Odredbe-za-provodenje.pdf

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO

PRIJEDLOG PLANA

ODREDBE ZA PROVOENJE I GRAFIKI DIO PLANA

KNJIGA I.

PLAN DONOSI:

HRVATSKI SABOR

NOSITELJ IZRADE PLANA:

MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREENJA

KOORDINACIJA IZRADE PLANA: HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ

STRUNI IZRAIVA PLANA:

JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE

ZAGREB-SPLIT, oujak 2015.

PROSTORNI PLAN PARKA PRIRODE BIOKOVO PLAN DONOSI:

HRVATSKI SABOR Trg sv. Marka 6, Zagreb

Predsjednik Hrvatskoga sabora

JOSIP LEKO, dipl.iur.


REPUBLIKA HRVATSKA MINISTARSTVO GRADITELJSTVA I PROSTORNOGA UREENJA Ulica Republike Austrije 20, Zagreb

Ministrica

ANKA MRAK-TARITA, dipl. ing. arh.

KOORDINACIJA IZRADE PLANA:

HRVATSKI ZAVOD ZA PROSTORNI RAZVOJ Ulica Republike Austrije 20, Zagreb

Ravnateljica

mr.sc. IRENA MATKOVI, dipl. ing. arh.

STRUNI IZRAIVA PLANA:

JU ZAVOD ZA PROSTORNO UREENJE SPLITSKO-DALMATINSKE UPANIJE Domovinskog rata 2, Split

Ravnatelj

NIKO MRI, dipl. ing. arh.

ORGANIZACIJA I SUDIONICI PLAN DONOSI:

Hrvatski sabor


Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja KOORDINACIJA IZRADE PLANA:

Hrvatski zavod za prostorni razvoj

KOORDINATOR:

Mirjana Turnek, dipl. ing. arh. (do 4. svibnja 2014.) Branka Flegar, dipl. ing. arh. (od 5. svibnja 2014.) STRUNI TIM U KOORDINACIJI IZRADE PLANA:

mr.sc. Irena Matkovi, dipl. ing. arh. Drislav Dobrini, dipl.ing.arh. Dubravka eparovi, dipl.ing.arh. STRUNI IZRAIVA PLANA:

JU Zavod za prostorno ureenje Splitsko-dalmatinske upanije ODGOVORNI VODITELJ IZRADE PLANA:

Petar Matkovi, dipl. ing. arh. - ovlateni arhitekt, 767 STRUNI TIM U IZRADI PLANA:

Niko Mri, dipl. ing. arh. - ravnatelj Zoran Danilov, dipl. ing. arh. Nora Niki, dipl. ing. arh. Zoran Boti, dipl. ing. gra. Hrvoje Luki, mag. prav. Rid Rui, oec. Zdravko Gri, bcc. jav. up.

KONZULTACIJE I PODACI O PROSTORU: Ministarstvo zatite okolia i prirode, Uprava za zatitu prirode, Zagreb Nenad Strizrep, dipl. iur. - pomonik ministra Javna ustanova Park prirode Biokovo Nenad Bekavac, dipl. oec. - ravnatelj Ksenija Protrka, prof. geog. i geol. Stipe Srzi, dipl. ing. agr. Dravni zavod za zatitu prirode, Zagreb dr. sc. Matija Frankovi - ravnatelj Ministarstvo kulture, Uprava za zatitu kulturne batine Konzervatorski odjel u Splitu, Split mr. Dinka-Katarina Gjeldum Anita Gamulin, dipl. ing. arh. Ministarstvo obrane, Uprava za materijalne resurse, Sektor za nekretnine, graditeljstvo i zatitu okolia, Zagreb Ministarstvo unutarnjih poslova, Policijska uprava Splitsko-dalmatinska, Split Ministarstvo poljoprivrede, Uprava poljoprivrede i prehrambene industrije, Zagreb Ministarstvo poljoprivrede, Uprava uma Split, Split Hrvatske ume d.o.o. Zagreb, UP Split, umarija Makarska Boris abi, dipl. ing. um. Marija Gogi, dipl. ing. um. Dravna geodetska uprava, PUK Split, Split Hrvatske vode, Vodnogospodarski odjel Split, Split Hrvatska gospodarska komora, upanijska komora Split, Split Hrvatske ceste d.o.o., Sektor za studije i projektiranje, Zagreb upanijska uprava za ceste Splitsko-dalmatinske upanije, Split Hrvatska elektroprivreda d.d. (HEP d.d.), Zagreb HT, Hrvatske telekomunikacije d.d., TK centar Split, Odjel razvoja i realizacije razvoja, Grupa za razvoj HP-Hrvatska pota d.d., Sredite pota Split, Split ENTER d.o.o. Split

S A D R A J

KNJIGA I I. TEKSTUALNI DIO PLANA

ODREDBE ZA PROVOENJE PLANA . 1

1. OPE ODREDBE .... 1

2. CILJEVI UREIVANJA PROSTORA .... 2

3. ORGANIZACIJA I RAZGRANIENJE PROSTORA PREMA NAMJENI .. 2

3.1. Uvjeti razgranienja prostora prema obiljeju, koritenju i namjeni 2

3.1.1. Povrine naselja - graevinsko podruje naselja . 3

3.2. Uvjeti odreivanja i razgranienja prostora za graevine od vanosti za Dravu i

upaniju .... 5

4. RAZMJETAJ FUNKCIJA OD VANOSTI ZA UPRAVLJANJE PODRUJEM .. 5

4.1. Namjena - koritenje i posjeivanje prostora . 5

4.2. Reimi koritenja i posjeivanja prostora 7

5. SUSTAV JAVNE I DRUGE INFRASTRUKTURE ... 9

5.1. Cestovna infrastruktura .. 9

5.2. Vodoopskrba i odvodnja ....... 11

5.3. Elektroopskrba ..... 13

5.4. Telekomunikacije . 14

5.5. Plinovod . 14

5.6. iara Makarska - trbina (Ispod vrha Voac) . 15

6. KORITENJE, UREENJE I ZATITA PODRUJA S PRIORITETNIM AKTIVNOSTIMA

- PRIRODNE I KULTURNE VRIJEDNOSTI NA PODRUJU PARKA .. 15

6.1. Prirodne vrijednosti na podruju Parka 15

6.1.1. Zatiena podruja unutar Parka . 17

6.1.2. Strogo zatiene i zatiene svojte . 18

6.1.3. Ekoloka mrea .. 28

6.1.4. Posebno vrijedna prirodna podruja ... 30

6.2. Podruja i lokaliteti zatite kulturnih dobara . 33

7. MJERE ZA UNAPRJEENJE I ZATITU PRIRODE, KRAJOBRAZNIH VRIJEDNOSTI I

OKOLIA, KULTURNIH DOBARA I DRUGIH VRIJEDNOSTI PODRUJA .. 36

7.1. Razgranienja prostora prema zonama zatite . 36

7.2. Mjere zatite podruja ekoloke mree .. 41

7.3. Mjere zatite kulturnih dobara .. 42

7.3.1. Zone zatite povijesnih naselja . 44

7.4. Mjere zatite krajobraznih vrijednosti .. 45

8. UVJETI GRADNJE . 47

8.1. Smjernice za gradnju na povrinama naselja . 47

8.1.1. Uvjeti gradnje - graevinska podruja naselja .. 50

8.2. Izdvojena graevinska podruja izvan naselja 58

8.3. Smjernice za gradnju izvan graevinskog podruja naselja . 72

8.3.1. Ostale graevine u funkciji posjeivanja . 76

8.3.2. Planinski stoarski stanovi - uvjeti gradnje 79

9. MJERE PROVEDBE PLANA .. 81

10. MJERE ZA SPRJEAVANJE NEPOVOLJNIH UTJECAJA NA PRIRODU I OKOLI 82

11. MJERE ZATITE OD POARA 84

12. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE . 84

II. GRAFIKI DIO PLANA

KARTOGRAFSKI PRIKAZI

1. Koritenje i namjena prostora ............................................................ 1:25 000

2. Infrastrukturni sustavi ........................................................................ 1:25 000

3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora ...................................... 1:25 000

4. Zone zatite u Parku prirode ............................................................. 1:30 000

5.1. Graevinska podruja naselja ......................................................... 1:5 000

5.1.1. Opina Brela, dijelovi neselja Gornja Brela

5.1.2. Opina estanovac - dijelovi naselja Grabovac i Opina Zagvozd - dijelovi naselja Rastovac

5.1.3. Opina Zagvozd - dijelovi naselja Rastovac

5.1.4. Opina Zagvozd - dijelovi naselja Zagvozd

5.1.5. Opina Zagvozd - dijelovi naselja upa

5.1.6. Grad Vrgorac - dijelovi naselja Raane

5.1.7. Grad Vrgorac - dijelovi naselja Raane i Kozica

5.1.8. Grad Vrgorac - dijelovi naselja Kozica

5.1.9. Opina Podgora - dijelovi naselja Dranice i Gornje Igrane

5.1.10. Grad Makarska dijelovi naselja Veliko Brdo

5.1.11. Opina Baka Voda - dijelovi naselja Baka Voda

5.2. Izdvojena graevinska podruja izvan naselja ................................ 1:5 000

5.2.1. Ugostiteljsko-turistika zona T2 - Gornji Rastovac

5.3. Zone posjetiteljske infrastrukture

5.3.1. Zone: 1. Glavni ulaz, 4. Zagvozd - Milii, 5. Kaoci, 6. Sarana - Mioevii, 8. Gornja Brela, 9. Ravna Vlaka i 10. Sv Jure ... 1:5 000

5.3.2. Zone: 2. trbina - Voac, 3. Podglogovik - Staza i 7. Donja Gora Podgora..1:2 000

Na temelju odredbe lanka 109. stavak 1. Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine, br. 153/2013.), a vezano za odredbu lanka 188. istog Zakona, odnosno odredbu lanka 100. stavak 2. Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/2007., 38/2009., 55/2011., 90/2011., 50/2012., 55/2012. i 80/2013.), Hrvatski sabor na sjednici _________ 2015. godine donio je

ODLUKU

O DONOENJU PROSTORNOGA PLANA PARKA PRIRODE BIOKOVO

I.

Donosi se Prostorni plan Parka prirode Biokovo (u daljnjem tekstu: Plan). Nositelj izrade Plana je Ministarstvo graditeljstva i prostornoga ureenja. Koordinaciju izrade Plana obavlja Hrvatski zavod za prostorni razvoj. Struni izraiva Plana je Javna ustanova Zavod za prostorno ureenje Splitsko-dalmatinske upanije.

II.

Plan sadran u elaboratu "Prostorni plan Parka prirode Biokovo" sastavni je dio ove

Odluke. Sastoji se od Knjige I i Knjige II i to:

KNJIGA I

- I. Tekstualni dio Plana: Odredbe za provoenje Plana i

- II. Grafiki dio Plana: Kartografski prikazi:

1. Koritenje i namjena prostora M 1: 25 000 2. Infrastrukturni sustavi M 1: 25 000 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora M 1: 25 000 4. Zone zatite u Parku prirode M 1: 30 000 5.1. Graevinska podruja naselja M 1: 5 000 5.1.1. Opina Brela - dijelovi naselja Gornja Brela

5.1.2. Opina estanovac dijelovi naselja Grabovac i Opina Zagvozd dijelovi naselja Rastovac 5.1.3. Opina Zagvozd dijelovi naselja Rastovac 5.1.4. Opina Zagvozd dijelovi naselja Zagvozd 5.1.5. Opina Zagvozd dijelovi naselja upa 5.1.6. Grad Vrgorac dijelovi naselja Raane 5.1.7. Grad Vrgorac dijelovi naselja Raane i Kozica 5.1.8. Grad Vrgorac dijelovi naselja Kozica 5.1.9. Opina Podgora dijelovi naselja Dranice i Gornje Igrane 5.1.10. Grad Makarska dijelovi naselja Veliko Brdo 5.1.11. Opina Baka Voda dijelovi naselja Baka Voda

5.2. Izdvojena graevinska podruja izvan naselja M 1: 5 000 5.2.1. Ugostiteljsko-turistika zona T - zona Gornji Rastovac

5.3. Zone posjetiteljske infrastrukture M 1: 5 000 5.3.1. Zone: 1. Glavni ulaz 4. Zagvozd Milii 5. Kaoci 6. Sarana Mioevii 8. Gornja Brela 9. Ravna Vlaka i 10. Sv Jure

5.3.2. Zone: 2. trbina Voac M 1: 2 000 3. Podglogovik Staza i 7. Donja Gora - Podgora

KNJIGA II. Obrazloenje Plana i

Obvezni prilozi

III.

Plan je izraen u 3 (tri) izvornika, ovjerena potpisom predsjednika Hrvatskoga sabora i peatom Hrvatskoga sabora, koji se uvaju u: Hrvatskome saboru (jedan primjerak), ministarstvu nadlenom za poslove prostornoga ureenja (jedan primjerak) i Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj (jedan primjerak).

IV.

Donoenjem ovoga Plana za dijelove graevinskih podruja naselja gradova (Makarska, Vrgorac) i opina (Brela, Baka Voda, Zadvarje, estanovac, Zagvozd, Tuepi i Podgora) koji ulaze u prostor Parka prirode Biokovo primjenjuje se ovaj Plan.

V.

Odredbe za provoenje Plana sastavni su dio ove Odluke i objavljuju se u Narodnim novinama.

VI.

Ova Odluka stupa na snagu osmoga dana od dana objave u Narodnim novinama.


ODREDBE ZA PROVOENJE PLANA

1

I. ODREDBE ZA PROVOENJE PLANA

1. OPE ODREDBE

lanak 1.

(1) Prostornim planom podruja posebnih obiljeja Park prirode Biokovo (u daljnjem tekstu: Plan), na temelju Zakona o prostornom ureenju (Narodne novine, br. 153/13) i Zakona o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12), sukladno naelima prostornog ureenja, a uvaavajui drutveno gospodarski razvoj, prirodne, kulturno povijesne i krajobrazne vrijednosti te meunarodne konvencije i strategije, ureuje se svrhovita organizacija, koritenje i namjena prostora te uvjeti za ureenje, unaprjeenje i zatitu prostora Parka prirode Biokovo (u daljnjem tekstu: Park).

(2) Planom se utvruju: - ciljevi ureivanja prostora - organizacija i namjena prostora - uvjeti i mjere koritenja, ureenja i zatite vrijednosti podruja Parka - uvjeti za razvoj i ureenje naselja i drugih funkcionalnih cjelina - sustav, prostor i uvjeti za smjetaj prometnica i druge infrastrukture.

lanak 2.

Ovim Planom propisane su odredbe za sve dijelove prostora iz dokumenata prostornog ureenja ueg podruja koji svojim dijelom zadiru u obuhvat Parka i na njih se primjenjuju.

lanak 3.

Plan je izraen sukladno: - Strategiji prostornog ureenja (iz 1997. godine), Izmjeni i dopuni Strategije

(Narodne novine, br. 76/13) i Programu prostornog ureenja Republike Hrvatske (Narodne novine, br. 50/99 i 84/13)

- Meunarodnim konvencijama iz domene zatite okolia i prirode, kojih je potpisnik Republika Hrvatska

- Zakonu o prostornom ureenju i gradnji (Narodne novine, br. 76/07, 38/09, 55/11, 90/11, 50/12 i 55/12) i Zakonu o prostornom ureenju (Narodne novine, br. 153/13),

- Zakonu o zatiti i ouvanju kulturnih dobara (Narodne novine, br. 69/99, 87/09, 151/03, 157/03, 88/10, 61/11, 25/12, 136/12 i 157/13)

- Zakonu o zatiti prirode (Narodne novine, br. 80/13) - Zakonu o vodama (Narodne novine, br. 153/09, 63/11, 130/11, 56/13 i 14/14) - Zakonu o poljoprivrednom zemljitu (Narodne novine, br. 39/13) - Zakonu o umama (Narodne novine, br. 140/05, 82/06, 129/08, 80/10, 124/10,

25/12 68/12, 148/13 i 94/14) - Zakonu o zatiti okolia (Narodne novine, br. 80/13) - Uredbi o proglaenju ekoloke mree (Narodne novine, br. 124/13.) - Strategiji i akcijskom planu zatite bioloke i krajobrazne raznolikosti Republike

Hrvatske (Narodne novine, br. 143/08.) - Pravilniku o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim

tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova (Narodne novine, br. 7/06. i 119/09.).

lanak 4.

Ovim odredbama u obliku pravne norme propisuju se: - uvjeti provedbe zahvata u Parku - nain ureenja i namjena prostora - reimi zatite



2

- zahvati, izgradnje i ureenja na podruju obuhvata Parka - razmjetaj funkcija od vanosti za upravljanje Parkom.

2. CILJEVI UREIVANJA PROSTORA

lanak 5.

(1) Osnovni ciljevi su: - zatita i ouvanje prirodnih vrijednosti Parka (posebno stanita ugroenih biljnih i

ivotinjskih vrsta, panjaka, poplavnih uma, movara i sl.) - zatita i ouvanje rijetkih, ugroenih, autohtonih populacija, vrsta i podvrsta flore i

faune - zatita i obnova (revitalizacija) nematerijalne kulturne batine (obiaja, folklorne

tradicije, obrta) - ouvanje kulturnih vrijednosti prostora (posebno tradicionalne arhitekture u kamenu) - zatita i ouvanje tla - zatita i ouvanje uma - zatita i ouvanje te poboljanje kvalitete voda - zatita i ouvanje kvalitete zraka - razvoj turizma (seoskog), rekreativnih aktivnosti te obrazovnih i znanstvenih

aktivnosti na prostoru Parka - ouvanje tradicionalnog naina poljoprivrede (ratarstva i stoarstva) i poticaj obnovi i

revitalizaciji tradicionalnih obrta - zaustavljanje depopulacijskog trenda, uz uvjete poboljanja uvjeta ivota i standarda

stanovnitva naselja Parka - sanacija ugroenih dijelova okolia.

(2) Ciljevi se objedinjuju kroz upravljanje Parkom za koje je, sukladno odredbama Zakona o zatiti prirode nadlena Javna ustanova Park prirode Biokovo" (u daljnjem tekstu: Javna ustanova Parka).

3. ORGANIZACIJA I RAZGRANIENJE PROSTORA PREMA NAMJENI

3.1. Uvjeti razgranienja prostora prema obiljeju, koritenju i namjeni

lanak 6.

Ovim Planom prostor Parka podijeljen je na: - povrine naselja - graevinsko podruje naselja - povrine za razvoj i ureenje prostora izvan podruja naselja

lanak 7.

(1) Povrine naselja - graevinsko podruje naselja odreeno je i razgranieno od ostalih povrina utvrenih ovim Planom i ine ga izgraeni i neizgraeni dio. Prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora, u mjerilu 1:25 000 i prikazima 5.1.1.- 5.1.12. Graevinska podruja naselja u mjerilu 1: 5000.

lanak 8.

Povrine za razvoj i ureenje prostora izvan podruja naselja su:

1. Zone posjetiteljske infrastrukture su izdvojena graevinska podruja izvan naselja u funkciji posjeivanja i razgraniene su od ostalih povrina utvrenih ovim Planom te su prikazane na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora, u mjerilu 1:25000 i prikazima 5.3.1.- 5.3.2. Zone posjetiteljske infrastrukture u mj. 1:5000.



3

2. Turistiko naselje (T2) je izdvojeno graevinsko podruje izvan naselja ugostiteljsko-turistike namjene - prikazano je na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora, u mjerilu 1:25 000 i prikazu 5.2. Izdvojena graevinska podruja izvan naselja u mjerilu 1: 5000.

3. Povrine i objekti posebne namjene su povrine zateene izgradnje i zadravaju se u prostoru (Vojni objekt Kuk0) uz mogunost rekonstrukcije i dogradnje sukladno posebnim propisima i uvjetima zatite prirode.

4. umske povrine razgraniene su Planom na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora, u mjerilu 1:25 000. ume su odreene kao zatitne ume (2), a prema postanku/vrsti prikazane su na tematskoj karti br. B.1. umski pokrov koja je sastavni dio Obrazloenja Plana. U umama se mogu odvijati samo radovi i djelatnosti vezane za lovstvo, izletniki i planinarski turizam i rekreaciju, edukaciju i sl.

5. Ostalo poljoprivredno tlo, ume i umsko zemljite (P) odreeno i prikazano na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora, u mjerilu 1:25 000. Ostalo poljoprivredno tlo ume i umsko zemljite razgranieno je na:

- ikare i kamenjarske panjake - neobraslo, kr, sipove i toila.

6. Poljoprivredne povrine su: - vrijedno obradivo tlo (P2), a ine ih manje poljoprivredne enklave uz naselja

(vinogradi, oranice) Ove povrime su odreene i razgraniene na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora u mjerilu 1:25 000.

- ostala obradiva tla (P3) su planinske obradive vrtae. Ove povrine zbog brojnosti i veliine nisu prikazane na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora u mjerilu 1:25 000.

7. Povrine infrastrukturnih sustava su postojee infrastrukturne povrine i planirani koridori, a razgranieni su Planom na kartografskom prikazu br. 2. Infrastrukturni sustavi, u mjerilu 1:25 000.

3.1.1. Povrine naselja - graevinsko podruje naselja

lanak 9.

(1) Povrine naselja odreene i razgraniene od ostalih povrina su povrine za razvoj i ureenje naselja. Ovim Planom odreene su granice graevinskog podruja koje se sastoji od izgraenog i neizgraenog dijela.

(2) Izgraeni dio graevinskog podruja odreen ovim Planom je podruje koje je izgraeno.

(3) Neizgraeni dio graevinskog podruja je podruje odreeno ovim Planom planirano za daljnji razvoj, a ini ga: neureeni i ureeni dio graevinskog podruja. Neureeni dio graevinskog podruja je neizgraeni dio graevinskog podruja odreen ovim Planom na kojemu nije izgraena planirana osnovna infrastruktura, a ureeni dio graevinskog podruja je neizgraeni dio graevinskog podruja na kojem postoji osnovna infrastruktura (prometna povrina preko koje se osigurava pristup do graevne estice, graevine za odvodnju otpadnih voda i niskonaponska elektroenergetska mrea).

(4) Razgranienje izgraenog i neizgraenog (neureenog i ureenog) dijela graevinskog podruja naselja prikazano je na kartografskim prikazima br. 5.1.1.- 5.1.11. Graevinska podruja naselja, u mjerilu 1:5 000. Razgranienje izgraenog i neizgraenog dijela unutar graevinskog podruja naselja izvreno je prema kriterijima ovog Plana.

(5) Unutar povrina za razvoj naselja osiguravaju se funkcije stanovanja, te sve druge sukladne funkcije, vezane uz ivot i rad u naseljima.



4

(6) Unutar Parka nema cjelovitih naselja (prema administrativnoj podjeli), ve se nalaze samo dijelovi tih naselja (zaseoci ili dijelovi zaselaka), preteno na rubnim dijelovima Parka. Dijelovi naselja unutar granica Parka su:

1. Zaseoci koji se administrativno nalaze unutar naselja Gornja Brela: krabii, Subotie, Carevii, Zaveterje (Ursii, Brkulji, Tomai i Bartulovii) i Gornja Mala (Tomai i Kleii).

2. Zaselak koji se administrativno nalazi unutar naselja Baka Voda: Topii (svojim sjevernim dijelom djelomino je obuhvaen granicama Parka).

3. Zaselak koji se administrativno nalazi unutar naselja Veliko Brdo: Nemii (djelomino unutar granice Parka).

4. Zaseoci koji se administrativno nalaze unutar naselja Gornje Igrane: Papii, ikii, oii.

5. Zaseoci koji se administrativno nalaze unutar naselja Kozica: Sarana, Vranjei, Marasi, Okmadii, Lendii, Jujnovii, Pucari, Donji Ravlii.

6. Zaseoci koji se administrativno nalaze unutar naselja Raane: Njivice, Mali Godinj, Veliki Godinj, Druijanii, Gomila, Lendii, Pejkovii, Oii, Luine i Rotni Dolac.

7. Zaseoci koji se administrativno nalaze unutar naselja upa: Sudie, Turii, Miloi, Garmazi, Gudelji, Lujetii i Roglii.

8. Zaseoci koji se administrativno nalaze unutar naselja Zagvozd: Brnasi, Katuii, Brzice, Mucii, Milii.

9. Zaseoci koji se administrativno nalaze unutar naselja Rastovac: ute, Serdarevii, uge, Lonari,Vranjii, Stanii i Dedii.

10. Zaselak koji se administrativno nalaze unutar naselja Grabovac: Pekovii/Radii.

lanak 10.

(1) Na podruju Parka doputena je tradicionalna poljoprivreda na postojeim poljoprivrednim povrinama (docima, vrtaama). Budui razvoj (ouvanje) poljoprivrede na podruju Parka i njegovih kontaktnih podruja mora uvaavati postojeu strukturu proizvodnje jer je ona rezultat specifinih prirodnih, ekonomskih i drugih uvjeta kao to su obiaji, navike i tradicija.

(2) Poljoprivredne povrine treba koristiti za ratarstvo i stoarstvo zasnovano na obiteljskim gospodarstvima, a prvenstveno u funkciji seoskog turizma. Povrine poljoprivrednog tla, uma i umskog zemljita mogu se jednim dijelom koristiti za stoarstvo kao i za uzgoj ljekovitog bilja.

lanak 11.

U Parku treba razvijati i poticati razvoj onih gospodarskih aktivnosti koje su u slubi razvoja tradicionalne poljoprivredne proizvodnje, seoskog i kulturnog turizma, proizvodnji tradicionalnih prehrambenih proizvoda, obrta i rukotvorstva.

lanak 12.

(1) Unutar Parka pojedini postojei lokaliteti kao to su planinarski domovi, planinarske kue, planinarska sklonita, lovake i umske kue i lugarnice zadravaju se u prostoru i u funkciji su posjeivanja, lova i gospodarenja umama.

(2) Nove graevine namjena iz stavka 1. ovoga lanka mogu se graditi samo u funkciji posjeivanja, lova i gospodarenja umama u sustavima odreenim posebnim zakonima (planinarska i lovaka drutva, Hrvatske ume).

lanak 13.

S obzirom da su za izradu ovoga Plana, sukladno odredbi lanka 17. i 18. Pravilnika o sadraju, mjerilima kartografskih prikaza, obveznim prostornim pokazateljima i standardu elaborata prostornih planova (Narodne novine, broj 106/98, 39/04, 45/04-isp. i 163/04), koritene propisane podloge (topografska karta, digitalne ortofoto karte i katastarski plan)



5

koje se meusobno ne uklapaju idealno ve je prisutan niz otklona, odnosno podaci koji iz njih proizlaze nisu istovjetni, doputena su minimalna odstupanja od grafikih dijelova ovoga Plana u svrhu njegovog provoenja u mjeri koja se moe iskazati kao netonost geodetskih podloga.

3.2. Uvjeti odreivanja i razgranienja prostora za graevine od vanosti za Dravu i upaniju

lanak 14.

(1) Graevine dravnog i upanijskog znaaja odreene su graevinskim podrujem, lokacijom, trasom i ostalim pokazateljima ovoga Plana, a prikazane su na kartografskim prikazima br. 1. Koritenje i namjene prostora, br. 2. Infrastrukturni sustavi i br. 3. Uvjeti koritenja, ureenja i zatite prostora, u mjerilu 1:25 000.

(2) Graevine od vanosti za Dravu su: 1. Prometne graevine: - cestovne graevine; dravna cesta A1, dravna cesta D8, dravna cesta D39,

dravna cesta D62, dravna cesta D76 i dravna cesta D512 - planirani jadransko-jonski eljezniki koridor. 2. Graevine za potrebe obrane: - objekt Kuk 0 (Gornja Brela). 3. Telekomunikacijske graevine: - TV i radijski odailja Biokovo. 4. Vodne graevine: - vodoopskrbni sustav Makarskog primorja.

(3) Graevine od vanosti za upaniju su: 1. Prometne graevine: - upanijska cesta C6199 - lokalna cesta LC67143. 2. Energetske graevine upanijskog znaaja: - distribucijski dalekovod 110 kV (HE Kraljevac - Makarska)

(4) Graevine od vanosti za Dravu i upaniju odreene su kao postojei objekti za koje je odreena postojea graevna estica ili posebni zatitni koridori prema posebnim propisima i sukladno prostornim i funkcionalnim zahtjevima.

4. RAZMJETAJ FUNKCIJA OD VANOSTI ZA UPRAVLJANJE PODRUJEM

4.1. Namjena - koritenje i posjeivanje prostora

lanak 15.

(1) Na prostoru Parka predviene su zone organiziranog posjeta turista, koje su namijenjene razgledavanju prirodnih i kulturnih vrijednosti Parka te rekreaciji. Park se posjeuje prijevozom od prijemno-receptivnog centra te dalje organiziranim obilaskom prema planu i programu koji provodi Javna ustanova Parka.

(2) Glavni prijemno-receptivni centar je postojei Glavni ulaz na Biokovskoj cesti. Planom su utvrena mjesta ulaska u Park. Posjetitelji se mogu kretati prema odredbama Pravilnika o zatiti i ouvanju.

(3) Sekundarni ulazi su: Sarana, Gornja Brela, Zagvozd (Milii) i prijevoj trbina (gornja postaja iare).



6

lanak 16.

Prostor Parka otvoren je za posjeivanje. Za prihvat individualnih posjetitelja i organiziranih skupina odreuje se lokalitet Glavnog ulaza, u kojemu se nalazi prijemni posjetiteljsko-informacijski centar s uslunim i servisnim funkcijama. Manji posjetiteljsko-informacijski centri planiraju se na sekundarnim ulazima Sarana, Zagvozd (Milii) i Gornja Brela.

lanak 17.

Unutar podruja Parka u zoni koritenja (zona III, podzona posjetiteljske infrastrukture 3b) nalaze se postojei objekti i lokaliteti u funkciji posjeivanja i posjetiteljske infrastrukture te zona posebne namjene Kuk-0.

Lokacija Izgraeno/postojee stanje

Donja Gora Sanirani deponij smea

Glavni ulaz na biokovskoj cesti

Recepcija, CLIVUS bioloki WC, rampa

Podglogovik Ugostiteljski objekt Vrata Biokova objekt unde, zadruni dom, ruevine pastirskog naselja Podglogovik, pouna staza Topniki put

Ravna Vlaka Zgrada info centra, CLIVUS bioloki WC, interpretacijski sadraji, tala

Voac - trbina Planinarski dom pod Vocem, dva obnovljena pastirska stana, neobnovljeni pastirski stanovi (ruevine), planinarska kua na vrhu Voca

Sv. Jure Kruna staza oko vrha Sv. Jure; TV odailja, crkvica Sv. Jure, parkiralite, informacijsko-edukacijske table, kuica slube uvara prirode

Helidrom abljak (unutar zone posjetiteljske infrastrukture Gornja Brela)

Bivi helidrom

Ulaz Zagvozd-Milii (ulaz za zonu posjetiteljske infrastrukture Kaoci)

umska cesta

Kaoci planinarski dom Planinarski dom (zvan umarska kua budui da je u vlasnitvu H) sagraen je poetkom dvadesetog stoljea (danas je ruevan i devastiran)

Kaoci - planinarska kua Planinarska kua (biva lovaka kua)

Kuk 0 (zona posebne namjene)

Objekti u sklopu zone posebne namjene Kuk 0 (prijemni objekt, garaa, spavaonica za vojsku, pratei objekti)

Tablica 1: Objekti/lokaliteti u zoni koritenja (podzona posjetiteljske infrastrukture 3b)

lanak 18.

(1) Planom se planiraju lokaliteti za pruanje usluga u svrhu posjeivanja i razgledavanja:

- ulazi za posjetitelje - informacijski centri - zone posjetiteljske infrastrukture - staze koje su namijenjene razgledavanju i posjeivanju - ceste - parkiralita autobusa, automobila i bicikala - iara Makarska trbina (Voac) - posjeivanje speleolokog objekta Jama pod Supinom - sjedite i punktovi slube spaavanja - mjesta za boravak i noenje, planinarski domovi i planinarske kue.

(2) Park se posjeuje prijevozom od prijemno-receptivnog centra Glavnog ulaza ili od sekundarnih ulaza te dalje organiziranim ili individualnim obilaskom. Sustav posjeivanja i



7

posebna podruja rekreacije odreuje se Pravilnikom o unutarnjem redu Javne ustanove Parka (Pravilnik o zatiti i ouvanju), kojim se propisuje i odreuje:

1. Prometni red (prijevoz putnika i promet) 2. Rekreacijske zone i podruja za: - fotosafari - planinarenje - penjanje - let zmajevima i padobranima (paraglajderi) - biciklizam - vonju kvadovima - logorovanje i kampiranje (logorovanje i kampiranje samo u izuzetnim sluajevima u

skladu s Pravilnikom o unutarnjem redu Javne ustanove Parka).

4.2. Reimi koritenja i posjeivanja prostora

lanak 19.

(1) Ulazi u Park planirani su obzirom na zone organiziranog posjeta turista i to kao glavni i sekundarni ulazi.

(2) Glavni ulaz u Park smjeten je na Biokovskoj cesti (postojei ulaz) na spoju sa D512. Glavni ulaz je mjesto na kojem je organiziran, a Planom se planira proiriti, posjetiteljsko-informacijski centar kojim upravlja Javna ustanova Parka. Posjetiteljsko-informacijski centar moe se realizirati kao novoplanirani i/ili prenamjenom/rekonstrukcijom postojeih graevina.

(3) Sekundarni ulazi su: 1. Sarana-Mioevii 2. Gornja Brela (abljak) 3. Zagvozd-Milii 4. Prijevoj trbina (Voac), gornja postaja iare Makarska-trbina.

(4) Zone posjetiteljske infrastrukture su izdvojena graevinska podruja izvan naselja. To su Planom odreene prostorne cjeline izvan graevinskog podruja naselja unutar kojih se mogu planirati posjetiteljsko informacijski centri i informacijski centri-info toke, namijenjeni posjeivanju Parka.

1. Zona posjetiteljske infrastrukture Glavni ulaz u Park 2. Zona posjetiteljske infrastrukture trbina - Voac 3. Zona posjetiteljske infrastrukture Podglogovik Staza 4. Zona posjetiteljske infrastrukture Zagvozd-Milii 5. Zona posjetiteljske infrastrukture Kaoci 6. Zona posjetiteljske infrastrukture Sarana - Mioevii 7. Zona posjetiteljske infrastrukture Donja Gora- Podgora 8. Zona posjetiteljske infrastrukture Gornja Brela 9. Zona posjetiteljske infrastrukture Ravna Vlaka 10. Zona posjetiteljske infrastrukture Sv. Jure

(5) Posjetiteljsko-informacijski centri nalaze se unutar zona posjetiteljske infrastrukture i predstavljaju graevine u funkciji posjeivanja i upravljanja Parkom. Posjetiteljsko-informacijski centar smjeten uz glavni ulaz u Park planira se sa sljedeim sadrajima: dvorana za prezentaciju i edukaciju s izlobenim prostorom, informacijski punkt, suvenirnica, postaja slube uvara prirode Javne ustanove Parka, prostor za pohranu spasilake opreme i prostor za povremeni boravak lanova slube spaavanja te s pomonim, radnim, skladinim i sanitarnim prostorima, parkiralitem, odmoritem, edukacijom na otvorenom i objektom ugostiteljske usluge za okrjepu. Manji posjetiteljsko-informacijski centri nalaze se uz sekundarne ulaze u Park (Sarana, Gornja Brela, Zagvozd-Milii) i u zoni posjetiteljske



8

infrasturukture Podglogovik-Staza i trbina-Voac. Sadrajno mogu biti slini posjetiteljsko-informacijskom centru smjetenom uz glavni ulaz, ali manje povrine i veliine.

(6) Planirani posjetiteljsko-informacijski centri nalaze se u zonama posjetiteljske infrastrukture izuzev u zoni Kaoci kod koje se posjetiteljsko informacijski centar planira na podruju sekundarnog ulaza Zagvozd -Milii. Postojei informacijski centar Gornja Brela nalazi se unutar graevinskog podruja naselja Gornja Brela, zadrava se u prostoru do izgradnje planiranog posjetiteljsko-informacijskog centra Gornja Brela.

(7) Informacijski centri info toke su graevine i sadraji u funkciji posjeivanja (info-centar sa sanitarnim vorom, odmoritem i informacijskim ploama). Nalaze se u zonama posjetiteljske infrastrukture Ravna Vlaka i Sv. Jure:

1. Informacijski centar Ravna Vlaka 2. Informacijski centar-prihvat vrh Sv Jure

(8) Razmjetaj posjetiteljsko-informacijskih centara i informacijskih centara info toaka oznaen je na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora, u mjerilu 1:25 000.

(9) Znaajni vidikovci unutar Parka su: 1. Staza 898 m nm 2. Ravna Vlaka 1228 m nm 3. Sinjal 1335 m nm 4. Prinovac 1300 nm 5. trbina 1340 m nm 6. Voac 1442 m nm 7. Sv. Jure 1762 m nm.

lanak 20.

(1) Svako drugo posjeivanje odgojno-obrazovnog, kulturno-znanstvenog ili sportskog karaktera provodi Javna ustanova Parka sukladno Pravilniku o zatiti i ouvanju. Iznimno, zbog razvoja turizma i poveanja broja posjetitelja, mogue je po potrebi otvaranje i novih sekundarnih ulaza i posjetiteljsko-informacijskih centara i u ostalim dijelovima Parka unutar graevinskog podruja naselja, pod uvjetima propisanim za to naselje.

(2) Unutar Parka na raspolaganju su obiljeene pjeake i planinarske staze na prirodno odabranim najprikladnijim konfiguracijama i znaajni vidikovci. Ureenje ovih staza i vidikovaca mogue je prema odredbama ovoga Plana i uvjetima sukladno posebnom zakonu.

lanak 21.

(1) Planinarske staze i putovi prikazani su na kartogramu br. C.3 Planinarske staze, putevi i objekti koji je sastavni dio Obrazloenja Plana.

(2) Staze i putove potrebno je odravati i obiljeiti, o emu skrbe planinarska drutva kao korisnici prostora, a prema programu rada Javne ustanove Parka.

(3) Biciklistike staze mogu se obiljeiti na svim postojeim asfaltiranim i makadamskim putevima uz prethodnu suglasnost Javne ustanove Parka.

lanak 22.

Ostali objekti u funkciji koritenja i posjeivanja prostora su: - planinarski domovi:

1. Planinarski dom Pod Vocem 2. Planinarski dom Kaoci

- planinarske kue 1. Planinarska kua Pod Sv. Jurom" 2. Planinarska kua Slobodan Ravli, Lokva 3. Planinarska kua Podgorska kua", Podglogovik



9

4. Planinarska kua Kaoci", Kaoci 5. Planinarska kua Bukovac", Bukovac 6. Planinarska kua - Akademik Josip Rogli, ulija 7. Planinarski dom -Toni Roso", Voac 8. Planinarska kua - Krajska kua ikei

- sklonita: 1. Planinarsko sklonite Kaka glavica" 2. Planinarsko sklonite Kale"

- lugarnice i lovake kue: 1. Borovik - Osiine 2. Laane.

lanak 23.

(1) Na prostoru Parka mogua je izgradnja parkiralita za autobuse i osobna vozila u okviru ulaznih posjetiteljsko-informacijskih centara te na podrujima naselja oznaenih na kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora M 1 : 25 000.

(2) Poloaj oznake za parkiralite je orijentacijski, a mikrolokacija se utvruje u postupku izdavanja akata kojima se odobrava graenje.

5. SUSTAV JAVNE I DRUGE INFRASTRUKTURE

5.1. Cestovna infrastruktura

lanak 24.

(1) Postojei koridori cestovne infrastrukture dravnog znaaja su: - Dravna cesta D8: G.P. Pasjak (gr. R. Slovenije ) - apjane - Rijeka - Zadar - Split -

G.P. Klek (gr. BiH) - G.P. Zaton Doli (gr. BiH) - Dubrovnik - G.P. Karasovii (gr. Crne Gore), ukupne duljine 643,1 km jednim svojim dijelom prolazi zapadnom granicom Parka. Ova cesta ima dva prometna traka irine 3,5 m.

- Dravna cesta D39: Gr. BiH - Arano - Cista Provo - rotor estanovac - Dubci (D8), ukupne duljine 37,3 km, jednim dijelom prolazi prostorom Parka i to od prijevoja Dubci do granice Parka jugozapadno od kote Kula (382 m). Ova cesta ima dva prometna traka irine 3,5 m.

- Dravna cesta D512: Makarska (D8) - Rava (D 62), jednim dijelom ide jugozapadnom i junom granicom Parka i to od toke na granici zapadno od kote Susvid (425 m) sve do zaseoka ikii na samoj granici Parka. Ova cesta ima dva prometna traka irine 3,5 m.

- Dravna cesta D62: estanovac (D39) - Zagvozd - Vrgorac - Kula Norinska - Metkovi (D9) ukupne duljine 89,5 km. Dravna cesta D62 prolazi sjevernom granicom sve do zaseoka Mucii, ima dva prometna traka irine 3,5 m.

- Dravna cesta D76: Bako Polje (D8) Zagvozd (D62) Grubine (D60) Imotski G.P. Vinjani Gornji (gr. BiH). Ukupna duljina ceste je 28,3 km, a dijelom prolazi kroz Park.

- Tunel Sv. Ilija Biokovo povezuje naselja Bast u Opini Baka Voda i Rastovac u Opini Zagvozd, a nalazi se na trasi dravne ceste D532. Tunel je dugaak 4.249 m, ima kolnik irine 7,7 m, kojim se promet odvija dvosmjerno i servisnu cijev sa zapadne strane dugu 4.255,62 m i irine 3,0 m. Tunel prolazi masivom Biokova neposredno ispod jednog od najviih vrhova planine Sv. Ilija 1640 m/nm.

(2) Postojei koridori cestovne infrastrukture dravnog znaaja zadravaju se u prostoru uz potrebnu obnovu i rekonstrukciju postojeih cesta. Kod rekonstrukcije dravnih cesta, manje korekcije trase, uzdunih i poprenih profila ceste nee se smatrati izmjenom Plana.



10

(3) Prometni pravac u istraivanju, vor Raane na autocesti A1- Gornje Igrane Makarska je alternativni koridor koji dijelom prolazi kroz Park.

lanak 25.

(1) Postojei koridori cestovne infrastrukture upanijskog i lokalnog znaaja se zadravaju uz potrebnu obnovu i rekonstrukciju postojeih cestovnih pravaca i to:

- upanijska cesta C6199: Gr. BiH - Slivno - Raani Gornji - Raani Donji - Gornje Igrane (D512) ukupne duljine 30,1 km koja ima dva prometna traka irine 3,0 m. Ova cesta se u jednom dijelu poklapa s granicom Parka, sve do spoja na dravnu cestu D62.

- lokalna cesta LC67143: Grabovac (D62) - Rastovac - Zagvozd (D62), prolazi granicom Parka od lokaliteta Sv. Stipan (Opina Zagvozd) do D76 (tunel Sv. Ilija).

(2) Postojei koridori cestovne infrastrukture upanijskog i lokalnog znaaja zadravaju se u prostoru uz potrebnu obnovu i rekonstrukciju. Kod rekonstrukcije cesta, manje korekcije trase, uzdenih i poprenih profila ceste nee se smatrati izmjenom Plana.

(3) Zatitni koridori dravnih, upanijskih i lokalnih cesta utvreni su posebnim propisima (Zakon o cestama). Na svim cestama treba osigurati sigurnosni sustav sakupljanja tekuina (procjednih voda te ostalih tekuina u sluaju eko-nezgoda i sl.), kako iste ne bi dospjele u okoli. Ostale mjere zatite bit e odreene sukladno posebnim propisima.

lanak 26.

(1) Postojei koridori cestovne infrastrukture u kategoriji nerazvrstanih cesta su Biokovska cesta (D512 - vrh Sv. Jure), cesta Podglogovik - Sarana, cesta od D39 do vojnog kompleksa Kuk 0 i spojne ceste od razvrstanih cesta do postojeih naselja.

(2) Biokovska cesta (D512 - vrh Sv. Jure) je asfaltirana cesta koja se moe rekonstruirati u svrhu tehnikih poboljanja s mogunou izgradnje mimoilaznica i proirenja.

(3) Ostale nerazvrstane ceste i umske ceste koristit e se na nain kao i do sada uz potrebne rekonstrukcije i popravke.

(4) Ostale nerazvrstane i umske ceste se grade i odravaju kao makadamske, a pokose nasipa i usjeka potrebno je ozelenjavati autohtonim biljem gdje je to mogue, odnosno odravati u skladu s prirodnom vegetacijom okolnog terena. U sluaju potrebe za izradom viih nasipa i usjeka koje nije mogue ozelenjavati klasinim nainom dozvoljava se upotreba polimernih mrea za zadravanje tla u svrhu ozelenjavanja ili je izraene pokose potrebno obloiti kamenom (roliranje pokosa). Samo u iznimnim sluajevima dozvoljena je izrada betonskih potpornih zidova koji se obavezno oblau kamenim materijalom u svrhu to boljeg uklapanja u prirodni okoli. Postojee makadamske ceste mogue je rekonstruirati u svrhu poboljanja tehnikih elemenata ceste (popreni i uzduni nagib). Makadamske ceste mogu se obnavljati tehnologijom hladnog recikliranja postojeeg kolnika.

lanak 27.

(1) Prostorno povezivanje manjih neizgraenih neureenih dijelova naselja (graevnih estica) u kojima ne postoji prometna mrea, omoguava se izgradnjom pristupnih cesta do postojee ili planirane prometne mree. irina kolnika je min 3,0 m za jednosmjerni promet a 5,5 m za dvosmjerni promet. Pristupne ceste mogu se graditi kao makadamske ili asfaltne, a sukladno s prometnom mreom na koju se spajaju.

(2) Cestovna mrea unutar neizgraenih i neureenih dijelova graevinskog podruja naselja, planirana je i usklaena sa postojeim prometnim koridorima i koridorima iz katastarskog plana.

(3) Kod rekonstrukcije postojeih i izgradnje planiranih nerazvrstanih cesta mogue su manje korecije trase, korekcije uzdunih i poprenih profila ceste, to se nee smatrati izmjenom Plana.



11

(4) Izgradnja pristupnih puteva (nerazvrstanih cesta) do planinskih stoarskih stanova i pojedinanih zgrada (staja/stanova) ovim Planom nije doputena. Iznimno se moe izgraditi poljski makadamski pristupni put - staza irine do 1,6 m od Biokovske ceste i ostalih prometnica unutar Parka do planinskih stoarskih stanova i pojedinanih zgrada (staja/stanova) uz uvjete sukladno posebnom zakonu.

(5) Postojea i planirana cestovna mrea unutar izgraenih i neizgraenih dijelova graevinskog podruja naselja, prikazana je na kartografskim prikazima 5.1.1.-5.1.11. Graevinska podruja naselja 1:5000.

lanak 28.

(1) Na cestovnim pravcima C6199, LC61743 i na svim lokalnim i nerazvrstanim cestama, planirano je ureenje ili izgradnja novih biciklistikih staza ukoliko to irina kolnika ceste dozvoljava, a detaljni koridori biciklistikih staza odredit e se strunom podlogom za potrebe posjeivanja Parka.

(2) Za potrebe posjeivanja Parka mogue je ureenje novih biciklistikih staza po poljskim putovima, umskim putovima i ostalim prikladnim trasama. Detaljni koridori biciklistikih staza odredit e se strunom podlogom za potrebe posjeivanje Parka.

lanak 29.

(1) Sjeverno od Parka (uz koridor dravne ceste A1) planirana je Prostornim planom Splitsko-damatinske upanije eljeznika pruga I. reda (Jadranska eljeznica).

(2) U kartografskom prikazu br. 1. Koritenje i namjena prostora, ucrtan je koridor irine 150 metara naelne trase pruge velike propusne moi i velikih brzina (250 km/h) koju treba usuglasiti s interesima zatite prirode i okolia.

lanak 30.

Prometna povezanost Parka temelji se na dosadanjoj cestovnoj vezi. Na prostoru Parka nije dozvoljena gradnja zranih luka i sportskih aerodroma.

lanak 31.

Untar koridora dravnih, upanijskih, lokalnih i nerazvrstanih cesta mogu se polagati vodovi drugih infrastrukturnih sustava: vodovoda i odvodnje, elektoopskrbe, elektroninih komunikacija i plinoopskrbe prema posebnim propisima uz suglasnost nadlene uprave za ceste i jedinice lokalne samouprave ako se radi o nerazvrstanim cestama.

5.2. Vodoopskrba i odvodnja

lanak 32.

(1) Vodoopskrba naselja unutar Parka rijeena je kroz postojee vodoopskrbne sustave opina i gradova: s primorske strane Brela, Baka Voda, Makarska, Tuepi i Podgora, a u zaobalju Vrgorac, Zagvozd i estanovac. Dio domainstava koristi vodu iz cisterni.

(2) Vodoopskrba se planira i nadalje rjeavati kroz postojee vodoopskrbne sustave uz koritenje postojeih malih izvorita unutar Parka.

(3) Novi objekti vodoopskrbe (postrojenja za preradu vode) moraju biti smjeteni izvan granica I. zone zatite (to se odnosi na mala vodocrpilita na malim izvorima).

(4) Vodnogospodarske zahvate planirati na nain da ne ugroavaju opstanak prirodnih stanita i uz njih vezanih vrsta te da negativno ne utjeu na krajobrazne vrijednosti podruja. Ne doputa se betoniranje korita bujinih potoka.

lanak 33.

Hidrante na podruju Parka preporuljivo je izvoditi kao podzemne hidrante.



12

Eventualne lokacije nadzemnih hidranata na podruju Parka potrebno je paljivo uklopiti u krajolik, sliku naselja, tj. izbjei vizurno izloene toke te odabrati pozicije zaklonjene pogledima.

lanak 34.

(1) Odvodnja otpadnih voda rjeavat e se za svakog korisnika pojedinano sabirnom jamom ili za skupine objekata, odnosno naselje, izgradnjom kanalizacijske mree i ureaja za proiavanje otpadnih voda (UPOV).

(2) Za dijelove naselja unutar Parka koja se nalaze na podruju opina, estanovac, Zagvozd i Podgora te Grada Vrgorca nije planirana izgradnja kanalizacijskog sustava i UPOV-a. Odvodnja otpadnih voda objekata mora biti rijeena sabirnom jamom ili biolokim ureajima (II stupanj proienja) manjih kapaciteta za pojedinani objekt ili skupinu objekata.

(3) Izgradnja kanalizacijske mree i ureaja za proiavanje otpadnih planirana je za naselje Gornja Brela PPU Opine Brela. Do izgradnje kanalizacijskog sustava odvodnja i proiavanje otpadnih voda stambenih i gospodarskih objekata mogu biti rijeeni septikim jamama ili biolokim ureajima (II. stupanj proienja) manjih kapaciteta za pojedinane objekte ili skupine objekata.

(4) Za dijelove naselja unutar Parka koja se nalaze na podruju Grada Makarske i opine Baka Voda nije planirana izgradnja kanalizacijskog sustava za te dijeleve naselja, ali je ostavljena mogunost da se ta naselje u budunosti prikljue na kanalizacijski sustav. Do izgradnje kanalizacijskog sustava odvodnja otpadnih voda objekata mora biti rijeena sabirnom jamom ili biolokim ureajima (II stupanj proienja) manjih kapaciteta za pojedinani objekt ili skupinu objekata.

lanak 35.

(1) Ureaji za obradu otpadnih voda moraju biti izgraeni na nain da se oblikovno to bolje uklope u postojei krajobraz te ne mogu biti smjeteni na udaljenosti manjoj od 50 metara od kulturnih dobara ili zona zatite kulturnih dobara.

(2) Sve otpadne vode potrebno je prethodno proistiti. Odabrani postupak proiavanja mora biti tzv. prirodi blizak postupak (npr. biljni ureaj), uklopljen u okoli. Proiene otpadne vode preporua se uputati preko humusnog sloja tla u podzemlje.

(3) Ureaj za obradu otpadnih voda je potrebno smjestiti na prostorima izvan glavnih vizura prilaska naselju.

Ureenje vodotoka i voda

lanak 36.

(1) Za ureenje povremenih vodotokova definira se gradnja i odravanje zatitnih vodnih graevina kao i svi zahvati na istima, koji se trebaju provoditi uz maksimalno uvaavanje prirodnih i krajobraznih obiljeja, uz suglasnosti nadlenih slubi.

(2) Zatita od tetnog djelovanja voda, kada moe doi do plavljenja, ispiranja, podrivanja ili odronjavanja zemljita i drugih slinih tetnih pojava te posredno do ugroavanja ivota, zdravlja ljudi i njihove imovine i poremeaja u vodnom reimu, provodit e se izgradnjom zatitnih i regulacijskih vodnih graevina, odnosno tehnikim i gospodarskim odravanjem vodotoka, vodnog dobra, regulacijskih i zatitnih vodnih graevina, a sve usuglaeno sa zahtjevima i uvjetima ouvanja prirode i stanita.

(3) U svrhu tehnikog odravanja uz potoke, bujine vodotoke, lokve i bunare treba osigurati inundacijski pojas minimalne irine 3 m od gornjeg ruba korita, odnosno ruba estice javnog vodnog dobra.



13

5.3. Elektroopskrba

lanak 37.

(1) Elektroopskrba podruja prilagoena je potrebama lokalnog stanovnitva i uglavnom koncentrirana na rubnim dijelovima u kojima se nalazi glavnina naselja.

(2) U naseljima na podruju Parka elektroopskrba je osigurana mreom dalekovoda, pa tako prostorom Parka prolaze sljedei dalekovodi:

- sjeverozapadnim dijelom Parka prolazi 110 kV dalekovod koji ide od trafostanice Kraljevac (110/35) iz HE Kraljevac

- na zapadnoj granici Parka smjetena je trafostanica Vrulja (10 kV), od koje idu dva 10 kV dalekovoda; jedan prema Donjim Brelima, a drugi prema Gornjim Brelima koji napaja dvije trafostanice Gornja Brela, Dubci 1 i Dubci 2. Ovim dijelom Parka prolazi i 35 kV dalekovod.

(3) Naselja, odnosno zaseoci, koji se nalaze u Parku ili su na samoj granici, opskrbljuju se elektrinom energijom iz mree koju ine 10 kV dalekovod i trafostanice Gornja Brela 1 (Zadruga), Gornja Brela (Zaveterje), eevica 4 (do koje vodi 10 kV dalekovod koji je izvan granica Parka), Zagvozd 8 (ute), Zagvozd 3 (Rastovac), Zagvozd 10 (Brezice), Zagvozd 6 (Milii), Biokovsko Selo 1 (Lovrinevii), upa 2, upa 1, Raane 2, Raane 5, Kozica 1, Kozica 3, Vranjei 1.

(4) Za napajanje odailjaa Biokovo, poloen je 1966. godine VN 10 kV kabelski dalekovod (KDV), od TS 35/10 kV Makarska do vrha Sv. Jure. Na odreenim mjestima trase kabelskog dalekovoda izgraene su limene kabelske kuice (KK) - ukupno 6 kuica, sa odgovarajuom zatitom od prenapona za pojedine dionice kabelskog dalekovoda. One ujedno slue kao orijentiri za praenje i odravanje trase. Njegovom rekonstrukcijom napajaju se zone posjetiteljske infrastrukture trbina-Voac i Sv. Jure. Limene kabelske kuice (ormarie) potrebno je rekonstruirati na nain da se uklope u okoli izvedbom od nereflektirajueg materijala.

lanak 38.

(1) Nove elektroenergetske objekte (trafostanice) koji se grade izvan granica naselja, potrebno je oblikovati na nain da se to bolje uklope u postojei krajolik i uz koritenje zatitnog zelenila. Nove trafostanice locirati izvan karakteristinih vizura na naselje, a iste se ne mogu graditi na udaljenosti manjoj od 100 od pojedinane graevine koja ima status kulturnog dobra.

(2) Za nove elektroenergetske objekte (trafostanice) potrebno je izraditi tipski projekt usklaen s ambijentalnim znaajkama koji bi se koristio na podruju Parka.

(3) Postojee i budue dalekovode (pri rekonstrukciji ili izgradnji) potrebno je odgovarajue izolirati kako bi se sprijeilo pogibanje ptica.

lanak 39.

Prikljune elektro-ormarie, kao i plinske ormarie, na graevinama treba izvesti na zaklonjenim mjestima (bona strana ili zaelje kue), a ne na glavnim proeljima kua kako se ne bi naruio izgled graevina i slika naselja. Posebno se to odnosi na kamene tradicijske kue, povijesne zidanice i sve vizurno istaknute graevine ija se proelja sagledavaju u ulinom kontinuitetu.

lanak 40.

(1) Javnu rasvjetu i elektrinu mreu u naseljima prvenstveno treba izvoditi podzemnim kablovima ili na stupovima.

(2) Kune prikljuke prvenstveno izvoditi kabliranjem, posebno kod rekonstrukcije i izgradnje novih objekata te postupno ukidati prikljuke elektromree preko krovova.

(3) Radi smanjenja svjetlosnog zagaenja javna rasvjeta u naseljima mora udovoljavati kriterijima i standardime eko-rasvjete.



14

(4) Zabranjena je gradnja novih objekata elektroopskrbne mree kroz prostore zone stroge zatite (zona I), podzone vrlo stroge zatite (podzona 1a).

5.4. Telekomunikacije

lanak 41.

(1) Telekomunikacijska mrea na podruju Parka rijeena je putem osam pristupnih mrea sa pripadajuim komutacijama (UPS-ovima), koje se nalaze unutar granica naselja i povezanim svjetlovodnim sustavom prijenosa (prikazani su na kartografskom prikazu br 2. Infrastrukturni sustavi).

(2) Planirano proirenje telekomunikacijske mree treba voditi kroz ve postojee infrastrukturne koridore.

(3) Na prostoru Parka zadravaju se postojei TV odailja (repetitor) s pripadajuim ureajima uz mogunost rekonstrukcije.

(4) Nije dozvoljeno postavljanje novih odailjaa na podruju Parka.

lanak 42.

(1) U razvoju sustava postojee komunikacijske infrastrukture i povezane opreme Planom se predvia daljnje poboljanje pokrivanja, poveanje kapaciteta mrea i uvoenje novih usluga i tehnologija uz potivanje mjera zatite i propisane zakonske procedure.

(2) Na podruju obuhvata Plana mogua je postava antenskih prihvata i repetitora koji se postavljaju na postojeim graevinama. Pritom je potrebno voditi rauna o utjecaju na krajolik i izgledu graevina te posebnim uvjetima zatite.

(3) Lokacije za izgradnju novih samostojeih antenskih stupova odreene su prostornim planom upanije uz zadovoljavanje svih posebnih uvjeta zatite prirode, kulturne batine i okolia.

(4) Novi antenski samostojei stupovi trebaju biti takvih karakteristika da mogu prihvatiti vie operatera. Iznimno, ukoliko lokacijski uvjeti ne dozvoljavaju izgradnju jednog stupa koji ima takve karakteristike da moe primiti sve zainteresirane operatere (visina i sl.), dozvoljava se izgradnja nekoliko niih stupova koji na zadovoljavajui nain mogu pokriti planirano podruje signalom.

(5) Razvoj telekomunikacijskog prometa odvijat e se u postojeim infrastrukturnim koridorima.

5.5. Plinovod

lanak 43.

(1) Magistralni planirani plinovod Split - Ploe DN 800/75a prolazi preko Parka u sjevernom dijelu. Objekti plinovoda gradit e se uz koridor dravne ceste A1 prema studiji najpovoljnije trase plinovoda, uz uvjet da se isti ne moe graditi u I. zoni sanitarne zatite.

(2) Odvojni plinovod za MRS Brela planiran je kao okvirni koridor, a detaljnija trasa definirat e se kroz izradu studije utjecaja na okoli. Trasa plinovoda prikazana je na kartografskom prikazu br. 2. Infrastrukturni sustavi.

(3) Opi uvjeti za magistralne plinovode odreeni su posebnim propisima.

(4) Zatitni pojas plinovoda je 30 m lijevo i desno od osi plinovoda u kojem je zabranjeno graditi graevine koje nisu u funkciji plinovoda.



15

5.6. iara Makarska - trbina (Ispod vrha Voac)

lanak 44.

(1) Na podruju Parka planira se izgradnja samo jedne iare, ija je trasa unutar granica Parka duine do 2 km, a nalazi se izvan zone stroge zatite (zona I).

(2) Donja postaja iare nalazi se izvan podruja Parka, unutar graevinskog podruja Grada Makarske. Za iaru se mora odrediti ekoloki prihvatljiv kapacitet podruja na koje se planira dovoenje posjetitelja, prije ili u sklopu izrade studije isplativosti biokovske iare.

(3) Gornja postaja iare planira se iskljuivo na predjelu lokaliteta trbina (Prijevoj trbina ispod vrha Voac) unutar zone koritenja (zona III), podzone posjetiteljske infrastrukture (3b). Gornju postaju (sletnu toku) iare izraditi temeljem provedenog urbanistiko-arhitektonskog natjeaja za izradu rjeenja gornje postaje. Provedba natjeaja je u nadlenosti grada Makarske, ministarstva nadlenog za poslove prostornog ureenja i ministarstva nadlenog za poslove zatite okolia i prirode.

(4) Koritenjem tradicionalnih i/ili suvremenih materijala, izborom ue lokacije, izbjegavanjem vizualnoreljefno istaknutih pozicija te odabirom kolorita, infrastrukturu na trasi i samu gornju postaju (sletnu toku) iare uklopiti u krajobraz.

(5) Unutar gornje postaje iare osigurava se prostor za slube Javne ustanove Parka i interventne slube.

(6) Radi spoja ue lokacije gornje postaje iare s postojeom cestom, moe se planirati servisna cesta do gornje postaje (sletne toke) iare unutar zone posjetiteljske infrstrukture trbina-Voac, u III zoni zatite (zona koritenja), podzoni posjetiteljske infrastrukture (3b). Ista je po svojoj funkciji zatvorena za javnost. Promet istom dozvoliti samo za potrebe servisiranja iare, interventnih slubi te za vozila Javne ustanove Parka.

(7) Ovim Planom odreuje se koridor iare irine 300 m. Manja odstupanja izvan koridora kao posljedica razrade tehnikih i konstruktivnih elemenata nee se smatrati izmjenom Plana.

6. KORITENJE, UREENJE I ZATITA PODRUJA S PRIORITETNIM AKTIVNOSTIMA - PRIRODNE I KULTURNE VRIJEDNOSTI NA PODRUJU PARKA

6.1. Prirodne vrijednosti na podruju Parka

lanak 45.

Biljne zajednice

(1) Na podruju Parka prisutni su razni oblici vegetacije, od mediteranske do planinske, a na manjim povrinama prema unutranjosti na dubljim i razvijenim tlima razvijene su ume bukve i jele te na sjeverozapadnim primorskim padinama autohtone ume dalmatinskog crnog bora. Prema literaturnim podacima, ukupna flora Biokova u irem smislu (od Cetine do Neretve te od Kozice do Zagvozda) obuhvaa preko 1400 svojti. Za ue podruje Biokova navodi se broj od 735 svojta to je posljedica razliitih taksonomskih pristupa.

(2) Biokovo je u odnosu na druge dinarske planine relativno izolirana planina, s primorske strane morem, a sa zagorske relativno irokom nizinom. Izraeni reljef Biokova omoguuje razvoj razliitih tipova stanita, posebnih edafskih, klimatskih i mikroklimatskih karakteristika, a mnoga slina stanita su prostorno izolirana unutar samog masiva Biokova. Osim toga biogeografski poloaj Biokova je na granici dviju fitogeografskih regija. Sve je to razlog velikog broja biljaka, vrlo razliitog podrijetla i starosti koje rastu zajedno na Biokovu te ine veliku raznolikost flore i visok stupanj endemizma Biokova.



16

ivotinjske zajednice

(3) Geografski poloaj planine Biokovo neposredno uz obalu Jadranskog mora, izoliranost od drugih tako visokih primorskih planina te njene krke geomorfologije i hidrologije ine osobitost faune Biokova te ona predstavlja oazu izoliranih kontinentalnih vrsta koje ive zajedno s mediteranskim vrstama rasprostranjenim do vrha planine.

(4) Od ukupnog broja vrsta koje obitavaju unutar Parka veliki je broj srednjodinarskih endema, ali i endema Biokova: 1 porodica, 8 rodova i preko 50 svojti iskljuivo beskraljenjaka. Ime Biokova nose dvojenoge Biokovellidae, dva roda Biokoviella i Biokovaphaenospsis te 15 svojti, meu kojima je najvie piljskih reliktnih vrsta. Na Biokovu se susreu i brojni tercijarni i glacijalni relikti (ak i predglacijalni relikti).

(5) Fauna kontaktnog pomorskog podruja od granica parka do mora (koja nije obuhvaena granicama Parka) u prilino je loem stanju ouvanosti zbog stalnih pritisaka urbanizacije, devastacije i poveanog turizma. Za razliku od faune pomorskog podruja, fauna parka prirode dobro je sauvana, iako je u prolosti esto bila pod jakim pritiskom ispae.

Stanita (Ugroena i rijetka stanita)

(6) Stanite je jedinstvena funkcionalna jedinica ekolokog sustava, odreena zemljopisnim, biotikim i abiotikim svojstvima; sva stanita iste vrste ine jedan stanini tip. Stanite u ekolokom smislu je podruje gdje ivi organizam ili ivotna zajednica (biocenoza). Raznolikost stanita usko je povezana s geografskim poloajem, razvedenou reljefa, geolokim, klimatskim i hidrografskim prilikama te ovjekovim utjecajima. Ljudskim djelovanjem nastala su mnoga nova stanita, tzv. poluprirodna i umjetna stanita koja poveavaju raznolikost staninih tipova u odnosu na prirodno stanje, a posljedino i raznolikost svojti na ovom podruju.

(7) Za opstanak stanita nuna je regulacija (poticanje ili spreavanje) ljudskih aktivnosti jer osim navedenog pozitivnog utjecaja, razni zahvati u prostoru ugroavaju opstanak mnogih tipova stanita, a mogu ih i trajno unititi. Tako su danas meu najugroenijim stanitima travnjaci koji direktno ovise o ljudskim aktivnostima kojima se ona odravaju (ispaa, konja i sl.) te movarna i vodena stanita koja su posebno ugroena hidromelioracijskim zahvatima. Nestankom ovih stanita nestaju i o njima ovisne divlje svojte.

(8) Republika Hrvatska je razvila svoju Nacionalnu klasifikaciju stanita da bi naglasila raznolikost stanita svoga teritorija te neke specifinosti, naroito uz more, u podzemlju i u podruju kra. Prema Karti stanita Republike Hrvatske (u prilogu) na podruju Parka prirode Biokovo nalaze se 22 razliita tipa stanita (do II. razine Nacionalne klasifikacije stanita (NN 07/06; NN 119/09)), od kojih je 11 tipova stanita ugroeno na europskoj i/ili nacionalnoj razini i zatieno Pravilnikom o vrstama staninih tipova, karti stanita, ugroenim i rijetkim staninim tipovima te o mjerama za ouvanje staninih tipova.

NKS kod NKS stanite Povrina/ha % od uk. povr. PP

A.2.2.1. Povremeni vodotoci linijska stanita

B.1.3. Alpsko-karpatsko-balkanske vapnenake stijene 544,80 2,82

B.1.4. Tirensko-jadranske vapnenake stijene 171,35 0,89

B.1.4.2./B.2.2.

Dalmatinske vapnenake stijene/Ilirsko-jadranska, primorska toila

linijska stanita

B.1.4.2.3. Zajednica piramidalnog zvonia i modrog lasinja tokasta stanita

B.1.4.2.4. Zajednica slavulje i crvenkaste biokovske zeine tokasta stanita

B.2.2.1.2. Toilo primorskog mekinjaka i biokovskog lanilista tokasta stanita

C.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci 1952,31 10,10



17

C.3.5./D.3.1. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Draici

7989,14 41,33

C.3.5./E.3.5. Submediteranski i epimediteranski suhi travnjaci/Primorske, termofilne ume i ikare medunca

529,46 2,74

C.3.5.2.3. Kamenjare uspravnog ovsika i isprekidane aike tokasta stanita

C.3.5.2.4. Kamenjare primorskog kovilja i aa crljenike tokasta stanita

C.3.5.2.7. Kamenjarski travnjak biokovskog kozlinca i velike aike

tokasta stanita

C.3.6./D.3.4. Kamenjarski panjaci i suhi travnjaci eu- i stenomediterana/Buici

262,06 1,36

C.4.1.1.4. Planinske rudine kitajbelovog aa i balkanske sunanice

tokasta stanita

D.2.2.1.1. ikara estike i ribiza tokasta stanita

D.3.4. Buici 198,54 1,03

D.3.4./I.5.2. Buici/Maslinici 0,95 0,00

E.3.5. Primorske, termofilne ume i ikare medunca 6557,32 33,92

E.7.4. ume obinog i crnog bora na dolomitima 279,10 1,44

E.8.2. Stenomediteranske iste vazdazelene ume i makija crnike

479,54 2,48

E.9.2. Nasadi etinjaa 36,20 0,19

H.1.3.2.2. Kamenice tokasta stanita

I.2.1. Mozaici kultiviranih povrina 273,28 1,43

I.2.1./J.1.1./ I.8.1.

Mozaici kultiviranih povrina/Aktivna seoska podruja/Javne neproizvodne kultivirane zelene povrine

2,57

0,01

I.5.1./I.5.2. Vonjaci/Maslinici 7,00 0,04

I.5.2. Maslinici 14,57 0,08

J.1.1. Aktivna seoska podruja 27,67 0,14

J.1.1./J.1.3. Aktivna seoska podruja/Urbanizirana seoska podruja

1,65 0,01

Ukupno: 19330,54 100,00

Tablica 2: Popis staninih tipova na podruju Parka prirode Biokovo prema Nacionalnoj klasifikaciji stanita

6.1.1. Zatiena podruja unutar Parka

lanak 46.

Jednim dijelom unutar granica Parka nalazi se na samom rubnom dijelu spomenik parkovne arhitekture Biokovski botaniki vrt Kotiina (tablica 3.). Botaniki vrt Kotiina je zaputen te bi ga trebalo urediti i odravati.

Zatieno podruje Kategorija zatite Povrina (Akt o

proglaenju) [ha] Povrina (GIS) [ha]

Biokovski botaniki vrt Kotiina

Spomenik parkovne arhitekture, botaniki vrt

16,5 -

Tablica 3. Posebno zatiena podruja unutar granica Parka



18

6.1.2. Strogo zatiene i zatiene svojte

lanak 47.

(1) Zatitu uivaju samonikle biljke i gljive te divlje ivotinje koje se nalaze u nacionalnom parku, strogom rezervatu te u posebnom rezervatu ako se radi o samoniklim biljkama, gljivama, te divljim ivotinjama radi kojih je podruje primarno zatieno, kao i sve podzemne ivotinje, i kad nisu zatiene kao pojedine svojte, ako aktom o zatiti toga podruja za pojedinu vrstu nije drugaije odreeno.

(2) Prema vaeem Zakonu o zatiti prirode zabranjeno je branje, skupljanje, unitavanje, sjea ili iskopavanje samoniklih strogo zatienih biljaka i gljiva te dranje i trgovina samoniklim strogo zatienim biljkama i gljivama.

(3) Strogo zatiene ivotinje zabranjeno je namjerno hvatati, drati i/ili ubijati; namjerno oteivati ili unitavati njihove razvojne oblike, gnijezda ili legla te podruja njihova razmnoavanja ili odmaranja; namjerno uznemiravati, naroito u vrijeme razmnoavanja, podizanja mladih, migracije i hibernacije, ako bi uznemiravanje bilo znaajno u odnosu na ciljeve zatite; namjerno unitavati ili uzimati jaja iz prirode ili drati prazna jaja; prikrivati, drati, uzgajati, trgovati, uvoziti, izvoziti, prevoziti i otuivati ili na bilo koji nain pribavljati i preparirati.

(4) Nenamjerno hvatanje i/ili ubijanje strogo zatienih ivotinja prijavljuje se Ministarstvu. Ministarstvo vodi evidenciju o nenamjerno uhvaenim i/ili ubijenim strogo zatienim ivotinjama te odluuje o zatitnim mjerama u cilju sprjeavanja negativnog utjecaja na pojedine vrste.

(5) Koritenje zatienih divljih svojti doputeno je na nain i u koliini da se njihove populacije na dravnoj ili lokalnoj razini ne dovedu u opasnost. Nadleno ministarstvo propisuje mjere zatite zatienih divljih svojti koje obuhvaaju: sezonsku zabranu koritenja i druga ogranienja koritenja populacija; privremenu ili lokalnu zabranu koritenja radi obnove populacija na zadovoljavajuu razinu te reguliranje trgovine, dranja radi trgovine i transporta radi trgovine ivih i mrtvih primjeraka. Ministarstvo nadleno za zatitu prirode vodi evidenciju o nainu i koliini koritenja zatienih divljih svojti radi utvrivanja i praenja stanja populacija. Ako se utvrdi da je zbog koritenja zatiena divlja svojta ugroena, ministar moe donijeti naredbu kojom zabranjuje ili ograniava koritenje te svojte.

Popis zatienih i strogo zatienih biljnih vrsta na podruju Parka prirode Biokovo

lanak 48.

(1) Prema Zakonu o zatiti prirode i Pravilniku o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim, na podruju Parka nalazimo: zatiene svojte (u tablici 4: oznake Z) i strogo zatiene svojte (u tablici 4: oznake SZ).

(2) Na podruju Parka evidentirane su i endemine svojte u irem smislu (ukljuuje stenoendeme (svojte vrlo ograniene rasprostranjenosti unutar manjih podruja Hrvatske), endeme (svojte ograniene rasprostranjenosti veinom unutar Hrvatske, a manjim dijelom areala izvan) i subendeme (svojte ograniene rasprostranjenosti unutar jedne ili nekoliko susjednih drava, a samo manjim dijelom areala unutar Hrvatske). Biljne svojte razvrstane su u kategorije ugroenosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (oznake: CR - kritino ugroena; EN - ugroena; VU - osjetljiva; DD - nedovoljno poznata; NT - gotovo ugroena; LC - najmanje zabrinjavajua).



19

Znanstveno ime

Hrvatsko ime

Endemina

Oznaka ugroenosti

Zakonska zatita

Zatita prema

meunarodnoj legislativi5

Genista pulchella kamenjarka utilovka endem SZ

Knautia dalmatica (Beck) dalmatinska prenica endem DD SZ

Knautia illyrica (Beck) Ilirska prenica endem DD SZ

Rosa x dinarica dinarska rua endem

Rosa portenschlagiana Portenlagpva rua endem

Edraianthus dalmaticus Dalmatinsko zvonce endem DD SZ

Edraianthus tenuifolius uskolisno zvonce endem SZ

Eryngium dalmaticum dalmatinski kotrljan endem SZ

Euphorbia imperfoliata Vizijanijeva mljeika endem Z

Achillea clavennae var.

argentea srebrnsti stolisnik endem Z

Euphorbia filicina Papratasta mljeika endem

Minuartia graminifolia ssp. clandestina

Travnolisna mijakinjica endem

Achillea clavennae L. bijeli stolisnik NT Z

Arctostaphylos uva-ursi (L.)

Spreng. zimzelena medvjetka VU SZ UT(D)

Asperula beckiana Degen dinarska lazarkinja endem NT SZ

Asperula scutellaris Vis. kamenjarska lazarkinja endem SZ

Aster sedifolius L. ssp. illyricus

(Murb.) Merxm. ilirski zvjezdan endem DD SZ

Astragalus angustifolius Lam. ssp. biokovensis Kuan

biokovski kozlinac endem SZ

Astragalus monspessulanus L. ssp. illyricus (Bernhardt) Chater

ilirski kozlinac endem SZ

Astragalus muelleri Steud. et Hochst.

krki kozlinac endem NT SZ

Aurinia microcarpa (Vis.) Trinajsti

sitnoplodna gromotulja endem SZ

Campanula portenschlagiana Schult.

Portenlagova zvonika endem NT SZ

Onosma biokovoense biokovski otrolist endem

Onosma visianii Vizijanijev otrolist endem

Cardamine maritima Port. ex DC.

primorska reuha endem NT SZ

Centaurea biokovensis Teyber biokovska zeina endem NT SZ

Centaurea cuspidata Vis. crvenkasta zeina endem NT SZ

Centaurea muccurensis makarska zeina endem

Centaurea kusanii Kuanova zeina endem

Centaurea visianiana Vizijanijeva zeina endem

Centaurea edith-marie zeina Marij-Edite endem

Centaurea radichii Radieva zeina endem

Gentiana crispata kovravi sranik endem

Centaurea rupestris L. kamenjarska zeina Z

Centaurea tuberosa Vis. gomoljasta zeina endem SZ

Cerinthe tristis Teyber alobna visika endem SZ

Chamaecytisus spinescens (C. Presl) Rothm. ssp. ala-venti Radi

trnovita tila endem SZ



20

Helianthemum nitidum sjajna sunanica endem

Convolvulus cneorum L. srebroliki slak NT Z

Cymbalaria muralis zidni lanilist endem SZ

Crocus dalmaticus Vis. dalmatinski afran endem SZ

Crocus thomasii Ten. benduka endem SZ

Crocus tommasinianus Herb. Tomasinijev podlesak endem Z

Crocus vernus (L.) Hill brnduka Z

Cyclamen repandum Sibth. et

Sm. primorska ciklama NT Z UT(B)

Daphne mezereum L. obini likovac NT Z

Dianthus integer Vis. cjeloviti karanfil endem VU SZ

Edraianthus pumilio (Schult.)

A.DC. patuljasto zvonce endem NT SZ

Edraianthus serpyllifolius (Vis.)

A.DC. puzavo zvonce endem NT SZ

Hieracium waldsteinii ssp. biokovoense

biokovska runjika endem

Hieracium tommasinii Tomasinijeva runjika endem

Erythronium dens-canis L. crveni pasji zub Z

Euphrasia illyrica Wettst. ilirska oanica endem SZ

Festuca illyrica Markgr.-Dann. endem SZ

Fibigia triquetra (DC.) Boiss. ex

Prantl trobridi sijedac endem NT SZ

Scabiosa leucophylla dalmatica

Dalmatinska udoviica endem

Iris marchesettii Markezetijeva perunika endem

Pulmonaria visianii Vizijanijev plunjak endem

Senecio visianianus Vizijanijev staraac endem

Lilium martagon ssp. cattaniae crni lijer endem

Centaurea glaberrima gola zeina endem

Genista sericea Wulfen svilenasta utilovka endem SZ

Genista sylvestris Scop. ssp. dalmatica (Bartl.) H. Lindb.

dalmatinska utilovka endem SZ

Gentiana lutea L. ssp. symphyandra (Murb.) Hayek

uta siritara EN SZ UT(D)

Geranium macrorrhizum L. stjenarska iglica Z

Geranium robertianum L. smrdljiva iglica Z

Hieracium waldsteinii Tausch Valdtajnova runjika endem SZ

Iris pseudopallida Trinajsti jadranska perunika endem SZ

Lonicera glutinosa Vis. ljepljiva kozokrvina endem SZ

Medicago marina L. primorska vija DD SZ

Onobrychis arenaria ssp. tommasinii

Tomasinijeva grahorica endem SZ

Melampyrum fimbriatum

Vandas resasta urodica endem SZ

Melica transsilvanica Schur transsilvanski meku DD SZ

Moltkia petraea (Tratt.) Griseb. modro lasinje SZ

Myosotis suaveolens (Willd.) uskolisna potoina endem SZ

Ononis spinosa L. trnoviti zeji trn Z

Oxytropis dinarica (Murb.) Wettst.

Dinarska otrica endem

Onosma echioides L otrika etinasta endem SZ

Ophrys apifera Huds. pelina kokica EN SZ



21

Ophrys lutea (Gouan) Cav. ssp. minor (Tod.) O.Danesch et E.Danesch

SZ

Ophrys scolopax Cav. kokica DD SZ

Orchis mascula (L.) L. muki kaun NT SZ

Orchis morio L. finobodljasti kaun NT SZ

Orchis provincialis Balb. ssp. pauciflora (Ten.) Camus

SZ

Peltaria alliacea Jacq. mreasta lukica endem NT SZ

Petteria ramentacea (Sieber)

C. Presl ljuskasta tilovina endem SZ

Phalaris minor Retz. mala svjetlica DD SZ

Phlomis fruticosa L. grmolika gostanka NT Z

Pinus nigra Arnold ssp. dalmatica (Vis.) Franco

dalmatinski crni bor endem NT SZ

Poa pumila Host niska vlasnjaa DD SZ

Portenschlagiella ramosissima (Port.) Tutin

razgranjena portenlagija endem SZ

Trifolium dalmaticum dalmatinska djetalina endem

Ranunculus illyricus L. ilirski abnjak SZ

Rhamnus intermedius Steud. et Hohst.

srednja krkavina endem NT SZ

Rosa canina L. pasja rua Z

Rosa pendulina L. umska rua Z

Satureja subspicata Vis. klasoliki vrisak LC Z

Serratula radiata (Waldst. et Kit.) M.Bieb. ssp. cetingensis (Rohlena) Hayek

endem SZ

Seseli tomentosum Vis. pustenasto devesilje endem NT SZ

Silene reichenbachii Vis. Rajhenbahova puina endem SZ

Symphytum tuberosum L. vorasti gavez Z

Tanacetum cinerariifolium (Trevir.) Sch.Bip.

buha endem SZ

Taxus baccata L. tisa VU SZ

Teucrium chamaedrys L. obini dubaac Z

Teucrium montanum L. trava iva Z

Thymus longicaulis C.Presl tankolisna majina duica

Z

Thymus bracteosus (Beth.) mekolisna majina duica

endem SZ

Thymus praecox Opiz ssp. polytrichus (A.Kern. ex Borbs) Jalas

balkanska majina duica

Z

Thymus pulegioides L. obina majina duica Z

Thymus serpyllum L. majina duica Z

Tulipa sylvestris L. divlji tulipan NT Z

Vinca minor L. mali zimzelen Z

Vincetoxicum hirundinaria Medik. ssp. adriaticum (Beck) Markgr.

jadranski lastavinjak endem LC SZ

Viola adriatica (Freyn) jadranska ljubica endem NT SZ

Viola elegantula Schott ljupka ljubica endem NT SZ

Tablica 4: Popis zatienih i strogo zatienih biljnih vrsta na podruju Parka



22

Liajevi

Znanstveno ime Porodica Hrvatsko ime Oznaka

ugroenosti Zakonska

zatita Cetraria islandica Parmeliaceae islandski liaj VU SZ

Cladonia foliacea Cladoniaceae Z

Lobaria pulmonaria Lobariaceae VU SZ

Pannaria rubiginosa Pannariaceae VU SZ

Peltigera collina Peltigeraceae VU SZ

Pseudevernia furfuracea Parmeliaceae drvni liaj Z

Solorina saccata Peltigeraceae VU SZ

Tablica 5: Popis zatienih i strogo zatienih liajeva na podruju Parka

ivotinjske vrste na podruju Parka

lanak 49.

(1) Iz skupine kraljenjaka - sisavci, meu glodavcima koji obitavaju na podruju Parka, znaajan je zec (Lepus europeus) koji je rasprostranjen na cijelom biokovskom podruju, dinarski voluhar (Dinaromys bogdanovi) koji ivi na nadmorskoj visini od 20 do 1400 m i posebno je zatien i nalazi se na popisu ugroenih vrsta prema Crvenoj knjizi, te krki puh (Eliomys quercinus dalmaticus) koji je endemina podvrsta na Biokovu i obitava na nadmorskoj visini od 50 do 1400 m te je zatien jednako kao dinarski voluhar.

(2) U kontaktnim zonama parka na niim nadmorskim visinama Biokova susree se bjeloprsi je (Erinaceus concolor), koji je posebno zatien. Na viim nadmorskim visinama u parku prisutne su umska rovka (Sorex araneus L.), mala rovka (Sorex minutus) te patuljasta rovka (Suncus etruscus) duga tek 4,5 cm. Sve vrste iz ove porodice takoer su posebno zatiene.

(3) Od zvijeri je prisutan vuk (Canis lupus), takoer strogo zatiena vrsta, potom lisica (Vulpes vulpes), lasica (Mustela nivalis), kuna zlatica (Martes martes), kuna bjelica (Martes foina), jazavac (Meles meles) i dr. Na Biokovu je prije obitavala Rupicapra rupicapra (Linnaeus, 1758) koja je nestala uglavnom zbog pretjeranog lova. Reintroducirana je 1964.-1968. s vrsnice i Prenja podvrsta Rupicapra rupicapra balcanica, te danas predstavlja stabilnu i ujedno najveu populaciju divokoza u Hrvatskoj. Takoer, 1968. unesen je i muflon (Ovis orientalis). Medvjed (Ursus arctos, L. 1758) te zlatni agalj (Canis aureus) povremeno se pojave na Biokovu, a pojedine jedinke risa (Lynx lynx, L. 1758) pojavile se se na Biokovu prema podacima iz 1994. godine.

(4) imii, koji su strogo zatieni, zastupljeni su s tri porodice: Rhinolophidae, s tri vrste roda Rhinolophus, Vespertilionidae s 11 vrsta te Tadaridae, koje zastupa sredozemni slobodnorepac (Tadarida teniotis). Potencijalno su ugroeni veliki potkovnjak (Rhinolophus ferrumequinum) i mali potkovnjak (Rhinolophus hipposideros) te rijetka i rizina vrsta Blazijev potkovnjak (Rhinolophus blasii). Iz roda dugouhih imia (Plecotus) dolaze dvije vrlo rijetke vrste, obje nedovoljno poznate i vjerojatno ugroene, to su gorski (Plecotus macrobullaris) i Kolombatoviev dugouan (Plecotus kolombatovici). Rod pravih imia (Myotis) zastupljen je s pet vrsta, od kojih su rii imi (Myotis emerginatus) i veliki imi (Myotis myotis) potencijalno ugroeni. Od ostalih vrsta na Biokovu dolaze: dugokrili prnjak (Miniopterus schreibersi), primorski imi (Hypsugo savii), bjelorubi imi (Pipistrellus kuhlii), kasni nonjak (Eptesicus serotinus), brkati imi (Myotis mystacinus), resasti imi.

(5) Od gmazova na niim nadmorskim visinama dolazi zatiena kopnena kornjaa (Testudo hermanni), koja je sve rjea te primorska guterica (Podarcis sicula). Obje su strogo zatiene.



23

(6) U prostoru krkih stijena i toila nalazi se stanite endemske i reliktne mosorske guterice (Archaeolacerta mosorensis), koja ivi samo u podruju viem od 1400 mnm te ljuskave crne (Algyroides nigropunctatus) i otroglave guterice (Dalmatolacerta oxycephala). U pojasu strmih stijena i toila na travnatim zaravnima est je veliki zelemba (Lacerta trilineata) i zelemba (Lacerta viridis), koji su takoer strogo zatieni prema Bernskoj konvenciji. Do vrha planine rasprostranjena je na travnjacima endemina krka guterica (Podarcis melisellensis), a u vrnom dijelu joj se pridruuje zelemba (Lacerta viridis).

(7) Od zmija dolaze zatiene vrste obina bjelica (Elaphe longissima), crvenkrpica (Elaphe situla), ilac (Coluber najadum), smukulja (Coronella austriaca), zmajur (Malpolon insignitus), crnokrpica (Telescopus fallax), bjelouka (Natrix natrix) i jedina prava otrovnica, poskok (Vipera ammodytes).

(8) Na Biokovu postoji gotovo 100 vrsta ptica. Mnoge ptice se ne gnijezde na Biokovu ali njegov teritorij koriste pri traenju hrane, zimovanju ili ga koriste za odmor tijekom preleta. Posebno zatiene vrste su suri orao (Aquila chrysaetos,) kritino ugroena vrsta s jako niskom gustoom populacije u Parku te vrtna strnadica (Emberiza hortulana).

(9) Zatiene i ugroene (niskorizine) svojte leptira su: veliki kozlinev plavac (Glaucopsyche alexis), crni apolon (Parnassius mnemosyne), ednjakov plavac (Scolitantides orion), uskrnji leptir (Zerynthia polyxena), dalmatinski oka (Proterebia afra dalmata), kozlinev plavac (Pseudophilotes vicrama) i Rottemburgov debeloglavac (Thymelicus acteon).

(10) Meu vodozemcima zatiena je velika zelena aba (Rana ridibunda) i gatalinka (Hyla arborea) koja se nalazi na Crvenoj listi IUCN-a kao ugroena vrsta.

Popis posebno zatienih ivotinjskih vrsta na podruju Parka

lanak 50.

(1) Prema Zakonu o zatiti prirode i Pravilniku o proglaavanju divljih svojti zatienim i strogo zatienim, na podruju Parka nalazimo: Zatiene svojte (u tablici 6: oznake Z) i strogo zatiene svojte (u tablici 6: oznake SZ). ivotinjske svojte razvrstane su u kategorije ugroenosti prema Crvenoj knjizi vaskularne flore Hrvatske (oznake: CR- kritino ugroena; EN- ugroena; VU - osjetljiva; DD - nedovoljno poznata; NT - gotovo ugroena; LC - najmanje zabrinjavajua).

Znanstveni naziv

Hrvatski naziv

Oznaka ugroenosti1

Zakonska zatita

Zatita prema meunarodnoj legislativi

Bombina variegata kolombatovici (Mertens & Mller, 1928)

dalmatinski uti muka

DD SZ Bern II, HD II, HD IV

Bufo bufo (Linnaeus, 1758) krastaa Z

Pseudepidalea viridis (Laurenti, 1768) zelena krastaa SZ Bern II, HD II, HD IV

Pelophylax ridibundus (Palallas, 1771) velika zelena aba Z HD V

Hyla arborea (Linnaeus, 1758) gatalinka NT SZ Bern II, HD IV

Lissotriton vulgaris (Linnaeus, 1758)

Triturus vulgaris (Linnaeus, 1758) mali vodenjak DD Z Bern II

Apus melba (Linnaeus, 1758)

Tachymarptis melba (Linneaeus, 1758) bijela iopa SZ Bern II, HD V

Aquila chrysaetos (Linnaeus, 1758) suri orao CR SZ Bern II, Bonn II, CITES II, HD V,

Circaetus gallicus (J.F.Gmelin, 1788) orao zmijar EN SZ Bern II, HD II,

Strix uralensis (Pallas, 1771) jastrebaa NT SZ Bern II, HD V

Dryocopus martius (Linnaeus, 1758) crna una LC Z Bern II, HD V



24

Dendrocopus leucotus (Bechstein, 1803) planinski djetli LC SZ Bern II, HD V

Nucifraga caryocatactes (Linneaus, 1758) kreja LC Bern II, HD V

Accipiter gentilis (Linnaeus, 1758) jastreb LC SZ Bern II, HD V

Accipiter nissun (Linnaeus, 1758) kobac SZ Bern II, HD V

Buteo buteo (Linnaeus, 1758) kanjac LC SZ Bern II, HD V

Apus pallidus (Shelley, 1855) smea iopa SZ Bern II, HD V

Dendrocopos leucotos (Linnaeus, 1758) veliki djetli LC SZ Bern II, HD V

Riparia riparia (Linnaeus, 1758) bregunica LC SZ Bern II, HD V

Falco tinnunculus (L, 1758) vjetrua LC SZ Bern II, HD V

Buteo buteo (Linnaeus, 1758) obini kanjac SZ Bern II, HD V

Falco peregrinus (Tunstall, 1771) sivi sokol VU SZ Bern II, HD V,

Pernis apivorus (Linnaeus, 1758) kanjac osa NT SZ Bern II, HD V,

Columba livia (Gmelin, 1789) divlji golub Z Bern II, HD V

Merops apiaster (Linnaeus, 1758) pelarica LC SZ Bern II, HD V

Phasianus colchicus (Linnaeus, 1758) fazan Z HD II,HD III,

Alectoris graeca (Meisner, 1804) jarebica

kamenjaraka NT Z HD I,HD II,

Corvus corax (Linnaeus, 1758) gavran SZ

Pyrrhocorax graculus (Linnaeus, 1766) utokljuna galica LC SZ

Carduelis carduelis (Linnaeus, 1758) eljugar (grdelin) LC SZ

Turdus merula (Linnaeus, 1758) crni kos Z HD V, Bern II

Oenanthe oenanthe (Linnaeus, 1758) sivkasta bjeloguza LC SZ

Cyanistes caeruleus (Linnaeus, 1758) plavetna sjenica SZ

Sitta neumayer (Michahellis, 1830) brgljez kamenjar LC SZ HD V, Bern II

Lanius collurio (Linnaeus, 1758) rusi svrak SZ HD I,

Parus major (Linnaeus, 1758) velika sjenica SZ HD V, Bern II

Troglodytes troglodytes (Linnaeus, 1758) pali LC SZ HD V, Bern II

Sylvia melanocephala (J.F.Gmelin, 1789) crnoglava grmua SZ

Sylvia cantillans (Pallas, 1764) bjelobrka grmua LC SZ HD V, Bern II

Sylvia hortensis (J.F.Gmelin, 1789) velika grmua LC SZ HD V, Bern II

Emberiza melanocephala (Scopoli, 1769) crnoglava strnadica LC SZ HD V, Bern II

Emberiza cirlus (Linnaeus, 1766) crnogrla strnadica LC SZ HD V, Bern II

Oriolus oriolus (Linnaeus, 1758) vuga LC SZ HD V, Bern II

Luscinia megarhynchos (Brehm, 1831) slavuj LC SZ HD V, Bern II

Hippolais olivetorum (Strickland, 1837) volji maslinar NT SZ Bern II, HDV

Emberiza hortulana (Linnaeus, 1758) vrtna strnadica NT SZ HD V, Bern II

Poecile lugubris (Temminck, 1820) mrka sjenica SZ

Emberiza cia (Linnaeus, 1766) strnadica cikavica LC SZ HD V, Bern II

Poecile palustris (Linnaeus, 1758) crnoglava sjenica SZ

Cyanistes caeruleus (Linnaeus, 1758) plavetna sjenica SZ HD V, Bern II

Sitta europaea (Linnaeus, 1758) obini brgljez LC SZ

Phylloscopus collybita (Vieillot, 1817) obini zvidak SZ

Erithacus rubecula (Linnaeus, 1758) crvenda SZ

Carduelis chloris (Linnaeus, 1758) zelendur SZ

Prunella collaris (Scopoli, 1769) alpski popi LC SZ



25

Monticola solitarius (Linnaeus, 1758) modrokos LC SZ HD V, Bern II

Monticola saxatilis (Linnaeus, 1766) kamenjar LC SZ HD V, Bern II

Corvus corone cornix (Linnaeus, 1758) siva vrana Z HD II,

Garrulus glandarius (Linnaeus, 1758) ojka kretalica Z HD II;

Anthus campestris (Linnaeus, 1758) primorska trepeteljka

LC SZ HD V, Bern II

Coccothraustes coccothraustes (Linnaeus,

1758) batokljun LC SZ HD V, Bern II

Fringilla coelebs (Linnaeus, 1758) zeba Z HD V, Bern II

Hirundo rustica (Linnaeus, 1758) lastavica LC SZ HD V, Bern II

Hirundo rupestris (Scop., 1769) hridna lastavica LC SZ Bern II, HD V

Delichon urbicum (Linnaeus, 1758) piljak SZ Bern II, HD V

Motacilla alba (Linnaeus, 1758) bijela pastirica SZ Bern II, HD V

Anthus pratensis (Linnaeus, 1758) livadna trepteljka LC SZ Bern II, HD V

Regulus regulus (Linnaeus, 1758) zlatoglavi kralji LC SZ Bern II, HD V

Aegithalos caudatus (Linnaeus, 1758) dugorepa sjenica LC SZ Bern II, HD V

Loxia curvirostra (Linnaeus, 1758) krstokljun LC SZ

Lullula arborea (Linnaeus, 1758) eva krunica LC SZ Bern II, HD V

Periparus ater (Linnaeus, 1758) jelova sjenica SZ

Phoenicurus ochruros (S. G. Gmelin, 1774)

mrka crvenrepka LC SZ Bern II, HD V

Sylvia atricapilla (Linnaeus, 1758) crnokapa grmua LC SZ Bern II, HD V

Sylvia curruca (Linnaeus, 1758) grmua evrljinka Bern II, HD V

Serinus serinus (Linnaeus, 1766) utarica LC SZ

Lanius senator (Linnaeus, 1758) rioglavi svraak Z

Hirundo daurica (Linnaeus, 1771) daurska lastavica LC SZ Bern II, HD V

Carduelis cannabina (Linnaeus, 1758) juriica LC SZ

Motacilla flava (Linnaeus, 1758) uta pastirica NT SZ

Jynx torquilla (Linnaeus, 1758) vijoglav mravar SZ

Bubo bubo (Linnaeus, 1758) velika sova uara NT SZ Bern II, HD V

Caprimulgus europaeus (Linnaeus, 1758) leganj LC SZ Bern II, HD V

Otus scops (Linnaeus, 1758) uk NT SZ Bern II, HD V

Upupa epops (Linnaeus, 1758) pupavac NT SZ Bern II, HD V

Rupicapra rupicapra balcanica Linnaeus balkanska divokoza NT SZ Bern III,HD II,HD IV,HD V

Canis lupus (Linnaeus, 1758) vuk NT SZ Bern II,CITES II, HD II,HD IV,HD V

Mustela nivalis (Linnaeus, 1766) lasica Z Bern III

Martes martes (Linnaeus, 1758) kuna zlatica Z Bern III,HD V

Mustela putorius (Linnaeus, 1758) tvor Z Bern III,HD V,

Felis silvestris (Schraber, 1777) divlja maka SZ Bern II,CITES II,HD IV

Canis aureus (Linnaeus, 1758) zlatni agalj Z HD V,

Ursus arctos (Linnaeus, 1758) mrki medvjed NT Z Bern II,CITES II,HD II,

Lynx lynx (Linnaeus, 1758) ris NT SZ Bern III,CITES II,HD II,HD IV,

Rhinolophus ferrumequinum (Schreber, 1774)

veliki potkovnjak NT SZ Bern II, Bonn II,HD II,HD IV,



26

Rhinolophus hipposideros (Bechstein,

1800) mali potkovnjak NT SZ

Bern II,Bonn II, HD II,HD IV,

Rhinolophus blassi (Peters, 1866) Blazijev potkovnjak VU SZ Bern II,Bonn II, HD II,HD IV,

Myotis blythii (Tomes, 1857) otrouhi imi SZ Bern II,Bonn II, HD II,HD IV,

Myotis emarginatus (Geoffroy, 1806) rii imi NT SZ Bern II,Bonn II, HD II,HD IV,

Myotis mystacinus (Kuhl, 1817) brkati imi SZ Bern II,HD IV

Myotis nattereri (Kuhl, 1817) resasti imi SZ Bern II,HD IV

Eptesicus serotinus (Schraber, 1774) kasni nonjak SZ Bern II,HD IV

Pipistrellus kuhli (Kuhl, 1817) bjelorubi imi SZ Bern II,HD IV

Hypsugo savii (Bonaparte, 1837) primorski imi SZ Bern II,HD IV

Plecotus austriacus (grupe) sivi dugouan EN SZ Bern II,Bonn II,HD IV,

Plecotus auritus (grupe) smei dugouan SZ Bern II,HD IV

Miniopterus schreibersii (Kuhl, 1817) dugokrili prnjak EN SZ Bern II,Bonn II, HD II,HD IV,

Tadarida teniotis (Rafinesque, 1814) sredozemni

slobodnorepac SZ Bern II,HD IV

Myotis myotis (Borkhausen, 1797) veliki imi NT SZ Bern II,Bonn II, HD II,HD IV,

Plecotus macrobullaris (Kuzyakin, 1965) gorski dugouan DD SZ HD IV

Plecotus kolombatovici (uli, 1980) kolombatoviev

dugouan DD SZ HD lV

Pipistrellus nathusii (Keyserling and

Blasius, 1839) mali umski imi SZ Bern II,HD IV

Nyctalus noctula (Schreber, 1774) rani veernjak SZ Bern II,HD IV

Nyctalus leisleri (Kuhl, 1817) mali veernjak NT SZ Bern II,Bonn II,HD IV,

Eptesicus serotinus (Schreber, 1774) kasni nonjak SZ Bern II,HD IV,

Lepus europaeus (Pallas, 1778) obini zec NT Z Bern III

Erinaceus concolor (Martin, 1838) bjeloprsi je Z

Dinaromys bogdanovi (Martino, 1922) dinarski voluhar DD SZ HD II,HD IV,

Eliomys quercinus dalmaticus (uli & Falten)

krki puh NT Z Bern III

Sciurus vulgaris (Li

Odredbe-za-provodenje.pdf

Documents

Transcript of Odredbe-za-provodenje.pdf