankcija, odgovoreno je da su za te evidencije nadležni sudovi. Dakle, za skoro sva

pitanja iz Upitnika, Ministarstvo pravde BiH navelo je da to podatak u nadležnosti drugog

organa.

U odgovoru VSTV-a dostavljene su informacije kojima VSTV BiH raspolaže uvidom u

evidenciju, a za ostale informacije navedeno je da ih nije bilo moguće pripremiti za period

naznačen u zahtjevu. Navodi se da VSTV BiH ne prikuplja i ne vodi podatke koji se odnose

isključivo na finansijske istrage, ali vodi evidencije o procesuiranju krivičnih djela privrednog

kriminaliteta. Analizom odgovora izdvajamo:

Privremeno oduzimanje u praksi sudova u BiH nije popularna mjera. U periodu

01.01.2008. – 01.12.2011. godine, ova mjera donijeta je u ukupno 21 predmetu. Najčešće je

korištena kod krivičnih djela organiziranog kriminala, pranja novca i proizvodnje i stavljanja u

promet opojnih droga. (Prilog br. 8).

Broj konačnih sudskih odluka za ovaj period, u kojima je izrečena mjera, je 2.844.

U vezi sa traženim podatkom o konačnoj vrijednosti izvršenih sudskih odluka,

zanimljivo je saznanje da VSTV BiH ne posjeduje podatke o izvršenju odluka o oduzimanju

imovinske koristi.

Tabela 5: Odluke o oduzimanju imovinske koristi koje su izrekli sudovi u BiH za period 01.01.2007. – 31.12.2011.

BiH FBiH RS BD

Broj predmeta u kojima je izrečena odluka o oduzimanju imovinske koristi

131 1.545 1.165 3

Ukupna vrijednost oduzete imovinske koristi

16.233.325 23.333.647 24.064.519 2.258.645

Izvor: VSTV BiH, februar 2012.

8

Tabela 6: Oduzeta imovinska korist u BiH za period 01.01.2007. – 31.12.2011.


Ukupna vrijednost (KM)

2.844 65.890.136

Izvor: VSTVBiH, februar 2012.

Interesantno je vidjeti i sljedeće dvije procjene:

Global Financial Integrity1 u izvještaju iz decembra 2012. godine,2 procjenjuje da je

periodu od 2001 – 2010. godine iz Bosne i Hercegovine u zemlje „poreskog raja“ prebačeno

nelegalnih finansijskih tokova u iznosu od minimalno 836 mil USD. Na listi od 143 države, BiH

se nalazi na 57. mjestu, Srbija na 16., a Hrvatska na 39-om. Sredstva su pribavljena krivičnim

djelom, korupcijom, izbjegavanjem poreza i drugim nezakonitim aktivnostima. Koliki je iznos

imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom koji je ostao u zemlji i koliko je te koristi u

zemlji, nije moguće procijeniti.

Prema istraživanju mreže Wealth-X,3 Bosna i Hercegovina ima 85 multimilionera,

Hrvatska 260, a Srbija 90.4 Ko su ovi bosanskohercegovački multimilioneri i kako su stekli

bogatstvo, nije moguće procijeniti.

1 Global Finantional Integrity je program Centra za međunarodnu politiku. Centar je nevladina organizacije za

istraživanje i zagovaranje, sa sjedištem u Washingtonu, D.C., SAD. 2 Illicit finanancial flows from developing countries: 2001-2010, str. 36.

http://iff.gfintegrity.org/documents/dec2012Update/Illicit_Financial_Flows_from_Developing_Countries_2001-2010-HighRes.pdf (Stranica posjećena: 27.12.2012). 3 Wealth-X je mreža za pružanje podataka o bogatstvu. Sjedište mreže je u Singapuru.

4 http://www.wealthx.com/articles/2012/financial-crisis%E2%80%A6what-crisis-260-multi-millionaires-

in-croatia/

9

9.1.3. Druga uočena pitanja

Vijeće Evrope i Evropska unija upozoravaju na potrebu vođenja jedinstvenih i

sveobuhvatnih statistika o mjeri oduzimanja imovinske koristi. Tako se dešava da se u BiH

raspolaže sa različitim podacima, što je dodatan poticaj za skoro rješavanje ovog pitanja.

Primjeri različitih podataka su vidljivi iz sljedeće dvije tabele:

Tabela 7: Oduzeta imovinska korist u BiH u 2010. godini (1)

Broj predmeta Ukupna vrijednost (KM)

199 14.820.203

Izvor: MP BiH, Odgovori na pitanja, juli 2011, str.146.

Tabela 8: Oduzeta imovinska korist u BiH u 2010. godini (2)

Broj predmeta Ukupna vrijednost (KM)

636 16.072.788


Upravo s aspekta statistika, u smislu poređenja sadašnjeg stanja i predviđanja budećeg,

interesantni su podaci iz sljedeće dvije tabele različitih organa.

Tabela 9: Oduzeta imovinska korist u BiH u 2010. godini

2010. godina BiH FBiH RS BD


67 449 120 0

Ukupna vrijednost oduzete imovinske koristi

10.114.775 946.649 5.011.364 0

Ukupno 16.072.788


10

Tabela 10 : Identificirana imovinska korist u 2011. godini

2011. godina SIPA (januar – septembar) MUP RS (2011.)

Iznos identificirane protupravne imovinske koristi (KM)

28.587.964,00 14.852.486,00

Ukupno 43.440.450,00

Izvor: Izvještaj o implementaciji AP za provođenje Strategije za borbu protiv organiziranog kriminala, Radna grupa za koordinaciju i praćenje provedbe AP, decembar 2011, str. 14.

U vezi sa saznanjem da ne postoje podaci o izvršenju odluka o oduzimanju imovinske

koristi, smatramo potrebnim naglasiti da se čini da ne postoji ni interna sudska, ni eksterna

kontrola izvršenja odluka o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. To znači

da izvršenje tih odluka nije prioritet pravosuđa u BiH, niti se čini da je prioritet drugih grana

vlast, što otvara niz drugih pitanja, a posebno pitanje prevencije kriminala.

Prema podacima koje su Centru za istraživačko novinarstvo dostavili Sud BiH te državno

i entitetska pravobranilaštva, koja u praksi sudovima podnose prijedloge za izvršenje presude,

odnosno izvršenje odluka o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom,

- Pravobranilaštvo BiH je na dan 03.03.2011. godine u radu imalo 26 izvršnih predmeta, u

kojima su tražilac izvršenja bili Sud BiH - 24 predmeta, Uprava za indirektno

oporezivanje - jedan predmet i Državna agencija za istrage i zaštitu – jedan predmet;

- Pravobranilaštvo Republike Srpske je na dan 22.02.2011. godine u radu u sjedištima

zamjenika imalo 37 predmeta, od čega su dva izvršenja provedena;

- Federalno pravobranilaštvo je na dan 09.03.2011. godine u radu imalo 64 predmeta.

Prema podacima Suda BiH, mjera oduzimanja imovinske koristi izrečena je u 39

pravosnažnih presuda u periodu 01.01.2005. – 31.12.2009. godine: prvostepene presude koje su

postale pravosnažne bez ulaganja žalbe - 21 presuda, drugostepene presude - 18.

U 2010. godini, mjera oduzimanja imovinske koristi izrečena je u 32 pravosnažne

presude: prvostepene presude koje su postale pravosnažne bez ulaganja žalbe - 19 presuda,

drugostepene presude – 13 (ukupno 71 pravosnažna presuda u kojima je mjera izrečena).

11

U 2010. godini otpremljeno je 12 presuda. Od ovih 12 presuda Suda BiH iz 2010. godine,

tri su na spisku izvršnih predmeta Pravobranilaštva BiH. Od predmeta prije 2010. godine, na

spisku Pravobranilaštva BiH nalazi se 9 presuda. Ostaje nejasno po kojim kriterijima se pravi

selekcija i ko vrši kontrolu izvršenja odluka o oduzimanju te da li su ostale presude izvršene, i

ako nisu, zašto nisu.

9.2. Nedostaci i razlozi slabosti postojećih zakonskih odredbi o

oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom

U nizu dokumenata, domaći praktičari su naveli niz problema u funkcioniranju i primjeni

važećih odredbi koje reguliraju oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. Ovi

problemi navedeni su u pojedinačnim tekstovima stručnjaka5, zajedničkim zaključcima tematskih

rasprava praktičara6 i analizama pojedinih udruženja i organizacija sačinjenih u sklopu njihovih

istraživanja.7

Probleme dijelimo u sljedećih pet grupa: (1) dokazivanje, (2) privremena mjera zabrane

raspolaganja imovinom prije početka suđenja i nakon pravosnažne presude, (3) izvršenje mjere

oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, (4) jemstvo i troškovi odbrane, (5)

propisi o prodaji imovine.

9.2.1. Dokazivanje

5 Petrović, B., Oduzimanje protupravo stečene imovinske koristi (de lege lata i de lege ferenda), Pravo i pravda, 10(1), 2011, str. 339-341, Šuškić, str. 353-377, Zadrić, str. 353-374, Ivičević, 2004, str. 217-238, Brkić, B., Oduzimanje predmeta i imovinske koristi u kaznenom postupku, Hrvatska pravna revija (12), 2001, str. 1-9. 6 Zaključci okruglog stola „Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u Bosni i Hercegovini i oduzimanje ilegalno stečene imovinske koristi“, septembar 2011, Konferencija „Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u BiH“, novembar 2010, Zaključci Druge BiH konferencije o saradnji policije i tužilaštava, novembar 2007. 7 Analize Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), „Imovina stečena kriminalom nestaje nakon presuda“, maj 2011 i „Besplatni advokati za funkcionere i za bisnismene“, decembar 2011, Analize implementacije Strategije za borbu protiv korupcije 2009-2014 Transparency International-a BiH, „Prvi periodični izvještaj“, decembar 2010. i „Drugi periodični izvještaj“, mart 2011.

12

Centar za istraživačko novinarstvo u tekstu „Imovina stečena kriminalom nestaje nakon

presuda“ prenosi izjavu državnog tužioca da je tužiocima „najvažnije da dokažu krivično djelo,

pa nekada zaborave na to da treba da zatraže i blokadu imovine“.

Prema podacima iz teksta „Besplatni advokati za funkcionere i za bisnismene“, u

Federalnoj advokatskoj komori tvrde da optuženi imovinu ne prijavljuju na svoje ime, pa je teško

dokazati da im pripada, „jer je prijavljena na ženi, ili na djetetu i to ne možete njemu uzeti“,

„prijavljena je na srodnicima ili je izvan BiH“. Navodi se da se način utvrđivanja imovine

razlikuje od suda do suda. „U Sudu BiH optuženi popunjavanju finansijske obrasce, a zatim se

od njih traži da dostave i dodatnu dokumentaciju: kućne i platne liste, ugovore o kreditima,

uvjerenja o nezaposlenosti, neposjedovanju nekretnina i sl. U Sudu kažu da te informacije ne

provjeravaju.“

Kod dokazivanja, navodi se i problem nedovoljno odgovornih i neprofesionalnih

vješačenja te nepostojanje specijaliziranih jedinica ili istražitelja specijaliziranih za finansijsku

istragu zbog čega je provedba instituta u praksi izazov.8

9.2.2. Privremena mjera zabrane raspolaganja imovinom prije početka suđenja i nakon pravosnažne presude

Kada sud donese privremenu zabranu prije početka suđenja da se koristi, pokloni i proda

imovina, privremena zabrana „podrazumijeva se da prestaje da važi“ nakon pravosnažne

presude.9

U sudskoj praksi, nova zabrana se ne donosi automatski nego tek po ponovnom zahtjevu

pravobranilaštva.10 Tako dolazi do apsurdnih situacija: „Sud je obavijestio Pravobranilaštvo da

je brisao određenu privremenu mjeru zabrane raspolaganja imovinom, sa prijedlogom da

Pravobranilaštvo BiH predloži ponovno određivanje privremenih mjera zabrane otuđenja i svake

vrste raspolaganja kako bi se osigurala naplata nezakonito stečene koristi.“ Pravobranilaštvo

predlaže sudu ponovnu blokadu imovine – prijedlog za izricanje privremene mjere zabrane

otuđenja i svake vrste zabrane raspolaganja na nekretninama izvršenika. Sud ponovo donosi

8 Šuškić, str. 353-377. 9 „Imovina stečena kriminalom nestaje nakon presuda“, slučaj „Kučević“. 10 ZK uredi ne skidaju priremene mjere jednom kad ih stave u teretni list – privremena zabrana otuđenja na zk izvadku.

13

mjeru blokade imovine. Ako osuđeni ne prodaju imovinu tokom suđenja, istu prodaju nakon

pravosnažne presude u 50% slučajeva, jer nije bilo blokade. Prodaja se desila u više od pola

predmeta koje je dobilo Pravobranilaštvo BiH.11

Od presude do ponovnog zahtjeva za blokadu imovine prođe i nekoliko mjeseci, tokom

kojih osuđeni može prodati ili pokloniti imovinu drugim osobama, jer su Tužilaštvo i

Pravobranilaštvo zakasnili da zatraže blokadu imovine.12

9.2.3. Izvršenje mjere oduzimanja imovinske koristi

Postupanje pravobranilaštva

U praksi, izvršenje rade pravobranilaštva. Nije poznato zašto je to tako i otkuda ova

praksa. Pravobranilaštvo u prvom redu nema mehanizme da realizira presude.13 Slažemo se sa

mišljenjima da sudovi posve nepravilno svoje odluke dostavljaju pravobraniocu kako bi ovaj

podnio prijedlog za izvršenje te da je nepravilna praksa da sud dostavlja prijedlog za izvršenje

sam sebi ili drugom sudu: „Sudija nadležan za izvršenje krivično-pravnih sankcija obavezan je

ovu mjeru izvršiti po pravilima izvršnog postupka pri čemu se pravosnažna presuda izvršava bez

donošenja nekog posebnog rješenja o izvršenju, kojim se izvršenje dopušta, odnosno usvaja

prijedlog za izvršenje. Donošenje takvog rješenja je potpuno nepotrebno jer pravosnažna i

izvršna sudska krivična presuda kojom je oduzeta imovinska korist stečena krivičnim djelom u

biti već ima učinak rješenja o izvršenju. Zbog toga je nepotrebno i stavljanje prijedloga za

izvršenje. Ovo dakle stoga što se sudska odluka izvršava ex officio i njeno izvršenje ne

pretpostavlja nikakav dužničko-povjerilački odnos“.14 Odluku o oduzimanju imovinske koristi

ostvarene krivičnim djelom izvršava općinski sud u izvršnom postupku a postupak pokreće po

službenoj dužnosti sud koji je donio odluku.15

11 Izlaganje Pravobranilaštva BiH, Okrugli sto „Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u Bosni i Hercegovini i oduzimanje ilegalno stečene imovinske koristi“, 2011. 12 „Imovina stečena kriminalom nestaje nakon presuda“, 2011. 13 Petrović, 2011, str. 339-341. 14 Zadrić, str. 361. 15 Brkić, str. 8.

14

Međutim, u praksi to izgleda ovako: Sud BiH pokreće postupak izvršenja odluke o

oduzimanju imovinske koristi na taj način što Pravobranilaštvu BiH kao zakonskom zastupniku

Suda dostavlja presudu kojom je izrečena mjera oduzimanja imovinske koristi s prijedlogom da

Pravobranilaštvo pokrene izvršni postupak u cilju naplate imovinske koristi. Pravobranilaštvo

podnosi prijedloge za izvršenje sudovima u čijoj je nadležnosti imovina kojima se određuje

predmet i sredstvo izvršenja. Nadležni sudovi izvršenja dužni su provesti rješenje o izvršenju

kojim se dozvoljava izvršenje na imovini izvršenika radi naplate imovinske koristi.16

Nedostaci u presudama u pogledu identifikacije imovinske koristi koju treba

oduzeti

Presude se šalju pravobranilaštvu koje prikuplja podatke o računima i imovini osuđenih

(podatke o imovini osuđenih lica). Sud u presudama često ne navodi šta konkretno treba oduzeti,

već iskazuje vrijednost nelegalno stečene imovine u novcu. Zbog toga u pravobranilaštvima

moraju otkrivati šta osuđeni posjeduje i raditi posao istražitelja,17 „nije podnijet prijedlog za

izvršenje, jer smo u fazi prikupljanja dokaza o imovini osuđenih lica“18.

Često se desi da pravobranilaštva, prema izvještajima organa koji vode evidencije o

imovini, utvrde da osuđeni nema imovine, pa podnose zahtjev sudu da sud utvrdi dužnikovu

imovinu, odnosno da zatraži od izvršenika da sudu dostavi podatke o svojoj imovini!

Sudska praksa je neujednačena. Izreka presude u dijelu u kojem se oduzima imovinska

korist mora izražavati i naglasiti obavezno oduzimanje imovinske koristi te iskazati šta

konkretno treba oduzeti.

Loša saradnja nadležnih organa

Dalje se pojavljuje problem međusobnog dostavljanja podataka, odnosno problem

neažurnog dostavljanja podataka pravobranilaštvu. Prepiska pravobranilaštva sa 16 Izlaganje Pravobranilaštva BiH, Okrugli sto „„Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u Bosni i Hercegovini i oduzimanje ilegalno stečene imovinske koristi“, 2011. 17 „Imovina stečena kriminalom nestaje nakon presuda“. 18 Materijali iz istraživanja Centra za istraživačko novinarstvo, tekst Pravobranilaštva Republike Srpske, 2011.

15

zemljišnoknjižnim uredima, policijom, Centralnom bankom BiH i sličnim ustanovama, putem

koje pokušavaju doći do podataka o nekretninama, automobilima, novcu i drugim vrijednostima,

traje i po nekoliko mjeseci.19

Opasnost zastare

Ne postoje kriteriji po kojima sud neke presude šalje pravobranilaštvu, a neke ne.

Dostavljanje presuda nakon što dobiju snagu izvršene isprave od suda do

pravobranilaštva traje čak i po 7 mjeseci.20 Slučajevi čekaju na izvršenje u prosjeku četiri godine

i mnogima prijeti zastara.21

9.2.4. Jemstvo i troškovi odbrane

Sud ne istražuje porijeklo novca uplaćenog za jemstvo i kao garanciju.

Sud dozvoljava uknjižbu založnog prava na nekretnine za koje se sumnja da su stečene

prodajom droge.22 Osim toga, kada sud blokira imovinu, optuženi navode da nisu u stanju da

snose troškove odbrane.23

9.2.5. Propisi o prodaji imovine

Kao neki od problema navode se i da su prostorije u kojima se čuvaju predmeti oduzeti u

vezi s krivičnim postupcima prepune te da je nejasna sudbina oduzetih predmeta.24 Ne postoje

propisi koji reguliraju način prodaje oduzete imovine.25

19 Izlaganje Pravobranilaštva BiH, Okrugli sto „Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u Bosni i Hercegovini i oduzimanje ilegalno stečene imovinske koristi“, 2011 i „Imovina stečena kriminalom nestaje nakon presuda“. 20 Izlaganje Pravobranilaštva BiH, Okrugli sto „Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u Bosni i Hercegovini i oduzimanje ilegalno stečene imovinske koristi“, 2011. 21 „Imovina stečena kriminalom nestaje nakon presuda“. 22 Slučaj pred Sudom BiH „Hamdo Dacić i drugi“. 23 “Besplatni advokati za funkcionere i biznismene”. 24 Brkić, str. 8. 25 „Besplatni advokati za funkionere i biznismene“.

16

Nakon pregleda nedostataka, opravdano je tvrditi da primjena mjere oduzimanja

imovinske koristi u praksi sudova u BiH ne zadovoljava. Neispunjavanje obaveze tužilaštava da

podnesu zahtjeve za oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i propusti u

izvršenju mjere oduzimanja potkrijepljuju ove tvrdnje.

17

SEDMI DIO

10. PREPORUKE I ZAKLJUČAK MAGISTARSKOG RADA

10.1. Zaključak

Državljani BiH, građani ove zemlje, svakodnevno gledaju „uspješne“ kriminalce, koji po

cestama voze skupocjene automobile, po vodama plove ugodnim plovilima, nose odjeću po

posljednjoj modi i „žuto“ oko vrata. Njihove porodice žive u vilama, djeca rastu i ostvaruju razne

pogodnosti (od besplatnih ulaznica za partije i sl., do prolazaka u školi), a nikome nije jasno

otkuda toliko bogatstvo, jer „niko iz kuće ujutru ne ide na posao“, a „nije im imao ko ostaviti“.

Postoji i drugi „uspješni“ ljudi, „kontraverzni biznismeni“ koji su na maglovite načine

kupili preduzeća, opljačkali ih prodajući njihovu imovinu ispod svake cijene, te sada uživaju

plodove svoga nezakonitog rada, „korumpirani političari“ koji su „digli ruke“ za pravni propis

posebnih odredbi, pravni zastupnici države koji zaboravljaju osnovna pravila postupka tokom

procesa u kojima se treba dokazati kriminal pomenutih lica.

O socijalnoj komponenti instituta oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim

djelom vrijedilo bi pisati u posebnim radovima. Posebno bi interesantno bilo saznati kako na

građane utiče saznanje da mali ljudi koji čine „male krađe“ plaćaju svoj dug, dok velike lopove u

našem vremenu tranzicije država većinom ne vraća u finansijsko stanje u kakvom su bili,

ispunjavajući tako svrhu ovog instituta. U svakom slučaju, poruka koju vlast šalje po pitanju

izvršenja sudskih odluka o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom je vrlo

negativna. Neizvršavanje ovih odluka ili njihov „slučajni“ odabir za izvršenje može biti

protumačen kao da država dopušta da se imovinska korist pribavljena krivičnim djelom zadrži i

da se u njoj uživa. Takvo ponašanje ne samo da ne djeluje preventivno nego čak i pomaže

organiziranom kriminalitetu da postane prihvatljiv dio ovog društva.

Iz Ministarstva pravde BiH su više puta od 2009. godine međunarodnim tijelima date

informacije da je Zakon o oduzimanju imovine stečene kriminalom u nacrtu. U međuvremenu su

18

ranije rasprave o inicijativama za donošenju ovakvoga zakona na Parlamentarnoj skupštini BiH

više puta propale, kao i ona novija. Zvuči zastrašujuće da snažna reakcija države tako dugo

izostaje i tako dugo nedostaje. Čini se da je i borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u

BiH predmet kompromisa. Ono što u Evropskoj uniji i Vijeću Evrope zahtijeva beskompromisnu

borbu, u BiH je predmet političkih dogovora.

U Izvještajima Evropske unije o napretku BiH proteklih godina navedene su slične

sljedeće tvrdnje:

• u 2009. godini: „ Organizirani kriminal ostaje ozbiljan problem“,

• u 2010. godini: „Prisustvo mreža organizovanog kriminala i njihova nastojanja da

prodru u legalnu ekonomiju i dalje su veliki razlog za zabrinutost“,

• u 2011. godini: „Mreže organizovanog kriminala nastavljaju da djeluju u čitavoj

Bosni i Hercegovini i imaju negativan uticaj na političke strukture i ekonomiju“.

Može se zaključiti da je BiH država kojoj ozbiljno prijeti organizirani kriminal te da je

očigledna potreba hitnog zaokreta u politici borbe protiv kriminala, između ostalog, kreiranjem

učinkovitog sistema u kojem će institut oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim

djelom imati posebnu ulogu. BiH mora poboljšati učinak postojećih i donijeti nove mjere kako

za sprečavanje sticanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, tako i za oduzimanje

nezakonito stečenog.

To podrazumijeva niz drugih prioriteta od kojih se izdvajaju tri: (1) dobro i

harmonizirano nacionalno zakonodavstvo usklađeno sa acquis-om, (2) unutrašnja koordinacija i

jačanje zajedničkog rada i saradnje agencija za provođenje zakona i tužilaštava svih nivoa;

dakle, (3) provođenje preporuka koje su identificirali stručnjaci i rad na aktivnostima definiranim

u strategijama iz procesa evropskih integracija. Za lakšu realizaciju ovih prioriteta, priprimili

smo priloge i preporuke magistarskog rada.

Osim nedostatka političke volje, BiH se suočava sa preprekama koje su rezultat

ograničenih kapaciteta za krivični postupak, ali i nedostatkom finansijskih sredstava. U tom

pravcu, sredstva koja se sektoru pravosuđa i pravde u cjelini nude putem IPA-e, trebaju biti

iskorištena maksimalno i na osnovu projekata koji su kreirani ne sa vrha nego sa terena.

19

10.2. Pet grupa preporuka

Istražujući literaturu nalazimo da bosanskohercegovački stručnjaci i praktičari urgiraju

sljedeće: (1) oblast izvršenja sudskih odluka o oduzimanju nezakonito stečene imovinske koristi

urediti sveobuhvatno i na jedinstven način (jedan od načina je harmoniziranje domaćeg

zakonodavstva sa Zakonom o oduzimanju imovinske koristi Republike Srpske), (2) hitno

provođenje već pravosnažnih presuda zbog opasnosti nastupanja zastare, (3) tokom istrage i

kasnije u presudi identificirati konkretnu imovinsku korist koja se oduzima, (4) koristiti

mogućnost proširenog oduzimanja.

U tom smislu, i strani stručnjaci predlažu:26 „Trebalo bi de lege ferenda zakonom izričito

propisati kao obavezan element optužnice zahtjev za oduzimanje imovine, pri čemu je

neophodno identificirati imovinu, objasniti teoriju oduzimanja imovine i navesti svjedoke

potrebne da bi se pokazalo: a) kako je imovina korištena u omogućavanju vršenja krivičnog djela

i b) koja imovina je proistekla iz zarade nastale vršenjem krivičnog djela“.

Osnovni preduslovi su ratifikacija i inkorporiranje odredbi međunarodnih ugovora koji

reguliraju ovu oblast u pravni sistem BiH. Značaj međunarodne saradnje u ovoj specifičnoj borbi

protiv organiziranog kriminaliteta je neupitan. Pri tome, naši domaći stručnjaci i praktičari

moraju veću pažnju posvetiti provođenju zahtjeva koji su postavljeni ovim zakonodavstvima, a

nadležne ustanove osigurati stalnu zajedničku edukaciju svih nadležnih organa.

Preporuke Evropske Unije iznesene u izvještajima o napretku sumiramo na sljedeće: (1)

sprovoditi pravni okvir za zapljenu imovine, (2) harmonizirati proces postupanja sa zapljenjenim

sredstvima u zemlji, u skladu sa međunarodnom standardima, (3) uspostaviti učinkovite strukture

za upravljanje imovinom, (4) kontinuirano vršiti zajedničku obuku.

U tom pravcu idu i preporuke MONEYVAL-a: (1) izmijeniti i harmonizirati zakone s

ciljem poboljšanje njihove učinkovitosti u praksi, (2) poboljšati provođenje finansijskih istraga;

(3) uspostaviti fond za upravljanje oduzetom imovinom, (4) intenzivirati obuku, (5) uspostaviti

jedinstveni sistem za vođenje statistike.

26 Lukić, str. 29.

20

Analizirajući dostupne materijale bosanskohercegovačkih stručnjaka, preporuke

Evropske unije i MONEYVAL-a iz izvještaja o napretku Bosne i Hercegovine, iznosimo 53

preporuke za poboljšanje sistema oduzimanja imovinske koristi u Bosni i Hercegovini.

Preporuke dijelimo u pet grupa: (1) zakonodavstvo, (2) teren i finansijska istraga, (3)

proces postupanja sa zapljenjenim sredstvima u zemlji, u skladu sa međunarodnom standardima,

(4) obuka, specijalizacija, reorganizacija, (5) statistike.

1. Zakonodavstvo: 14 preporuka

• Bosanskohercegovački stručnjaci i praktičari:27 Donošenje posebnog zakona na nivou

BiH.

• Nacrt zaključaka Konferencije „Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim

djelom“:28 Potrebno je donošenje zakona o oduzimanju imovine na nivou BiH, F BiH i

Brčko Distrikta BiH.

• Akcioni plan Evropskog partnerstva (AP EP): Donijeti i implementirati zakone o

porijeklu imovine.

• AP EP: Proširenje zakonskih odredbi Republike Srpske o konfiskaciji indirektnih prihoda

od kriminalnih radnji u vezi sa situacijama gdje presuda nije moguća (in rem

konfiskacija).

• MONEYVAL: Odredbe o konfiskaciji u KZ RS trebaju biti dopunjene tako da omoguće

konfiskaciju prihoda ili drugih koristi. Jednako tome, konfiskacija prihoda pomiješanih

sa zakonitom imovinom također treba biti propisana.

• MONEYVAL: Treba se posvetiti pažnja činjenici da specifični režim konfiskacije

primjenjiv u slučajevima pranja novca u skladu s čl. 209 stav 4 i identične odredbe u

krivičnim zakonima koji nisu na državnom nivou ne propisuju i ne dozvoljavaju

konfiskaciju vrijednosti.

27 Zaključci okruglog stola „Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u Bosni i Hercegovini i oduzimanje ilegalno stečene imovinske koristi“, Centar za edukaciji sudija i tužilaca FBiH, septembar 2011, Zaključci Druge BiH konferencije o saradnji policije i tužilaštava, novembar 2007, Prvi i drugi periodični izvještaji Transparency Internationala, decembar 2010 i mart 2011. 28 Konferencija “Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom”, VSTV BiH, mart 2012.

21

• MONEYVAL: Uklanjanje isuviše neosnovanih preduslova in rem konfiskacije sredstava

i drugih predmeta („interesi opće sigurnosti“ itd.) treba se izvršiti na svim nivoima.

• MONEYVAL: Trebaju se razmotriti odredbe o krivičnom postupku koje bi omogućile

konfiskaciju dobiti gdje se ne može završiti krivični postupak zbog smrti ili bijega

počinioca ili zbog nekog drugog razloga, pod uslovom da postoji dokaz da imovina

dolazi iz krivičnog djela.

• MONEYVAL: Zakonske odredbe trebaju biti uvedene na svim nivoima kako bi se

omogućilo poništavanje ugovora.

• MONEYVAL: Trebali bi se sačiniti amandmani zakona kako bi se uvele eksplicitne

odredbe za sprečavanje ili oglašavanje ništavim ugovornih ili drugih aktivnosti u kojima

su umiješana lica znala ili trebala znati da će, kao rezultat tih aktivnosti, organi vlasti biti

onemogućeni u svojoj sposobnosti da vrate imovinu koja je predmet konfiskacije.

• MONEYVAL: Mogućnost dobivanja informacija od banaka s ciljem zamrzavanja

sredstava, kao što je predviđeno čl. 72 st. 1 i 4 ZKP BiH (i identičnim odredbama sa

ostalih nivoa) je naizgled nepotrebno ograničena ili bar usporena u konkretnim

slučajevima faktorima koji potiču ili iz nepotpunih podazakonskih akata ili jednostavno

putem netačne komunikacije između organa vlasti i finansijske djelatnosti. Rezultat

ovoga je dupliranje sudskog postupka kada se prvo moraju dobiti informacije o

bankovnom računu za traženje naloga za zamrzavanje. Domaće vlasti bi trebale ponovo

procijeniti ovaj potencijalni nedostatak i tražiti rješenje.

• MONEYVAL: Zakonodavci na svim nivoima bi trebali razmotriti u nekim dobro

definiranim ozbiljnim krivičnim djelima koja stvaraju dobit, elemente prakse koji su se

dokazali vrijednim, uključujući od prenosa tereta dokazivanja, sankcije poslije presude,

do zakonitog porijekla navodne kriminalne dobiti ili korištenje građanskih standarda

dokazivanja kod zakonitog porijekla dobiti.

• MONEYVAL: Trebala bi se napraviti jasna AML/CFT državna strategija sa ciljevima

koje trebaju postići organi za provođenje zakona na svim nivoima uključujući državni,

entitetski i kantonalni. Glavni cilj te strategije bi trebao biti povećanje efikasnosti

aktivnosti poduzetih protiv kriminalne dobiti, a kroz usklađivanje samostalnih napora

provođenja zakona u vezi sa predikatnim djelima, pranjem novca i utajom poreza i one

izmjene za pranje novca.

22


djelom“: Potrebno je propisati katalog krivičnih dijela (terorizam, trgovina ljudima,

trgovina drogom, općenito organizirani kriminal, itd) za koje će važiti zakonska

pretpostavka nelegalnog sticanja imovine, ali ne isključiti mogućnost i za druga krivična

djela koja podrazumijevaju sticanje imovine na nezakonit način (npr. veoma

rasprostranjeno krvično djelo šumske krađe ili teške krađe – krađe i prodaje automobila).

2. Finansijska istraga i krivični postupak: 14 preporuka

• Zaključci Druge BiH konferencije o saradnji policije i tužilaštava:29 Koristiti institut

obrnutog tereta dokazovanja i mogućnost proširenog oduzimanja nezakonito stečene

imovine. Prijedloge obima privremenog osiguranja radi konačnog oduzimanja ne

ograničavati na direktan prihod krivičnim djelom.

• Bosanskohercegovački stručnjaci i praktičari:30 Finansijske istrage prihoda trebaju postati

sastavni dio istraživanja različitih krivičnih djela kojima se stiče dobit. Vođenje

integriranih finansijskih istraga za tužilaštva i agencije za provođenje zakona postaje

potreba i sredstvo u krivičnim istragama protiv organiziranog kriminala. Sa integriranom

finasijskom istragom treba početi u ranoj fazi krivične istrage. Preporučuje se obavezno

vođenje finansijske istrage u svim slučajevima u kojima se radi o imovinsko motiviranom

kriminalu.


djelom“: Potrebno je ohrabriti tužioce i sudije za češće korištenje mjera privremenog

oduzimanja. Kada se dokaže vjerovatnoća (osnovana sumnja) da je imovina proizašla iz

kriminalne djelatnosti, imovinu je potrebno zamrznuti, što podrazumijeva i imovinu

prenesenu na treće osobe.


djelom“: Neophodno je izvršiti procjenu privremeno oduzetih predmeta i imovine u

momentu privremenog oduzimanja, odnosno privremene zabrane raspolaganja.

29 Druga BiH konferencija o saradnji policije i tužilaštava, novembar 2007. 30 Zaključci Druge BiH konferencije o saradnji policije i tužilaštava, novembar 2007, Nacrt zaključaka Konferencije „Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom“, mart 2012.

23


djelom: Neophodno je vršenje zabilježbe u javnim registrima bez odlaganja.

• Bosanskohercegovački stručnjaci i praktičari:31 Selektivnije primjenjivanje instituta

vještačenja. Vještačenje primjenjivati samo u opravdanim slučajevima kada i nakon

provedene integrisane finansijske istrage za tužioca postoji potreba za utvrđivanjem i

ocjenom neke važne činjenice koja je vezana za oduzimanje imovinske koristi od strane

kompetentnih profesionalaca sa potpunim moralnim integritetom.

• Zaključci Druge BiH konferencije o saradnji policije i tužilaštava: Potrebno je češće kao

svjedoke optužbe koristiti finansijske istražitelje koji su provodili integrirane finansijske

istrage.


djelom“: Potrebno je implementirati odredbu o oduzimanju zakonite imovine kao

zamjenske vrijednosti.

• Bosanskohercegovački stručnjaci i praktičari:32 Donijeti jedinstvene kriterije sudovima za

utvrđivanje imovinske koristi od krivičnog djela.

• Pravobranilaštvo BiH:33 U presudama navoditi imovinu.

• MONEYVAL: Mnogo veća pažnja treba se posvetiti primjeni privremenih mjera u ranim

fazama istrage kako bi se potkrijepili zahtjevi za konfiskaciju nakon presude. Potrebno je

jasno razumijevanje koliko rano bi se u istragama mogle primjeniti privremene mjere i

stručnjaci bi se trebali orijentirati, bilo kroz obuku ili smjernice, da primjenjuju ove mjere

što ranije, kako bi se spriječilo rasipanje dobiti.

• MONEYVAL: Tužioci bi trebali staviti veći fokus na ciljanje i dokazivanje pranja novca

kao i temeljno krivično djelo. Takođe bi se veći napori trebali učiniti na praćenju,

oduzimanju, zamrzavanju i konfiskaciji kriminalne dobiti.

• MONEYVAL: U većini slučajeva krivično gonjenje uglavnom za metu ima dokazivanje

predikatnog kriminala i ne provodi se dalja istraga kako bi se ušlo u trag dobiti. Sve dok

31 Zaključci Druge BiH konferencije o saradnji policije i tužilaštava, novembar 2007, Nacrt zaključaka Konferencije „Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom“, mart 2012. 32 Zaključci okruglog stola „Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u Bosni i Hercegovini i oduzimanje ilegalno stečene imovinske koristi, septembar 2011, Izlaganje Federalnog pravobranilaštva na konferenciji „Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u BiH“, novembar 2010. 33 Okrugli sto „Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u Bosni i Hercegovini i oduzimanje ilegalno stečene imovinske koristi, septembar 2011.

24

je to rezultat neadekvatne kadrovske popunjenosti i nedostatka potrebnih obuka, ovi

nedostaci moraju se hitno ispraviti od strane nadležnih vlasti na svim nivoima. Također,

vlasti bi trebale tražiti rješenje problema na kojem se temelji ovaj trend, tj. isuviše visok

standard dokazivanja koji primjenjuju sudovi u vezi s konfiskacijom bespravno stečene

imovine.

• Izvještaj Evropske unije o napretku BiH u 2011. godini: Postojeće odredbe u pravnom

okviru koje se odnose na zapljenu se ne provode u potpunosti, a oduzimanje imovine

stečene putem kriminalnih radnji u čitavoj državi je i dalje na niskom nivou. Pravni okvir

za zapljenu imovine nije potpuno proveden, a oduzimanje imovine stečene kriminalnim

radnjama je i dalje neujednačeno na čitavoj teritoriji države.

3. Proces postupanja sa zapljenjenim sredstvima u zemlji, u skladu sa međunarodnom

standardima: 6 preporuka

• Bosanskohercegovački stručnjaci i praktičari:34 Formirati agenciju(e) za upravljanje

oduzetom imovinom.

• AP EP: Uspostaviti efikasne mehanizme i procedure za oduzimanje nezakonito stečene

imovine i racionalno upravljanje i raspolaganje oduzetom imovinom.

• MONEYVAL: Trebala bi se posvetiti pažnja uspostavljanju jedne nadležne agencije sa

adekvatnim procedurama za vođenje i upravljanje oduzetom i konfiskovanom imovinom

i uvođenje fonda oduzete imovine kao i mehanizama za podjelu te imovine u skladu sa

zakonodavnim inicijativama koje se trenutno izrađuju u zemlji. Takva jedna agencija bi

se mogla osnovati na nivou države.

• MONEYVAL: Organi vlasti bi trebali razmotriti osnivanje fonda za zapljenjena sredstva.

• Izvještaj Evropske unije o napretku BiH u 2011. godini: Nedostaju učinkovite strukture

za upravljanje oduzetom imovinom i njeno održavanje.

34

Izlaganje Pravobranilaštva BiH na Okruglom stolu “Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u Bosni i Hercegovini i oduzimanje ilegalno stečene imovinske koristi, septembar 2011, Izlaganje Federalnog pravobranilaštva na konferenciji „Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u BiH“, novembar 2010, Prvi i drugi periodični izvještaji Transparency Internationala, decembar 2010 i mart 2011, Zaključci Druge BiH konferencije o saradnji policije i tužilaštava, novembar 2007.

25


djelom“: Osigurati mehanizam za adekvatnu participaciju sudova, tužilaštava i agencija

za sprovođenje zakona u raspodjeli sredstava ostvarenih oduzimanjem imovine stečene

izvršenjem krivičnog djela ili oduzetu imovinu staviti na raspolaganje pravosuđu, policiji

i drugim agencijama koje provode zakon.

4. Obuka i specijalizacija: 13 preporuka

• Bosanskoheregovački stručnjaci i praktičari:35 Sugerira se nadležnim organima da

odgovorno razmotre praksu brojnih država i formiranje stalnih i/ili povremenih

specijaliziranih organizacionih jedinica u okviru tužilaštava i agencija za provođenje

zakona radi kompetentnog vođenja finansijskih istraga.

• Federalno tužilaštvo36: Predvidjeti osnivanje ureda za oduzimanje imovinske koristi

pribavljene krivičnim djelom unutar državnog, entitetskih i tužilaštva Brčko Distrikta sa

posebnim nadležnostima i dužnostima.

• Bosanskohercegovački stručnjaci i praktičari:37 Sugerira se permanentna i kvalitetna

edukacija (u okviru sudova, tužilaštava i policijskih jedinica) specijaliziranih

organizacionih jedinica kao i uspostavljanje mreže specijaliziranih i osposobljenih

istražitelja na teritoriji BiH koji će provoditi integrisane finansijske istrage.

• Zaključci Druge BiH konferencije o saradnji policije i tužilaštava: Potrebno je da se kroz

instruktivne akte glavnih tužilaca i kroz edukaciju približi i demistificira pojam

proširenog oduzimanja nezakonito stečene imovine, sadržaj integrirane finansijske istrage

i imovine koja je predmet zamrzavanja, osiguranja i oduzimanja.


djelom“: Osigurati kontinuirano podizanje svijesti policije, tužilaca, sudija i

pravobranilaca.

35 Zaključci Druge BiH konferencije o saradnji policije i tužilaštava, novembar 2007, Nacrt zaključaka Konferencije „Oduzimanje imovine pribavljene krivičnim djelom“, mart 2012. 36 Izlaganje Federalnog pravobranilaštva na konferenciji „Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u BiH“, novembar 2010. 37 Zaključci Druge BiH konferencije o saradnji policije i tužilaštava, novembar 2007, Nacrt zaključaka Konferencije „Oduzimanje imovine pribavljene krivičnim djelom“, mart 2012.

26


djelom“: Osigurati adekvatan način izvještavanja javnosti o postupcima oduzimanja

imovinske koristi stečene izvršenjem krivičnog djela.

• MONEYVAL: Potreban je sveobuhvatni program obuke za sudije i tužioce u oblasti

međunarodne pravne pomoći.

• Evropska unija i AP EP: Uspostavljanje harmoniziranih smjernica i organiziranje obuke

za tužioce i sudije u smislu poboljšanja korištenja pravnih odredbi koje se tiču

konfiskacije dobiti stečene iz kriminalnih radnji koju drži treća strana.

• AP EP: Organiziranje multidisciplinarnih treninga za tužioce i policajce kako bi se u

potpunosti iskoristila sva raspoloživa praktična i pravna sredstva za efikasno praćenje

imovine prekršioca.

• AP EP: Organiziranje posebne obuke za poreske inspektore (lažne poreske olakšice,

korpucijska plaćanja).

• AP EP: Izvršiti obuku kadrova u vezi sa sprovođenjem posebnih istražnih radnji.

• AP EP: Organiziranje zajedničke policijske obuke sa susjednim zemljama.

• Evropska unija, Preporuka iz Strukturiranog dijaloga iz 2011. godine: Evropska komisija

ističući potrebu za neodložnim provođenjem politika o sprečavanju i borbi protiv

finansijskog kriminala, preporučuje da se planiraju posebni moduli zajedničkih obuka za

pripadnike pravosuđa i predstavnika agencija za provođenje zakona u oblasti pranja

novca, kibernetičkog kriminala, zapljene imovine i proširene konfiskacije imovine. Takve

obuke treba redovno održavati.

5. Statistike: 6 preporuka


djelom“: Potrebno je uspostaviti jedinstvenu bazu podataka o nekretninama u BiH.

• MONEYVAL: Moraju se voditi sveobuhvatne statistike o istragama, procesuiranjima i

presudama. Odredbe čl. 60 ZOSPN BiH koje zahtjevaju da nadležna tužiteljstva i sudovi

prosljeđuju FOO-u statističke podatke o količini imovine privremeno oduzete u

krivičnom postupku trebale bi biti u potpunosti usklađene.

27

• MONEYVAL: Preporučuje se da organi vlasti prikupljaju i održavaju odgovarajuće

statističke podatke kako bi se procijenila efikasnost sistema. Takve statistike se trebaju

redovito revidirati i moraju se poduzeti neophodne radnje kako bi se osiguralo da sistem

bude djelotvoran.

• MONEYVAL: Organi na svim nivoima bi trebali uspostaviti jedinstven sistem za

vođenje statistike o količini oduzete i konfiskovane imovine i odrediti nadležne organe za

tu svrhu, u skladu s onim što je predloženo u izvještaju iz prvog kruga. S tim u vezi, Tim

za evaluaciju smatra praktičnijim da se ovo pitanje rješava na širokoj osnovi u BiH a ne

odvojeno za svaki entitet i Disktrikt Brčko.

• MONEYVAL: U vezi sa preporukama sačinjenim po pitanju uspostave unificiranih

statističkih sistema na svim nivoima, vlasti BiH pozvale su se na nacrt Zakona BiH o

oduzimanju imovine stečene kriminalom. Nacrt predviđa uspostavu agencije, koja će

imati određene ovlasti. Dok nacrt zakona daje određene ovlasti agenciji da održava i

upravlja zapljenjenim i oduzetim sredstvima i uspostavlja mehanizam za podjelu

imovine, BiH vlasti trebaju osigurati da čl. 9 ovog nacrta zakona da jasne ovlasti agenciji

da prikuplja i rukovodi statistikom o iznosima zapljene i oduzete imovine.

• MONEYVAL: BiH vlasti bi trebale da vode godišnju, tačnu i detaljnu statistiku o

kompletnoj uzajamnoj pravnoj pomoći (uključujući zahtjeve u vezi sa zamrzavanjem,

zapljenom i konfiskacijom) koji su napravljeni ili dobiveni, uključujući prirodu zahtjeva,

da li je udovoljen ili odbijen i vremenu potrebnom za odgovor.

10.3. Sedam godina zakonodavne inicijative?

MONEYVAL je još od 2005. godine upozoravao na potrebu rješavanja problema u

smislu izmjene zakona i formiranja posebne agencije. U izvještaju MONEYVAL-a iz decembra

2009. godine navedeno je: „Novi državni Zakon o oduzimanju nezakonito stečene imovine (Law

on Confiscaton of Proceeds of Crime) bio je u nacrtu tokom posjete, ali nije bio dostupan

evaluatorima niti su bilo koje informacije otkrile njegovu trenutnu poziciju u zakonodavnom

procesu.38

38 MER 2009, str. 86.

28

Učesnici Druge bosanskohercegovačke konferencije o saradnji policije i tužilaštava

održane u novembru 2007. godine su donijeli zaključak da se Ministarstvu pravde BiH i

Ministarstvu sigurnosti BiH uputi zahtjev za početak parlamentarne procedure za donošenje

Zakona o Agenciji za upravljanje oduzetom imovinom. U svom pismu, naveli su da izražavaju

zabrinutost sporošću provođenja tadašnjeg Akcionog plana Strategije za borbu protiv

organiziranog kriminala i korupcije 2006-2009, koja je kao drugi opći cilj predviđala „razvoj i

jačanje institucija BiH za borbu protiv organiziranog kriminala, te efikasno i racionalno

upravljanje oduzetom imovinom i drugom imovinskom koristi“.

U Izvještaju Radne grupe za koordinaciju i praćenje provedbe Akcionog plana Strategije

BiH za borbu protiv organiziranog kriminala iz decembra 2011. godine navedno je: „Od strane

Ministarstva pravde BiH sačinjena je analiza krivične politike prema izvršiocima krivičnih djela

organiziranog kriminala i analiza odluka o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom uz

presude sudova u BiH.“39

Prijedlog zakona o upravljanju imovinom privremeno i trajno oduzetom u krivičnom

postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine je krajem 2012. godine upućen u parlamentarnu

proceduru i izaziva žustru raspravu o nadležnostima entiteta, a ne o kriminalu. Čini se da ne

postoji politička volja da se usvoji.

U Federaciji Bosne i Hercegovine krajem 2012. godine u nacrtu su Zakon o oduzimanju

imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom i prekršajem i Zakon o suzbijanju korupcije i

organizovanog kriminala u Federaciji BiH. Čini se da se usvajanje prvog od strane predlagača

„uspješno“ najavljuje još od početka 2011. godine.

U Republici Srpskoj se od 2010. godine primjenjuje Zakon o oduzimanju imovine

stečene izvršenjem krivičnog djela,40 čija primjena zahtijeva posebnu analizu. Zakon je skoro u

potpunosti preuzeo rješenja i odredbe Zakona o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog

dela41, koji je u Srbiji u primjeni od 2009. godine. Zakon o postupku oduzimanja imovinske

koristi ostvarene kaznenim djelom i prekršajem42 primjenjuje se u Hrvatskoj od 2010. godine i

donijet je nakon Zakona o Uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta.43

39 Str. 3. 40 „Službeni glasnik Republike Srpske“, br. 12/10. 41 „Službeni glasnik Republike Srbije“, br. 97/08. 42 „Narodne novine“, br. 145/10. 43 „Narodne novine“, br. 76/09, 116/10 i 145/10.

29

Glavne karakteristike važeća tri zakona koja su na snazi vidljive su iz sljedeće tabele:

Tabela 11: Poređenje načina izričitog normiranja glavnih karakteristika sistema oduzimanja u tri odabrana zakona o oduzimanju imovine

Karakteristika Hrvatska Srbija Republika Srpska

1. Krug određenih krivičnih djela √ √ √ 2. Potreban iznos imovinske koristi za druga krivična djela √ √ 3. Oduzimanje protuvrijednosti √ 4. Privremene mjere mogu biti poduzete tokom istrage - prije

pokretanja krivičnog postupka √

5. Provođenje privremenih mjera po ZIP-u √ √ 6. Navođenje privremenih mjera u zakonu √ 7. Da li se za oduzimanje zahtijeva krivica okrivljenog √ √ √ 8. Standard dokaza – van svake sumnje 9. Standard dokaza - ravnoteža vjerovatnoća 10. Podjela tereta dokazivanja √ √ 11. Može se ostaviti dio imovine za izdržavanje √ √ 12. Odluka o oduzimanju se raspravlja u posebnom postupku

(ako se osporava zahtjev za oduzimanje) √ √

13. Izvršenje odluke o oduzimanju po ZIP-u (ako zakonom nije drugačije propisano)

√

14. Međunarodna saradnja √ √ Izvor: Autorica.

10.4. O prilozima uz preporuke

Prilozi br. 1 (Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – pregled

zakonskih odredbi) i 4 (Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – pregled

acqisa) su osnov za sačinjavanje pregleda funkcioniranja odredbi o oduzimanju imovinske

koristi u praksi i poboljšanje zakonodavnog okvira (preporuke br. 1 i 3).

Prilog br. 4 (Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – Analiza

realizacije obaveza, prioriteta, ciljeva i aktivnosti iz procesa evropskih integracija) je i osnov za

ažuriranje strateških planova i poduzimanje hitnih mjera u kontekstu realizacije obaveza iz

procesa Evropskih integracija.

Prilozi br. 5, 6 i 7 (Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – upitnici

za Visoko sudsko i tužilačko vijeće BiH, Ministarstvo pravde BiH i Ministarstvo pravde

Republike Srpske) mogu poslužiti kao osnov za kreiranje jedinstvenog sistema statistika o

30

oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom (preporuka br. 5). Tom cilju služe i

prilozi br. 1 i 3 (Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – lista pitanja iz

Upitnika Evropske komisije upućenog Srbiji).

U vezi sa finansijskom istragom i krivičnim postupkom (preporuka br. 2) te sa

potrebama obuke i specijalizacije (preporuka br. 4), nadamo se da će magistarski rad u cjelini

doprinijeti boljem razumijevanju tematike oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim

djelom, a time i ojačati napore da se poboljša primjena mjere. Tom cilju služe prilozi br. 4 i 8

(Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – podaci o privremenom

oduzimanju imovine).

Posebno ističemo potrebu koordinacije pripreme kvalitetnih odgovora na pitanja iz

priloga br. 3.

31

POPIS PRILOGA

Prilog 1: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnom djelom - pregled zakonskih odredbi

Prilog 2: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnom djelom - pregled acquisa

Prilog 3: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom - lista pitanja iz Upitnika „Informacije koje Evropska komisija zahtijeva od Vlade Srbije u cilju pripreme Mišljenja o zahtjevu Srbije za članstvo u EU“

Prilog 4: Oduzimanje imovinske pribavljene krivičnom djelom - Analiza realizacije obaveza, prioriteta, ciljeva i aktivnosti iz procesa evropskih integracija

Prilog 5: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – Upitnik br. 1: Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine

Prilog 6: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom - Upitnik br. 2: Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine

Prilog 7: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom - Upitnik br. 3: Ministarstvo pravde Republike Srpske

Prilog 8: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – Privremeno oduzimanje imovine (period: 01.08.2008. – 01.12.2011), tabele Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine

32

Prilog 1: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – pregled odredbi44

→obaveza prijavljivanja krivičnog djela (čl. 213 i 214 ZKP BiH) →podnošenje usmene ili pismene prijave tužiocu, sudu ili ovaštenom službenom licu (čl. 215 ZKP BiH)

→izrada procjene rizika od strane obveznika provođenja mjera za otkrivanje i sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti (čl. 5 ZOSPN/FT BiH), poduzimanje od strane obaveznika mjera identifikacije i praćenja klijenta (čl. 6, 7, 40, 41 ZOSPN/FT BiH), izrada liste indikatora za prepoznavanje lica i transakcija za koje postoje osnovi sumnje da se radi o PN/FT(čl. 43 ZOSPN/FT BiH) i vođenje evidencije (čl. 44 ZOSPN/FT BiH)

→obavještavanje Finansijsko obavještajnog odjela SIPA-e (FOO) od strane obaveznika o transakciji, klijentu ili licu ako postoji sumnja na PN/FT(čl. 30 ZOSPN/FT BiH), ili →pismeni zahtjev obveznicima za dostavljanje podataka o sumnjivim transakcijama i licima ili u hitnim slučajevima pregled dokumentacije u prostorijama obaveznika, uz uslov podnošenja pismenog zahtjeva (čl. 47 stav 1 ZOSPN/FT BiH)

44 Koriste se skraćenice za zakone i to:

1. ZKP BiH - Zakon o krivičnom postupku Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 3/03, 32/03, 36/03, 26/04, 63/04, 13/05, 48/05,46/06, 76/06, 29/07, 32/07, 53/07, 76/07, 15/08, 58/08, 12/09, 16/09, 93/09);

2. ZOSPN/FT BiH - Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti („Službeni glasnik BiH“, br. 53/09);

3. ZIO RS - Zakon o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela („Službenik glasnik RS“, br. 12/10);

4. ZMPPUKS - Zakon o međunarodnoj pravnoj pomoći u krivičnim stvarima („Službeni glasnik BiH“, br. 53/09);

5. KZ BiH - Krivični zakon Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 3/03, 32/03, 37/03, 54/04, 61/04, 30/05, 53/06, 55/06, 32/07, 8/10);

6. ZOIKS - Zakon Bosne i Hercegovine o izvršenju kaznenih sankcija, pritvora i drugih mjera – Prečišćeni tekst („Službeni glasnik BiH“, br. 12/10);

7. ZIP BiH - Zakon o izvršnom postupku pred Sudom Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, br. 18/03);

8. ZPP RS – Zakon o parničnom postupku („Službeni glasnik RS“, br. 58/03, 85/03, 74/05, 63/07 i 49/09); 9. ZOP - Zakon Bosne i Hercegovine o pomilovanju („Službeni glasnik BiH“, br. 93/05).

33

→pismeno obavještenje tužioca od strane FOO-a, s prikupljenom dokumentacijom (čl. 46 stav 2 ZOSPN/FT BiH) →izvještaj FOO-a o učiniocu i osnovama sumnje o počinjenom krivičnom djelu pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti s prijedlogom toka istrage (čl. 46 stav 4 ZOSPN/FT BiH)

→naredba tužioca o sprovođenju istrage (čl. 216 stav 1 i 2 ZKP BiH)

→naredba tužioca za pokretanje finansijske istrage (čl. 17 ZOI RS)

→ formiranje zajedničkog međunarodnog istražnog tima (čl. 24 ZMPPUKS)

RADNJE DOKAZIVANJA Pretresanje stana, prostorija i osoba

→pismeni zahtjev tužioca ili ovlaštenog službenog lica (OSL) sudu za izdavanje naredbe za pretresanje (stana, prostorija, osoba i pokretnih stvari) (čl. 55 ZKP BiH) ili usmeni zahtjev tužioca ili OSL sudu za izdavanje naredbe za pretresanje (čl. 56 ZKP BiH)

→oduzimanje predmeta na osnovu naredbe za pretresanje (čl. 63 ZKP BiH)

→pretresanje stana i ostalih prostorija vlasnika ili drugih lica (čl. 18 ZOI RS)

→pretres prostorija i lica (čl. 13 ZMPPUKS)→naredba Suda BiH za pretres lica, pretres prostorija i oduzimanje predmeta na osnovu zamolnice (čl. 56 ZMPPUKS)

Privremeno oduzimanje predmeta (podataka) i imovine

→pismeni zahtjev tužioca ili OSL sudu za izdavanje naredbe za privremeno oduzimanje predmeta koji se po KZ BiH imaju oduzeti ili koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku i podataka pohranjenih u kompjuteru ili sličnim uređajima za automatsku obradu podataka (čl. 65 ZKP BiH) ili privremeno oduzimanje predmeta i podataka bez naredbe suda ako postoji opasnost odlaganja, uz uslov podnošenja pismenog zahtjeva sudu za naknadno odobrenje oduzimanja predmeta i podataka (čl. 66 ZKP BiH)

→prijedlog tužioca sudu za izdavanje naredbe za privremeno oduzimanje predmeta koji mogu poslužiti kao dokaz u krivičnom postupku (čl. 19 stav 1 ZOI RS) ili privremeno oduzimanje predmeta bez naredbe suda ako postoji opasnost od odlaganja (čl. 19 stav 2 ZOI RS)

34

→privremeno oduzimanje predmeta, predaja privremeno oduzetih predmeta državi moliteljici (čl. 13 ZMPPUKS) →privremeno oduzimanje predmeta, dokumenata ili imovinske koristi u svrhu dokaznog postupka (čl. 19 ZMPPUKS)

→pismeni zahtjev tužioca sudu za izdavanje naredbe za privremeno oduzimanje pisama, telegrama i drugih pošiljki (čl. 67 stav 3 ZKP BiH) ili naredba tužioca za privremeno oduzimanje pošiljki ako postoji opasnost od odlaganja, uz uslov naknadnog potvrđivanja naredbe od strane suda (čl. 67 stav 4 ZKP BiH)

→zapljena i kontroliranje isporuke (čl. 13 ZMPPUKS)

→ pismeni zahtjev tužioca sudu za izdavanje naredbe banci ili drugom pravnom licu o dostavi podataka (čl. 72 stav 1 ZKP BiH) ili u hitnim slučajevima naredba tužioca banci ili drugom pravnom licu o dostavi podataka, uz uslov naknadnog izdavanja naredbe od strane suda (čl. 72 stav 3 ZKP BiH)

→zahtjev tužioca za izdavanje naredbe banci ili drugoj finansijskoj organizaciji o dostavi podataka i uvidu u sefove (čl. 20 stav 2 ZOI RS)

→pismeni prijedlog tužioca sudu za izdavanje naredbe za posebne istražnje radnje (čl. 118 stav 1 ZKP BiH) ili usmena naredba suda za posebne istražne radnje ako postoji opasnost od odlaganja, uz uslov hitnog izdavanja pismene naredbe (čl. 118 stav 2 ZKP BiH), „kako bi se omogućilo utvrđivanje i pronalaženje nezakonito pribavljene imovine i prikupljanje dokaza o tome“ (čl. 72 stav 2 ZKP BiH)

→ nadzor (čl. 13 ZMPPUKS)

→pismeni prijedlog tužioca ili OSL sudu za izdavanje naredbe operateru telekomunikacija, drugom pravnom licu koje vrši pružanje telekomunikacijskih usluga i licu koje počiniocu i od počinioca prenosi informacije ili čije sredstvo telekomunikacija koristi počinilac, o dostavi podataka (čl. 72a) stav 1 i stav 3 ZKP BiH) ili u hitnim slučajevima naredba tužioca operateru telekomunikacija, drugom pravnom licu koje vrši pružanje telekomunikacijskih usluga i licu koje počiniocu i od počinioca prenosi informacije ili čije sredstvo telekomunikacija koristi počinilac, o dostavi podataka, uz uslov naknadnog izdavanja naredbe od strane suda (čl. 72a) stav 2 ZKP BiH)

→ telefonsko prisluškivanje (čl. 13 ZMPPUKS)

→rješenje suda kojim se pravnom ili fizičkom licu naređuje privremena obustava finansijske transakcije (čl. 72 stav 4 ZKP BiH) i određuje privremeno oduzimanje za transakciju namjenjenih finansijskih sredstava i gotovine (čl. 72 stav 5 ZKP BiH)

→pismeni nalog FOO-a za privremenu obustavu transakcija u trajanju od najviše pet dana, u slučaju sumnje u pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti (čl. 48 stav

35

1 ZOPN BiH) ili u hitnim slučajevima usmeni nalog FOO za privremenu obustavu transakcije, uz uslov hitnog dostavljanja pismenog naloga (čl. 48 stav 2 ZOPN BiH)

→pismeni prijedlog FOO-a stranoj finansijsko-obavještajnoj jedinici za privremeno odgađanje obavljanja određenih transakcija ako postoji sumnja na pranje novca ili finansiranje terorističkih aktivnosti (čl. 56 ZOPN BiH)

→pismeni nalog FOO-a za privremeno odgađanje za najviše pet radnih dana obavljanja transakcija na prijedlog strane finansijsko-obavještajne jedinice uz obavještavanje Tužilaštva BiH bez odgađanja (čl. 57 ZOPN BiH)

→pismeni nalog FOO-a za kontinuirano praćenje finansijskog poslovanja klijenta ili drugog lica i redovno obavještavanje FOO-a u trajanju od najduže tri odnosno šest mjeseci (čl. 50 ZOPN BiH)

→dostava podataka tužilaštava FOO-u o odlukama o privremenom oduzimanju, iznosima privremeno oduzetog novca ili vrijednosti imovine (čl. 60 ZOSPN BiH)

→pismeni prijedlog tužioca sudu za donošenje privremene mjere oduzimanja imovine koja se ima oduzeti po KZ BiH, mjere zaplijene ili druge neophodne privremene mjere, kako bi se spriječilo korištenje, otuđenje ili raspolaganje tom imovinom (čl. 73 stav 1 ZKP BiH) ili privremeno oduzimanje imovine, zaplijena ili poduzimanje OSL drugih neophodnih mjera kada postoji opasnost od odlaganja, uz uslov od strane suda naknadnog odobrenja privremenog oduzimanja imovine radi osiguranja (čl.73 stav 2 ZKP BiH)

→prijedlog sudu za određivanje privremene mjere osiguranja imovine ili imovinske koristi protiv pravnog lica (po odredbama koje važe za izvršni postupak), u skladu s odredbama iz člana 202 (čl. 386 stav 1 ZKP BiH)

→sud po službenoj dužnosti određuje privremene mjere osiguranja kada dolazi u obzir oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom (po odredbama koje važe za izvršni postupak), u skladu s odredbama iz člana 202 (čl. 395 ZKP BiH)

→rješenje suda kojim se po odredbama koje važe za izvršni postupak određuju privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog usred učinjenja krivičnog djela (čl. 202 stav 1 ZKP BiH)

→rješenje suda kojim se po odredbama koje važe za izvršni postupak određuju privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva prema trećoj osobi kod koje se nalaze stvari pribavljene krivičnim djelom ili koja je usljed krivičnog djela ostvarila imovinsku korist (čl. 204 stav 1 ZKP BiH)

→zahtjev tužioca sudu za privremeno oduzimanje imovine (čl. 21 ZOI RS) →rješenje o privremenom oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela (čl. 25 ZOI RS)

36

Opcija:

→zahtjev tužioca sudu za određivanje privremene mjere u skladu sa Zakonom o parničnom postupku (čl. 22 stav 1 ZOI RS)→rješenje suda o privremenoj mjeri oduzimanja imovine stečene izvršenjem krivičnog djela (čl. 22 stav 2 ZOI RS)

→privremeno oduzimanje imovine sprovodi se primjenom odredaba Zakona o izvršnom postupku, ako ovim zakonom nije drugačije određeno (čl. 37 stav 1 ZOI RS)

DOKAZNI POSTUPAK

→pismena naredba tužioca ili suda za vještačenje (čl. 96 ZKP BiH) poslovnih knjiga (čl. 111 ZKP BiH) → naredba, organa koji vodi postupak, o sređivanju knjigovodstva (čl. 111 stav 3 ZKP BiH)

→ saslušanje osobe na koju je imovinska korist prenesena i predstavnika pravne osobe (čl. 393 stav 1 ZKP BiH)

→ direktno, unakrsno i dodatno ispitivanje svjedoka (čl. 262 ZKP BiH)

→ ispitivanje vještaka (čl. 270 ZKP BiH)

→ čitanje i iznošenje zapisnika o dokaznom materijalu (čl. 274 ZKP BiH)

→zahtjev tužioca sudu za trajno oduzimanje imovine stečene izvršenjem krivičnog djela (čl. 28 ZOI RS)

→izjašnjavanje vlasnika imovine (čl. 29 ZOI RS)

→neosporavanje zahtjeva →odluka o zahtjevu tužioca sudu za trajno oduzimanje imovine stečene izvršenjem krivičnog djela donosi se u presudi (čl. 29 stav 2 ZOI RS)

→osporavanje zahtjeva→poseban postupak → posebno ročište za odlučivanje o zahtjevu→rješenje kojim odbija zahtjev za trajno oduzimanje imovine ili rješenje kojim se usvaja zahtjev – rješenje o trajnom oduzimanju imovine (čl. 32 ZOI RS),

SUDSKA ODLUKA

Odluka o oduzimanju imovinske koristi

→ imovinska korist pribavljena krivičnim djelom oduzeće se sudskom odlukom kojom je utvrđeno da je krivično djelo učinjeno, pod uvjetima propisanim ovim zakonom (čl. 110 stav 2 KZ BiH)

→kada se krivični postupak vodi za krivična djela iz glava XVII, XVIII, XIX, XXI, XXIa) i XXII ovog zakona, sud može odlukom iz čl. 110 stav 2 oduzeti i onu imovinsku

37

korist za koju tužilac pruži dovoljno dokaza da se opravdano vjeruje da je takva imovinska korist pribavljena izvršenjem ovih krivičnih djela, a počinilac nije pružio dokaze da je korist pribavljena zakonito (čl. 110a KZ BiH)

→od učinioca će se oduzeti novac, predmeti od vrijednosti i svaka druga imovinska korist koja je pribavljena krivičnim djelom, a ako oduzimanje nije moguće, učinilac će se obavezati na isplatu novčanog iznosa srazmjernog pribavljenoj imovinskoj koristi. Imovinska korist pribavljena krivičnim djelom može se oduzeti od lica na koju je prenesena bez naknade ili uz naknadu koja ne odgovara stvarnoj vrijednosti, ako je ono znalo ili moglo znati da je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom (čl. 111 stav 1 KZ BiH)

→ kada je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom sjedinjena s imovinom stečenom na zakonit način, takva imovina može biti predmet oduzimanja ali u mjeri koja ne premašuje procijenjenju vrijednost imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom (čl. 111 stav 2 KZ BiH)

→prihod ili druge koristi iz imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom, ili iz imovine u koju je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom pretvorena ili iz imovine s kojoj je imovinska korist pribavljena krivičnim djelom sjedinjena, mogu biti predmet mjera navedenih u ovom članu na isti način i u istoj mjeri kao i imovinska korist pribavljena krivičnim djelom (čl. 111 stav 3 KZ BiH)

→ukoliko pravno lice pribavi imovinsku korist učinjenim krivičnim djelom, imovinska korist pribavljena krivičnim djelom će se oduzeti od pravnog lica (čl. 140 KZ BiH)

→ odluka o oduzimanju imovinske koristi u presudi kojom se optuženi oglašava krivim (čl. 285 stav 1 tačka e ZKP BiH i čl. 396 stav 1 ZKP BiH)

→ odluka o oduzimanju imovinske koristi u presudi kojom se utvrđuje da je optuženi učini protupravno djelo u stanju neuračunljivosti (čl. 396 stav 1 ZKP BiH)

→ odluka o oduzimanju imovinske koristi u rješenju o primjeni vaspitne mjere (čl. 396 stav 1 ZKP BiH)

→obaveza vraćanja imovinske koristi probavljene krivičnim djelom u uslovnoj osudi (čl. 400 ZKP BiH)

→ mjera oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u kaznenom nalogu (čl. 334 stav 2 ZKP BiH)

→odluka o oduzimanju imovine u rješenju o trajnom oduzimanju imovine (čl. 32 ZOI RS)

→odluka o oduzimanju imovine u presudi (čl. 29 ZOI RS)

38

PRAVNI LIJEKOVI

→žalba na rješenje o privremenom oduzimanju imovine (čl. 26 ZOI RS)

→žalba na rješenje suda kojim se po odredbama koje važe za izvršni postupak određuju privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva nastalog usred učinjenja krivičnog djela (čl. 202 stav 2 ZKP BiH)

→žalba na rješenje suda kojim se po odredbama koje važe za izvršni postupak određuju privremene mjere osiguranja imovinskopravnog zahtjeva prema trećoj osobi kod koje se nalaze stvari pribavljene krivičnim djelom ili koja je usljed krivičnog djela ostvarila imovinsku korist (čl. 204 stav 1 ZKP BiH)

→žalba na prvostepenu presudu zbog odluke o oduzimanju imovinske koristi (čl. 296 tačka d) zbog povrede krivičnog zakona ako je povrijeđen u pitanju da li je odlukom o oduzimanju imovinske koristi prekoračeno ovlaštenje koje sud ima po zakonu (čl. 298 tačka e ZKP BiH) te ako je sud nepravilno donio odluku o oduzimanju imovinske koristi ili nije izrekao oduzimanje imovinske koristi iako su za to postojali zakonski uslovi (čl. 300 stav 2 ZKP BiH)

→ žalba na rješenje suda doneseno u prvom stepenu (čl. 318 ZKP BiH)

→ zahtjev za ponavljanje krivičnog postupka u pogledu odluke o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom (čl. 397 ZKP BiH)

→žalba protiv rješenja o trajnom oduzimanju imovine (čl. 33 ZOI RS)

→žalba na presudu u pogledu odluke o trajnom oduzimanju imovine (čl. 29 stav 2 ZOI RS)

IZVRŠNI POSTUPAK

→izvršni postupak pokreće se prijedlogom povjerioca, a postupak osiguranja prijedlogom predlagača osiguranja (čl. 3 stav 1 ZIP BiH); izvršni postupak i postupak osiguranja pokreću se po službenoj dužnosti kada je to zakonom izričito određeno (čl. 3 stav 3 ZIP BiH)

→prijedlog za određivanje privremene mjere prije pokretanja i tokom sudskog ili upravnog postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok izvršenje ne bude provedeno (čl. 242 stav 1 ZIP BiH)

→prijedlog za pljenidbu i prenos novčanih potraživanja (čl. 136 ZIP BiH)

→upis pljendibe potraživanja osiguranog založnim pravom upisanim u zemljišnoj knjizi ili drugoj javnoj knjizi u tu knjigu po službenoj dužnosti (čl. 145 ZIP BiH)

39

→prijedlog predlagača osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčanog potraživanja (čl. 246 ZIP BiH) i privremene mjera radi osiguranja nenovčanog potraživanja (čl. 247 ZIP BiH)→rješenje o određivanju privremene mjere (čl. 243 ZIP BiH)

→prijedlog predlagača osiguranja za određivanje privremene mjere radi osiguranja novčanog potraživanja (čl. 246 ZIP BiH) i privremene mjera radi osiguranja nenovčanog potraživanja (čl. 247 ZIP BiH)→rješenje o određivanju privremene mjere (čl. 243 ZIP BiH)

→pismeni prijedlog za donošenje mjere osiguranja (čl. 268 ZPP RS) →rješenje o određivanju mjere osiguranja (čl. 279 ZPP RS)

→izvršenje radi naplate novčanog potraživanja određuje se i provodi u obimu koji je potreban za namirenje tog potraživanja (čl. 62 ZIP BiH)


→zabilježba izvršenja u zemljišnoj knjizi po službenoj dužnosti (čl. 71 ZIP BiH)


IZVRŠENJE ODLUKA

→izvršenje presude u pogledu oduzimanja imovinske korist obavlja sud po odredbama koje važe za izvršni postupak i koje se primjenjuju u mjestu gdje se odluka ima izvršiti (čl. 180 stav 1 ZKP BiH)

→izvršenje mjere oduzimanja imovinske koristi stečene krivičnim djelom (glava XI)- u pogledu nadležnosti i postupka za oduzimanje imovinske koristi važe odredbe Zakona o izvršnom postupku BiH, osim ako ovim zakonom nije drugačije određeno (čl. 215 stav 1 ZOIKS BiH)

→krivično odjeljenje Suda po službenoj dužnosti pokreće postupak za izvršenje odluke o oduzimanju imovinske koristi (čl. 215 stav 2 ZOIKS BiH)

→mjera oduzimanja imovinske koristi od preduzeća ili drugih pravnih lica, koja je izrečena u krivičnom postupku, vrši se po propisima o izvršenju zaštitne mjere oduzimanja imovinske koristi (čl. 216 ZOIKS BiH)

→ako po pravosnažnosti odluke kojom se oduzima imovinska korist preduzeću ili drugom pravnom licu to preduzeće ili pravno lice prestane s radom ili izgubi svojstvo

40

pravnog lica, postupak oduzimanja imovinske koristi provešće se protiv pravnog lica koje je preuzelo imovinu do visine vrijednosti preuzete imovine (čl. 217 ZOIKS BiH)

BUDŽET

→oduzeta imovinska korist izražena u novcu, vrijednosnim papirima i sl. unosi se u bužet institucija BiH i koristi u skladu sa Zakonom o izvršenju budžeta BiH, a pokretna i/ili nepokretna imovina prodaće se u skladu sa važećim propisima, a ostvarena sredstva unijeti u budžet ili će se ta imovina dati na korištenje organizacijama iz oblasti socijalne politike, obrazovanja, državnim organima i sl; sud će, ako je to moguće, i prije izricanja odluke o oduzimanju imovinske koristi stečene krivičnim djelom kada je riječ o pokretnoj ili nepokretnoj imovini, izvršiti potrebne konsultacije i u dispozitivu odluke navesti kojoj se ustanovi ta imovina daje na korištenje (čl. 218 stav 1 ZOIKS BiH)

→po odbitku troškova upravljanja oduzetom imovinom, novčana sredstva dobijena prodajom trajno oduzete imovine uplaćuju se u budžet Republike Srpske i raspodjeljuju se u skladu sa odlukom vlade (čl. 47 ZOI RS)

DRUGE ODREDBE

→sud će presudom opozvati uvjetnu osudu i izreći izvršenje izrečene kazne ako osuđeni u određenom vremenu provjeravanja ne ispuni izrečenu obavezu (vraćanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom) u slučajevima kada je mogao ispuniti tu obavezu (čl. 63 stav 1 KZ BiH i čl. 400 ZKP BiH)

→molba za pomilovanje treba da sadrži navod postoje li neizvršene finansijske obaveze prema javnom budžetu (čl. 10 tačka l) ZOP BiH) →izvještaj Ministarstva pravde BiH o molbi za pomilovanje sadrži podatke o oduzimanju imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom (čl. 15 tačka j) ZOP BiH)

→osuda se ne može brisati iz kaznene evidencije dok traje primjena mjere sigurnosti niti dok oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom nije potpuno izvršeno (čl. 121 stav 6 KZ BiH)

41

Prilog 2: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – pregled acquisa

AQUIS OF THE EUROPEAN UNION (Title IV of the TEC, part II of the TEC, Title VI of the TEU)

Važeća legislativa

1. Council of Europe Convention of 8 November 1990 on Money Laundering, Search, Seizure and Confiscation of the proceeds from crime;

2. Council of Europe Convention No 198 on laundering, seizure and confiscation of the proceeds from crime and financing of terrorism;

3. Joint Action on money laundering, the identification, detection, freezing or seizure of the instruments and proceeds of crime (OJ L 333 of 9 December 1998, p.1);

4. Council Framework Decision of 26 June 2001 on money laundering, the identification, tracing, freezing, seizing and confiscation of instrumentalities and the proceeds of crime (OJ L 182 of 5 July 2001, p. 1);

5. Council Framework Decision 2005/212/JHA of 24 February 2005 on confiscation of crime-related proceeds, instrumentalities and property (OJ L 68 of 15 March 2005, p. 49);

6. Council Framework Decision 2206/783/JHA of 6 October 2006 on the application of mutual recognition to confiscation orders (OJ L 328 of 24 November 2006, p. 59);

7. UN Convention against Transnational Organized Crime, Palermo, December 2000 and protocols;

8. UN Convention against Corruption, Merida 2003; 9. Joint Action 98/699/JHA of 3 December 1998 on money laundering, the

identification, detection, freezing or seizure of the instruments and proceeds of crime (OJ L 333 of 9 December 1998);

10. Council Decision 2007/845/JHA of 6 December 2007 concerning cooperation between Asset Recovery Offices of the Member States in the field of tracing and identification of proceeds from, or other property related to, crime (OL J 332 of 18 December 2007, p. 103);

11. Council Framework Decision of 28 May 2001 combating fraud and counterfeiting of non-cash means of payment (OJ L 149 of 2 June 2001, p. 1);

42

12. Council of Europe Criminal Law convention on Corruption, opened to signature on 27 January 19955;

13. "Communication of the Commission of 20 November 2008 on the proceeds of organised crime - "Ensuring that "crime does not pay", COM(2008) 766 final";

14. Council Recommendation on the alignment of law enforcement drug and diverted precursors seizure statistics STUP 29/2001, STUP 26/2001;

15. Council Recommendation of 25 April 2002 on improving investigation methods in the fight against organised crime linked to organised drug trafficking: simultaneous investigations into drug trafficking by criminal organisations and their finances/assets (OJ C 114 of 15 May 2002, p. 1);

16. Convention of 26 July 1995 on the protection of the European Communities’ Financial Interests (OJ C 316 of 27 November 1995, p. 49)40; with protocols;

17. Directive 2005/60/EC of the European Parliament and of the Council of 26 October 2005 on the prevention of the use of the financial system for the purpose of money laundering and terrorist financing (OJ L 309 of 25 November 2005, p. 15);

18. Council Act of 12 March 1999 drawing up, on the basis on Article K.3 of the Treaty on European Union, the Protocol on the scope of the laundering of proceeds in the Convention on the use of information technology for customs purposes and the inclusion of the registration number of the transport in the Convention (OJ C 91of 31 March 1999, p. 1-1);

19. Convention on the use of information technology for customs purposes and the inclusion of the registration number of the means of transport in the Convention (OJ C 91 of 31 March 1999, p. 2);

20. Convention of 10 March 1995 on Simplified Extradition Procedures between the Member States of the European Union (OJ C 78 of 30 March 1995 p. 2)8;

21. European Convention on Extradition (Paris, 13 December 1957) 89; The first additional Protocol to the European Convention on Extradition (Strasbourg, 15 October 1975); The second additional Protocol to the European Convention on Extradition (Strasbourg, 17 March 1978);

22. European Convention on Mutual Legal Assistance in Criminal Matters (Strasbourg, 20 April 1959) 90; The first additional Protocol to the European Convention on Mutual Legal Assistance in Criminal Matters (Strasbourg, 17 March 1978); The second additional protocol to the European Convention on Mutual Legal Assistance in Criminal Matters (Strasbourg, 8 November 2001);

23. Council Framework Decision (2002/584/JHA) of 13 June 2002 on the European arrest warrant and the surrender procedures between Member States (OJ L 190 of 18 July 2002, p. 1)91;

24. Statements provided for in Article 31(2) of Council Framework Decision 2002/584/JHA of 13 June 2002 on the European arrest warrant and the surrender procedure between Member States (OJ L 246 of 29 September 2003, p. 1);

43

25. Council Framework Decision 2003/577/JHA of 22 July 2003 on the execution in the European Union of orders freezing property or evidence (OJ L 196 of 2 August 2003, p. 45);

26. Council Framework Decision (2005/212/JHA) of 24 February 2005 on Confiscation of Crime-Related Proceeds, Instrumentalities and Property (OJ L 68 of 15 March 2005, p. 49);

27. Council Framework Decision 2008/978/JHA of 18 December 2008 on the European evidence warrant for the purpose of obtaining objects, documents and data for use in proceedings in criminal matters (OJ L 350 of 30 December 2008, p. 72);

28. Cooperation Agreement between The European Central Bank - ECB – and The International Criminal Police Organisation – INTERPOL (OJ C 134 of 12 May 2004 p. 6);

Legislativa u proceduri

29. Proposal for a Directive of the European Parliament and the Council regarding the European Investigation Order in criminal matters, Interinstitutional file: 2010/0817 (COD), 3 June 2010;

30. Proposal for Directive on suspects’ rights to information about criminal charge (COM (2010) 392, 20 July 2010;

31. Proposal for a directive of the European Parliament and the Council on the freezing and confiscation of proceeds of crime in the European Union, COM (2012) 85 final, 12. March 2012.

44

Prilog 3: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom –lista pitanja iz Upitnika „Informacije koje Evropska komisija zahtijeva od Vlade Srbije u cilju pripreme Mišljenja o zahtjevu Srbije za članstvo u Evropskoj Uniji“

Poglavlje 4: Slobodno kretanje kapitala

Borba protiv pranja novca

Pitanje br. 26: Molimo vas da podrobno objasnite način rada FIU, nadzornih organa i organa za

sprovođenje zakona s obzirom na, između ostalog, raspoložive resurse (osoblje i budžet),

operativna ovlaštenja, nezavisnosti, međunarodnu/unutarnju saradnju između nadležnih organa i

postignute rezultate u vezi sa primljenjim izvještajima o sumnjivim transakcijama, istragama

nadzora (uključujući otkrivene prekršaje, izrečene sankcije), nalozima za zamrzavanje/zapljenu,

konfiskaciju i pokrenute krivične postupke/podignute optužnice/presude.

Pitanje br. 27: Navedite u kojoj mjeri ste ste sproveli 40 preporuka za sprečavanje pranja novca

Radne grupe za finansijske akcije protiv pranja novca (Finantial Action Task Force - FATF), i

njenih 9 posebnih preporuka u vezi sa finansiranjem terorizma.

Poglavlje 23: Pravosuđe i osnovna prava

Pravosuđe

Efikasnost

Pitanje br. 31: Molimo vas da opišete postupak izvršenja građanskih/krivičnih predmeta.

Međunarodni pravni okvir i institucije

Pitanje br. 58: Molimo vas da pružite sažete informacije o pristupanju relevantnim

međunarodnim konvencijama (npr. Konvenciji UN protiv korupcije, Krivičnopravnoj i

Građanskopravnoj konvenciji Vijeća Evrope o korupciji, Konvenciji Vijeća Evrope o pranju,

45

traženju, zapljeni i konfiskaciji prihoda stečenih kriminalom i Konvenciji OECD o borbi protiv

podmićivanja stranih javnih službenika u međunarodnim poslovnim transkakcijama).

Pogavlje 24: Pravda, sloboda i sigurnost

Pravosudna saradnja u krivičnim stvarima

Pitanje br. 100: Kako vaše zakonodavstvo regulira saradnju u svrhu konfiskacije? Koje

relevantne međunarodne konvencije (UN, Vijeće Evrope, drugih) je potpisala vaša država? Da li

postoje bilateralni sporazumi po tom pitanju i sa kojim državama? Molimo vas da navedete

statističke podatke o broju predmeta i postignutim rezultatima.

Policijska saradnja i borba protiv organiziranog kriminala

Pitanje br. 129: Molimo vas da opišete da li je, i u kojoj mjeri, kriminalistička istraga u vašoj

zemlji rukovođena politikom „usmjerenu na imovinu stečenu kriminalom“ i koji organi u njoj

učestvuju?

Pitanje br. 130: Da li postoji zvanična istražna (policijska) ili politika krivičnog gonjenja za

praćenje prihoda stečenih kriminalom (finansijska istraga)? Ukoliko postoji, na čemu se zasniva?

Pitanje br. 131: Koliki se prioritet daje istrazi/krivičnim gonjenju finansijskog kriminala u vašoj

zvaničnoj istražnoj (policijskoj) ili politici krivičnog gonjenja?

Pitanje br. 132: Da li su praćenje, zapljena i oduzimanje imovine odvojeni cilj krivične istrage?

Da li oni iziskuju dostatno ljudstvo, resurse i/ili vrijeme za istragu?

Pitanje br. 142: Da li vaša država ima poseban zakonski okvir za finansijske istrage, ili se one

vrše u kontekstu uobičajenih kriminalnih istraga?

Pitanje br. 143: Naznačite korištenje i djelotvornost finansijskih istraga u određenim zločinima,

npr. trgovini ljudima, trgovini narkoticima, krijumčarenju robe (npr. cigareta, vozila i

falsifikovane robe), itd.

46

Pitanje br. 144: Da li postoji mogućnost za nastavak istrage prihoda stečenih kriminalom, ili,

uopćenije, njegovih finansijskih aspekata, nakon zatvaranja odgovarajuće krivične istrage/nakon

presude?

Pitanje br. 145: Da li postoje posebna zakonska ovlaštenja/alatke za istragu prihoda/finansijskih

aspekata kriminalnih aktivnosti?

Pitanje br. 146: Da li postoji mogućnost za uključivanje privatnih stručnjaka (računovođa,

finansijskih stručnjaka) da bi se istražio prihod/finansijski aspketi kriminalnih aktivnosti?

Ukoliko postoji, molimo vas da objasnite zakonske i druge parametre pod kojima to može da se

učini.

Pitanje br. 147: Da li postoje specijalizirane jedinice/lica/organi koji se bave isključivo/uglavnom

finansijskim kriminalom i/ili finansijskim istragama unutar i među: a) istražnim organima

(policijom, carinom...), b) organima krivičnog gonjenja, c) sudijama uključenim u predkrivični

postupak, d) bilo kojim uključenim organima (molimo vas da to opišete). Opišite za svaku vrstu

specijalizirane jedinice/organa: a) sastav, b) mjesto u međunarodnoj strukturi, c) nivo stručnosti

(vrstu obuke, potrebne diplome), d) misiju, e) ovlaštenja.

Pitanje br. 148: Za jednice/lica/organe osim onih pomenutih u posebnom pitanju: opišite mjere

obuke (praktične, pravne, jezičke, itd.) posebno posvećene finansijkoj istrazi, uključujući njene

međunarodne aspekte.

Pitanje br. 149: Baze podataka i evidencije, u vezi sa kapacitetima za finansijsku istragu: a)

Molimo vas da naznačite da li imate bazu podataka za sljedeće kategorije: bankovne račune,

nepokretnosti, kompanije, vozila, plovila; b) Molimo vas da za svaki registar ili bazu podataka

navedete: - sadržaj baze podataka/registra (vrstu podataka koje sadrži, broj unosa), - koji organi

imaju pristup bazi podataka/registru na nacionalnom nivou, - vrstu pristupa bazi

podataka/registru (neposredan/posredan, potreba za sudskim ovlaštenjem, itd.).

Pitanje br. 150: Da li postoji sistem koji omogućava kofiskaciju/zapljenu prihoda stečenih

kriminalom? Ko je nadležan za konfiskaciju/zapljenu? Molimo vas da opišete postupak i

uključena tijela.

47

Pitanje br. 176: Molimo vas da pružite informacije o rezultatima vaše politike protiv pranja

novca u smislu broja izvještaja o gotovinskim transakcijama (CTRs) i izvještaja o sumnjivim

transakcijama koje su otkrivene u posljednje četiri godine, broj istraga pokrenutih svake godine

na osnovu CTRs i STRs, broj istraga pokrenutih svake godine o drugim obavještajnim

elementima, broj naloga za zamrzavanje/zapljenu u posljednje četiri godine, broj krivičnih

gonjenja/optužnica/presuda/naloga za konfiskaciju u posljednje četiri godine. Molimo da pružite

informacije o vrijednosti sredstava i imovine zamrznutih/zapljenjenih i konfiskovanih u

posljednje četiri godine. Molimo vas i da navedete zakonske zahtjeve u vezi sa CTRs i STRs.

Pitanje br. 180: Da li postoji sistem koji omogućava konfiskaciju/zapljenu prihoda stečenih

kriminalom? Koje tijele je nadležno za konfiskaciju/zapljenu? Koliko ima ljudi i kakva je

njihova obuka? Da li je konfiskacija povezana sa krivičnim presudama? Da li raspoloživi

statistički podaci ilustruju broj i vrijednost slučajeva sredstava konfiskovanih tokom posljednjih

godina?

Pitanje br. 181: Molimo vas da pružite informacije o svojim nacionalnim zakonima o

konfiskaciji. Da li je u Srbiji uvedena konfiskacija u novčanoj protuvrijednosti? Da li u slučaju

teških djela važe proširena ovlaštenja za konfiskaciju? Ukoliko važe, opišite relevantne odredbe.

Pitanje br. 182: Da li Srbija ima propise koji omogućavaju konfiskaciju/zapljenu prihoda

stečenih kriminalom nezavisno od krivične presude? Ukoliko ima, opišite relevantne odredbe.

Da li strani nalozi za zamrzavanje ili konfiskaciju na osnovu konfiskacije koja se zasniva na

presudi mogu da se izvrše u Srbiji?

Pitanje br. 183: Da li se odredbe Strazburške konvencije Vijeća Evrope iz 1990. godine i

Varšavske konvencije iz 2005. godine u potpunosti primjenjuju u Srbiji?

Pitanje br. 184: Da li Srbija ima nacionalnu kancelariju za povraćaj nacionalne imovine nadležnu

za pronalaženje imovine stečene krivičnim djelom?

Pitanje br. 185: Da li postoji specijalizirana struktura zadužena za upravljanje zamrznutim

sredstvima?

48

Pitanje br. 186: Kako je Srbija odgovorila na zahtjeve EU organa za osiguravanje informacija o

sredstvima koja se nalaze u vašoj državi? Kako je Srbija odgovorila na zahtjeve pravosudnih

organa EU za zamrzavanjem ili konfiskacijom sredstava u vašoj državi?

Pitanje br. 187: Da li je za službenike za provođenje zakona, državne tužioce i sudije osigurana

posebna obuka za konfiskaciju i povraćaj sredstava?

Borba protiv terorizma

Pitanje br. 195: Da li se Srbija uskladila sa preporukama Finansijske akcione radne grupe za

pranje novca i finansiranje terorizma (FATF) i odgovarajućim zakonodavstvom EU sa ciljem

primjene tih standarda FATF-a (poput Uredbe EZ br. 171/2006, Uredbe EZ br. 1889/2005,

Direktive 2007/64/EZ)? Molimo vas da pružite detalje o tome.

Poglavlje 32: Finansijska kontrola

Zaštita finansijskih interesa EU

Upravljanje i kontrola (budućih) EU fondova

Sprovođenje konvencije za zaštitu finansijskih interesa Zajednice i njeni protokoli

Pitanje br. 25: Molimo vas da navedete relevantne odredbe u nacionalnom krivičnom zakoniku

koje se tiču moguće zapljene, konfiskovanja ili mjera za uklanjanje rezultata i instrumenata

privrednog kriminala?

49

Prilog 4: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – Analiza realizacije obaveza, prioriteta, ciljeva i aktivnosti iz procesa evropskih integracija

POPIS TABELA IZ ANALIZE Tabela 1-1: Ojačati borbu protiv organiziranog kriminala: pregled realizacije pririteta iz AP EP-a; Tabela 1-2: Ojačati borbu protiv organiziranog kriminala: godišnji izvještaji EK o napretku BiH; Tabela 1-3: Postići značajne rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala: pregled realizacije prioriteta iz AP EP-a; Tabela 1-4: Postići značajne rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala: godišnji izvještaji EK o napretku BiH; Tabela 1-5: Provesti preporuke GRECO-a: pregled realizacije prioriteta iz AP EP-a; Tabela 1-6: Provesti preporuke GRECO-a: godišnji izvještaji EK o napretku BiH; Tabela 1-7: Odlučno procesuirati slučajeve korupcije: pregled realizacije prioriteta iz AP EP-a; Tabela 1-8: Odlučno procesuirati slučajeve korupcije: godišnji izvještaji EK o napretku BiH; Tabela 1-9: Završiti kadrovsko popunjavanje FOJ: pregled realizacije prioriteta iz AP EP-a; Tabela 1 -10: Završiti kadrovsko popunjavanje FOJ: godišnji izvještaji EK o napretku BiH; Tabela 1-11: Zakonodavstvo protiv pranja novca: pregled realizacije prioriteta iz AP EP-a; Tabela 1- 12: Zakonodavstvo u oblasti pranja novca: godišnji izvještaji EK o napretku BiH; Tabela 1-13: Evidencije o pranju novca: pregled realizacije prioriteta iz AP EP-a; Tabela 1-14: Evidencije o pranju novca: godišnji izvještaji EK o napretku BiH; Tabela 1- 15: Regionalna saradnja i međunarodne obaveze: pregled realizacije prioriteta iz AP EP-a; Tabela 1-16: Regionalna saradnja i međunarodne obaveze: godišnji izvještaji EK o napretku BiH; Tabela 1-17: Oduzimanje imovinske koristi: godišnji izvještaji Evropske komisije o napretku BiH; Tabela 2-1 Analiza provedbe Preporučenog akcionog plana MONEYVAL- iz 2009., u odnosu na R3: Konfiskacija i privremene mjere (zamrzavanje i zapljena) Tabela 4-1: Strategija za borbu protiv organiziranog kriminala: pregled realizacije ciljeva koji se odnose na oduzimanje imovinske koristi; Tabela 4-2: Strategija za borbu protiv korupcije: pregled realizacije ciljeva koji se odnose na oduzimanje imovinske koristi; Tabela 4-3: Strategija za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma: pregled realizacije ciljeva koji se odnose na oduzimanje imovinske koristi; Tabela 4-4: Strategija za reformu sektora pravde: pregled realizacije ciljeva koji se odnose na oduzimanje imovinske koristi.

50

1. Analiza realizacije pojedinačnih prioriteta Evropskog partnerstva koji se odnose na oduzimanje imovinske koristi

Akcioni plan Evropskog partnerstva usvojilo je Vijeće ministara BiH na tematskoj

sjednici posvećenoj evropskim integracijama 6.10.2008. godine, a za pripremu Polugodišnjeg

pregleda zadužena je Direkcija za evropske integracije BiH. Sve institucije u BiH, koje su

odgovorne za realizaciju aktivnosti iz Akcionog plana Evropskog partnerstva (AP EP), na

polugodišnjoj osnovi dostavljaju ažurirane informacije potrebne za pripremu

Polugodišnjeg pregleda realizacije aktivnosti.

Neki od prioriteta određeni AP-om iz oblasti pravde, slobode i sigurnosti su: donošenje

i implementacija zakona o porijeklu imovine, oduzimanje imovine pribavljene krivičnim djelima

(uspostaviti efikasne mehanizme i procedure za oduzimanje nezakonito stečene imovine i

racionalno upravljanje i raspolaganje oduzetom imovinom), efiksano praćenje imovine

prekršilaca, procesuiranje slučajeva korupcije, obuka i oprema u vezi sa sprovođenjem posebnih

istražnih radnji, kadrovsko popunjavanje finansijsko-obavještajne jedinice, reforma policije,

saradnja sa EUROPOL-om. Svi ovi prioriteti mogu se grupirati u sljedeće grupe: borba protiv

organiziranog kriminala, borba protiv korupcije, borba protiv pranja novca i regionalna saradnja.

U nastavku je analiza provedbe obaveza iz AP EP-a koje se odnose na oduzimanje

imovinske koristi u okviru ove četiri grupe. Analiza sadrži poređenje realizacije prioriteta i

aktivnosti iz AP EP-a i nalaza (ocjena) iz godišnjih izvještaja Evropske komisije o napretku

BiH o realizaciji ovih prioriteta i aktivnosti.

Kako su ovi prioriteti realizirani u pretekle tri godine vidljivo je iz sljedećih tabelarnih

pregleda.

1.1. Borba protiv organiziranog kriminala

U izvještajima o napretku BiH u protekle tri godine, u oblasti „Policija: Borba protiv

organiziranog kriminala i terorizma“ ocjene EK bile su: u 2009. godini „Sveukupno gledano,

Bosna i Hercegovina je počela raditi na ispunjavanju prioriteta iz oblasti organiziranog

51

kriminala. Ipak, organizirani kriminal ostaje ozbiljan problem“; u 2010. godini: „Postignut je

izvjestan napredak u borbi protiv organiziranog kriminala“; u 2011. godini „Postignut je mali

napredak u borbi protiv organiziranog kriminala“.

Tabela 1-1: Ojačati borbu protiv organiziranog kriminala: pregled realizacije pririteta iz AP EP-a

1. Prioritet: Borba protiv organiziranog kriminala i terorizma: Ojačati borbu protiv organiziranog kriminala i međunarodnu saradnju sa agencijama za provedbu zakona

KOD EP3.KP.121

Vodeća institucija: Ministarstvo sigurnosti BiH

Aktivnosti (koje se dijelom odnose na oduzimanje imovinske koristi): (1) Ispuniti uslove neophodne za provedbu Strateškog sporazuma o saradnji sa EUROPOLOM; (2) Potpuno provođenje akcionih planova za implementaciju Strategije za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije.

Rokovi: (1) 12-2008, (2) 2-2010

2009 Realizacija aktivnosti prolongirana sa 1208 na 0610. Aktivnost (1): Strateški sporazum sa EUROPOL-om se kontinuirano implementira. Trenutno je u toku uspostavljanje sigurne komunikacijske veze izmedu BiH i EUROPOL-a na osnovu u martu 2009. potpisanog Memoranduma o razumijevanju. Sigurna komunikacijska mreža ce služiti za razmjenu podataka izmedu EUROPOL-a i Ureda za saradnju sa Interpol-om, koji je trenutno, privremeno, određen kao tačka kontakta za saradnju sa EUROPOL-om.

2010 Aktivnost (1): Realizacija aktivnosti prolongirana sa 1208 na 1211.

Dana 28.06.2010.godine BiH je uputila Nacrt mape puta za implementaciju stateškog sporazuma sa EUROPOL-om. Ispunjavanjem aktivnosti predviđenih u Mapi puta stekli bi se uvjeti za započinjanje pregovora za potpisivanje operativnog sporazuma. Imajući u vidu da EUROPOL prolazi kroz veliku reorganizaciju, kako institucionalnu, tako i personalnu, BiH još uvijek nije dobila povratnu informaciju.

2011 Nije izvještavano.

Izvor: Autoricina analiza polugodišnjih pregleda realizacije aktivnosti iz AP EP Direkcije za evropske integracije BiH

52

Tabela 1-2: Ojačati borbu protiv organiziranog kriminala: godišnji izvještaji EK o napretku BiH

Ojačati borbu protiv organiziranog kriminala i međunarodnu saradnju sa agencijama za provedbu zakona.

2009 /

2010 Zajednički međuinstitucionalni istražni timovi koji djeluju prema uputama tužilaca, postali su učestaliji. Popravila se saradnja sa zemljama iz susjedstva i zemljama EU.

2011 Vijeće ministara BiH je usvojilo odluku kojom se dozvoljava uspostavljanje mreže policijskih oficira za vezu u susjednim zemljama, sa EUROPOL-om i u nekim državama EU. Svrha ove mreže je da se poboljšaju međunarodna saradnja i razmjena informacija koje se odnose na borbu protiv transnacionalnog organizovanog kriminala. Saradnja između policije i tužilaca je i dalje slaba. Specijalizacija tužilaca i sudija na predmetima organizovanog kriminala je nejednaka i potrebno ju je dodatno ojačati, naročito u entitetima. Potrebno je provesti Memorandum o razumijevanju o osnivanju tijela za koordinaciju provođenja međunarodnog prava.

Izvor: Autoricina analiza izvještaja Evropske komisije o napretku BiH

Tabela 1-3: Postići značajne rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala: pregled realizacije prioriteta iz AP EP-a

2. Prioritet: Borba protiv organiziranog kriminala i terorizma: Postići značajne rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala, svih tipova nezakonite trgovine i terorizma, te osigurati propisano krivično gonjenje

KOD EP3.SP.176

Vodeća institucija: Ministarstvo sigurnosti BIH

Aktivnosti koje se odnose na oduzimanje imovinske koristi:

(1) Uskladiti zakonodavstvo BiH sa međunarodnim dokumentima relevantnim za ovu oblast;

(2) Donijeti i implementirati zakone o porijeklu imovine;

(3) Uspostaviti efikasne mehanizme i procedure za oduzimanje nezakonito stečene imovien i racionalno upravljanje i raspolaganje oduzetom imovinom;

(4) Educiranje pravosudnih i istražnih organa od prikupljanja dokaza do

53

procesuiranja (kroz seminare, savjetovanje i studijske posjete) i educiranje i obuka istražitelja u pogledu primjene sigurnosnih metoda identificiranja potencijalnih počinitelja krivičnih djela;

(5) Odvijanje redovnih aktivnosti u okviru poslova i zadataka sprečavanja, otkrivanja i istraživanja krivičnih djela: pronalaženje i hapšenje počinilaca krivičnih djela te aktivnosti prikupljanja obavještajnih podataka o krivičnim djelima, procesuiranje počinilaca krivičnih djela, oduzimanje imovine pribavljene krivičnim djelima te praćenje i analiza sigurnosne situacije;

(6) Uvoditi i primjenjivati nova tehnološka dostignuća u radu, kao i savjetodavnih i drugih usluga u cilju otkrivanja teških krivičnih djela.

Rokovi: (1) 12-2009, (2) 2-2010, (3) 2-2010, (4) 12-2009, (5) 02-2012, (6) 02-2012

2009 Aktivnost (1): Na oba doma Parlamentarne skupštine 30.12.2009. godine usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama Krivičnog zakona BiH.

Aktivnost (2): Aktivnost se obavlja kontinuirano.

2010 Aktivnost (2): Realizacija aktivnosti prolongirana sa 0210 na 1210. Narodna skupština RS-a usvojila Zakon o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela („Sl. glasnik RS“, br. 12/10 od 19.02.2010. godine). Zakon stupio na snagu 01.07.2010. godine i implementira se.

Aktivnost (3): Realizacija aktivnosti prolongirana sa 0210 na 1210. Agencija za upravljanje oduzetom imovinom u RS-u formirana, imenovan direktor. U MUP-u RS-a formirano Odjeljenje za finansijske istrage, otkrivanje imovine stečene izvršenjem krivičnog djela (28.04.2010.), koje je operativno, i prvi slučaj privremenog oduzimanja imovine u vrednosti oko 850.000 KM okončan u decembru.

2011 Aktivnosti (2): Realizacija aktivnosti prolongirana sa 0210 na 1211. Na osnovu Zakona o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela, u akciji Odjeljenja za finansijske istrage MUP-a RS-a u maju 2011. godine, određena je privremena mjera zabrane otuđenja i raspolaganja imovinom u vrijednosti od preko 20.000.000 KM.

Izvor: Autoricina analiza polugodišnjih pregleda realizacije aktivnosti iz AP EP Direkcije za evropske integracije BiH Tabela 1-4: Postići značajne rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala: godišnji izvještaji EK o napretku BiH

Postići značajne rezultate u borbi protiv organiziranog kriminala, svih tipova

54

nezakonite trgovine i terorizma, te osigurati propisno krivično gonjenje

2009 Nisu usvojene nove izmjene i dopune Zakona o krivičnom postupku koje se tiču borbe protiv organizovanog kriminala.

2010 Državna agencija za istrage i zaštitu (SIPA) se uključila u istrage o istaknutim grupama organizovanog kriminala. U većini slučajeva, istrage nisu rezultirale presudama. Povećao se broj posebnih istražnih mjera.

2011 Brojne operacije velikih razmjera su uspješno izvedene, zahvaljujući saradnji između različitih agencija za provođenje zakona. Došlo je do malog porasta specijalnih istražnih mjera. Počele su se uklanjati pravne i institucionalne prepreke sistematičnijem pristupu.


1.2. Borba protiv korupcije

Oblast politika borbe protiv korupcije nalazi se u poglavlju „Demokratija i vladavina prava“, u glavi „politički kriteriji“. Ocjene koje je BiH dobila u godišnjim izvještajima u protekle tri godine su: u 2009. godini „Bosna i Hercegovina je postigla mali napredak u borbi protiv korupcije“; u 2010. godini „Bosna i Hercegovina je postigla ograničeni napredak u rješavanju korupcije“, a u 2011. godini „Bosna i Hercegovina je postigla veoma ograničeni napredak u rješavanju problema korupcije”.

Tabela 1-5: Provesti preporuke GRECO-a: pregled realizacije prioriteta iz AP EP-a

1. Prioritet: Provesti preporuke koje je dala Grupa država za borbu protiv korupcije (GRECO), te obaveze koje proizilaze iz međunarodnih konvencija o korupciji

KOD EP3.KP.022


Aktivnosti (koje se odnose na oduzimanje imovinske koristi) :

(1) Proširenje zakonskih odredbi Republike Srpske o konfiskaciji indirektnih prihoda od kriminalnih radnji u vezi sa situacijama gdje presuda nije moguća (in

rem konfiskacija);

55

(2) Analiza praktične primjene zakona o konfiskaciji i privremenom oduzimanju predmeta i dobiti stečene kriminalnim radnjama koje uključuju korupciju;

(3) Uspostavljanje harmoniziranih smjernica i organiziranje obuke za tužioce i sudije ( u smislu poboljšanja korištenja pravnih odredbi koje se tiču konfiskacije dobiti stečene iz kriminalnih radnji koju drži treća strana);

(4) Organiziranje multidisciplinarnih treninga za tužioce i policajce kako bi se u potpunosti iskoristila sva raspoloživa praktična i pravna sredstva za efikasno praćenje imovine prekršioca;

(5) Osigurati da istražni organi, organi tužilaštva i sudstva budu odgovarajuće obučeni kako bi bili u mogućnosti da primjenjuju postojeće odredbe o zajedničkoj krivičnoj odgovornosti ;

(6) Organiziranje posebne obuke za poreske inspektore (lažne poreske olakšice, korpucijska plaćanja).

Rok: 02-2010


2010 Aktivnost (4): Realizacija aktivnosti prolongirana sa 1209 na 1210. BiH je u avgustu 2010. godine podnijela Sekretarijatu GRECO-a dodatni Izvještaj (Addendum) o realizaciji GRECO preporuka iz II kruga evaluacije. GRECO je otpočeo III krug evaluacije u BiH, te je u periodu od 20.-24.09.2010. godine održana posjeta GRECO evaluacijskog tima BiH. U organizaciji centara za edukaciju sudaca i tužitelja FBiH i RS održani su: 1. Konferencija Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u BiH ; 2. Savjetovanje iz krivično-pravne oblasti „Organizirani kriminal: iskustva iz prakse, na temu: Oduzimanje imovine čije zakonsko porijeklo nije dokazano, oduzimanje imovine stečene krivičnim djelom. U organizaciji EUPM-a održana su dva seminara na temu bolja saradnja policije i tužilaštava. MUP RS organizuje obuke i treninge u skladu sa svojim potrebama, u koje redovno uključuje i ostale policijske agencije i tužilaštva u BiH (npr. seminar Finansijski kriminal i istrage, Oduzimanje imovine stečene kriminalom i sl.). Aktivnost se realizuje kontinuirano. U toku novembra, u dva navrata održane su petodnevne obuke u kontekstu Zakona o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom u saradnji sa ICITAP-om.

Aktivnost (5): Realizacija aktivnosti prolongirana sa 0210 na 1210. Na Konferenciji: Borba protiv organiziranog kriminala i korupcije u BiH, održanoj u Mostaru, 14. i 15. oktobra 2010. godine, organiziranoj od strane centara za edukaciju sudaca i tužitelja FBiH i RS, jedna od tema je bila Odgovornost pravnih osoba za kaznena djela odnosno zajednička krivična odgovornost pravnih osoba i odgovornih osoba u pravnoj osobi.Obuka pripadnika MUP RS za primjenu navedenih odredaba vrši se kontinuirano, najčešće u kontekstu

56

prethodno pomenutih obuka vezano za finansijske istrage.


Izvor: Autoricina analiza polugodišnjih pregleda realizacije aktivnosti iz AP EP Direkcije za evropske integracije BiH Tabela 1-6: Provesti preporuke GRECO-a: godišnji izvještaji EK o napretku BiH

Provesti preporuke koje je dala Grupa država za borbu protiv korupcije (GRECO), te obaveze koje proizilaze iz međunarodnih konvencija o korupciji

2009 Provedba preporuka GRECO-a nije potpuna i to između ostalog po pitanju upravljanja zapljenjenim sredstvima.

2010 U pogledu izvještaja GRECO-a ispunjene su 4 od 16 preporuka. Bosna i Hercegovina je izmijenila i dopunila odredbe Krivičnog zakona u pogledu upravljanja zaplijenjenim sredstvima.

2011 U 3. evaluacijskom izvještaju GRECO-a naglašen je niz nedostataka u pravnom okviru za borbu protiv korupcije. Relevantne pravne odredbe su i dalje podijeljene u različitim zakonodavnim tekstovima i na različitim nivoima u cijeloj zemlji. U skladu sa dodatkom 2. evaluacijskog izvještaja GRECO-a, samo je 7 od 16 izdatih preporuka provedeno ili obrađeno na zadovoljavajući način, dok ih je 9 još uvijek samo djelomično provedeno.


Tabela 1-7: Odlučno procesuirati slučajeve korupcije: pregled realizacije prioriteta iz AP EP-a

2. Prioritet: Odlučno procesuirati slučajeve korupcije i usvojiti politiku nulte tolerancije prema korupciji

KOD EP.3.KP.023


Aktivnosti (koje se odnose na oduzimanje imovinske koristi):

(1) Procesuiranje učinilaca krivičnih djela organiziranog kriminala i korupcije;

(2) Donijeti i implementirati zakone o porijeklu imovine;

(3) Izvršiti obuku kadrova u vezi sa sprovođenjem posebnih istražnih radnji;

(4) Osigurati materijalno-tehničko opremanje organizacionih oblika nadležnih za

57

sprovođenje posebnih istražnih radnji;

(5) Oduzimanje imovine pribavljene krivičnim djelima – uspostaviti efikasne mehanizme i procedure za oduzimanje nezakonito stečene imovine i racionalno upravljanje i raspolaganje oduzetom imovinom.

Rok: 02-2010


2010 Aktivnost (1): Realizacija aktivnosti prolongirana sa 0210 na 1210. MUP RS ima značajne rezultate u borbi protiv korupcije; okončano je više značajnih istraga u slučajevima koruptivnog karaktera protiv značajnog broja lica. Granična policija BiH je izvodila aktivnosti na realizaciji Akcionog plana za borbu protiv korupciji kroz Godišnji plan rada GP za 2010. godinu. U izvještajnom periodu službenici GP su zbog počinjenih krivičnih djela vezanih za korupciju nadležnim tužilaštvima podnijeli 15 izvještaja zbog počinjenih 17 krivičnih djela u kojima je prijavljeno 18 lica. Evidentirano je sedam krivičnih djela davanje dara i drugih

oblika koristi, dva krivična djela primanje dara i drugih oblika koristi i osam krivičnih djela zloupotrebe položaja ili ovlasti. Među prijavljenim licima su pet službenika Granične policije, tri službenika ITA-e, jedan uposlenik u špediciji i dva uposlenika Šumskog gazdinstva.

Aktivnost (2): Realizacija aktivnosti prolongirana sa 0210 na 0611. NSRS usvojila Zakon o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela (Sl. Glasnik RS 12/10 od 19.02.2010. godine). Zakon stupio na snagu 01.07.2010. godine i implementira se.

Aktivnost (3): Realizacija aktivnosti prolongirana sa 0210 na 1210. U organizaciji OCTN održana obuka Posebne istražne radnje u Sarajevu u periodu od 13-17.09.2010. godine. U organizaciji OCTN održana obuka Posebne istražne radnje u Makedoniji, u periodu od 19-21.10.2010. godine).Od 20-21.10. 2010. godine u organizaciji Twinning projekta, holandska policija je održala obuku na temu:Specijalistička obuka o istragama i dokumentovanju. MUP RS vrši kontinuiranu obuku svojih pripadnika, kako u okviru specijalizovanih kurseva u Upravi za policijsko obrazovanje, tako i saradnje sa međunarodnom zajednicom (Regionalni seminar Specijalne istrage i krivično gonjenje).

Aktivnost (4): Realizacija aktivnosti prolongirana sa 0210 na 1210. Granična policija BiH je izvršila nabavku i instaliranje opreme za forenzičke analize mobitela, SIM kartica i memorijskih kartica. Izvršena je nabavka policijskih GPS uređaja za praćenje vozila, video i foto opreme i specijalističke opreme za daktiloskopiranje i prikupljanje dokaza. Instaliranje i stavljavljanje u funkciju navedene opreme je u toku.MUP RS je materijalno-tehnički opremljen za primjenu posebnih istražnih radnji. U toku je procedura modernizovanja u skladu

58

sa novim tehnološkim rješenjima.

Aktivnost (5): Nije izvještavano.

2011 Aktivnost (2): Realizacija aktivnosti prolongirana sa 0210 na 1211. NSRS usvojila Zakon o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela (Sl. Glasnik RS 12/10 od 19.02.2010. godine). Zakon stupio na snagu 01.07.2010. godine i implementira se. Na osnovu ovog Zakona u akciji Odjeljenja za finansijske istrage MUP-a RS-a u maju 2011. godine određena je privremena mjera zabrane otuđenja i raspolaganja imovinom u vrijednosti od preko 20.000.000 KM.

Izvor: Autoricina analiza polugodišnjih pregleda realizacije aktivnosti iz AP EP Direkcije za evropske integracije BiH Tabela 1-8: Odlučno procesuirati slučajeve korupcije: godišnji izvještaji Evropske komisije o napretku BiH

Odlučno procesuirati slučajeve korupcije i usvojiti politiku nulte tolerancije prema korupciji

2009 Ne postoji sveobuhvatan pregled niti analiza statistike slučajeva borbe protiv korupcije. Posebni načini sprovođenja istrage koji se primjenjuju kod slučajeva korupcije se ne koriste efikasno, a saradnja između policije i tužilaca mora biti ojačana. Izvršenje sudskih odluka za slučajeve korupcije je sporo. Konstantni nedostatak konačnih presuda je veoma zabrinjavajući. U nekim slučajevima, to je pripisano lošem kvalitetu dokaza koji se podnose na sudu.

2010 Ne postoje efikasne istrage, krivična gonjenja i presude za korupciju na visokom nivou. Korupcija se uglavnom procesuira u okviru pravila o zloupotrebi obavljanja dužnosti i na nivou entiteta. U fazi istrage je jedan broj slučajeva na visokom nivou u koje su umiješani političari na visokim funkcijama i državni službenici. Jedan slučaj zloupotrebe obavljanja dužnosti na višem nivou rezultirao je oslobađajućom presudom. Sudsko praćenje slučajeva korupcije je i dalje sporo te iako su posebne istražne mjere dostupne policiji i tužiocima, one se rijetko koriste u slučajevima korupcije. Osoblje koje radi na slučajevima korupcije nije dovoljno obučeno da vodi finansijske istrage. Potrebno je poboljšati saradnju između policije i tužilaca kako bi istraga u slučajevima korupcije bila efikasnija. Istrage i procesuiranja slučajeva korupcije su i dalje slaba.

2011 Djelotvorno istraživanje, procesuiranje i presude u slučaju predmeta korupcije su i dalje na niskom nivou. Pojedine aktivnosti na provedbi zakona dovele su do hapšenja niza državnih službenika osumnjičenih za različite oblike korupcije uključujući slučajeve krijumčarenja i carinskih prevara. Međutim, procesuiranje slučajeva korupcije je prečesto bilo usmjereno na predmete od manjeg značaja, dok je veliki broj predmeta korupcije završio odbacivanjem optužbi, oslobađanjem ili obustavljanjem kazni. Potrebno je izvršiti dodatnu specijalizaciju

59

tužilaca i poboljšati saradnju s policijom. Potrebni su odlučniji napori kako bi se uspostavio pouzdan mehanizam praćenja istražnih radnji i procesuiranja predmeta korupcije na visokom nivou.


1.3. Borba protiv pranja novca

Pranje novca je oblast koja se prati u okviru glave „Evropski standardi“ poglavlja

„Pravda, sloboda i sigurnost“.

BiH je u oblasti pranja novca, u izvještajima EK o napretku u prethodne tri godine dobila

sljedeće ocjene: 2009: „Bilježi se određen napredak kada je u pitanju sprečavanje pranja novca“;

2010: „Postignut je ograničen napredak u borbi protiv pranja novca“; 2011: „Veoma mali

napredak je postignut u borbi protiv pranja novca“.

Tabela 1-9: Završiti kadrovsko popunjavanje FOJ: pregled realizacije prioriteta iz AP EP-a

4. Prioritet: Pranje novca: Završiti kadrovsko popunjavanje Finansijsko-obavještajne jedinice

KOD EP3.KP.113

Vodeća institucija: Ministrstvo sigurnosti BiH

2009 Aktivnosti: Popuniti upražnjena radna mjesta

Rok: 12-2008

2009 Realizacija aktivnosti prolongirana sa 1208 na 1210. Mjesto zamjenika načelnika Finansijsko-obavještajnog odjeljenja je popunjeno, a u toku je i konkursna procedura za popunjavanje mjesta načelnika Odjeljenja. Takođe, popunjeno je i mjesto šefa Odsjeka za sprečavanje i istraživanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, tako da je na kraju 2009. godine u istom Odsjeku radilo 7 inspektora što je 58,33% u odnosu na broj sistematizovanih radnih mjesta u tom odsjeku. U 2009. godini u Analitičkom odsjeku su počela sa radom 3 analitičara, tako da je ovaj odsjek popunjen 90% u odnosu na broj sistematizovanih radnih mjesta. Mjesto stručnog savjetnika za međunarodnu

60

saradnju je od 01.12.2009. godine upražnjeno.

2010 Realizacija aktivnosti prolongirana sa 1208 na 0611. Popunjenost Analitičkog odsjeka na kraju 2010. godine iznosila je 86,66% u odnosu na broj sistematizovanih radnih mjesta. Radna mjesta ce se popunjavati u skladu sa potrebama za kadrovskim potencijalom, budžetskim sredstvima i smještajnim kapacitetima.

2011 Realizacija aktivnosti prolongirana sa 1208 na 1211. Isti tekst kao za 2010. godinu.

Izvor: Autoricina analiza polugodišnjih pregleda realizacije aktivnosti iz AP EP Direkcije za evropske integracije BiH Tabela 1 -10: Završiti kadrovsko popunjavanje FOJ: godišnji izvještaji EK o napretku BiH

Završiti kadrovsko popunjavanje Finansijsko obavještajne jedinice

2009 Finansijsko-obavještajni odjel državne Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) i dalje nema dovoljno osoblja, posebno kada je riječ o policijskim službenicima.

2010 U trećem evaluacijskom izvještaju MONEYVAL-a identificirani su i nedostatci u zakonodavstvu i u finkcionisanju Finansijsko-obavještajnog odjela. Finansijsko-obavještajni odjel nema dovoljno osoblja, naročito u odsjeku za istrage i nema dovoljno obučeno osoblje koje bi u potpunosti obavljalo svoje dužnosti. FOO nastoji djelovati odvojeno od drugih organa za provođenje zakona tako da je međuinstitucionalna saradnja u pogledu aktivnosti FOO-a i dalje slaba. Drugi organi za provedbu zakona ne traže finansijsko-obavještajne podatke, niti im se ti podaci šalju u svrhu istrage o utvrđivanju prestupa ili pranja novca na entitetskom nivou i u Brčko Distriktu.

2011 Finansijsko-obavještajni odjel djelovao je izolirano od ostalih agencija za provođenje zakona, a njegovi istražni kapaciteti i dalje su slabi. Trenutni nivo kadrovske popunjenosti Odjela je otprilike 66%. Na operativnom nivou Odjelu nedostaje strateško vodstvo i sistematska finansijsko-obavještajna podrška.

Izvor: Autoricina analiza izvještaja Evropske komisije o napretku BiH Tabela 1-11: Zakonodavstvo protiv pranja novca: pregled realizacije prioriteta iz AP EP-a

61

5. Pripritet: Pranje novca: Dalje unaprijediti zakonodavstvo protiv pranju novca, uključujući provedbu i stupanje na snagu

KOD EP3.KP.114

Vodeća institucija: Ministarstvo sigurnosti, SIPA

Aktivnosti:

(1) Izraditi i uputiti na usvajanje Zakon o izmjeni i dopuni Zakona o sprečavanju pranja novca;

(2) Izraditi i usvojiti izmjene i dopune Pravilnika o podacima, informacijama i minimumu drugih pokazatelja neophodnih za efikasno provođenje odredbi Zakona o izmjeni i dopuni Zakona o spriječavanju pranja novca;

(3) Izraditi Akcioni plan za borbu protiv pranja novca.

Rok: (1) 12-2008, (2) 2-2009, (3) 10-2009

2009 Prolongirano na 1209.

Aktivnost (2): Pravilnik o podacima, informacijama i minimumu drugih pokazatelja neophodnih za efikasno provođenje odredaba Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti je usvojen i objavljen 01.12.2009. godine u Službenom glasniku BiH, broj 93/09.

Aktivnost (3): Vijeće ministara BiH na svojoj 100. sjednici održanoj 30.09.2009. razmotrilo je i usvojilo Strategiju za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti u Bosni i Hercegovini. Istovremeno, Vijeće ministara razmotrilo je i usvojilo Akcioni plan za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorističkih aktivnosti u Bosni i Hercegovini.



Izvor: Autoricina analiza polugodišnjih pregleda realizacije aktivnosti iz AP EP Direkcije za evropske integracije BiH Tabela 1- 12: Zakonodavstvo u oblasti pranja novca: godišnji izvještaji Evropske komisije o napretku BiH

Dalje unaprijediti zakonodavstvo protiv pranju novca, uključujući provedbu i stupanje na snagu

2009 Potrebno je da Bosna i Hercegovina završi proces usklađivanja svog zakonodavstva sa Konvencijom Vijeća Evrope o pranju novca, pretresu, pljenidbi

62

i oduzimanju prihoda od kriminalnih aktivnosti i finansiranju terorizma. Proces postupanja sa zaplijenjenim sredstvima još uvijek nije usklađen u cijeloj zemlji. Postoje razlike između državnog i entitetskog zakonodavstva, a potrebno je uskladiti zakonodavstvo sa međunarodnim standardima.

2010 Ministarstvo sigurnosti je osnovalo međuinstitucionalnu radnu grupu u cilju pripreme izmjena i dopuna Zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, uključujući i mjere za osiguranje institucionalne nezavisnosti Finansijsko-obavještajnog odjela. Nacrt izmjena i dopuna zakona je podnesen Vijeću ministara.

2011 Parlament još uvijek nije usvojio izmjene i dopune zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, koje se odnose na nedostatke utvrđene u evaluacijskom izvještaju MONEYVAL-a i koje sadrže mjere za transformaciju Finansijsko-obavještajnog odjela, koji je trenutno u sastavu državne Agencije za istrage i zaštitu, u posebnu upravnu agenciju.


Tabela 1-13: Evidencije o pranju novca: pregled realizacije prioriteta iz AP EP-a

6. Prioritet: Pranje novca: Osigurati napredak u vođenju evidencije o pranju novca

KOD EP3.SP.173


Aktivnosti (koje se dijelom odnose na oduzimanje imovinske koristi): (1) Razvoj softvera (AMLS) za potrebe FOJ i SIPA-e; (2) Razvoj faze IV AMLS u slijedećim osnovnim pravcima: razvoj sigurnosnog softvara za prijave transakcija obveznika elektronskim putem na serverima i od strane obveznika; dogradnja modula aplikacije na već razvijenim fazama I, II i III AMLS-a; (3) Dalji razvoj sistema i obuka kadrova.

Rokovi: (1) 06-2008, (2) 12-2008, (3) 02-2012

2009 Prolongirani rokovi sa 1208 na 1210.

Aktivnost (1): Dogradnja (svojevrsni update AMLS softwara) postojećih faza I,II i III je u toku. Završen je razvoj faze II softvera AMLS, urađena je tehnička

63

dokumentacija, te izrađeno Korisničko upustvo za službenike Finansijsko-obavještajnog odjeljenja. U okviru Finansijsko-obavještajnog odjeljenja SIPA-e završena je III faza AMLS-a i „update“ softwara.

Aktivnost (2): Faza IV AMLS-a nije još započeta.

2010 Aktivnost (2): Realizacija aktivnosti prolongirana sa 1208 na 0611. Faza IV AMLS-a nije još započeta.

2011 Aktivnost (2): Realizacija aktivnosti prolongirana sa 1208 na 1211. Faza IV AMLS-a nije još započeta.

Izvor: Autoricina analiza polugodišnjih pregleda realizacije aktivnosti iz AP EP Direkcije za evropske integracije BiH Tabela 1-14: Evidencije o pranju novca: godišnji izvještaji Evropske komisije o napretku BiH

Osigurati napredak u vođenju evidencije o pranju novca

2009 /

2010 Bilo je kaznenih presuda za pranje novca i evidentirana su dva slučaja finansiranja terorizma. Međutim, ukupne statistike o pranju novca, finansiranju terorističkih aktivnosti i utvrđenim kaznenim djelima su još uvijek nepotpune i ne daju dovoljno informacija za poduzimanje preventivnih mjera. Dalje, postoji nedostatak razmjene informacija između vlasti odgovornih za borbu protiv pranja novca.

2011 Metod podnošenja izvještaja o sumnjivim transakcijama unutar Finansijsko-obavještajnog odjela je slab. On ne daje statističke informacije potrebne za procjenu rizika i donošenje odluka. Tokom 2010. godine samo dva od ukupno 215 izvještaja o pranju novca su bili predati Tužilaštvu. Nije bilo izvještaja o finansiranju terorističkih aktivnosti


1.4. Regionalna saradnja

Pitanja regionalne saradnje prate se u sklopu poglavlja EP „Regionalna pitanja i

međunarodne obaveze“, oblast istog naziva.

64

Tabela 1- 15: Regionalna saradnja i međunarodne obaveze: pregled realizacije prioriteta iz AP EP-a

7. Prioritet: Regionalna pitanja i međunarodne obaveze: Unaprijediti saradnju sa susjednim državama, posebno prekograničnu saradnju, borbu protiv organiziranog kriminala, nezakonite trgovine i krijumčarenja, pravosudnu saradnju i upravljanje granicama

KOD EP3.KP.035

Vodeća institucija: Ministarstvo vanjskih poslova BiH

Aktivnosti (koje se odnose na oduzimanje imovinske koristi):

(1) Utvrđivanje potreba za zajedničkim operacijama sa susjednim zemljama na bazi potpisanih sporazuma;

(2) Organiziranje zajedničke policijske obuke;

(3) Uspostavljanje efikasnog sistema međunarodne komunikacije i razmjene podataka i informacija, a naročito sa susjednim zemljama.

Rok: 07-2009

2009 Aktivnost (1): Službenici provode mješovite/zajedničke patrole sa Hrvatskom, Srbijom i Crnom Gorom.

Aktivnosti (2): Realiziran projekat izgradnje kapaciteta u provedbi mješovitih patrola i održane zajendičke obuke za službenike iz BiH, Srbije, Crne Gore i Hrvatske;

Aktivnost (3): Granična policija redovno i po ukazanoj potrebi vrši razmjenu statističkih podataka sa policijskim agencijama susjednih zemalja. Potpisan je Radni Sporazum o uspostavljanju operativne saradnje Ministarstva bezbjednosti BiH i FRONTEX-a. GP ima uspostavljanu saradnju i sa INTERPOLOM, EUROPOLOM kao i sa SECI centrom koja se najviše ogleda kroz razmjenu informacija, kao i u preduzimanju međunarodnih operativnih akcija na susbijanju prekograničnog kriminaliteta.



Izvor: Autoricina analiza polugodišnjih pregleda realizacije aktivnosti iz AP EP Direkcije za evropske integracije BiH Tabela 1-16: Regionalna saradnja i međunarodne obaveze: godišnji izvještaji Evropske komisije o napretku BiH

65

Unaprijediti saradnju sa susjednim državama, posebno prekograničnu

saradnju, borbu protiv organiziranog kriminala, nezakonite trgovine i krijumčarenja, pravosudnu saradnju i upravljanje granicama

2009 /

2010 Poboljšana je saradnja između sudova i tužilaca Bosne i Hercegovine, Hrvatske i Srbije. Potpisani su bilateralni sporazumi o uzajamnom izvršenju presuda u krivičnim predmetima i izvršenje sudskih presuda. Dobar napredak je ostvaren u prekograničnoj saradnji u borbi protiv organizovanog kriminala, trgovine ljudima i krijumčarenja, ali mali napredak je postignut u rješavanju otvorenih pitanja, uključujući pitanje granica i doprinose pomirenju, što je prioritet Evropskog partnerstva.

2011 Kao prateća aktivnost potpisivanja bilateralnih sporazuma o policijskoj saradnji između Bosne i Hercegovine i država u regionu, usvojena je odluka o uspostavljanju mreže policajaca Bosne i Hercegovine u državama regiona, EUROPOL-u i u određenim državama EU.


Ovi nalazi iz izvještaja Evropske komisije o napretku bili su temelj za ocjene i preporuke

iz dokumenta „Strategija proširenja i ključni izazovi 2011- 2012“, koju je donijelo Vijeće

ministara Evropske unije u decembru 2011. godine. Tako je u dokumentu (str. 56-60) navedeno

sljedeće:

Borba protiv organizovanog kriminala i dalje je nedovoljna zbog odsustva efikasne

koordinacije između tijela za provedbu zakona. Organizovani kriminal još uvijek je razlog

ozbiljne zabrinutosti koji utiče na vladavinu prava i poslovno okruženje.

Bosna i Hercegovina je postigla veoma ograničeni napredak u rješavanju problema

korupcije, koja i dalje predstavlja ozbiljan problem i prožima mnoge oblasti javnog i privatnog

sektora. Provedba Strategije i Akcionog plana za borbu protiv korupcije i dalje je slaba. Agencija

za borbu protiv korupcije još uvijek nije potpuno operativna. Sudsko procesuiranje predmeta

korupcije i dalje je sporo, a samo ograničeni broj predmeta korupcije na visokom nivou

rezultiralo je krivičnim gonjenjem. Nedovoljna provedba zakona i problemi koordinacije između

entiteta i dalje predstavljaju razlog za zabrinutost. Bosni i Hercegovini je potrebna snažnija

politička opredijeljenost i odlučne aktivnosti u borbi protiv korupcije.

66

Mali napredak postignut je u borbi protiv pranja novca. Provedba strategije i akcionog plana

za sprečavanje pranja novca je i dalje ograničena.

1.5. Tabelarni pregled ocjena i preporuka iz godišnjih izvještaja Evropske komisije o napretku BiH, koje se odnose na oduzimanje imovine pribavljene krivičnim djelom

Tabela 1-17: Oduzimanje imovinske koristi: godišnji izvještaji Evropske komisije o napretku BiH

2009 Organizirani kriminal ostaje ozbiljan problem.

1. Provedba preporuka Grupe država protiv korupcije nije potpuna i to između ostalog po pitanju upravljanja zapljenjenim sredstvima.

2. Potrebno je da Bosna i Hercegovina završi proces usklađivanja svog zakonodavstva sa Konvencijom Vijeća Evrope o pranju novca, pretresu, pljenidbi i oduzimanju prihoda od kriminalnih aktivnosti i finansiranju terorizma.

3. Proces postupanja sa zaplijenjenim sredstvima još uvijek nije usklađen u cijeloj zemlji. Postoje razlike između državnog i entitetskog zakonodavstva, a potrebno je uskladiti zakonodavstvo sa međunarodnim standardima.

2010 Prisustvo mreža organizovanog kriminala i njihova nastojanja da prodru u legalnu ekonomiju i dalje su veliki razlog za zabrinutost.

1. U pogledu izvještaja Grupe država za borbu protiv korupcije ispunjene su četiri od 16 preporuka.

2. Odredbe Krivičnog zakona o oduzimanju imovine (u pogledu upravljanja zaplijenjenim sredstvima?) su izmjenjene i dopunjene radi njihovog usklađivanja sa Konvencijom Vijeća Evrope o pranju, traganju, privremenom oduzimanju i oduzimanju prihoda stečenih kaznenim djelom i o finansiranju terorizma. Međutim, pravni okvir za oduzimanje prihoda stečenih kaznenim djelom se ne primjenjuje na odgovarajući način.

3. Postupci za upravljanje privremeno oduzetom i oduzetom imovinom nisu uspostavljeni. Republika Srpska je usvojila novi Zakon o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela, koji predviđa uspostavljanje specijalizovane agencije za povrat imovine. Međutim, sveobuhvatni pravni okvir i strukture za upravljanje oduzetom imovinom nisu uspostavljeni u čitavoj zemlji.

2011 Mreže organizovanog kriminala nastavljaju da djeluju u čitavoj Bosni i Hercegovini i imaju negativan uticaj na političke strukture i ekonomiju.

1. Postojeće odredbe u pravnom okviru koje se odnose na zapljenu se ne provode u potpunosti, a oduzimanje imovine stečene putem kriminalnih radnji u čitavoj

67

državi je i dalje na niskom nivou. 2. Pravni okvir za zapljenu imovine nije potpuno proveden, a oduzimanje imovine

stečene kriminalnim radnjama je i dalje neujednačeno na čitavoj teritoriji države

3. Nedostaju učinkovite strukture za upravljanje oduzetom imovinom i njeno održavanje.


2. Analiza realizacije aktivnosti koje se odnose na ključnu preporuku R3:

Konfiskacija i privremene mjere (zamrzavanje i zapljena) iz „Preporučenog

akcionog plana iz 2009. godine“, na osnovu nalaza iz dva izvještaja MONEYVALA

o napretku BiH u usklađenosti sa ključnim preporukama Radne grupe za

finansijke aktivnosti (FATF)

U sklopu procedure MONEYVAL-a stručnjaci su po prvi put posjetili BiH u novembru

2003. godine, kako bi analizirali usklađenost pravnog sistema BiH sa preporukama FATF-a.

Procedura MONEYVAL-a podrazumijeva pribavljanje informacija na osnovu upitnika.

Standardni upitnik je dogovoren na Plenarnoj sjednici FATF-a u junu 2004. godine. Nakon

pribavljanja odgovora, stručnjaci dolaze u posjetu zemlji kako bi pribavili dodatne informacije iz

prakse. Proces evaluacije je baziran na nekoliko rundi. Izvještaji usvojeni u sklopu prve i druge

runde su povjerljivi. Treća runda trajala je od 2005. do 2009. godine, a četvrta runda započela je

u oktobru 2009.

U sklopu Treće runde u periodu maj-juni 2009. godine obavljena je druga posjeta s

ciljem zajedničke evaluacije i na osnovu nje sačinjen je MER (mutual evaluation report) iz

decembra 2009. godine. U drugom izvještaju45 kao sveukupni zaključak navedeno je: „Bez

obzira na izvještavanje o budućim koracima koji će biti poduzeti, zaključeno je da, nezavisno od

pripreme Akcionog plana BiH za prevenciju PN/FT, od aprila 2011. godine BiH vlasti nisu

izvijestile o bilo kakvim konkretnim koracima koji su poboljašali AML/CFT sistem i povećali

45 Str. 27.

68

novo usklađenosti BiH sa FATF preporukama, za koje je uzvršena procjena u ovom izveštaju,

ka nivou C (Comliant) ili LC (Largely Compliant)“. Dijelovi izvještaja iz aprila i septembra

2011. godine sadrže podatke o aktivnostima poduzetim na povećanju usklađenosti sa ključnom

preporukom „Konfiskacija i prevremene mjere“ (R3), koja je predmet naredne analize.

Tabela 2-1 Analiza provedbe Preporučenog akcionog plana MONEYVAL- a u odnosu na R3: Konfiskacija i privremene mjere

Pravni sistem i odgovarajuće institucionalne mjere

Kriminalizacija pranja novca

1. Finansijske istrage prihoda trebaju postati sastavni dio istraživanja različitih krivičnih djela kojima se stiče dobit. Da bi se to postiglo, potrebno je više resursa i obuka, posebno od strane tužitelaštava.

2. Inkriminacija na državnom nivou, kao i u Federaciji i Distriktu Brčko, treba izričito obuhvatiti pranje „vlastitih sredstava“ ili bi bar trebale biti date odgovarajuće smjernice u tom smislu u sve tri jurisdikcije gdje „samo-pranje“ nije izričito pokriveno zakonom (posebno u Federaciji i Distriktu Brčko gdje također nema relevantne sudske prakse).

3. Moraju se voditi sveobuhvatne statistike o istragama, procesuiranjima i presudama. Odredbe čl. 60 ZOSP BiH koje zahtjevaju da nadležna tužiteljstva i sudovi prosljeđuju FOO-u statističke podatke o količini imovine privremeno oduzete u krivičnom postupku trebale bi biti u potpunosti usklađene.

R.3 - Konfiskacija, zamrzavanje i zapljena bespravno stečene imovinske koristi

4. Treba se posvetiti pažnja činjenici da specifični režim konfiskacije primjenjiv u slučajevima pranja novca u skladu s članom 209 stav 4 i identične odredbe u krivičnim zakonima koji nisu na državnom nivou ne propisuju konfiskaciju vrijednosti.

2.2011 Specifičan režim konfiskacije za slučajeve pranja novca ne dozvoljava konfiskaciju vrijednosti.

5. Odredbe o konfiskaciji u KZ RS trebaju biti dopunjene tako da omoguće konfiskaciju prihoda ili drugih koristi. Jednako tome, konfiskacija prihoda pomiješanih sa zakonitom imovinom također treba biti propisana.

1.2011. Član 111 KZ BiH primjenjiv je na konfiskaciju vrijednosti, što je zahtjev R3. Međutim, KZ RS još uvijek nije dopunjen da učini dostupnom konfiskaciju dobiti pomiješane sa legalnim sredstvima ili prihodima ili koristima izvedenim

69

od prihoda od kriminala. Ne čini se da Zakon o oduzimanju sredstava od kriminala, koji je procesni zakon, popunjava postojeći jaz u KZ-u RS-a.

2.2011. Konfiskacija dobiti pomiješane sa legalnim sredstvima ili prihoda ili koristi iz dobiti od kriminala nije osigurana u krivičnom zakonodavstvu RS-a.

6. Nadležni organi na državnom nivou, te u FBiH i Distriku Brčko trebaju revidirati članove u odgovarajućim krivičnim zakonima koji propisuju konfiskaciju sredstava i drugih predmeta s ciljem uklanjanja ili bar konkretiziranja isuviše nejasnih uslova pod kojima se ova sigurnosna mjera može primjeniti (apsolutno neophodno na osnovu javne sigurnosti ili moralnih razloga, itd), tako da konfiskacija takvih predmeta može biti obavezna.

1.2011. Iako su neki amandmani na krivične zakone BiH, Federacije BiH i Distrikta Brčko sačinjeni u vezi sa suviše nejasnim uslovima za konfiskaciju sredstava, opisanim u MER-u, ne čini se da brisanje riječi „apsolutno“ eliminira preostale isuviše nejasne uslove, kako je nađeno u trećoj rundi u vezi s konfiskacijom sredstava ili drugih predmeta.

7. Organi vlasti RS-a trebaju razmotriti uvođenje obavezne konfiskacije takvih predmeta umjesto trenutne diskrecione odredbe u KZ RS (član 62 stav 1).

1.2011. Nije bilo promjena u vezi sa članom 62 stav 1 KZ RS za uvođenje obavezne konfiskacije takvih predmeta. Bilježi se da je to sada obavezno tamo gdje je to eksplicitno omogućeno Zakonom.

2.2011. Prinudna konfiskacija instrumenata je predmet nepreciznih uslova u većini slučajeva, dok je u RS-u primjena ove mjere diskreciona.

8. Uklanjanje isuviše neosnovanih preduslova in rem konfiskacije sredstava i drugih predmeta („interesi opće sigurnosti“ itd.) treba se izvršiti na svim nivoima.

1.2011. Neovisno od pisma poslatog ministru pravde u kojem je navedena potreba poduzimanja zakonodavnih koraka, nije bilo opipljivog napretka u otklanjanju neosnovanih preduslova za in rem konfiskaciju drugih predmeta na svim nivoima.

2.2011 Od aprila 2011. godine nije postignut opipljiv napredak u otklanjanju značajnih preduslova za in rem konfiskaciju drugih predmeta na svim nivoima.

9. Trebaju se razmotriti odredbe o krivičnom postupku koje bi omogućile konfiskaciju dobiti gdje se ne može završiti krivični postupak zbog smrti ili bijega počinioca ili zbog nekog drugog razloga, pod uslovom da postoji dokaz da imovina dolazi iz krivičnog djela.

70

1.2011. Ne izgleda da se posvetila pažnja odredbama u krivičnom postupku koje bi omogućile konfiskaciju dobiti tamo gdje krivična procedura ne može biti završena zbog smrti ili bijega počinitelja ili iz nekog drugog razloga, na bazi postojanja dokaza da sredstva potiču iz krivičnog djela. Vlasti vjeruju da bi ovo bilo suprotno konceptu krivičnog prava BiH.

10. Zakonske odredbe trebaju biti uvedene na svim nivoima kako bi se omogućilo poništavanje ugovora.

11. Domaće vlasti trebaju revidirati specifično pravilo konfiskacije u KZ BiH (čl. 209 stav 4) i identična pravila na ne-državnom nivou, sama za sebe ili u kombinaciji s članom 74, kako bi se razmotrilo da li ove odredbe dopuštaju obaveznu konfiskaciju sredstava koja se koriste ili koja se namjeravaju koristiti za izvršenje krivičnog djela pranja novca sve dok ti predmeti nisu u vlasništvu počinioca i za uvođenje zakona za ispravljanje ove slabosti sistema.

12. Evaluatori shvataju da se privremene mjere mogu provesti samo odlukom sudije za prethodni postupak od početka istrage. Domaći organi bi trebali procjeniti opseg u kojem bi ova struktura mogla odlagati ili čak spriječiti oduzimanje dobiti, kad se primjeni u nekom konkretnom slučaju pranja novca. Također bi trebali razmotriti da li bi se neposrednost tih mjera mogla osigurati dozvolom tužiocu da u veoma hitnim slučajevima naloži istražnim tijelima da ih sve provedu, a da zatim dobije odobrenje sudije.

13. Mogućnost dobivanja informacija od banaka s ciljem zamrzavanja sredstava, kao što je predviđeno članom 72 st. 1 i 4 ZKP BiH (i identičnim odredbama sa ostalih nivoa) je naizgled nepotrebno ograničena ili bar usporena u konkretnim slučajevima faktorima koji potiču ili iz nepotpunih podazakonskih akata ili jednostavno putem netačne komunikacije između organa vlasti i finansijske djelatnosti. Rezultat ovoga je dupliranje sudskog postupka kada se prvo moraju dobiti informacije o bankovnom računu za traženje naloga za zamrzavanje. Domaće vlasti bi trebale ponovo procijeniti ovaj potencijalni nedostatak i tražiti rješenje.

14. Trebali bi se sačiniti amandmani zakona kako bi se uvele eksplicitne odredbe za sprečavanje ili oglašavanje ništavim ugovornih ili drugih aktivnosti u kojima su umiješana lica znala ili trebala znati da će, kao rezultat tih aktivnosti, organi vlasti biti onemogućeni u svojoj sposobnosti da vrate imovinu koja je predmet konfiskacije.

1.2011. U cilju prevencije ili izbjegavanja postupaka gdje su osobe znale ili trebale znati da, kao rezultat njihovih postupaka, vlastima može biti otežana mogućnost oduzimanja imovine koja je predmet konfiskacije, vlasti su se pozvale na čl. 103 stav 1 Zakona o obligacionim odnosima koji se primjenjuje na svim nivoima. U skladu sa ovim članom, „ugovor koji je protivan prinudnim

propisima, javnom poretku ili dobrim običajima je ništav ako cilj povrijeđenog

71

pravila ne upućuje neku drugu sankciju ili ako zakon u određenom slučaju ne

propisuje nešto drugo“. Nije jasno da li su vlasti podnijele ovaj članak evaluatorima jer u MER-u nema reference na član 103 stav 1. Međutim, ne izgleda da je ovaj član primjenjiv u slučaju počinjenja krivičnog djela, jer je druga sankcija uvijek propisana za krivična djela u krivičnim zakonima svih novoa. Stoga ovaj nedostatak i dalje ostaje.

2.2011. Kako vlasti nisu od aprila 2011. godine poduzele nove korake, još uvijek ostaje ovaj nedostatak. Nema odredbi koje bi spriječile ili onemogućile akcije gdje su uključene osobe znale ili morale znati da će kao rezultat tih akcija biti spriječene u njihovoj mogućnosti da oduzmu imovinu koja je predmet konfiskacije.

15. Mnogo veća pažnja treba se posvetiti primjeni privremenih mjera u ranim fazama istrage kako bi se potkrijepili zahtjevi za konfiskaciju nakon presude. I dalje postoji svega nekoliko konfiskacija u slučajevima pranja novca, što zahtjeva definitivne promjene ovog pristupa svih uključenih organa, bilo da su to agencije za provođenje zakona, tužilaštva ili sudovi. Potrebno je jasno razumijevanje koliko rano bi se u istragama mogle primjeniti privremene mjere i stručnjaci bi se trebali orijentirati, bilo kroz obuku ili smjernice, da primjenjuju ove mjere što ranije kako bi se spriječilo rasipanje dobiti.

1.2011. Uzimajući u obzir mogućnosti poduzimanja privremenih mjera u ranim fazama prethodnih postupaka, neovisno od člana 73 KZ BIH koji daje mogućnost ovlaštenim licima u određenim situacijama, takve odredbe nisu uvedene u zakonodavstvo entiteta i Distrikta Brčko. Izvještaj treće runde preporučio je edukaciju praktičara za primjenu ovih mjera što ranije je to moguće da bi se spriječio gubitak prihoda. BiH vlasti su izvijestile da su seminare organizirali centri za edukaciju sudija i tužilaca u prethodnom periodu. Međutim, ne izgleda da su ovakve aktivnosti održane tokom 2011. godine, do datuma usvajanja ovih izvještaja o napretku. Vlasti trebaju nastaviti sa održavanjem redovnih zajedničkih treninga za sudije, tužioce i OSL, sa fokusom na primjenu privremenih mjera u što ranijoj fazi, kako bi se spriječio gubitak prihoda, kao što je i preporučeno.

16. U većini slučajeva krivično gonjenje uglavnom za metu ima dokazivanje predikatnog kriminala i ne provodi se dalja istraga kako bi se ušlo u trag dobiti. Sve dok je to rezultat neadekvatne kadrovske popunjenosti i nedostatka potrebnih obuka, ovi nedostaci moraju se hitno ispraviti od strane nadležnih vlasti na svim nivoima. Također, vlasti bi trebale tražiti rješenje problema na kojem se temelji ovaj trend, tj. isuviše visok standard dokazivanja koji primjenjuju sudovi u vezi s konfiskacijom bespravno stečene imovine.

2.2011. Visoki dokazni standardi koji se primjenjuju na sudovima, struktura režima konfiskacije i nedovoljan omjer konfiskacije i privremenih mjera koje se

72

redovno ne poduzimaju u poželjnom broju, daju razlog za zabrinutost u pogledu učinkovitosti.

17. Zakonodavci na svim nivoima bi trebali razmotriti u nekim dobro definiranim ozbiljnim krivičnim djelima koja stvaraju dobit, elemente prakse koji su se dokazali vrijednim, uključujući od prenosa tereta dokazivanja, sankcije poslije presude, do zakonitog porijekla navodne kriminalne dobiti ili korištenje građanskih standarda dokazivanja kod zakonitog porijekla dobiti. S tim u vezi, određena pažnja treba biti data na davanje objašnjenja kako će se u praksi provoditi odredbe čl. 110 stav 3 KZ BiH, i odgovarajuće odredbe na ne-državnom nivu. Kada je u pitanju krivično zakonodavstvo RS-a, evaluatori dijele mišljenje lokalnih vlasti da bi KZ RS, u kojemu trenutno nema takvih odredbi, trebao takođe biti harmoniziran u ovom smislu.

1.2011. BiH vlasti su izvijestile da su amandmani koji se odnose na izmjene KZ BiH objavljeni u službenom glasilu od 02.02.2010. godine, a paralelno su izmjene uvedene i u krivične zakone ne-državnog nivoa. Međutim, ne može se tačno ustanoviti kada su amandmani stupili na snagu u KZ-u državnog nivoa. Iz dostavljenih informacija proizilazi da je u Zakon uveden novi član 110 a) koji regulira obrnuti teret dokazivanja za krivična djela korupcije, krivična djela protiv privrede, uključujući integritet tržišta, itd. Istovjetno, paralelni amandmani koji uvode obrnuti teret dokazovanja su urađeni kod članova 114 KZ FBiH i KZ RS. Dodatno, izvijestili su da je u RS usvojen i u službenom glasilu od 19.02.2010. godine objavljen Zakon o oduzimanju sredstava od kriminala, koji je stupio na snagu 6 mjeseci nakon objavljivanja. Zakon definira uslove, procedure, institucije za otkrivanje, oduzimanje i upravljanje sredstvima od kriminala koja su nastala činjenjem krivičnih djela iz KZ RS-a. Ovo su sve pozitivni koraci koji donekle trebaju pridonijeti poboljšanju režima konfiskacije. MONEYVAL je u vezi R3 sačinio brojne druge preporuke u trećoj rundi MER-a. Čini se da niti jedan od zakonodavnih koraka o kojima su izvijestile vlasti nije otklonio niti jednu od glavnih nedostataka identificiranih u MER-u treće runde.

2.2011. Čini se da vlasti nisu od aprila 2011. godine poduzele korake da isprave nedostatke.

18. Organi na svim nivoima bi trebali uspostaviti jedinstven sistem za vođenje statistike o količini oduzete i konfiskovane imovine i odrediti nadležne organe za tu svrhu, u skladu s onim što je predloženo u izvještaju iz prvog kruga. S tim u vezi, tim za evaluaciju smatra praktičnijim da se ovo pitanje rješava na širokoj osnovu u BiH a ne odvojeno za svaki entitet i Disktrikt Brčko.

1.2011 U vezi sa preporukama sačinjenim po pitanju uspostave unificiranih statističkih sistema na svim nivoima, vlasti BiH pozvale su se na nacrt Zakona BiH o oduzimanju imovine stečene kriminalom. Nacrt predviđa uspostavu agencije,

73

koja će imati određene ovlasti. Dok nacrt zakona daje određene ovlasti agenciji da održava i upravlja zapljenjenim i oduzetim sredstvima i uspostavlja mehanizam za podjelu imovine, BiH vlasti trebaju osigurati da član 9 ovog nacrta zakona da jasne ovlasti agenciji da prikuplja i rukovodi suvislom statistikom o iznosima zapljene i oduzete imovine.

19. Trebala bi se posvetiti pažnja uspostavljanju jedne nadležne agencije sa adekvatnim procedurama za vođenje i upravljanje oduzetom i konfiskovanom imovinom i uvođenje fonda oduzete imovine kao i mehanizama za podjelu te imovine u skladu sa zakonodavnim inicijativama koje se trenutno izrađuju u zemlji. Takva jedna agencija bi se mogla osnovati na nivou države.

Zamrzavanje finansijskih sredstava korištenih za finansiranje terorizma

20. Trebaju se sačiniti i/ili objaviti procedure za razmatranje zahtjeva za skidanje sa liste i odmrzavanje sredstava osoba skinutih sa liste.

21. Trebaju se sačiniti i/ili objaviti procedure za blagovremeno odmrzavanje sredstava i imovine lica koja su nehotice pogođena mehanizmom za zamrzavanje nakon verifikacije da to nije osoba koja je označena.

22. Treba se uvesti efektivan režim nadgledanja usaglašenosti privatnog sektora sa zamrzavanjem sredstava označenih lica ili da li su primjenjene neke preporuke Dokumenta o najboljim praksama.

23. Trebaju se razmotriti i primjeniti relevantni dijelovi Dokumenta o najboljim praksama.

Provedba zakona, tužilaštvo i drugi nadležni organi

24. Pranje novca i finansiranje terorizma bi se trebali postaviti kao veći prioritet za provođenje zakona. Krvično djelo pranja novca bi trebalo biti sastavni dio jedne istrage kada se istražuje neko predikatno djelo u kojem se pojavljuje dobit. Tužioci bi trebali staviti veći fokus na ciljanje i dokazivanje pranja novca kao i temeljno krivično djelo. Takođe bi se veći napori trebali učiniti na praćenju, oduzimanju, zamrzavanju i konfiskaciji kriminalne dobiti.

25. Trebala bi se napraviti jasna AML/CFT državna strategija sa ciljevima koje trebaju postići organi za provođenje zakona na svim nivoima uključujući državni, entitetski i kantonalni. Glavni cilj te strategije bi trebao biti povećanje efikasnosti aktivnosti poduzetih protiv kriminalne dobiti, a kroz usklađivanje samostalnih napora provođenja zakona u vezi sa predikatnim djelima, pranjem novca i utajom poreza.

1.2011. Vlasti su izvijestile da Strategija i AP za prevenciju PN/FT u BiH uključuju akcije koje imaju za cilj jačanje režima konfiskacije u periodu 2009-2012. Čini se da su, u svjetlu ovog akcionog plana, vlasti započele s pregledom režima

74

konfiskacije, međutim, vlasti BiH trebaju osigurati da se planirane aktivnosti u potpunosti odnose na u MER-u identificirane nedostatke.

2.2011. Vlasti nisu osigurale bilo kakve informacije koje pokazuju bilo kakvo povećanje učinkovitosti režima konfiskacije, što je jedan od nedostataka identificiranih u MER-u treće runde.

Unutardržavna i međunarodna saradnja

Uzajamna pravna pomoć

26. Organi vlasti bi trebali razmotriti osnivanje fonda za zapljenjena sredstva.

27. Gore navedeni nedostaci u vezi s režimom konfiskacije mogu predstavljati prepreke za djelotvorno pružanje uzajamne pravne pomoći u ovoj oblasti i trebaju biti riješeni.

28. Potreban je sveobuhvatni program obuke za sudije i tužioce u oblasti međunarodne pravne pomoći.

29. BiH vlasti bi trebale da vode godišnju, tačnu i detaljnu statistiku o kompletnoj uzajamnoj pravnoj pomoći (uključujući zahtjeve u vezi sa zamrzavanjem, zapljenom i konfiskacijom) koji su napravljeni ili dobijeni, uključujući prirodu zahtjeva, da li je udovoljne ili odbijen i vremenu potrebnom za odgovor.

Drugi oblici saradnje

30. Preporučuje se da organi vlasti prikupljaju i održavaju odgovarajuće statističke podatke kako bi se procijenila efikasnost sistema. Takve statistike se trebaju redovito revidirati i moraju se poduzeti neophodne radnje kako bi se osiguralo da sistem bude djelotvoran.

1.2011. Bez obzira na reference koje su date za određeno zakonodavstvo koje konstutuira pravne obaveze za vođenje statistike, nije informirano o koracima da li su domaće vlasti sačinile pregled praktičnog funkcioniranja odredbi o konfiskaciji i privremenim mjerama, kako bi procijenile njihovu sveukupnu učinkovitost, i kako bi se zadovoljile postojanjem neophodnih alata za prikupljanje i održavanje sveobuhvatne statistike o konfiskaciji i privremenim mjerama.

2.2011 Vlasti nisu osigurale bilo kakve informacije koje pokazuju bilo kakvo povećanje učinkovitosti režima konfiskacije, što je jedan od nedostataka identificiranih u MER-u treće runde.

Učinkovitost ne može biti procijenjena.

Izvor: Autoricina analiza izvještaja o napretku MONEYVALA

75

Dakle, od ukupnih 30 aktivnosti, izvještavano je o njih 13. Ukupan broj djelimično

realiziranih aktivnosti je pet, a ukupan broj nerealiziranih mjera je osam.

U odnosu na mjeru pod brojem 30 koja se odnosi na uspostavu sistema statistike, u

magistarskom radu je pripremljen Pregled zakonskih odredbi o oduzimanju imovinske koristi

pribavljene krivičnim djelom (prilog br. 1 magistarskog rada), na osnovu kojeg su i sačinjeni

upitnici dostavljeni nadležnim organima (prilozi br. 5, 6 i 7 magistarskog rada).

3. Poređenje: Realizacija prioriteta iz Akcionog plana Evropskog partnerstva u odnosu na preporuke GRECO-a i MONEYVAL-a

a) Prioritet: Provesti preporuke koje je dala Grupa država za borbu protiv korupcije

(GRECO), te obaveze koje proizilaze iz međunarodnih konvencija o korupciji

(EP3.KP.022)

Komentar: Vodeća institucija za ove aktivnosti je Ministarstvo sigurnosti BiH. Početni

rok za realizaciju aktivnosti bio je: 02-2010. O ovim akivnostima nije izvještavano u pregledima

Direkcije za evropske integracije u 2009, 2010 i 2011. godini.

1. Proširenje zakonskih odredbi Republike Srpske o konfiskaciji indirektnih prihoda od

kriminalnih radnji u vezi sa situacijama gdje presuda nije moguća (in rem konfiskacija);

Komentar: Ovo je Preporuka 3 MONEYVAL-a. U Drugom izvještaju MONEYVAL-a iz

2011. godine navedena je slijedeća konstatacija: „ Konfiskacija dobiti pomiješane sa legalnim

sredstvima ili prohoda ili koristi iz dobiti od kriminala nije osigurana u krivičnom zakonodavstvu

RS-a.“

2. Analiza praktične primjene zakona o konfiskaciji i privremenom oduzimanju predmeta i

dobiti stečene kriminalnim radnjama koje uključuju korupciju;

76

Komentar: Analiza pod nazivom „Oduzimanje imovinske koristi pribavljene

počinjenjem koruptivnih krivičnih djela (analiza pravnog okvira u BiH)“ urađena je od strane

Transpareny Internationala i objavljena je u martu 2011. godine.46

3. Uspostavljanje harmoniziranih smjernica i organiziranje obuke za tužioce i sudije (u

smislu poboljšanja korištenja pravnih odredbi koje se tiču konfiskacije dobiti stečene iz

kriminalnih radnji koju drži treća strana).

Komentar: Evropska unija i Vijeće Evrope naglašavaju potrebu kontinuirane obuke za

sudije, tužioce i pripadnike agencija za provođenje zakona, posebno za bolju primjenu

privremenih mjera.

b) Prioritet: Odlučno procesuirati slučajeve korupcije i usvojiti politiku nulte tolerancije

prema korupciji (EP.3.KP.023)

4. Donijeti i implementirati zakone o porijeklu imovine;

Komentar: O aktivnosti „Donijeti i implementirati zakone o porijeklu imovine“ u AP EP

je izvještavano samo za Republiku Srpsku.

5. Oduzimanje imovine pribavljene krivičnim djelima – uspostaviti efikasne mehanizme i

procedure za oduzimanje nezakonito stečene imovine i racionalno upravljanje i

raspolaganje oduzetom imovinom.

Komentar: Ovo je Preporuka R3 MONEYVAL-a, koja glasi: „Trebala bi se posvetiti

pažnja uspostavljanju jedne nadležne agencije sa adekvatnim procedurama za vođenje i

upravljanje oduzetom i konfiskovanom imovinom i uvođenje fonda oduzete imovine kao i

mehanizama za podjelu te imovine u skladu sa zakonodavnim inicijativama koje se trenutno

izrađuju u zemlji. Takva jedna agencija bi se mogla osnovati na nivou države.“ Takođe, u vezi

iste MONEYVAL je predložio i sljedeće: „Organi vlasti bi trebali razmotriti osnivanje fonda za

zapljenjena sredstva.“

46 http://ti-bih.org/wp-content/uploads/2011/03/Oduzimanje-imovinske-koristi-pribavljenje-pocinjenjem-koruptivnih-krivicnih-dijela-u-BiH.pdf (Pristupljeno: 9. januar 2012.)

77

4. Ciljevi BiH koji se odnose na oduzimanje imovinske koristi predviđeni u

strategijama BiH

4.1. Strategija za borbu protiv organiziranog kriminala47 2009 – 2012 i Akcioni

plan Strategije

Strategiju za borbu protiv organiziranog kriminala usvojilo je Vijeće ministara 24.

septembra 2009. godine, a Akcioni plan 18. februara 2010. godine. Za praćanje plana,

izvještavanja i koordinaciju aktivnosti formirana je Radna grupa koju čine predstavnici

pravosudnih i policijskih organa sa svih nivoa. Akcioni plan je usaglašen sa ostalim strateškim

dokumentima i akcionim planovima koji tretiraju borbu protiv pojedinih pojavnih oblika

kriminaliteta, a čije je implementacija u toku48: Strategija i AP za sprečavanje pranja novca i

finansiranja terorističkih aktivnosti, Strategija i AP za borbu protiv korupcije, Strategija i AP

sprečavanja i suzbijanja zloupotrebe droga, Strategija/AP za sprečavanje trgovine ljudima,

Strategija/AP u oblasti imigracija i azila, Strategija/AP za borbu protiv terorizma.

Tabela 4-1: Strategija za borbu protiv organiziranog kriminala: pregled realizacije ciljeva koji se odnose na oduzimanje imovinske koristi

1. Cilj br. 1: Harmonizacija pravnih propisa Bosne i Hercegovine sa međunarodnim konvencijama, sporazumima, preporukama i standardima koji tretiraju borbu protiv organizovanog kriminala, kao i propise o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnim aktivnostima

Aktivnosti:

(1) Sačiniti analizu usklađenosti pozitivnog zakonodavstva u BiH sa međunarodnim instrumentima i standardima, posebno Konvencijom UN za borbu protiv transacionalnog organziranog kriminala;

(2) Po sačinjenoj analizi, potpisivanje i ratifikacija međunarodnih

47 Zamijenila je raniju Strategiju za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije 2006-2009. 48 Izvještaj o implementaciji Akcionog plana za provođenje Strategije BiH za borbu protiv organiziranog kriminala, Radna grupa za koordinaciju i praćenje provedbe AP, decembar 2011, str. 2

78

konvencija i sporazuma koji još nisu potpisani i ratificirani;

(3) Izmjene i dopune pozitivnih zakona, na temelju sačinjenih analiza i utvrđenih potreba

Odgovornost: Ministrarstva pravde, Ministarstvo vanjskih poslova, Ministarstvo sigurnosti BiH,

Rok: (1) Kraj 2010; (2) Kraj 2012; (3) Kraj 2012.

Provedba (1) Kontinuirano se vrši usaglašavanje pravnih propisa BiH sa odredbama međunarodnih konvencija, sporazuma, preporuka i standarda koji tretiraju borbu protiv organiziranog kriminala;

(2) Kao pod 1.

(3) Usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama KZ BiH („Sl. glasnik BiH“, br. 8/10), u cilju usklađivanja sa Konvencijom UN-a. Narodna skupština RS-a, usvojila je Zakon o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela („Sl. glasnik RS“, br. 12/10)“.

2. Cilj br. 2: Harmonizacija pravnih propisa u Bosni i Hercegovini

Aktivnosti: (1) Sačiniti analizu usklađenosti zakonodavstva u BiH, zakona na državnoj razini i zakona na entitetskoj razini te BD BiH;

(2) Na temelju sačinjene analize izvršiti izmjene i dopune postojećih zakona u cilju usklađivanja istih.

Odgovornost: Ministarstva pravde i Pravosudna komisija Brčko distrikta

Rok: (1) Kraj 2010; (2) Kraj 2011.

Provedba (1)Sačinjena je analiza o usklađenosti zakonodavstva u BiH na državnom nivou i zakona na entitetskom nivou i BD BiH za krivična djela organiziranog kriminala;

(2) Nije izvještavano.

3. Cilj br. 3: Povećanje efikasnosti u borbi protiv organizovanog kriminala odgovarajućom primjenom edukativnog, preventivnog i represivnog djelovanja, kao i oduzimanje imovine proistekle izvršenjem krivičnog djela

Aktivnosti:

(1) Provoditi specijaliziranje obuke u oblasti borbe protiv organiziranog kriminala i oduzimanja nelegalno stečene imovine;

79

(2) Analiza odluka o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom uz presude sudova u BiH (uključujući oduzimanje od trećih osoba)

Odgovornost: (1) MS BiH, agencije za provedbu zakona, centri/agencija za edukaciju; (2) MP BiH, sudovi i tužilaštva u BiH

Rok: (1) Kontinuirano; (2) Kraj 2010.

Provedba

aktivnosti

(1) Obuke se spovode kontinuirano.

(2) Od strane MP BiH sačinjena analiza krivične politike prema izvršiocima krivičnih djela organiziranog kriminala i analiza odluka o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom uz presude sudova u BiH. (str. 3)

4. Cilj br.6: Razvijanje međunarodne saradnje u borbi protiv svih oblika organiziranog kriminala uz inteziviranje učešća u međunarodnim organizacijama, inicijativama i radnim grupama, sa učinkovitom i pravovremenom provedbom odluka i zaključaka proisteklih iz njihovih aktivnosti

Aktivnost: Analiza regionalne saradnje u oblasti oduzimanja i povrata nelegalno stečene imovine (legislativa, primjeri u praksi)

Odgovornost: MP BiH u saradnji sa sudovima i tužilaštvima

Rok: Kraj 2010.

Provedba

aktivnosti

Nije izvještavano.

5. Poseban cilj 2: Osigurati uslove za adekvatnu primjenu zakona i podzakonskih akata o oduzimanju imovine stečene kriminalom

Aktivnosti :

(1)Uspostavljanje pravnog okvira i jačanje institucionalnih kapaciteta za vođenje finansijskih istraga u sklopu krivičnih istraga i u postupcima oduzimanja nezakonito stečene koristi (Sačinjen prijedlog zakonskih rješenja o oduzimanju imovine, usvojena odredba o proširenom oduzimanju);

(2) Uspostaviti učinkovite mehanizme i procedure za oduzimanje nelegalno stečene imovine te upravljanje i raspolaganje oduzetom imovinom (Doneseni propisi/podzakonski akti o proceduralnom dijelu oduzimanja i raspolaganja imovinom);

(3) Uspostaviti posebnu agenciju/tijelo nadležno za oduzimanje imovine i upravljanje imovinom koja je privremeno ili trajno oduzeta.

80

Odgovornost: (1) MP BiH, Vijeće ministara BiH, Parlamentarna skupština BiH, (2 i 3) MP BiH

Rok: (1) April 2010; (2) Kraj 2011.; (3) Kraj 2011.

Provedba aktivnosti

(1) Usvojen je Zakon o izmjenama i dopunama KZ BiH („Sl. glasnik BiH“, br. 8/10). Ovim izmjenama i dopunama definiran je član 110a. Koji obuhvata „prošireno oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom“. Zakonom su obavezani entiteti i BD BiH da usaglase svoje krivične zakone KZ BiH;

(2) Narodna skupština RS-a, na 35. sjednici održanoj 25.01.2010. godine, usvojila je nacrt Zakona o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela („Sl. glasnik RS“, br. 12/10)“, kojim se uređuju uvjeti, postupak i tijela nadležna za otkrivanje, oduzimanje i upravljanje imovinom stečenom izvršenjem krivičnog djela, a istim se također propisuje i osnivanje posebne agencije za upravljanje imovinom.

(3) Isto kao pod 2.

6. Poseban cilj 3: Uspostavljanje pravnog okvira i jačanje institucionalnih kapaciteta za vođenje finansijskih istraga u sklopu krivičnih istraga i u postupcima oduzimanja nezakonito stečene koristi

Aktivnosti: (1) Obavezno vođenje uporednih finansijkih istraga uz krivične istrage gdje postoji sumnja na nezakonito stečenu imovinsku korist;

(2) Kadrovsko i materijalno-tehničko osposobljavanje za vođenje finansijskih istraga;

(3) Edukacija osoblja za vođenje finansijskih istraga.

Odgovornost: Agencije za provođenje zakona

Rok: (1) Kontinuirano; (2) Kraj 2011; (3) Kontinuirano.

Provedba aktivnosti

(1) U prvih devet mjeseci 2011. godine, SIPA je podnijela nadležnim tužilaštvima ukupno 159 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu protiv 551 lica. Podneseno je 607 izvještaja koji se se odnosili na mjere i radnje koje su se poduzimale po zahtjevima Suda i Tužilaštva BiH. Navedenim izvještajima identificirana je materijalna šteta/protivpravna imovinska korist u iznosu od 28.587.964,00 KM. Izvještajima je obuhvaćena široka lepeza krivičnih djela iz oblasti finansijskog kriminala. MUP RS je u 2011., podnio nadležnim tužilaštvima 79 izvještaja o počinjenom krivičnom djelu za 87 krivičnih djela koja se mogu svrstati u red koruptivnih krivičnih djela protiv 105 lica koja su stekla protivpravnu imovinsku korist od oko 14.852.486, 00 KM, a kojom

81

prilikom je nastupilamaterijalna šteta u iznosu od 7.098.922, 00 KM.

(2) MUP RS je formirao Odjeljenje za finansijske istrage i otkrivanje imovine stečene izvršenjem krivičnog djela, čije popunjavanje i obuka pripadnika je u toku. Odsjek za borbu protiv privrednog kriminaliteta i korupcije Policije BD BiH je proširen za dva policijska službenika i stvoreni su preduslovi za vođenje finansijskih istraga.

(3)Edukacija se provodi kontinuirano.

7. Poseban cilj 6: Uspostavljanje i razvoj međunarodne saradnje u krivično-pravnim stvarima pravosudnih tijela kojima će se omogućiti vođenje zajedničkih krivičnih i finansijskih istraga

Aktivnosti:

(1)Nastaviti s potpisivanjem bilateralnih i multilateralnih sporazuma i/ili aranžmana kojima bi u jednoj ili više država tijela za provedbu zakona formirala zajedničke istražne timove;

(2) Dodatno educirati tužitelje i osoblje agencija za provedbu zakona za vođenje zajedničkih istraga protiv organiziranog kriminala u dvije ili više država.

Odgovornost: MP BiH, agencije za provođenje zakona, centri za edukaciju

Rok: (1) Kontinuirano; (2) Kraj 2012.

Provedba aktivnosti

(1) Sa Republikom Srbijom i Republikom Crnom Gorom izvršene su izmjene i dopune Ugovora o pravnoj pomoći u građanskim i krivičnim stvarima, kojima je definiran način funkcioniranja zajedničkih istražnih timova. Identično rješenje ponuđeno je i Republici Hrvatskoj i Republici Makedoniji, te se očekuju pregovori kako bi preciznije definirali postupanje i način rada zajedničkih istražnih timova.

(2) Provedena je obuka za vođenje zajedničkih istraga protiv organoziranog kriminala u dvije ili više država.

Izvor: Autoricina analiza Izvještaja o implementaciji koji je sačinila Radna grupa za koordinaciju i praćenje provedbe AP za provođenje Strategije BiH za borbu protiv organiziranog kriminala

4.2. Strategija za borbu protiv korupcije 2009 – 2014 i Akcioni plan Strategije

82

Vizija iz Strategije je sljedeća: Bosna i Hercegovina će jačati svoj položaj među

zemljama Evrope i biti modelom dobrog upravljanja, integriteta, odgovornosti i transparentnosti,

a BiH društvo neće tolerirati korupciju čija djela neće proći nekažnjeno. Građani BiH će imati

povjerenja u vladavinu zakona i vladine institucije, koje će biti učinkovite, efikasne i pouzdane.

Opći cilj Strategije je smanjenje nivoa korupcije, izrada strateškog okvira i zajedničkih standarda

koji će se koristiti u BiH, te jačanje povjerenja u institucije vlasti na svim nivoima. Korupcija se

mora iskorijeniti kako ne bi predstavljala prepreku dobrom upravljanju i slobodnom tržištu u

zemlji.49

Ciljevi koji se odnose na oduzimanje imovinske koristi:

Tabela 4-2: Strategija za borbu protiv korupcije: pregled realizacije ciljeva koji se odnose na oduzimanje imovinske koristi

Vodeća institucija: Agencija za prevenciju korpucije i koordinaciju borbe protiv korupcije

Komponenta (4) Provedba zakona: osigurati adekvatne legislativne, materijalno-tehničke, kadrovske i druge resurse nadležnim tijelima i stvoriti pretpostavke za primjenu mjere oduzimanja imovinske koristi stečene počinjenjem (korupcijskih) krivičnih djela i onemogućavanja uživanja u bilo kojim pravima koja su proistekla iz takvih nezakonitih radnji

1. Cilj: Uvođenje specijaliziranih obuka za uposlenike agencija za provedbu zakona uključenih u borbu protiv korupcije, kao i za tužioce i suce u oblasti korupcije i oduzimanja nelegalno stečene imovine

KOD 4.3.

Rok: 10-2010

2011 Tokom 2010. godine centri za edukaciju sudija i tužilaca su organizirali niz edukativnih sastanaka u vidu seminara, radionica i konferencija čija tematika se uklapala u ovu programsku aktivnost. Isto tako, nadležna policijska tijela su samostalno ili u sklopu pomenutih edukacija sudija i tužilaca također uložila značajne napore u stručnom usavršavanju svojih djelatnika.

2. Cilj: Unaprijediti postupke i primjenjivost odredbi zakona koji tretiraju oduzimanje nezakonito stečene imovine i prava

49 Strategija za borbu protiv korpcije, str. 3.

83

KOD 4.7.

Rok: 12-2012

2010 Postoje pozitivni indikatori realizacije ovog strategijskog cilja u praksi, koji se ogledaju u poboljšanju legislative u ovom području. Ostaje da se vidi kakva je primjenjivost novih zakonskih rješenja u praksi. Također je potrebna sveobuhvatna analiza primjenjivosti ovih odredbi na predmetna krivična djela, kako bi se postojeća praksa mogla dodatno kvalitativno unaprijediti.

2011 Dosadašnja praksa policijsko-pravosudnih institucija u BiH je pokazala da postoje određene poteškoće sa primjenom ovog instituta, posebno kada su u pitanju nadležnosti pojedinih od tih institucija u smislu čuvanja privremeno oduzete imovine, izvršavanja sudskih odluka kojima je naloženo njezino oduzimanje. Očekivati je da će Agencija za prevenciju korupcije i koordinaciju borbe protiv korupcije što prije početi sa svojim radom kao bi vršila koordinaciju rada nadležnih institucija i po ovom pitanju i radila na usklađivanju prakse u ovoj oblasti.

Izvor: Autoricina analiza periodičnih izvještaja Transparency International-a o implementaciji Strategije za borbu protiv korupcije

84

4.3. Strategija za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma 2009-2012 i

Akcioni plan

Pranje novca i finansiranje terorističkih aktivnosti ugrožavaju državne ekonomske interese

koji, između ostalog, obuhvataju pouzdan finansijski sistem, snažan poduzetni sektor, pravedno

tržište rada i funkcionalnu tržišnu ekonomiju. Ove štetne pojave ugrožavaju razvoj ključnih

društvenih struktura kao što su obrazovanje, zdravstvo, javni red i mir, saobraćajna mreža i

društvena sigurnost. Zaštita interesa Bosne i Hercegovine samim tim zahtijeva da je sistem za

sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti efikasan. To je također navedeno

u Strategiji za borbu protiv organiziranog kriminala i korupcije 2006.-2009., koja obuhvata

ciljeve i aktivnosti vezane za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

Potrebno je pozabaviti se ovim štetnim pojavama. Zato je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine

odlučilo formirati ovu zasebnu strategiju i akcioni plan kako bi se poboljšalo sprečavanje pranja

novca i finansiranja terorističkih aktivnosti. Strateški ciljevi i aktivnosti akcionog plana se

fokusiraju na mehanizam izvještavanja, razmjenu informacija, krivični postupak za pranje novca

i finansiranje terorističkih aktivnosti, zakonski okvir, međunarodnu saradnju, upućenost javnosti

i obuku relevantnih javnih i privatnih institucija. Implementacija ovih ciljeva i aktivnosti

definirana u akcionom planu predstavlja dio službenih dužnosti nadležnih javnih institucija.50

Strategija i Akcioni plan usvojeni su u septembru 2009. godine.

Tabela 4-3: Strategija za sprečavanje pranja novca i finansiranje terorizma: pregled realizacije ciljeva koji se odnose na oduzimanje imovinske koristi

1. Cilj br. 3: Osigurati sveobuhvatnu istragu, krivično gonjenje i sudski postupak protiv pranja novca, predikatnih krivičnih djela i finansiranja terorističkih aktivnosti

Prioritet: Mehanizmi za postupanje sa zaplijenjenom, zamrznutom i konfiskovanom imovinom nisu jasni u ovom trenutku. To ima negativan uticaj na otkrivanje nezakonito stečenih prihoda.

50 Str. 6.

85

Aktivnosti: (1) Uspostavljanje standardizirane procedure za uspostavu multiagencijskih istražnih timova;

(2) Uspostavljanje zajedničkih standarda za upravljanje privremeno oduzetom i oduzetom imovinom na osnovu postojećeg zakonodavstva;

(3) Uspostavljanje Agencije za upravljanje privremeno oduzetom imovinom i oduzetom imovinom i usvajanje potrebnog zakonodavstva.

Odgovornost: (1) Tužilaštva, agencije za provođenje zakona; (2 i 3) Ministarstva pravde;

Rok: (1) Juni 2010; (2) Juni 2010; (3) Decembar 2011.

Provedba aktivnosti

Nije izvještavano.

2. Cilj br. 4: Izrada i primjena proaktivnog pristupa međunarodnoj saradnji na sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti

Aktivnosti: (1) Osiguranje efikasne provedbe preporuka definiranih u izvještajima o procjeni MONEYVAL-a na državnom i entitetskom novou i u BD BiH;

(2) Osiguranje efikasnog učešća u radu MONEYVAL-a-

Odgovornost: Vijeće ministara BiH

Rok: (1) Decembar 2013; (2) Decembar 2013.

Provedba aktivnosti

Delegacija BiH – MONEYVAL u Vijeću Evrope provodi preporuke FATF-a i učestvuje u radu MONEYVAL-a. Intenzivno se radi na podnošenju Izvještaja o napretku BiH u oblasti pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti.

3. Cilj br. 5: Izrada i usklađivanje pravnog okvira u BiH u vezi sa pranjem novca i finansiranjem terorističkih aktivnosti u skladu sa međunarodim standardima

Aktivnost: Osiguravanje da Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranju terorističkih aktivnosti i pravni okvir vezan za indirektno oporezivanje omogućuju efikasnu kontrolu prenosa gotovog novca preko državne granice i zapljenu sumnjive imovine.

86

Odgovornost: Ministarstvo finansija i trezora i Uprava za indirektno oporezivanje

Rok: Juni 2010.

Provedba aktivnosti

Nije izvještavano.

4. Cilj br. 6: Podizanje svijesti javnosti i izrada zajedničkog programa obuka za javni i privatni sektor

Aktivnost: Procjena potreba za obukom i uspostava strategije i programa obuke za fizička lica i institucije čija je obaveza da prijave sumnjive i gotovinske transakcije (moduli: Praćenje prihoda od krivičnih djela i Metode knjigovodstva, revizije, forenzičkog računovodstva i IT forenzike).

Odgovornost: Agencije za provođenje zakona, tužioci, institucije za nadzor, predstavnici privatnog sektora

Rok: Juni 2010.

Provedba aktivnosti

Nije izvještavano.

Izvor: Autoricina analiza Izvještaja Ministarstva sigurnosti BiH o provedbi Akcionog plana za provedbu Strategije za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma

4.4. Strategija za reformu sektora pravde u BiH 2008 – 2012 i Drugi revidirani

Akcioni plan 2009 – 2013

Strategija za reformu sektora pravde u BiH usvojena je u junu 2006. Godine. Opći cilj

Strategije je stvaranje zajedničkog reformskog okvira za institucije u sektoru pravde u BiH koji

sadrži usaglašene prioritete za budući razvoj ovog sektora u cjelini, kao i realistične reformske

aktivnosti. Vizija glasi : « Efikasan, djelotvoran i koordiniran sistem pravde u BiH koji je

odgovoran prema svim građanima BiH i potpuno usklađen sa EU standardima, te najboljom

87

praksom, garantujući vladavinu zakona“.51 Strategija ima pet stubova: pravosuđe, izvršenje

krivičnih sankcija, pristup pravdi, podrška ekonomskom rastu i koordinisan, dobro rukovođen i

odgovoran sektor.

Tabela 4-4: Strategija za reformu sektora pravde: pregled realizacije ciljeva koji se odnose na oduzimanje imovinske koristi

Vodeće institucije: Ministarstva pravde

Strateška oblast 1- Pravosuđe, Strateška podoblast Odgovornost i profesionalizam

SRSP Program: Usaglašavanje evidencija i statistika i osiguranje uslova za pristup kaznenim evidencijama

KOD 1.3.6.

AP Aktivnosti:

(1) Osigurati dovoljan stepen tehničke opremljenosti policije i tužilaštava (hardver, softver, umrežavanje) za uspostavljanje kaznenih evidencija, statistika i izvještaja u elektronskoj formi;

(2) Provesti obuku korisnika elektronske baze kaznenih evidencija, statistika i izvještaja.

Rok: 12-2011

2010 (1)Vijeće ministara formiralo je interesornu radnu grupu za pripremu prijedloga rješenja za adekvatan i funkcionalan model razmjene podataka iz policijskih evidencija u BiH. VSTV je za tužilaštva osigurao neophodnu opremu za vođenej statistika i izvještaja u elektonskoj formi i usvojio podzakonske akte;

(2) Obuka se kontinuirano provodi.

2011 (1) Aktivnost je djelimično ispunjena.

(2) Aktivnost je potpuno ispunjena.

Izvor: Autoricina analiza izvještaja Ministarstva pravde BiH i organizacija civilnog društva o provođenju AP Strategije za reformu sektora pravde

51 Str. 15.

88

4.5. Ocjene Evropske komisije o sprovođenju Strategije za borbu protiv

organiziranog kriminala i Strategije za borbu protiv korupcije iz godišnjih

izvještaja o napretku za 2009., 2010. i 2011. godinu

Nakon što je Staregija za borbu protiv organiziranog krminala i korupcije 2006-2009

pokazala ograničene rezultate, 2009. godine usvojene su posebne strategije: Strategija borbe

protiv korupcije 2009-2014 i Strategija za borbu protiv organiziranog kriminala 2009 – 2012.

Obje strategije su kao ciljeve odredile pripremu, usvajanje i provođenje pratećih akcionih

planova.

Evropska unija je o provedbi ovih strateških dokumenata BiH dala ove ocjene:

A. Strategija za borbu protiv korupcije

2009. godine: Provedba dijela Strategije za borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije

2006-2009, koji se odnosi na korupciju, pokazala je veoma ograničene rezultate. Pozitivan razvoj

predstavlja usvajanje nove Strategije za borbu protiv korupcije 2009-2014. i prateći Akcioni

plan.

2010. godine: Počela je provedba Strategije borbe protiv korupcije 2009-2014.

2011. godine: Veoma ograničeni koraci su poduzeti u provedbi Strategije borbe protiv

korupcije i Akcionog plana za borbu protiv korupcije (2009-2014).

B. Strategija za borbu protiv organiziranog kriminala

2009. godine: Vijeće ministara je negativno ocijenilo provedbu Strategije za borbu protiv

organizovanog kriminala i korupcije 2006-2009 koja je izložena u analizi propusta, usvojenoj u

decembru 2008. godine. U aprilu 2009. godine Vijeće ministara je usvojilo odluku o osnivanju

radne grupe kako bi se pripremila analiza opasnosti od organizovanog kriminala u Bosni i

Hercegovini i izradila nova strategija. Usvojena je revidirana strategija za borbu protiv

organiziranog kriminala (2009-2012).

89

2010. godine: Usvojen je ažurirani akcioni plan za borbu protiv organizovanog kriminala u

februaru 2010.

2011. godine: Nastavljeno je provođenje Strategije Bosne i Hercegovine za borbu protiv

organizovanog kriminala 2009. - 2012. Međutim, nedostatak odgovarajućih resursa ograničava

njenu učinkovitost.

90

Prilog 5: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – Upitnik br. 1: Visoko sudsko i tužilačko vijeće Bosne i Hercegovine

Ime i prezime: Delila Klovo Adresa: Telefon: E-mail:

VISOKOM SUDSKOM I TUŽILAČKOM VIJEĆU BIH

Adresa: Kraljice Jelene 88. Sarajevo E-mail: [email protected]

Sarajevo, 13.02.2012. godine Na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama, tražim da mi omogućite pristup određenim informacijama i podnosim

Zahtjev za pristup informacijama U prilogu Vam dostavljam Upitnik o primjeni mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. Upitnik je instrument istraživanja koje provodim u sklopu izrade magistarskog rada na Pravnom fakultetu u Sarajevu na temu Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. Osnov za izradu istraživanja bila su pitanja iz dokumenta „Upitnik - Informacije koje Evropska komisija zahtijeva od Vlade Srbije u cilju pripreme Mišljenja o zahtjevu Srbije za članstvo u EU“, posebno odgovor na pitanje br. 39 iz poglavlja 23, koje se odnosi na statistike o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog djela; te pitanje br. 180 iz poglavlja 24, koje se odnosi na statističke podatke o konfiskaciji iz posljednjih godina. Opravdano je pretpostaviti da će iste informacije biti tražene i od nas, što je i najavljeno dokumentom „SPP Struktirirani dijalog o pravosuđu –Tehničke informacije koje zahtijeva Evropska komisija“ (Dio III, Detaljna pitanja o pravosuđu, Efikasnost, pitanje br. 74 i Dio VI, Pravosudna saradnja u krivičnim stvarima, pitanje br. 127).

91

S tim u vezi, u dokumentu Vijeća ministara BiH „Odgovor na pitanja“, iz jula 2011. godine, u sklopu odgovora na pitanje br. 74, na stranici br. 146, naveden je ovaj podatak: „Novčane kazne i oduzimanje imovinske koristi u krivičnim predmetima (2010. godina): Broj predmeta u kojima je oduzeta imovinska korist: 199; Ukupna vrijednost oduzete imovinske koristi (u KM): 14.820.203” . Popunjeni Upitnik mi možete dostaviti poštom na adresu: Delila Klovo.......... ili elektronskim putem na e-mail adresu: ………

Delila Klovo

UPITNIK o primjeni mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u BiH

za period 01.01.2007. – 31.12.2011. godine

Napomena: Podaci za Republiku Srpsku, nakon 01.07.2010. godine kada je stupio na snagu posebni

zakon o oduzimanju imovine stečene krivičnim djelom , traženi su od nadležnog entitetskog organa, te se

podaci u ovom Upitniku za Republiku Srpsku odnose na period 01.01.2007. – 01.07.2010. godine.

I – Finansijska istraga BiH FBiH RS DB 1. Broj podnijetih naredbi o sprovođenju istrage (čl.

216 stav 1 i 2 ZKP BiH i odredbe entitskih/zakona distrikta)

2. Broj lica prema kojima su naredbe za pokretanje finansijskih istraga podnesene

2.1. Broj osumnjičenih 2.2. Broj okrivljenih 2.3. Broj trećih lica 2.4. Broj pravnih sljedbenika 2.5. Broj pravnih lica 3. Broj naredbi bankama ili drugoj pravnoj osobi o

dostavi podataka (čl. 72 stav 1 i 3 ZKP BiH i odredbe entitetskih/zakona distrkita)

4. Broj pismeni h prijedloga tužioca sudu za izdavanje naredbe za posebne istražnje radnje (čl. 118 stav 1 ZKP BiH i odredbe entitetskih/zakona distrikta)

5. Broj usmenih naredbi suda za posebne istražne

92

radnje (čl. 118 stav 2 ZKP BiH) „kako bi se omogućilo utvrđivanje i pronalaženje nezakonito pribavljene imovine i prikupljanje dokaza o tome“ (čl. 72 stav 2 ZKP BiH i odredbe entitetskih/zakona distrikta)

II - Privremeno oduzimanje imovine BiH FBiH RS DB 6. Broj rješenja suda kojima se pravnoj ili fizičkoj

osobi naređuje privremena obustava finansijske transakcije (čl. 72 stav 4 ZKP BiH) i određuje privremeno oduzimanje za transakciju namjenjenih finansijskih sredstava i gotovine(čl. 72 stav 5 ZKP BiH i odredbe entitetskih/zakona distrikta)

7. Broj podnijetih pismenih prijedloga tužioca sudu za donošenje privremene mjere oduzimanja imovine koja se ima oduzeti po KZ BiH, mjere zaplijenje ili druge neophodne privremene mjere, kako bi se spriječilo korištenje, otuđenje ili raspolaganje tom imovinom (čl. 73 stav 1 ZKP BiH i odredbe entitetskih/zakona distrikta)

8. Broj od strane suda naknadnog odobrenja privremenog oduzimanja imovine radi osiguranja (čl.73 stav 2 ZKP BiH i odredbe entitetskih/zakona distrikta)

9. Broj prijedloga sudu za određivanje privremene mjere osiguranja imovine ili imovinske koristi protiv pravne osobe (čl. 386 stav 1 ZKP BiH i odredbe entitetskih/zakona distrikta)

III – Dokazni postupak BiH FBiH RS DB 10. Broj pismenih naredbi naredba tužioca ili suda za

vještačenje (čl. 96 ZKP BiH) poslovnih knjiga (čl. 111 ZKP BiH i odredbe entitskih/zakona distrikta)

11. Broj naredbi organa koji vodi postupak, o sređivanju knjigovodstva (čl. 111 stav 3 ZKP BiH i odredbe entitetskih/zakona distrikta)

IV – Konačna sudska odluka BiH FBiH RS DB

93

12. Broj odluka o oduzimanju imovinske koristi u presudi kojom se optuženi oglašava krivim (čl. 285 stav 1 tačka e ZKP BiH i čl. 396 stav 1 ZKP BiH i odredbe entitetskih/zakona distrikta)

12.1. Broj okrivljenih 12.2. Broj trećih lica 12.3. Broj pravnih sljedbenika 12.4. Broj pravnih lica V – Pravni lijekovi BiH FBiH RS DB

13. Broj žalbi osuđenog na prvostepenu presudu zbog odluke o oduzimanju imovinske koristi (čl. 296 tačka d) ZKP BiH i odredbe entitetskih/zakona distrikta)

13.1. Broj uvaženih žalbi 14. Broj žalbi tužioca na prvostepenu presudu ako je

sud nepravilno donio odluku o oduzimanju imovinske koristi ili nije izrekao oduzimanje imovinske koristi iako su za to postojali zakonski uslovi (čl. 300 stav 2 ZKP BiH i odredbe entitetskih/zakona distrikta)

14.1. Broj uvaženih žalbi 15. Broj zahtjeva za ponavljanje krivičnog postupka u

pogledu odluke o oduzimanju imovinske koristi probavljene krivičnim djelom (čl. 397 ZKP BiH i odredbe entitetskih/zakona distrikta)

15.1. Broj usvojenih zahtjeva VI – Izvršenje BiH FBiH RS DB

16. Broj pokrenutih postupaka Krivičnog odjeljenja za izvršenje odluke o oduzimanju imovinske koristi (čl. 215 stav 2 ZOIKS BiH i odredbe entitetskih/zakona distrikta)

17. Broj izvršenih odluka 18. Broj neizvršenih odluka VII – Vrijednost imovinske koristi –

94

BiH FBiH RS DB

19. Ukupna vrijednost privremeno oduzete imovine

20. Konačna vrijednost trajno oduzete imovine po sudskim odlukama (izreke)

21. Konačna vrijednost izvršenih sudskim odluka

VIII - Oblici trajno oduzete imovinske koristi 22. Broj predmeta BiH FBiH RS DB 23. Novac 24. Predmeti, imovina 25. Novac i predmeti 26. Ukupni broj predmeta IX- Struktura predmeta s obzirom na oblik krivičnog djela Broj predmeta -

Privremeno oduzimanje Broj predmeta – Trajno oduzimanje

27. Krivično djelo (član KZ i naziv) BiH FBiH RS DB BiH FBiH RS DB 27.1 27.2. 27.3. 27.4. .... Ukupan broj predmeta

Zahvaljujem na trudu i saradnji!

95

Prilog 6: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – Upitnik br. 2: Ministarstvo pravde Bosne i Hercegovine


MINISTARSTVU PRAVDE BOSNE I HERCEGOVINE

Adresa: Trg BiH 1, 71 000 Sarajevo E-mail: [email protected]

Sarajevo, 13.2.2012. godine Na osnovu Zakona o slobodi pristupa informacijama, tražim da mi omogućite pristup određenim informacijama i podnosim

Zahtjev za pristup informacijama U prilogu Vam dostavljam Upitnik o primjeni mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. Upitnik je instrument istraživanja koje provodim u sklopu izrade magistarskog rada na Pravnom fakultetu u Sarajevu na temu Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. U sklopu istraživanja, slični upitnici su dostavljeni i drugim nadležnim organima, za pitanja iz njihove nadležnosti. Osnov za izradu istraživanja bila su pitanja iz dokumenta „Upitnik - Informacije koje Evropska komisija zahtijeva od Vlade Srbije u cilju pripreme Mišljenja o zahtjevu Srbije za članstvo u EU“, posebno odgovor na pitanje br. 39 iz poglavlja 23, koje se odnosi na statistike o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog djela; te pitanje br. 180 iz poglavlja 24, koje se odnosi na statističke podatke o konfiskaciji iz posljednjih godina. Opravdano je pretpostaviti da će iste informacije biti tražene i od nas, što je i najavljeno dokumentom „SPP Struktirirani dijalog o pravosuđu –Tehničke informacije koje zahtijeva Evropska komisija“ (Dio III, Detaljna pitanja o pravosuđu, Efikasnost, pitanje br. 74 i Dio VI, Pravosudna saradnja u krivičnim stvarima, pitanje br. 127). S tim u vezi, u dokumentu Vijeća ministara BiH „Odgovor na pitanja“, iz jula 2011. godine, u sklopu odgovora na pitanje br. 74, na stranici br. 146, naveden je ovaj podatak: „Novčane kazne i oduzimanje imovinske koristi u krivičnim predmetima (2010. godina): Broj predmeta u kojima

96

je oduzeta imovinska korist: 199; Ukupna vrijednost oduzete imovinske koristi (u KM): 14.820.203” . Popunjeni Upitnik mi možete dostaviti poštom na adresu: Delila Klovo............. ili elektronskim putem na e-mail adresu: …………

Delila Klovo

UPITNIK o primjeni mjere oduzimanja imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom u BiH

za period od 01.01.2007. godine do 31.12.2011. godine

I. Međunarodna pravna pomoć u krivičnim stvarima

Napomena: Pitanja iz ovog dijela odnose se na period od stupanja na snagu posebnog zakona – od druge

polovine 2009. do 31.12.2011. godine.

1. Broj molbi za saradnju inostranog organa

2. Broj molbi za pronalaženje nezakonite imovine

2.1. Broj usvojenih molbi

3. Broj molbi za zabranu raspolaganja

3.1. Broj usvojenih molbi

4. Broj postupaka nadzora (čl. 13 ZMPPuKS)

5. Broj formiranih zajedničkih međunarodnih istražnih timova (čl. 24 ZMPPuKS)

6. Broj postupaka za privremeno oduzimanje predmeta, dokumenata ili imovinske koristi u svrhu dokaznog postupka (čl. 19 ZMPPuKS) – Broj poduzetih privremenih mjera u svrhu osiguranja dokaza koje se odnose na nezakonitu imovinu (čl. 27 ZMPPuKS)

97

7. Broj slučajeva u kojima je izvršena predaja prihoda od krivičnog djela ili njihove prituvrijednosti (čl. 20 stav 2 tačka c) ZMPPuKS)

8. Broj izvršenih stranih presuda u pogledu oduzimanja nezakonite imovine (čl. 62 ZMPPuKS)

II. Izvršenje krivičnih sankcija

9. Broj odluka Suda BiH o oduzimanju imovinske koristi stečene krivičnim djelom u kojima je navedeno da se imovina daje na korištenje ustanovi (čl. 218 stav 1 ZOIKS BiH)

10. Broj ustanova kojima je data na korištenje pokretna ili nepokretna imovina (čl. 218 stav 1 ZOIKS BiH)

III. Evidencija o pomilovanju i kaznena evidencija

11. Broj lica za koje je podnesen izvještaj o molbi za pomilovanje, sa podacima da je licu oduzeta imovinska korist pribavljena krivičnim djelom (čl. 15 tačka j) Zakona o pomilovanju BiH)

12. Broj lica kod kojih je oduzimanje imovinske koristi potpuno izvršeno i osuda izbrisana iz kaznene evidencije (čl. 121 stav 6 KZ BiH)


98

Prilog 7: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – Upitnik br. 3: Ministarstvo pravde Republike Srpske


MINISTARSTVU PRAVDE REPUBLIKE SRPSKE Adresa: Trg Republike Srpske, 78 000 Banja Luka

E-mail: [email protected]

Sarajevo, 13.2.2012. godine Na osnovu čl. 4 i 11 Zakona o slobodi pristupa informacijama („Sl. glasnik RS“, broj: 2/01), tražim da mi omogućite pristup određenim informacijama i podnosim

Zahtjev za pristup informacijama u Ministarstvu pravde Republike Srpske

U prilogu Vam dostavljam Upitnik o primjeni Zakona o oduzimanju imovine stečene izvršenjem krivičnog djela („Sl. glasnik RS“, broj: 12/10). Upitnik je instrument istraživanja koje provodim u sklopu izrade magistarskog rada na Pravnom fakultetu u Sarajevu na temu Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom. Osnov za izradu istraživanja bila su pitanja iz dokumenta „Upitnik - Informacije koje Evropska komisija zahtijeva od Vlade Srbije u cilju pripreme Mišljenja o zahtjevu Srbije za članstvo u EU“, posebno odgovor na pitanje br. 39 iz poglavlja 23, koje se odnosi na statistike o oduzimanju imovine proistekle iz krivičnog djela. Opravdano je pretpostaviti da će iste informacije biti tražene i od nas, što je i najavljeno dokumentom „SPP Struktirirani dijalog o pravosuđu –Tehničke informacije koje zahtijeva Evropska komisija“ (Dio III, Detaljna pitanja o pravosuđu, Efikasnost, pitanje br. 74 i Dio VI, Pravosudna saradnja u krivičnim stvarima, pitanje br. 127). Popunjeni Upitnik mi možete dostaviti poštom na adresu: Delila Klovo...........ili elektronskim putem na e-mail adresu: …………….. Podnosilac zahjeva: Delila Klovo

99

UPITNIK O PRIMJENI ZAKONA O ODUZIMANJU IMOVINE STEČENE IZVRŠENJEM

KRIVIČNOG DJELA za period od 01.07.2010. godine do 31.12.2011. godine

I - Finansijska istraga 1. Broj podnijetih naredbi za pokretanje finansijskih istraga (čl. 17) 2. Broj lica prema kojima su naredbe za pokretanje finansijskih istraga

podnesene

2.1. Broj osumnjičenih 2.2. Broj okrivljenih 2.3. Broj trećih lica 2.4. Broj pravnih sljedbenika 2.5. Broj pravnih lica 3. Broj naredbi bankama ili drugim finansijskim organizacijama (čl. 20) II - Privremeno oduzimanje imovine 4. Broj podnijetih zahtjeva za određivanje privremene mjere u skladu sa ZPP-

om (čl.22)

5. Broj lica prema kojima su zahtjevi za određivanje privremene mjere oduzimanja imovine u skladu sa ZPP-om podneseni

6. Broj usvojenih zahtjeva za određivanje privremene mjere oduzimanja imovine u skladu sa ZPP-om , odnosno broj rješenja o privremenoj mjeri oduzimanja imovine (čl. 22 stav 2)

7. Broj neusvojenih zahtjeva za određivanje privremene mjere oduzimanja imovine u skladu sa ZPP-om

8. Broj podnijetih zahtjeva za privremeno oduzimanje imovine (čl. 21) 9. Broj usvojenih zahtjeva za privremeno oduzimanje imovine, odnosno broj

rješenja o privremenom oduzimanju imovine (čl. 25 stav 2)

10. Broj neusvojenih zahtjeva za privremeno oduzimanje imovine 11. Broj usvojenih žalbi protiv rješenja o privremenom oduzimanju imovine (čl.

26)

12. Broj odbijenih žalbi protiv rješenja o privremenom oduzimanju imovine III - Trajno oduzimanje 13. Broj podnijetih zahtjeva za trajno oduzimanje imovine (čl. 28) 14. Broj lica prema kojima su zahtjevi za trajno oduzimanje imovine podneseni 14.1. Broj okrivljenih 14.2. Broj trećih lica 14.3. Broj pravnih sljedbenika 14.4. Broj pravnih lica 15. Broj presuda o trajnom oduzimanje imovine (čl. 29 stav 2) 16. Boj usvojenih žalbi na presudu o trajnom oduzimanje imovine (čl. 29 stav 2) 17. Broj odbijenih žalbi na presudu o trajnom oduzimanje imovine 18. Broj rješenja o usvajanju zahtjeva za trajno oduzimanje imovine, odnosno

rješenja o trajnom oduzimanju imovine (čl. 32 stav 2)

100

19. Broj rješenja o odbijanju zahtjeva za trajno oduzimanje imovine (čl. 32 stav 1)

20. Broj uvaženih žalbi na rješenje o trajnom oduzimanju imovine (čl. 34) 21. Broj neuvaženih žalbi na rješenje o trajnom oduzimanje imovine IV - Vrijednost imovinske koristi - 22. Ukupna vrijednost privremeno oduzete imovine 23. Konačna vrijednost trajno oduzete imovine V- Oblici imovinske koristi 24. Novac 25. Predmeti, imovina 26. Novac i predmeti Ukupni broj predmeta VI- Struktura predmeta s obzirom na oblik krivičnog djela 27. Krivično djelo (član KZ i naziv) Broj predmeta -

Privremeno oduzimanje Broj predmeta - Trajno oduzimanje

27.1. 27.2. 27.3. --- Ukupan broj predmeta VII - Međunarodna saradnja 28. Broj molbi za saradnju inostranog organa (čl. 49) 28.1. Broj molbi za pronalaženje 28.2. Broj molbi za zabranu raspolaganja 28.3. Broj molbi za privremeno oduzimanje 28.4. Broj molbi za trajno oduzimanje 29. Broj rješenja o usvajanju molbe 30. Broj rješenja o odbijanju molbe 31. Broj uvaženih žalbi protiv rješenja kojim je odlučeno o molbi (čl. 57) 32. Broj odbijenih žalbi na rješenje o trajnom oduzimanje imovine (čl. 59)


101

Prilog 8: Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom – Privremeno oduzimanje imovine (period: 01.01.2008. – 01.12.2011.), tabele Visokog sudskog i tužilačkog vijeća Bosne i Hercegovine

Nivo vlasti BiH FBiH RS

Broj predmeta 10 6 5

Tabela VSTV-a BiH: Sudovi - pregled sveukupnih mjera privremenog oduzimanja imovine, za period od 01.01.2008. do 01.12.2011. godine

Krivično djelo (član KZ i naziv) Krivični

zakon Član Godina Nivo

Organizovani kriminal KZ BiH 250 2008.

Organizovani kriminal i Neovlašteni promet opojnim drogama

KZ BiH 250 i 195 2010.

Organizovani kriminal, Pranje novca, Neplaćanje poreza i Lažni stečaj

KZ BiH i KZ FBiH

250, 209, 211 i 244

2010.

Organizovani kriminal, Neovlašteni promet opojnim drogama, Razbojništvo i Ubistvo na svirep način

KZ BiH i KZ FBiH

250, 195, 289 i 166

2010.


KZ BiH i KZ FBiH

250, 195, 289 i 166

2010.


KZ BiH i KZ FBiH

250, 195, 289 i 166

2010.


KZ BiH i KZ FBiH

250, 195, 289 i 166

2010.


KZ BiH i KZ FBiH

250, 195, 289 i 166

2010.


KZ BiH i KZ FBiH

250, 195, 289 i 166

2010.

BiH

102

Organizovani kriminal i Poreska utaja KZ BiH 250 i 210 1.1.2011. - 1.12.2011.

Zloupotreba službenog položaja ili ovlašćenja

KZ RS 347 1.1.2011. - 1.12.2011.

Pranje novca KZ RS 280 1.1.2011. - 1.12.2011.



Nedozvoljena proizvodnja i promet opojnih droga

KZ RS 224 1.1.2011. - 1.12.2011.

RS

Zloupotreba položaja KZFBIH 383 2011.

Prijevara u službi KZFBIH 385 2009.

Pranje novca KZFBIH 272 2011.

Prijevara KZFBIH 282 1.1.2011. - 1.12.2011.

Zlouporaba ovlasti u gosporadstvu KZFBIH 259 1.1.2011. - 1.12.2011.

Zlouporaba ovlasti u gosporadstvu KZFBIH 259 2010.

FBiH

Izvor: VSTVBiH, februar 2012. Tabela VSTV-a BiH: Tužilaštva - Podnošenje prijedloga za privremeno oduzimanje imovine, za period 01.01.2008. do 01.12.2011. godine

Naziv krivičnog djela Krivični

zakon Član

Datum podnošenja prijedloga

Nivo

Pranje novca KZ BiH 209. 08.10.2010.

Pranje novca KZ BiH 209. 08.10.2010.

Neovlašten promet opojnim drogama i krivotvorenje isprava

KZ BiH 195. 17.09.2010.

Organizovani kriminal u vezi sa k.d. Neovlašten promet opojnih draga u vezi sa k.d. Pranje novca u vezi sa k.d. Neovlašten promet oružjem i vojnom opremom te proizvodima dvojne upotrebe u vezi sa k.d. Izazivanje opšte opasnosti u vezi sa k.d. Ubistvo, u vezi

KZ BiH i KZ FBIH

250. 18.11.2010. i 21.12.2010.

BiH

103

sa k.d. Razbojništvo, u vezi sa k.d. Iznuda

Podaci nisu dostavljeni

Zakon o sprečavanju pranja novca BiH

podaci nisu dostavljeni

26.11.2010.

Organizovani kriminal u vezi sa k.d. Zloupotreba položaja

KZ BiH i KZ FBIH

250 11.12.2010.

Organizovani kriminal u vezi sa k.d. Teška krađa

KZ BiH i KZ FBIH

250. 10.01.2011.

Neovlašten promet opojnim drogama i pranje novca

KZ BiH 195. i 209. 09.06.2011.,31.05.2011.

Podaci nisu dostavljeni KZ BiH podaci nisu dostavljeni

12.09.2011.g.

Podaci nisu dostavljeni KZ BiH podaci nisu dostavljeni

24.10.2011., 24.08.2011. (16 x)

Organizovani kriminal u vezi sa K.d. Pranje novca i poreska utaja

KZ BiH 250. 24.11.2011.

Neovlašteno bavljenje određenim zanimanjem

KZ F BIH 364. 39,850

Neovlašteno bavljenje određenim zanimanjem

KZ F BIH 364. 39,915

Porezna utaja KZ FBiH 273. 03.01.2008.

Porezna utaja KZ FBiH 273. 11.02.2008.

Neov.proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga

KZ FBiH 238. 19.03.2008.

Neov.proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga

KZ FBiH 238. 07.08.2008.

Izrada,nabavka,posjed prodaja i davanje na upotrebu sredstava za krivotvorenje

KZ FBiH 260. 23.12.2009

Krivotvorenje kreditnih i ostalih kartica bezgotovinskog plaćanja

KZ FBiH 257. 23.12.2009

Računalna prijevara KZ FBiH 395. 23.12.2009

Lihvarstvo KZ FBiH 298. 27.05 i 06.05.2010.

Neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga

KZFBIH 238. oktobar 2011

FBiH

Organizovani kriminal RS 383a 24.04.2009.




RS

104



Primanje mita RS 351. 13.01.2011.


RS 347. 40,661


RS 347. 19.07.2011.

Pranje novca RS 280. 40,653

Pranje novca RS 280. 20.04.2011.





Neovlašćeno stavljanje u promet opojnih droga

RS 246. 10.08.2011.

Falsifikovanje kreditnih kartica i kartica za bez gotovinsko plaćanje

RS 276. 20.09.2011.



Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom_Magistarski rad_Delila Klovo Kajić.pdf

Documents

Transcript of Oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom_Magistarski rad_Delila Klovo Kajić.pdf