POVIJESNA PITANJA1. Franaka uloga u pokrtavanju Hrvata.Hrvati su zaslugom furlanskih markgrofa iz Cividalea oko 800.-te doli u dodir i u sklop franake kranske drave Karla Velikog. Od tada se kod nas redaju crkvene graevine i pleterne skulpture. Misionari iz Akvileje su k nama donijeli kransku vjeru. Pod taj je patrijarhat potpala hrv. crkva i njen biskup koji je imao sijelo u Ninu. A i hrv. su knezovi u 9. st. odlazili na hodoaa u Italiju to je poznato iz Evanelistara. Karlo Veliki je doveo Hrvate poetkom 9. stoljea do prvog okupljanja u vee politike organizacije i do naputanja poganstva. Razdoblje intenzivnog pokrtavanja Hrvata, u kojemu je novu vjeru prihvatila ne samo elita nego i itava zajednica, zapoelo je nakon franakog osvajanja Liburnije i Dalmacije. Godine 812. sklopljen je Aachenski mir, kojim su uspostavljene stoljetne granice na istonom Jadranu.2. Centar franake vlasti u Istri? Administrativno sredite je Novigrad. Ono je sredite franakog duxa.3. Gdje se nalaze imena majstora Iohannesa i Garibertusa?Na sarkofagu iz GALIANE kod Pule. Oboje su magistri.4. Sadraj Trpimirove darovnice.Najstarijom sauvanom poveljom iz 852. godine knez Trpimir dariva zemlju splitskom nadbiskupu kao zahvalu za posueno srebro kojim je trebalo opremiti crkvu samostana za prve monahe. Prema kamenom fragmentu natpisa, on ih je smjestio u Riinicama izmeu Klisa i Solina. Tu su 1895. i 1908. god. pronaeni ostaci jednobrodne crkve i kameni fragmenti ukraeni starohrvatskim pleterom. Trpimir je za potrebe samostana preuredio i prenamjenio kompleks rimskih zgrada.5. Koja crkva u istri nije poruena navalom barbara? [crkva sv. marije u vrsaru, crkva sv agneze u munta jani ili crkva sv marije velike u balama]6. Kada je osnovana bizantska tema Dalmacija i koje je otoke i gradove obuhvaala?-osnovana u 9.st.Pod bizantskom vlau ostaju Zadar, Trogir, Split, Dubrovnik, Kotor i otoci Krk, Cres, Rab i Osor, u 9. st. organizirani u bizantsku temu Dalmaciju kao vana uporita na plovnom putu Jadranom.7. Samostani u Dalmaciji iz 9. stoljea.Riinice, samostan sv. Bartolomeja na Kapitulu8.Najstariji pouzdano datirani zabat je?U Riinicama je knez Trpimir 852. smjestio prve benediktince i naen je ulomak crkvenog ikonostasa na kojem pie: Molite se za kneza Trpimira. Trpimirov zabat klesala je radionica, a do Knina dolazi zajedno s misionarima,9. Gdje u ranosrednjovjekovnoj umjetnosti nailazimo na germanska imena?Imena germanskih obiljeja otkrivena su na podruju sj. jadrana i uzdu obale pa se mogu povezati s franakom prisutnou u tim krajevima. Uglavnom se radi o klesarima. U Rabu iznad zapadnih vrata bazilike sv. Ivana Krstitelja natpis s 2 artifeksa: Mundus i Badavitus. Na sarkofagu iz Goleane kod Pule uklesana su imeja Iohanes i Garibertus.

10. Imena hrvatskih zlatara: GRUBIZA I ZURA11. upan GASTIKA dao isklesati namjetaj za SV. SPAS12. Koji su povijesni i arheoloki dokazi o dva vala naseljavanja Istre od strane Slavena?13. Kako se zove Karamanova knjiga?Iz kolijevke hrvatske prolosti, Zagreb 1930.14. Kako se zove Rapanieva knjiga?Predromaniko doma u Dalmaciji, Split 1987.15. Zabat iz Sustipana prikazuje: Glorifikaciju krista.16. Vladarski natpisi 9. st. u Dalmaciji:lokaliteti;datacija i sadraj natpisa.835.g.- knez Mislav, podigao crkvu sv. JUrja na Putalju iznad Katel Suurca852.g.- Trpimir, Riinice, daruje zemlju splitskom nadbiskupu u zahvalu za pomo oko ureenja samostana Sv. Petra2.pol.9.st. - opot kod Benkovaca; Branimirov natpis;1. put se spominje ime Hrvata2.pol.9.st. drapanj kod Bribira Branimirov natpis; upan Pritina dao isklesati 888.g. sv. Petar u Gornjem Muu u doba Branimira...2.pol.9.st. sv. Mihovil u Ninu opat Teodabert podigao u doba Branimira892.g.- Mutimir, Biai kod Stombrata (sv.Marta)- presuuje spor izmeu ninskog biskupa I slitskog nadbiskupa895.g.- Mutimir, zadubina kneza, Sv. Luka na Uzdolju17. Poredajte kronoloki, prema dataciji sljedee crkve:sv. Donat u Zadru(805.g) => benediktinska crkva u Riinicama(852.g) => SV. Spas na vrelu Cetine (2. Pol 9.st) => sv. Stjepan na otoku u Solinu(10.st)18. Nin u 9. st. Nin je u 9.st. bio sijelo hrvatske crkve i biskupa, koji su potpali pod patrijarhata u Akvileji. U to doba bio je centar pokrtavanja Hrvata . to je jedini antiki grad koji je ostao na hrvatskom teritoriju upan DRAGOSLAV => izgradio oko 1100. Crkvu SV. VIDA NA KRKUARHEOLOKA PITANJA1.Karakteristike i datacija vladarskog kompleksa u Bijaima.Dvor se sastoji od skupine zgrada koje su namjenjene obitavanju i potrebama gospodarstva. Tamo je knez Trpimir u pratnji svojih dvorjanika i upana 852. god. izdao najstariju hrv. sauvanu povelju. Po tome se kompleks u Bijaima moe datirati. Bijaki su dvorovi naputeni s izumiranjem hrv. narodne dinastije pa su ih ugarski kraljevi darovali Trogiru. Zadnji su dijelovi sravnjeni sa zemljom za turske provale. Navodno je i portal katedrale u Trogiru prenesen iz Bijaa. To je remek djelo romanikog stila koje nosi potpis majstora Radovana. Crkva sv. Marte podignuta je u 9. st. Pred njenim je vratima knez Mutimir 892. god. izdao svoju povelju. To je trobrodna bazilika izgraena na ruevinama rimskog zaselka. Naeni su brojni zidovi okolnih zgrada (gospodarske zgrade i zgrade samostana sv. Petra od Klobuka), pilastri i pregrade i crkveni namjetaj. Danas znamo da to jest crkva sv. Marte jer je na arkadi oltarnog ciborija ispisano :Podignuto u ast sv. Marte. Bijai se u povelji kralja Andrije II. iz 1207. god. spominju kao kraljevsko imanje. Crkva sv. Marte imala je prizemni proelni trijem na stupove. Oko nje su se nastavljale druge zgrade i objekti. Neki od zidova pripadali su srednjovjekovnom samostanu. Crkvene zgrade katedrale i krstionice, neko mauzolej i hram Oko sv. Marte su otkriveni nadvratnici sa 6 raznih zgrada. Oni su dokaz da su zaista oko crkve sv. Marte postojale razne graevine i da je to bila rezidencija hrv. knezova. Oni su za sada jedini pravi ostaci rezidencija hrv. narodnih vladara. Na nekoliko se nadvratnika spominje ime sveenika Gumpertusa i Gratianusa. Oni su vjerojatno ujedno bili i upravitelji imanja. Oblici slova nam daju naslutiti o kojim se razdobljima radi. Te okolne zgrade su vjerojano podignute u 9. st. Sve zajedno je dokaz da su Hrvati koristili kamen u svom graditeljstvu. 2. Ratniki grobovi s karolinkom opremom u S Hrvatskoj.=> Naeno je koplje s krilcima kod Varadina, vjerojatno napravljeno u Porajnju iz 8. st.=> grob ratnika sa dvosjenim maom (spatom) prijelaznog oblika prema ranom tipu K s petodijelnom jabuicom(platno za umotat) i stremen izvijene uice iz unitenog groba iz okolice Preloga.=> Tu je i inventar iz groba ratnika iz Medvedike kraj urevca iz kraja 8. st. => On sadri dvosjeni ma, bojnu sjekiru, noi i jeziak pojasne garniture s insularnim ivotinjskim ukrasom. Cirkovljani kod Preloga u Meimurju uniteno groblje => dugi bojni noevi (sax => Kod Poekog Brestovca je pronaen grob slavenskog odlinika iz kraja 8.- po. 9. st. koji je imao ukraeni zlatni pojas avarskog obiljeja i jeziac s pucetima pojasne garniture za noenje dvosjenog ranokarolinkog maa. Naen je i karolinki pojasni jeziac.=> I u Podsusedu ima karolinkih obiljeja. Otkriven je grob ratnika sa maem tipa K s petodjelnom jabuicom i karolinkom garniturom za noenje maa koji se pripisuje vremenu franakih sukoba s Ljudevitom. => I u Susedgradu su naeni robovi opremljeni po karolinkoj modi.Biskupija- Crkvina ima 10 grobova juno od crkve,5 zidanih i 3 sarkofaga gdje su naeni franaki maevi i ostruge. I Nin drijac, ali to je na jugu.3. Tipovi crkava u Istri i primjeri.U Istri su znaajne troapsidalne crkve. To je bitna karakteristika koja nastaje pod utjecajem karolinke arhitekture. upna crkva sv. Marije Velike kraj Bala,crkva sv. Tome kraj Rovinja, crkva sv. Sofije u Dvigradu...4. Srednjovjekovni nalazi na Putalju.Od kamena je graena crkva sv. Jurja na Putalju koju je 839. god. podigao hrv. knez Mislav obnovivi staru koja je bila spaljena. A knez Trpimir ju je poklonio splitskom nadbiskupu. Ostaci stare zgrade uzidani su u dananju. Arhitektura potjee od prapovijesti, preko antike u srednji vijek. Slabo je poznata arhitektura, ali je prema namjetaju dobro datirana crkva. Pokazuje analogije s Akvilejom. Pilastri su najznaajniji nalaz, dok pluteja gotovo da ni nema. 2 su imala ljebove to znai da su bili rubni.5. Tekst na ciboriju prokonzula Grgura i njegovo znaenje za tumaenje skulpture.

19. Napii karakteristike i dataciju crkve u Gradini.Osam stupova unutar crkve ini oktogon, dok su 4 stupa postavljena u uglove prostorije. Nije bilo jasno da li se radi o svetitu ili sredinjem dijelu bazilike.Buli misli da je to bazilika sv. Petra u kojoj je papinski legat Gebizon u listopadu 1076. god. okrunio kralja Zvonimira. Zidine crkvice stoje tik do zidina stare rimske Salone. Naeni su rimski natpisi i arhitektonski elementi od koji su neki bili upotrebljeni i pri gradnji crkve. Apsida lei na dubokim temeljima koji su vjerojatno ostaci neke starije rimske zgrade. Naena je profilirana ploa uzidana u temelj apside, fragmenat pilona i korintski nadglavak pilastra vjerojatno iz 2. st. poslije Krista. Sada kad je crkva otkopana cijela, zna se da se ne radi o bazilici nego o crkvi etvrtastog oblika. Stupovi su izraeni od sivog granita, a svi potjeu od starih rimskih zgrada. Ispred crkve je otkopana zgrada u obliku pravokutnika koja je bila prislonjena na starohrv. crkvu. Taj je prostor sluzio i za pokapanje mrtvaca. Grobovi su bili i oko crkvice. Ova je crkva iz 2. pol. 11. st. Prostor povezan s njom nije iz istog vremena. Zgrada je podignuta u vrijeme kad je crkvica jo uvijek bila u upotrebi. Crkvica je sigurno propala prije 1349. god. kada je splitski nadbiskup na istom mjestu podigao Gradinu. Najvjerojatnije je ona unitena za vrijeme prodora Tatara. Ova crkva u Gradini spada po osnovi i konstrukciji u male crkve slobodnih oblika iz vremena hrv. narodne dinastije. U to vrijeme Europom vladaju bazilike- uzdune graevine na tri broda sa drvenim stropovima. Crkva u Gradini ima centralnu tlorisnu osnovu, a raspored stupova ukazuje na postojanje svodova. Vjerojatno je imala i sredinju kupolu. Oble nie su se nalazile u apsidi i uzdunim zidovima crkve. Ta je crkva otkad je podignuta namjenjena sveanim dvorskim i carskim ceremonijama. Crkvica je sigurno propala prije 1349. god. kada je splitski nadbiskup na istom mjestu podigao Gradinu. Najvjerojatnije je ona unitena za vrijeme prodora Tatara.Strzygowski: Ova ga crkva podsjea na norveke drvene crkve na 12 jarbola. Druga stvar je da nama nisu poznate nikakve norveke crkve u podruju slavenske gradnje sa drvima. Osim toga, crkve na jarbole unutra imaju oblik pravokutnika i drveni strop, dok crkva u Gradini ima oktogon i kupolu23.Slika jezica iz Velike Horvatske, Vrebca i Brodskog Drenovca - slika na 153. str hrvati i karolinzi - kojim stilom su izraeni?Ne NEGO BLATNICA - MIKULIICE

26. Tlocrt sv. Lovre iz Zadra - napii karakteristike arhitekture i dataciju [knjiga od nina do knina]Crkva sv. Lovre u Zadru druga je kljuna graevina za prouavanje westwerka na naem podruju (slika dolje). Sv. Lovre je mala trobrodna bazilika s kupolom. Morfolokim se i dekorativnim elementima pribliava ranoromanikim formama (11. st.). U okviru osnovnog pravokutnika uklopljena je pravokutna apsida, dok su male bone nie znatno uvuene pa su iza njih ostale male pravokutne prostorije. etiri stupa dijele unutranjost na tri broda koja, s obzirom na svodovni sistem crkve, i nisu pravi brodovi jer ti boni prostori podupiru srednji povieni svod, podijeljen u tri polja. Prvo i tree polje ima krine svodove, dok se nad srednjim dizala kupola, iznad etiri stupa.27. Natpisi na sarkofazima splitskih nadbiskupa.Sarkofag Priora Petra iz Splita- starokranski kri i ornament, uz postojee se starokranske simbole dodala nova ukrasna polja, oblikovan u salonitanskoj radionici.Sarkofag nadbiskupa Ivana- od mramora, antiki sarkofag, izvorno neukraen, u srednjem vijeku mu dodan ukras. Ima troprutastuvrpcu u peteljci ljiljanova cvijeta. Datira se kasnije od drugog.Na poklopcu natpis INHIKA koji se inae pojavljuje krajem 8. st. i istodoban je preinaki .39. Groblja u Majdanu i datacija i karakteristike.U Velikoj Gorici se nalazi niz pravilno poredanih grobova za ratniku generaciju pogana. Naeni su eljezni noevi, strelice, bojne sjekire, zemljani lonci i bronani krajevi remena ne mlai od 8. st.Groblja ratarsko- seljakih zajednica iz 11. st.- Bijelo Brdo kod Osijeka, Klotar, Veliki Bukovac i Svinjarevci- pored nakita naeni i srpovi.Groblje sv. Marije u Biskupiji -Otkopano je 6 grobova juno od bazilike. U grobovima su naeni starohrv. maevi, noii i ostruge karolinkog tipa, kremeni, tave, posude i zlatni novac Konstantina V. Kopronima (741.-775.) u ustima mrtvaca te dostojanstvenik ukopan u kameni sarkofag, u sveanoj haljini, ali bez oruja i posuda, a uz noge su mu bile ostruge s kranskim kriem. Imao je novac cara Vasilija (867.-886.).Na lokalitetu drijac je u est kampanja istraeno preko 5000 m2 terena i istraena su ukupno 334 starohrvatska groba. Tijekom istraivanja ustanovljeno je kako postoje dvije zasebne nekropole zapadna i istona. 20 starohrvatskih grobova horizonta 10.-11. st. s kamenom grobnom arhitekturom . Radi se o naknadnim ukopima u ve postojeu starohrvatsku nekropolu.Majdan, Gajine i Mravinac su groblja na naem podruju kranskog karaktera.

38. Najstarija sauvana ranoromanika bazilika u hrvatskoj je: Sv. Petar u Supetarskoj Drazi iz 1060. god. To je jednostavna trobrodna bazilika na stupove s tri polukrune apside i s prostim drvenim krovom. Unutranjost je podjeljena na brodove od po 5 pari stupova. Srednji je brod uzdignut iznad bonih . To je tip starokranske bazilike (benediktinske). Ima svetite i duboki kor za sveenstvo.

43. to od navedenog nije naeno u Medvediki: Ostruge nisu naene, a naen je ma,jezici i sjekira.42.Karolinki utjecaj na dalmatinsku predromaniku?Crkve s westverkom i esterolisne crkve su arhitektonski tipovi koji su usko povezani sa karolinkim i bizantskim svijetom.44. Karakteristike i datacija uplje crkve.Ta crkva lei u blizini Jadna na SI Gospina Otoka. Dobila je taj naziv jer Dalmatinci tako nazivaju stare zidine koje stre iz zemlje. Karta splitske okolice od Camuccija iz 1571. god. govori nam da je tu zaista bila crkva, no ne spominje joj ime. uplja crkva u Solinu izravno slijedi tradiciju kultnog mjesta, pa je nova crkva nasljedila staru, ali reducira i modificira prvobitnu graevinu). Ta trobrodna ranoromanika bazilika, posveena sv. Petru i Mojsiju iz 11. st., povezana je s krunidbom bana Zvonimira za hrvatskoga kralja 1075. godine. Crkva iz 11. st., sagraena unutar velike starokranske bazilike iz 6. st., imala je specifino zapadno proelje i zvonik, a na istonoj strani tri apside uklopljene u tijelo crkve. U unutranjosti se nalazila trodijelna oltarna ograda s natpisom iji pluteji, pretpostavlja se, danas tvore krsni zdenac u splitskoj krstionici sv. Ivana. Crkva je trobrodna i imala je tri oltara. Glavni, centralni, oltar je bio posveen sv. Petru apostolu, desno od glavnog oltara je bio oltar posveen sv. Mojsiju, dok se za oltar koji se nalazi lijevo od glavnog oltara ne zna kome je bio posveen.45. Crkve sa kontraforima- tipologija, datacija, rasprostranjenost.Crkva na Lopukoj glavici, sv. Cecilija, sv. Spas na vrelu Cetine-9.st.Po Petricioliju ovi kontrafori bi originalno bili SH, a karolinki utjecaj vidimo u pridodanom predvorju westwerku. Mogu biti 1-brodne (Lopuka Glavica, Bukorovia Podvornica, Sv. Spas na vrelu Cetine) i 3- brodne(Katedrala u Biogradu, Sv. Cecilija na Stupovima) Sv. Spas na vrelu Cetine zbog kontrafora, Karaman ju je proglasio kasnosrednjovjekovnom, ali je pronaen ukras oltarne ograde sa imenom upana GASTIKE koji ima identine ukrase kao i oni s Branimirovim imenom tako da se crkva ipak datira u 9.st. Crkva je 1-brodna s westwerkom i zvonikom sratenim s fasadom. Crkva na Lopukoj Glavici u Biskupiji kod Knina sauvala se neto vie od temelja i imala je neobino 3-lisno svetite koje umjesto jedne bone nie ima pravokutni prostor. Za daticiju crkve je vaan ulomak oltarne ograde koji ima identian ornament kao i zabat s natpisom kneza Trpimira iz Riinica koji se datira u 9.st. Crkva Sv. Cecilije na Stupovima sauvani su joj temelji, a bila je 3-brodna sa zvonikom i predvorjem s galerijom. Brodovi su joj razdijeljeni krinim pilonima i po svojim karakteristikama (monumentalna 3- brodna) mogla bi biti iz 11.st., ali naeni ulomci crkvenog namjetaja su bliski onima s imenom Branimira (Mu, Nin, Otres) i datiraju se u 9.st.=> To su: Lopuka glavica u Biskupiji- jednobrodna sa westwerkom i 3 nepravilne apside etvrta crkva u Biskupiji-jednobrodna s jednom apsidom i unutarnjim zidovima ralanjenim lezenama, sv. Spas u Vrlici kod Cetine-jednobrodna s 3 apside, trodijelnim westwerkom i zvonikom na proelju(svaki kat zvonika otvarao se prozorom a zadnji kat biforom), sv. Cecilija na Stupovima u Biskupiji-najvea graevina takve vrste, trobrodna , brodovi odijeljeni krinim stupovimaima zvonik na proelju i kapelicu na junoj strani, te katedrala u Biogradu-trobrodna odijeljena zidanim stupovima, troapsidalna sa zvonikom na proelju.17. Lokaliteti Majdan, Mravinci i Gajine. GAJINE U KATEL SUURCU (9.- 11.st. - ukapanje) Jz od Putalja 2 terase: VELIKO I MALO LETNJE + KOD vipera (VIJUGA KAO ZMIJA) 106 komada novca Najstarija nekropola kod Salone od 9.st. 13 grobova (ovalni ograeni kamenim ploama i prekriveni kamenom) Oprema: IANE NAUNICE + JAJA + PROBUENI RIMSKI NOVAC (oko glave) OKRUGLE NAUNICE s jagodom filigran + granulacija Iz GROBA VIRI KAMENI KLIN oznaka groba 2 tipa SATROHRVATSKIH NAUNICA => KARIICE + JAGODNE (od bakra 9. 12st.) Razne vrste JAGODNIH NAUNICA (filigran- srebro) LOKALITETI Knin-plavno, minj, Mogorjelo PRSTENI: bakar, srebro, bronca Jedinskteni nalazi: PAR SRERNIH NAUNICA S IZDUENOM JAGODOM NAUNICE S JAGODOM ISPLETENOM OD TANKE SREBRNE ICE NAUNICA S JAGODOM OD SPIRALNE ICE => nije sthrv.- nego KARANTANSKO.KETLAKA Datacija 8. 11.st. MAJDAN (9-11.st.- VRHUNAC 9. I 10.) BLIZU IZVORA JADRA => DESNA OBALA RIJEKE (obilje ume i ribe) NAJBOGATIJA STHRV NEKROPOLA OVOG KRAJA!! (30te - Biha) GROBOVI U 2 SLOJA: DINJI SLOJ: zlatne i srebrne naunice + rimski ostaci (pitosi i urne)=> cementara SPLIT RIMSKA LATRINA => vc uz vodovod 26 hrvatskih grobova Z I ORIJENTIRANI GORNJI SLOJ kasniji grobovi pa nema toliko priloga GROBLJA NA REDOVE (kao i Gajine i Glaviine) Nepravilni pravokutnik izboen na sredini => KAMENE PLOE POKRIVAJU (od rimskog vodovoda) BEZ DASAKA I LJESOVA =>1 ILI 2 OSOBE U GROBU ALNOVI BOGATOG RODA => moda Trpimirov curtis => ima i naselje BOGATI GROBOVI: FILIGRANSKA JAGODA OD ISTOG ZLATA NAUNICE OD SREBRA I BAKRA OGRLICA S OSAM POZLAENIH PRIVJESAKA => isto zlato ili srebro + bakar => filigran + jajoliki Moda bizantski import Ranokranski grobovi: NEMA PRILOGA HRANE NI POPUTBINE OD ORUA FRAGMENTI SH CRKVENOG NAMJETAJA S PLETEROM PILASTAR- dvoprutost, iluminirani kodeksi Oltarne pregrade =>GRIFONI, doruta pletenica s kuglicama => datiranje u drugu pol 11.st. Tragovi pravokutne gra s APSIDOM => MODA IZ NJE PLETERNI NAMJETAJ 40 komada nakita: JEDNOJAGODNJE NAUNICE I SLJEPOONIARKE (ugl. Srebro, a esta je i pozlata) i KARIASTE (krakteristika ovog prostora od Solina do Biljana Donjih)=> karakteristika prostora Rijedak nalaz: VELIKE SREBRNE ETVEROJAGODNJE NAUNICE (uplje i neukraene) PRSTENI: pozlaeni s krunom MRAVINCE GLAVIINE KOD SELA Mravinci istono od Solina 30te otkopano 5 STAROHRVATSKIH GROBOVA => srebrne naunice, noi,, prstenje Sve ukupno otkopano vie od 115 grobova (Biha ih kopa u nekoliko etapa) GROBLJE NA REDOVE => Z I (glava gleda ka izlazeem suncu GROB- bez sanduka, nepravilni OVALNI OBLICI (ograeni nepravilnim kamenjem gore s kamenim ploicama) Grobovi s 2 pokojinika, dosta djeijih Prilozi se nalaze u gotovo polovici grobalja => 68 naunica SLJEPOONIARKE, JEDNOJAGODNE, KARIASTE - i muki grobi, SREBRNA NAUNICA S 4 JAGODE PRSTENJE . umetanje kamena i staklene paste ELJEZNI NOI I LJUSKA JAJETA (kao i Gajine) 9. I 10.st. nepravilnost i gustoa => 11.st. prestaje pokapanje (moda stanovnitvo sa SUTIKVE) NEMA TRAGOVA ARHITEKTURE => neobino zbog inae grobova blizu crkvenoj arhitekturi Analiza antropologije: 27 LUBANJA, NAGLAEN DIMORFIZAM, od 30- 65 godina, bez malformacija i ozljeda MRAVINCI NISU DO KRAJA ISTRAENI

47.Pulska katedrala po karakteristikama je : U drugoj polovici 5. stoljea transformirana je iz crkve sv. Franje u crkvenu trobrodnu baziliku s karakteristinim arhitektonskim rjeenjem za sjevernojadransko podruje: upisana apsida i ravno zaelje crkve. Istovremeno se pred bazilikom podie krstionica krinog tlocrta osobite izvedbe i biskupski dvor, => srueni polovicom 19. stoljea nakon premjetanja sjedita biskupije u Pore 1828. godine.Dananja je katedrala, dakle, nastala irenjem prethodnih zgrada u 5. stoljeu. Bila je bogato ukraena zidnim freskama i podnim mozaicima, od kojih je danas sauvan vrlo mali dio, odnosno mozaik s imenima branog para DAMIANUS ET LAVRENTIA koji su zavjetno dali crkvi sredstva za 200 stopa podnog mozaika.2. Tipoloke karakteristike i datacija benediktinskih crkava sv. Petra i Mojsija u Solinu- ranoromanika crkva, graena u starohrvatskoj predromanikoj arhitekturi. Ima upisano troapsidalno svetite. Glavna apsida je etvrtasta a bone su polukrune (to je predtromanika tradicija). Ima predvorje, tj westverk, to je predromaniki dodatak. Podudaraju se vanjske I unutarnje lezene. sv. Marija u Zadru- istog je tipa kao sv Petaru Dragi. To je trobrodna troapsidalna crkva. Uz nju je dvorana kapitula sa zvonikom, koji je obnovljen u 15.st ali kao romaniki. Dvorana kapitula je presvoena bavastim svodom. Zvonik ima krino rebraasti svod na prvom katu I jedini je takav najpouzdanije datiran u Europi (rex Kolomanus-1105.g) zadubina ike iz roda Madijevaca i sv. Petra u Supetarskoj Drazi- Najbolje sauvana bazilika iz 11.st. sauvani su svi unutarnji elementi. Ima dubok kor i svetite za redovnike. 1060.g. plemstvo I puk osnivaju samostan3. Crkve s westwerkom. To su: sv. Marija u Crkvini, Lopuka glavica u Biskupiji, avi kod Bribira, sv. Spas na Vrlici, sv. Cecilija na Stupovima u Biskupiji, sv. Stjepan u Solinu, sv. Petar i Mojsije, sv. Lovro u Zadru.

7. Tipoloke karakteristike i datacija crkve sv. Marije u Biskupiji kod Knina.Sauvana samo u temeljima. Trobrodna crkva iz 1. polovine 9.st. , podijeljena zidanim stubovima izduenog presjeka. Ima 3 pravokutne apside i razvijeni trodijelni westwerk. Tamo se nalazio mauzolej hrvatskih vladara. U 11. st. Dograene su prostorije za katdralni kaptol hrvatskog biskupa. Od 9. do 11. stoljea namjetaj je mijenjan 4 puta. prva zajamena troapsidalna crkva u hr iz 9.stwestwerk naknadno dodan

11. Slavenske urne iz 7. ili 8. st. pronaene u kontinentalnoj Hrvatskoj.Vinkovci, duga ulica 99 (poloaj) slav paljevinsko groblje s kraja 7. i po 8. st.U devet su grobova ostaci spaljenih ljudskih kostiju poloeni na dno rake u urni, a u jednome na dno grobne rake bez urne VINKOVCI DUGA ULICA 99DONJI STENJEVEC (BELIE ZAGAJCI, LOBOR MBG)1. sarkofag priora Petra- slian sarkofagu Ivana Ravenjanina. U natpisu stoji titula koja sugerira da je nastao kasnije ''PRIOR''-naziv poznat tek u 10.st, ali je sarkofag ipak iz 9.st. u sredini je kri reljefno istaknut. U srednjem vijeku su povrinu kaseta izdubili naknadno-tada je uklesan i natpis (3.element). u natpisu nema romboidnog O , to ga stavlja u kasnije vrijeme 1.pol.9.st. spominje se roenje i ivot u Splitu12. Arhitektura i skulptura 10. st. u Dalmaciji.U 10.st. se zbiva (jaa nego prije) disperzija predromanikog stila na prostoru Hr drave iz smjera dalm. gradova, te se polako gube razlike u arhitekturi izmeu ta 2 prostora. Ovo vee povezivanje se moe povezati sa crkvenim saborom u Splitu 925.g. i postavljanje splitske metropolije kao glavne nadlene za cijeli prostor. U ovom se vremenu i rijee spominju imena hr. kraljeva, pa je tee datirati spomenike. Jedine 2 iznimke su epitaf kraljice Jelene iz crkve sv. Stjepana u Solinu, koji onda datiramo u 10.st., tj prije 976.g. Drugi primjer je plutej iz Kapitula kod Knina sa natpisom kralja Drislava. Sakralna gradnja: Sv. Marija od OtokaRAPANI PITANJA5. Osnovne karakteristike i primjeri radova splitske radionice.Glavna karakteristika splitskih sarkofaga je ponavljanje osnovnog motiva u nizu. Ovakvi ukrasi na sarkofazima nastali su u ST radionici u 2.pol.8. ili po 9.st i izvrsno su isklesani (od strane mjesnih majstora).28. Karakteristike zadarske i splitske klesarske radionice i primjeri.KARAKTERISTIKE SPLITSKE I ZADARSKE RANOSREDNJOVJEKOVNE KLESARSKE RADIONICE SPLITSKA RADIONICA 2.pol.8.st. , karakteriziraju ju stilizirani ljiljani u razliitim geometrijskim kombinacijam , kvadratna polja s ukrtenim ljiljanima su udubljena u plohu ; natpisi na sarkofazima su uz gornji rub proelja - sarkofag Ivana Ravenjanina, sarkofag priora Petra ZADARSKA RADIONICA 2.pol.8.st. , karakteriziraju ju motivi pod arkadama : kri flankiran stablima, rozete, ljiljanov cvijet, listovi, ptice, reducirani pleteni vorovi, stilizirana kina(?), spirale. . . - 2 sarkofaga u Arheolokom muzeju, Zadar ; 1 na zadarskom groblj31. Rapanieva interpretacija nadgrobnog spomenika kraljice Jelene.Naen je u Solinskoj bazilici sv. Stjepana na Otoku (kraljevske grobove u toj bazilici spominje Toma Arhiakon u 13. st). Epitaf Jelene je svjedok prenoenja nekih odredbi kasnoantikog zakonodavstva u SRV.-u ovom grobu poiva glasovitaJelena, ena kralja Mihajla i majka Stjepana kralja... - 976. god.Nakon Bulia mnogi su davali svoja tumaenja Mioevi, Rapani, Sui. Tu se radi o IV. indikciji koja odgovara 976. godini. Umrla 8. dan prije oktobarskih ida. Rapani je to preveo kao da se sve oznake odnose na isti datum.- mater fit pupillorum -- majka siroadi, a nadbiskup Martin je na sarkofagu oznaen Peter pupillis (njezin je suvremenik) radi se o odredbama iz pravnog sustava (nisu mogli sami upravljati nasljedstvom i imovinom) osim siroadi, Jelena i Martin su i zatitnici udovica.9. Datacija, opis i porijeklo sarkofaga Ivana Ravenjanina.- Sarkofag Ivana Ravenjanina pripada splitkoj radionici. Uoava se precizan nain klesanja i motiv koji se ponavlja a to je motiv kosog kria od ljiljana , koji je karakteristian za 8.st. Motiv se ponavlja samostalno, izolirano. Ravenjanin u natpisu negativno govori o sebi. Prema stilskim karakteristikama datiran je na kraj 8.st. Ivan Ravenjanin je bio obnovitelj splitsko-solinske metropole i reorganizator crkvenog ivota u Dalmaciji. 10. Datacija i sadraj natpisa Petra Crnog, Gumajeva. 1064.g. Svjedoi o pogrebnim obiajima, te tradiciji polaganja u sarkofage.

NABRAJANJEnajraniji spomenici krstionica kneza Vieslava crkva sv. Kria u Ninu upana Godeslava. crkva sv. Jurja na Putalju koju je 839. god. podigao hrv. knez Mislav ostaci u Riinicama ispod Klisa, prve naseobine monaha -852. god. pozvao Trpimir ostaci sv. Marte u Bijaima koju spominje povelja kneza Mutimira iz 892. god.

CRKVE PRVE POLOVICE 9.ST.SV. MARIJA na CRKVINI U BISKUPIJI , SV. JURAJ NA PUTALJU , SV. MARTA U BIJAIMA kod TROGIRA, SV. KRI U NINUCRKVE SREDINE 9.ST.. TRPIMIR 845- 864KAI I LOPUKA GLAVICA . (preureene - RIINICE KOD SOLINA VRPOLJU KOD KNINA i AVIU KOD BRIBIRACRKVE DRUGE POL 9.ST. - BRANIMIR

11. Nabroji lokalitete starohrvatskih crkava na podruju Solina.U solinskom polju su nam poznate crkve: sv. Petar u Riinicama (spominje je Trpimir u svojoj darovnici iz 852. god.)sv. Marija od Otoka (natpis Jelene koja ju je podigla) sv. Stjepana i Mojsija (grobnice hrv. vladara- Petar Kreimir i drugi) sv. Juraj u Putalju (podignuta 839. god.) sv. Marta u Bijaima sv. Petar od Klobuka (samostan iz 12. st.) sv. Petar u Selu (zadubina Petra Crnog).

CRKVE S OBLIM KONTRAFORIMA:LOPUKA GLAVICA (prva). ETVRTA CRKVA U BISKUPIJI, SV SPAS, SV. CECILIJA , STUPOVI KOD BISKUPIJE, BIOGRADSKA KATEDRALA (obiljeje 2. Pol. 9.st.)12. Primjeri ESTEROLISNIH crkava u Dalmaciji i na hrvatskom prostoru.sv. Trojica u Splitu , sv. Marija u Trogiru , sv. Urula u Zadrusv. Mihovil na lokalitetu Mijoljaa u Brnazama kod Sinja ,sv. Marija u Zadru Stomorica ,sv. Krevan na Kolovarama ,sv. Mihovil u Pridrazi, crkva na lokalitetu Mastirine u Kaiu, crkva u kabrnji, crkva u kakmi11. ETVEROLISNE CRKVE U DALMACIJIetverolisne su sv. Nikola u Ninu, sv. Kri u Ninu te sv. Vid u Zadru, sv krevan na krkuOSTALI OBLICI Crkve na grki kri su sv. Nikola i sv. Eufemija u Splitu Kcadratni tlocrti: Gradina u Solinu, sv. Juraj kod Obrovca Longitudinalne graevine na 3 broda su sv. Marta u Biaima, crkva u Koljanima kod Vrlike te sv. Marija od Otoka u SolinuCIBORIJI: SV. MARTA U BIJAIMA, STOMBRATI U BIJAIMA, RAB GRADSKA KATEDRALA , SV. MARIJA U BISKUPIJI IKONOSTASI: SV. MARTIN U SPLITU ,SV. MARIJA U BIJAIMA, SV. MARIJA i STUPOVI U BISKUPIJI OLTARI: SV. LOVRE U PAZDIGRADU, SV. NIKOLA NA PRIJEKOM U DU

SAMOSTANI9. st. => sv. PetaR u Riinicama sv. KREVANA U ZADRU SV. STJEPAN pod BROVIMA SV. PETAR U SELU11.ST. SAMOSTAN SV. PETRA U SUPETARSKOJ DRAGI NA RABU (1060.)=> SV. MARIJA U ZADRU (1066.- privilegije)=> SV. IVAN EVANELIST U BIOGRADU (1060.)=> SV. BARTOL KOD KNINA=>SV. GRGUR NA VRANI (1076.)=> SV. PETAR U SELU KRILCE-JESENICE (zadrubina Petra Crnog)=> SV. LUCIJA NA KRKU=> SV PETAR NA OSORUenski samostani su sv. Duje u Trogiru, sv. Toma u Biogradu, sv. Andrija u Rabu i sv. Benedikt u Splitu5 NATPISA KNEZA BRANIMIRA: sv. Petra na Gornjem Muu(888.) ,sv. Mihovila u Ninu (Teodebert), opotu kod Benkovca (dux i comes),drapanj kod Bribira (s Pritinom), OTRES KOD BRIBIRA24. Primjeri crkava iz 10. st.sv. Marija kod OtokaBISKUPIJE 11.ST.=> KNIN, BIOGRAD, NINWESTWER LOPUKA glavica,Biskupija, SV. CECILIJA- stupovi, biskupija, SV. SPAS, sv.marija U CRKVINI KOD BISKUPIJE, AVI, BIOGRAD - KATEDRALABENEDIKTINSKE TROBRODNE BAZILIKE S DRVENIM KROVOM RANOROMANIKE GRADNJE: SV. PETAR U SUPETARSKOJ DRAGI SV. PETAR U OSORU CRKVINA KOD BISKUPIJE STUPOVI vea hrv. Bazilika AVI kod OSTRVICA => posjed ubia KATEDRALA U BIOGRADU katedrala biskupa od 1060. KRILO-JASENICA samostanska crkva Petra Crnog Sv MARIJA U NINU ranoromansaka bazilika na tri broda SV. MARIJA U ZADRU25. Crkve 11. st na podruju Solina.Crkva na Gradini, crkva Sv. Petra i Mojsija (''uplja crkva'')5. Primjeri novih ranosrednjovjekovnih crkava u Istri3brodne bazilike s 3 apside- sv Ivan kod Pule I Banjole kod Vodnjana.- 9.st.GROBLJA NA REDOVE U SJ. HRVATSKOJ I DALMACIJIVelika Gorica, Klotar, Bijelo Brdo, Svinjarevci / BISKUPIJA, KOLJANI, BRIBIR, SPLITLOKALITETI SLAVENSKA PALJEVINSKA GROBLJAVINKOVCI DUGA ULICA 99DONJI STENJEVEC (BELIE ZAGAJCI, LOBOR MBG)SMRDELJI KRAJ SKRADINAKAI- MAKLINOVO BRDODUBRAVICE KRAJ SKRADINASVETI LOVRE KOD IBENIKAGLAVICE KRAJ SINJAVELIM KRAJ BENKOVCAMINJ

KOSTURNI UKOPI SLAVENAZAGREB KRUGEVELIKA GORICA VISOKI BRIJEGPOEKI BRESTOVACBRODSKI DRENOVACPRIVLAKA GOLE NJIVELOKALITETI-karolinki nalazi....?????-BRODSKI DRENOVAC-PODSUSED Slavenski ratnik sa karolinkom X spatom-MEDVEDIKA - ma, sjekira i no 800. g., Slaven u franakoj slubi-CIRKOVLJAN-VARADIN11. zvonimir- crkva sv petra i mojsija, tv uplja crkva 1075- okrunjen, daruje zemlju u svoje vrijeme sv luciji na krkui njegov jo samostan sv. Grgura u vrani iz 1076a od Kreimira sv. Ivan Evanelista u Biogradu12. st, sv lucija, baka- baanska ploa, drija i dobrovit8. Poveite crkve i lokalitete:sv. Nikola (Mikula)- SPLIT, sv. Marija(Stomorica)-ZADAR , sv. Mihovil-BRNAZE KOD SINJA, sv. Anselmo-NIN ,sv. Juraj-PUTALJ.KLESARI SARKOFAG IZ GALIANE KOD PULE magistri Iohannes i Garibertus (g) Pula- Cacelletus Osor- Mengausus Rad (sv. Ivan Krstitelj) => MUNDUS I BADAVITUS (g) Krk ANDREAS Split- PETRUS I DOMINICIUS, OTTO ( POD) SLAVENSKA IMENA: 13.st. Bra Radonja, Ston Skoronja