1. TO JE TO UPRAVA?NEGATIVNO ODREENJE nije ni zakonodavstvo, ni sudstvo.POZITIVNO ODREENJE u hrvatskom jeziku uprava ima 2 znaenja:1. uprava kao skup upravnih organizacija (administracija).2. uprava kao djelatnost (Management).2. TO SU UPRANE ORGANIZACIJE I KARAKTERISTIKE? (OBRAZLOI)Upravna organizacija je organizacija u kojoj ljudi kao svoje stalno zanimanje obavljaju drutvene poslove(javne) na temelju trajne podjele ovlasti i dunosti.Karakteristike:1. drutveni karakter poslova2. trajna podjela ovlasti i dunosti3. profesionalizam pripadnika

1. Drutveni poslovi su poslovi koje odluujua skupina unutar zajednice u odreeno vrijeme smatra da treba obavljati, a ne obavlja ih pojedinac sam za sebe. Karakter drutvenih poslova mijenja se po svom sadraju tijekom drutvenog razvoja kao to se mijenjaju poreci, kako se smjenjuju vlastodrci, kako se mijenjaju interesi i shvaanja. Drutveni karakter poslova ovisi o vremenu jer e svako vrijeme druge poslove smatrati drutvenim i drugim organizacijama davati osobinu upravnih.Odreeni posao postaje drutven kada ga pojedinac svaki za sebe ne moe uope ili ne moe tako dobro obavljati (stvarni razlog nebitan).2.*Profesionalizam kao obiljeje upravne organizacijePojedinci koji rade u upravnim organizacijama su profesionalci tj. rade za plau koja je temelj njihove materijalne egzistencije. Oni poslu u upravi posveuju preteiti dio svog vremena i za taj se posao posebno obrazuju. Profesionalizam njezinih lanova razlikuje upravne organizacije od organizacija udruenja rada u kojima veinu lanova ine neprofesionalci tj. ljudi kojima djelovanje u tim organizacijama/udrugama nije glavno zanimanje.3.* Tijekom svog rada pojedinac se obraa drugim lanovima upravne organizacije i osobama koji nisu lanovi te zahtjeva odreeno ponaanje, ovi obuhvaeni istim normativnim sustavom ponaaju se prema postavljenom zahtjevu. Postavljenje zahtjeva jest ovlast, ali i dunost onoga koji zahtjeve postavlja, kao i dunost onoga koji postupa po zahtjevu.Norme iz kojih proizlaze dunosti i ovlasti povezane su u sustave, a normativni se sustavi temelje na trajnom karakteru osnovne drutvene strukture.3. TO JE TO UPRAVLJANJE I KARAKTERISTIKE? (OBRAZLOI)Upravljanje je kontinuirana djelatnost povezivanja vie ljudi u akciji u obavljanju drutvenih poslova. Tee u sklopu sustava pravila kojima su odreenia) njeni postupci i definirane metodeb) interesi kojima treba sluiti.

Osnovne karakteristike djelatnosti upravljanja su: 1. Transmisijski karakter2. Dinaminost3. Dvojaki karakter pravila koji je reguliraju 4. Kontinuitet

1.)Transmisisiki karakter upravljanjaZnai da se upravljanje pojavljuje kao posrednik (transmisija) izmeu postavljenih ciljeva i njihova ostvarenja. Cilj je postavljen politikom odlukom, a ostvaruje se akcijom ljudi. U toj akciji razlikujmo dvije djelatnosti: 1. obavljanje strunih i izvrnih poslova *centrifugalni elementa. neposredno postizanje postavljene svrhe2. upravljanje *centripetalni element a. povezivanje svih tih neposredno izvrenih poslova u jednu cjelinu planiranjem, usmjeravanjem, kontrolom, ocjenjivanjemb. pretpostavka ostvarenju svakog cilja koji trai kolektivni rad

*2.)Dinaminost upravljanjaPredmet upravljanja je zajedniki rad. Upravljanje povezuje taj rad i ljude koji ga obavljaju, povezuje ih dok rade, dok su u akciji. Akcija se ne zaustavlja, posao se ne prekida da bi se lake koordiniralo, ve upravljanje prilagoava svoje metode i instrumente dinamici djelatnosti koju koordinira. Upravljanje je dvostruko dinamino jer je upravljanje akcija kojoj je predmet opet akcija.

3.)Kontinuitet upravljanjaKontinuitet upravljanja proizlazi iz dvaju imbenika:1. Iz trajnosti potreba koje se zadovoljavaju djelovanjem upravnih organizacija. Trajnost potreba trai i neprekidno djelovanje kojom se te potrebe zadovoljavaju.2. Iz trajnog karaktera sustava normi( tehnikih i interesnih), svaki sustav normi, ve samim time to je sustav djeluje stabilizirajue/homeostatski na djelatnost koju regulira i tako osigurava njen kontinuitet.

*Tehnika pravila su primijenjene zasade pojedine struke o tome kako treba praktino raditi da bi se postigao odreeni uinak (odnosno o tome kakvi se ciljevi mogu postii i kojim sredstvima). To su lex artis zakoni umijea koji vrijede zbog objektivne valjanosti bez obzira jesu li napisani ili propisani.*Interesne norme norme koje vrijede zato jer su ih izrijekom donijeli oni koji su ovlateni ureivati interesna pitanja. Odreuju kojim interesima treba sluiti osnovna djelatnost kojom se upravlja, odnosno koje interese u samom upravljanju treba potivati (politiki okvir upravljanja). Interesnim pitanjima u drutvu bavi se politika, interesne norme donose politiki organi i forumi.4. PREDMET I GRAA NAUKE O UPRAVI?Predmet nauke o upravi je ispitivanje zakonitosti drutvenih pojava u vezi s upravnim organizacijama i djelatnou upravljanja.Graa nauke u upravi su upravne organizacije i druge drutvene institucije (razliita tijela za donoenje politikih i dr. drutvenih odluka) koje su okvir za djelovanje upravnih organizacija u vezi s njezinim predmetom.5. TENDENCIJE U UPRAVI, NAVESTI I OBRAZLOITI?1. Tendencija porasta upravih organizacija2. Tendencija prema diferencijaciji upravnih poslova i upravnih organizacija3. Tendencija prema profesionalizaciji uprave4. Tendencija prema informatizaciji uprave5. Tendencija prema ograniavanju prinude u upravi

A) Tendencija porasta upravih organizacija

Razvoj uprave moe biti apsolutan i relativan. (7. PITANJE)*Apsolutni porast uprave-upravni sustavi se razvijaju obuhvaaju sve vei broj ljudi i sve vie organizacija*Relativni porast uprave- upravni sustavi se razvijaju angairaju sve vei postotak radne snage i materijalnih sredstava. *Uzroci porasta uprave1. Razvoj drutvenih proizvodnih potencijala/snagaU tehnikom smislu- taj proces znai poboljanje i proirenje tehnoloke osnove kako proizvodnog rada tako i svih drugih ljudskih djelatnosti.U ekonomskom smislu- taj proces oslobaa ljudsku radnu snagu za drutveno korisne djelatnosti koje ne znae neposrednu proizvodnju, a to su meu ostalim javni upravni poslovi.2. Urbanizacija/razvoj gradovaU gradu se mnoge djelatnosti pojavljuju kao drutvene i prema tome upravne koje se u seoskom drutvu nisu uope obavljale ili su ih obavljali pojedinci tj. obitelji svaka za sebe (npr. organizacija same proizvodnje, briga za zdravlje, za soc. sigurnost i zatitu, prenoenje drutvenog znanja na nove narataje, voda, energetika, prostorno ureenje).3. Veliina zadataka to ih odreena zajednica treba svladatiMoe biti u prostranosti podruja, broju ljudi koje obuhvaa, ili posebnim prirodnim okolnostima koje trae organiziranu djelatnost veliko razmjera (regulacija rijeke, navodnjavanje).4. Sve vea meusobna povezanost ljudi u svijetuRazvoj prometa i veza, ekonomski razvoj trita, politiki razvoj meunarodne zajednice, smanjenje stvarne veze izmeu pojedinca i zajednice, javljaju se meunarodne upravne organizacije (Meunarodna potanska unije, globalni karakter meteoroloke slube, meunarodni zdravstveni nadzor).5. Nagli razvoj tzv. unutarnjih upravnih funkcijaNali razvoj unutarnjih upravnih poslova (personalne slube, organizacijske slube, uredske evidencije).

B) TENDENCIJA PREMA DIFERENCIJACIJI UPRAVNIH ORGANIZACIJAUpravne se funkcije s vremenom sve vie diferenciraju tj. iz zadataka koji su u poetku jedinstveni i obavlja ih jedinstvena upravna organizacija, izdvajaju se pojedini dijelovi u samostalne zadatke koje vre posebne organizacije.*Horizontalna diferencijacija - diferencijacijom se stvaraju novi usporedni dijelovi upravnog sustava na istom teritorijalnom stupnju koji se razlikuju po vrsti poslova + na istom teritoriju postoje organizacije koje obavljaju razliite poslove*Vertikalna diferencijacija - diferencijacije nastaju novih teritorijalnih stupnjevi upravnog sustava koji se razlikuju po irini teritorija na kojem djeluju + na razliitim teritorijima postoje organizacije koje obavljaju iste poslove (8.PITANJE FALI PRIMJER)*1.Proces horizontalne diferencijacije dravne upraveProces horizontalne diferencijacije najbolje se moe promatrati na razvoju dravne uprave. Osnovni cilj drave je odravanje drutvenog ureenja pomou monopola fizike sile tj. ostvarivanje unutarnje i vanjske sigurnosti, pa se za tu svrhu stvorila osnovna upravna organizacija, a to je vojska - skupina naoruanih relativno discipliniranih ljudi koji predstavljaju najjau silu unutar zajednice te ju tite od napada izvana. Osim ovog zadatka drava je vrlo rano provodila mobilizaciju stanovnitva za obavljanje javnih radova i prinudno prikupljanje sredstava za financiranje dravnih potreba. Kada rat prestaje biti jedini odnos meu dravama, zadatak vanjske sigurnosti se odvaja na vanjske poslove ( tj. meudravne odnose u vrijeme mira) i obranu (tj. voenje ratova). U sklopu unutarnje sigurnosti odvajaju se poslovi policije i pravosua. Iz poslova financija izdvajaju se privredni poslovi drave kao opi naziv za direktnu ili indirektnu intervenciju drave na podruje privrede. Privredni poslovi kasnije se diferenciraju po pojedinim privrednim granama. Ekonomski razvoj dovodi do daljnjeg niza upravnih funkcija i upravnih organizacija tzv. drutvene slube (prosvjeta, javno zdravstvo, socijalna zatita i soc. osiguranje) Daljnji tehniki napredak uzrok je stvaranja upravnih organizacija za tehnike slube (eljezniki, motorni, zrani brodski promet, pota, telefon, radio, opskrba energijom) Posebnu skupinu ine komunalne slube- specifine potrebe lokalnih zajednica i upravno teritorijalnih jedinica(vodovod, kanalizacija, istoa, stambena politika, urbanistiko planiranje itd.) Iz pomonih funkcija unutar upravnih organizacija razvijaju se informacijske slube radi prikupljanja i raspodjele podataka i informacija od opeg interesa (statistika sluba, meteoroloka sluba, katastar itd) Kasnije se pojavljuju posebne upravne organizacije za obavljanje unutarnjih slubi kojima je cilj olakavanje funkcioniranja upravnog sustava (posebne organizacije za personalnu slubu, arhiviranje, publikacije, brigu o upravnim zgradama)

*Za budui razvoj uprave najvaniji je rezultat diferencijacije prema kojoj nastaju dvije glavne skupine upravnih resora1. Klasina dravna uprava koju ine slijedei resori: upravne grane obrane, vanjskih poslova, unutranjih poslova, pravosua i financija. U njima drava djeluje u svojoj izvornoj ulozi kao vlast, politika sila, kao monopolizator sredstava fizike prisile u zajednici.2. Daljnja diferencijacija kojom se osamostaljuju novi resori kao to su privreda, drutvene, tehnike, komunalne i informacijske slube. Ovdje je sve izraenija uloga drave kao nosioca drutveno korisnih poslova koji ne ovise nuno o postojanju monopola prinude.

C) TENDENCIJA PREMA PROFESIONALIZACIJI UPRAVE

Obavljanje poslova u upr. organizacijama poprima s vremenom sve vie obiljeje stalne skupine zadataka i trajnog zanimanja*Osnovne 2 komponente tendencije prema profesionalizaciji Postupno ustaljivanje poloaja u upravnim organizacijama, kako skupine zadataka povezanih s tim poloajem, tako i stabilnost osobna poloaja njihovih nositelja. Prijelaz od laika na strue slubenike u upravi.

*Kako su se tijekom upravnog razvitka mijenjali oblici nagraivanja slubenika?(10.PITANJE) Tendencija prema profesionalizaciji rada u upravnim organizacijama oituje se u razvoju naina kako se upravni slubenici uzdravaju, odn. plaaju.U tom razvoju razlikujemo etiri sustava:1. Uzdravanje slubenika na dvoru2. Plaanje u naravi3. Dodjeljivanje izvora prihoda (dodjeljivanje zemlje i dodjeljivanje prihoda od stanovnitva)4. Plaanje u novcu

D) TENDENCIJA PREMA OGRANIAVANJU PRINUDE U UPRAVI*Prinuda i njezina uloga u upravi*Prinuda je svjesno djelovanje radi nametanja odreenog ponaanja drugome koje on ne bi izabrao bez tog djelovanja. (10 PITANJE)

*Prinuda u upravi ima dvostruku ulogu:1. Primjenjuju je upravne organizacije u obavljanju svojih zadataka u odnosu prema lanovima zajednice (prema van).2. Primjenjuju se i unutar upravnih organizacija radi odranja njihove kohezije i organizacijske povezanosti (prema unutra).Problematinost i relativna pouzdanost ove tendencije1. Prinuda vie nije jednako difuzno prisutna u svim djelatnostima uprave kao to je to bilo nekad. Meutim u upravnim resorima specijaliziranim za primjenu. prinude(vojska i policija) prinuda je postala djelotvornija, potpunija i istananija.2. Reverzibilnost razvoja prema ograniavanju prinude izraenija je nego kod drugih tendencija(svaka kriza koja ugroava dravu vodi snaenju prinude).3. Budua uloga prinude u dravnoj regulaciji posve je neizvjesna. Mogue je da e drave natjerane ekolokim ili drugim nunostima osjetiti potrebu za tzv. kontrafaktikom regulacijom , tj. takvom koja ide protiv prirodnog tijeka neposrednih interesa ljudi. (11. PITANJE)*Glavni razlozi opadanja prinude u upravi: (PITANJE)1. Postupno ogranienje agresivnosti dravne sile i izdvajanje sve veeg broja upravnih organizacija iz jedinstvene piramide dravne vlasti. Znaajan doprinos tomu dale su politike borbe za demokratizaciju drutva, za dostojanstvo i vrijednost svakog pojedinca i za nenasilno rjeavanje sukoba.2. Rast tehnike razine upravnih slubi.3. Razvoj civiliziranosti, ope kulturne razine lanova zajednice i rast razine potreba.4. Prestanak hijerarhijskih odnosa podreenosti i nadreenosti te probijanje kooperacije specijaliziranih i samostalnih funkcija kao glavnih naela ustroja i djelovanja upravnih organizacija.

E) TENDENCIJA PREMA INFORMATIZACIJI UPRAVEU organizacijskom smislu informatizacija potie stvaranje vodoravno koordiniranih mrea radnih skupina(timova), uz tradicionalnu okomitu koordinaciju (hijerarhiju), a s vremenom i umjesto nje. Informatizacija olakava i ire meusobno povezivane organizacija i djelatnosti javne uprave i preko dr. granicaInformatizacijom se mijenja nain na koji uprava rukuje podacima- pribavljanje, registracija, obrada, uvanje, slanje. Bitno se skrauje vrijeme potrebno za kolanje informacija i bitno poveava gustoa komuniciranja u javnoj upravi; s vremenom e raunalo zamijeniti papir kao glavno komunikacijsko sredstvo u upravnim organizacijama.

12. 5 OSNOVNIH ZADATAKA KOJE OSTVARUJE DRAVNA UPRAVA?A) OSIGURANJE STABILE DRAVE VLASTIB) REGULIRANJE OSNOVNIH DRUTVENIH PROCESAC) PROIZVODNJA DOBARA I USLUGA koji slue za zadovoljavanje interesa graana/dravljana D) PREUZIMANJE ODGOVORNOSTI ZA MINIMUM MATERIJALNE I SOCIJALNE SIGURNOSTIE) BRIGA ZA OUVANJE PRIRODE I OVJEKOVOG OKOLIA 13. Birokratska vlast obuhvaa razliite patoloke promjene normalnih odnosa izmeu politiki odluujue skupine i provedbene upravne organizacije. U njoj su upravne organizacije glavni ili iskljuivi oslonac vlasti u drutvu i nad drutvom.

14. SREDSTVA POLITIKOG NADZORA UPRAVE?Institucije ili postupci koji su propisani ili uobiajeni u politikom sustavu, koji slue provjeravanju upravnih organizacija i njihovog djelovanja, odnosno utjecaju na njih. Dijele se na organizacijska i funkcionalna sredstva.

*A)Organizacijska sredstva sastoje se od razliitih oblika organizacijske dekoncentracije uprave kao instrumenta vlasti, politiki nadzor uprave ostvaruju tako da u strukturi upravnog sustava stvaraju odnose koji olakavaju politiki nadzor. To su:1. decentralizacija u najirem smislu2. odvajanje funkcija3. kolektivnost*B)Funkcionalna sredstva- sastoje se u razliitim formama vanjskog utjecaja na funkcioniranje uprave, politiki nadzor uprave ostvaruju neposredno. To su:1. odluivanje graana2. predstavnitvo graana3. sudjelovanje graana4. ograniavanje uprave pravilima

15 .TO JE NADZOR U UPRAVI?

NadzorUsporeivanje ustanovljenog stanja s oekivanim tj. kognitivno pretpostavljenim, preskriptivno ili normativno zahtijevanim stanjem. S druge strane nadzor znai presudni utjecaj na neku pojavu ili proces te mogunost njihovog djelotvornog usmjerivanja.

*Dva osnovna znaenja nadzora uprave provjeravanje uprave djeluje li u skladu s politikim, pravnim ili tehnikim kriterijima koji su postavljeni za njeno djelovanje legitimni nositelji nadzornih ovlasti mogu utjecati na upravu i usmjeravati je ka djelotvornom ostvarivanju ciljeva na optimalan nain

16. DECENTRALIZACIJA I OBLICI ? (OBRAZLOI)

*1.Decentralizacija - svako slabljenje utjecaja centra organizacijskog sustava na dijelove tog sustava. Kao sredstvo politikog nadzora uprave moe se primjenjivati radi smanjenja odreenih centara politike vlasti na odreene dijelove upravnih instrumenta (vanjska decentralizacija), ali i radi labavljenja veza unutar samog upravnih aparata (unutarnja decentralizacija). Decentralizacija kao i sva ostala organizacijska sredstva pol. nadzora uprave, ne stvara posebna nadzorna tijela, ona sam olakava politiki nadzor stvaranjem vie centara koje je lake nadzirat

*Oblici decentralizacije Podijeljena suverenost Federacije, konfederacije, drugi oblici sloenih drava. Teritorijalna decentralizacijaStvara regionalne i lokalne upravne organizacije ogranienog opsega u veoj ili manjoj mjeri neovisno o centrima, na taj nain mogu se lake podvrgnuti nadzoru osobito u krugu lokalnih poslova. Kao politiko nadzorno kulminira u lokalnoj samoupravi. Stvarna decentralizacija Prenoenje upravnih poslova s jednog centralno organizacijskog sustava (dravna uprava) na pojedine organizacije koje se nalaze izvan tog sustava ili barem pod slabijim utjecajem. Stvarna decentralizacija obuhvaa najvei mogui broj organizacijskih oblika kojima je zajedniko obiljeje stvaranje vie upravnih organizacija tj. centara ne po kriteriju uih i irih teritorijalnih jedinica (teritorijalna decentralizacija) ve prema kriteriju skupina razliitih poslova. Npr. carina se izdvaja iz sklopa ministarstva financija. Uinak stvarne decentralizacije jest labavljenje upravnog organizacijskog sustava i laki politiki utjecaj na posebno organizirane dijelove.

17. KOLEKTIVNOST, OBLICI, PRIMJER ?

Kolektivnost kao sredstvo politikog nadzora uprave znai povjeravanje odreenih odluka ili odluivanja uope u upravnim organizacijama istodobno dvojici ili veem broju funkcionara. Razliite oblike takve kolektivnosti moemo podijeliti u dvije osnovne skupine:

Viestrukost je skupina kolektivnosti gdje je trite na svakom pojedinom od vie funkcionara, bilo tako da postoje dva ili vie nositelja iste funkcije koji se izmjenjuju ili prema nekom drugom kriteriju dijele izmeu sebe obnaanje jedinstvene funkcije (paralelizam)- ili samo jedan funkcionar djeluje iskljuivo kao nadzorna ili albena instanca prema drugome (stupnjevanje)- primjer ministar prema opinskom tajniku.Primjer paralelizam - naredbodavac ili raunopolaga u izvrenju proraunaPrimjer stupnjevane- ministar prema opinskom tajniku

*Kolegijalnost je skupina kolektivnosti gdje je trite na kolektivu bilo da su uloge svih lanova u kolektivu i formalno izjednaene (homologni kriterij) ili bilo da postoji formalna nejednakost u ulogama (stupnjevani kolegiji).Primjer homogeni kriterij: upravna komisijaPrimjer stupnjevani kolegij: predsjednik i lanovi vlade

18. TEMELJNA RAZLIKA IZMEU ODLUIVANJA I SUDJELOVANJA GRAANA?

Odluivanje graana kao sredstvo politikog nadzora uprave znai da u donoenju odluka koje se odnose na upravu sudjeluju svi graani s politikim pravima.

Sudjelovanje graana kao sredstva politikog nadzora znai da graani sudjeluju neposredno u radu uprave ili utjeu neposredno na taj rad.

19. OBLICI ODLUIVANJA GRAANA?

Razliiti oblici odluivanja graana mogu se svesti na dvije osnovne skupine:

1. Konzultiranje graana kod kojeg ne postoje trajni organizacijski oblici, a odluka graana se odnosi na pitanje ustavnih ili zakonskih propisa (referendum) ili na druga pitanja(plebiscit).2. Zborovi graana koji su trajnog organizacijskog oblika, a dijele se na: Izborne zborove kojima je jedini zadatak da na odreeni nain sudjeluju u postupku izbora Upravne-izborne koji osim izbornih donose i druge odluke

20. PREDSTAVNITVO GRAANA?

Predstavnitvo graana kao sredstvo politikog nadzora uprave znai da u donoenju odluka koje se odnose na upravnu organizaciju sudjeluju tijela koja se sastoje od predstavnika graana.

21. Glavne metode pomou kojih predstavnika tijela utjeu na upravne organizacije su:1. Osnivanje i ukidanje upravnih organizacija2. Utvrivanje programa rada i granica ovlasti upravnih organizacija3. Postavljanje i smjenjivanje upravnih funkcionara4. Odobravanje/uskraivanje materijalnih sredstava potrebnih za rad upravnih organizacija5. Sudjelovanje u pojedinim upravnim odlukama6. Nadzor nad radom upravnih organizacija

22. OBLICI SUDJELOVANJA GRAANA, PRIMJER?Unutarnje sudjelovanje -npr. graani izabrani u organe upravljanja ustanova javnih slubi, bilo da su izabrani kao pojedinci ili delegirani od svojih organizacija.Vanjske (utjecaj)- npr. interesne zajednice korisnika neke upravne slube (npr. komunalnih slubi) koji kroz zajednice utjeu na rad slube za koju su zainteresirani.23. OGRANIENJE PRAVILIMA KAO SREDSTVO POLITIKOG NADZORA UPRAVE?Ogranienje pravilima kao sredstvo politikog nadzora uprave znai da postoje pravila koja u bilo kojem smislu restriktivno odreuju djelovanje upravnih organizacija, a ljudi ih u tim organizacijama osjeaju kao obvezna, odn koja im se mogu nametnuti pomou posebnog mehanizma sankcija.24. KAKO SE VRI PODJELA?1. S obzirom na nain djelovanja: Vanjska Internalizirana

2. S obzirom na stupanj openitosti: Opa Posebna

3. S obzirom na normativni sustav kojem pravila pripadaju: Pravna Moralna tj internalizirana Konvencionalna Struna 25. OKVIRI LJUDSKE DJELATNOSTI- O EMU OVISI PONAANJE LJUDI?Ponaanje ljudi ovisi najopenitije o: 1. objektivnim imbenicima drutveno - ekonomskog ureenja 2. nainu odraavanja tih imbenika u ljudskoj svijesti 3. mehanizmu motivacije 26. RAZLIKA IZMEU DRUTVENE I ORGANIZACIJSKE ULOGE?Drutvena uloga je skup oekivanih postupaka pojedinca koji sa stajalita ukupnosti drutvenih normi i zahtjeva odgovaraju odreenoj drutvenoj situaciji u kojoj se pojedinac nalazi.Organizacijska uloga je skup oekivanih postupaka koji u smislu konkretnog normativnog sustava odgovaraju injenici da pojedinac pripada odreenoj organizaciji, to je vrsta drutvene uloge kojoj je svojstveno postojanje veeg broja izriitih pravila.27. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA, PRIMJER? Organizacijska struktura - relativno trajni plan rasporeda poslova i meusobnih veza ljudi koji obavljaju te poslove u organizaciji. Organizacija je proces, stalni pokret i meusobno djelovanje osnovnih suprotnosti u njoj diobe i povezivanja. Organizacijska struktura znai donekle umjetno zaustavljanje tog procesa, snimku u odreenom trenutku.28. ORGANIZACIJSKE JEDINICE, KAKO VRIMO NJIHOVU PODJELU? a) vanjske - usmjerene na izvravanje vanjskog zadatka organizacije, na postizanje cilja zbog kojeg organizacija postoji, karakteristika: tendencije prema funkcionalnoj samostalnosti, autonomiji specijalnih centara u odnosu na openitiji centar organizacije (npr. mirovinski odjel u Zavodu za socijalno osiguranje) b) unutarnje- slue samom funkcioniranju organizacije, ne bave se neposredno ostvarenjem specifine svrhe, nego obavljaju poslove koji slue odranju organizacije (personalni, financijski, arhiv) karakteristika: tendencija prema povezivanju.29.TEMELJNA RAZLIKA IZMEU FORMALNIH I NEFORMALNIH ORGANIZACIJSKIH JEDINICA?*Formalna organizacijska struktura- unaprijed utvreni raspored poslova i sustava meusobnih veza u odreenoj organizaciji.*Neformalna organizacijska struktura - skup svih relativno trajnih odnosa meu ljudima u organizaciji koji su se razvili tijekom njihovog zajednikog rada, a koji djeluju na formalne ciljeve organizacije.30. ORGANIZACIJSKI PLAN?Izgradnja konkretne organizacije tj. organizacijski proces poinje stvaranjem organizacijskog plana. Pri izradi organizacijskog plana treba uzeti u obzir slijedee momente:

1. zadatak organizacije (specificiran i s naznakom predvidivih buduih promjena)2. potrebni ljudi (strunjaci, organizatori)3. pravni propisi (posebne ovlasti u vezi s osnivanjem i radom organizacije)4. opseg organizacije5. mjesto (lokacija organizacije i njezinih dijelova)6. potrebna mjera politikog nadzora nad organizacijom7. poeljna mjera sudjelovanja graana u radu organizacije.

31. NAJMANJI DIJELOVI OD KOJIH JE SASTVALJENA ORGANIZACIJSKA JEDINICA?

Ako gledamo organizaciju s teolokog aspekta da je organizacija sredstvo za postizanje odreenog cilja najmanji dio je POSAO- ukupnost radnih operacija koje slue obavljanju najmanjeg pojedinog jo cjelovitog zadatka na koji je svrsishodno podijeliti, pod konkretnim okolnostima, ukupni zadatak organizacije

Ako gledamo organizaciju s materijalnog aspekta- da je organizacija skup ljudi i materijalnih sredstava, najmanji dio je RADNO MJESTO-ukupnost radnih dunosti, poslova koje treba obaviti 1 ovjek opremljen potrebnim sredstvima

Ako gledamo sa organizaciju sa strukturalnog gledita, da je organizacija sustav diobe i povezivanja, najmanji dio RADNA JEDINICA- najmanja formalna skupina u hijerarhiji organizacijskih jedinica najmanja formalna skupina u hijerarhiji organizacijskih jedinica unutar organizacije.

32. RASPON KONTAKTA I RASPON VERTIKALNE VEZE?

RASPON KONTAKTA- mogunost rukovoditelja u odravanju kontakta sa svim mjestima koja su u organizaciji s njime povezana.

RASPON VERTIKALNE VEZE- odravanje uinkovite veze kroz organizaciju, ne mimoilazei ni jedan stupanj.

33. OSNIVANJE RADNIH JEDINICA?

Osnivanje radnih jedinica obavlja se grupiranjem:1. po srodnosti zadatka2. po slinosti radnih operacija3. po teritoriju, odnosno po krugu ljudi za koje se poslove obavljaju

34. LJUDI U UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA?

1. Upravni slubeniciLjudi koji obavljaju rad intelektualni ili manualni, u upravnoj organizaciji kao svoje stalno i trajno zanimanje, kao profesiju, dok drugim dvjema kategorijama funkcija u upravnoj organizaciji nije profesija. Dijele se na: Dravne slubenikeOsobe visoke, vie ili srednje strune spreme koji kao svoje trajno zanimanje obavljaju poslove iz djelokruga dravnih tijela (administrativni, planski, informatiki poslovi, materijalno-financijski, raunovodstveni poslovi).

NamjetenikeOsobe srednje i nie strune spreme koji u dravnim tijelima rade na pomono-tehnikim poslovima (domar, kuhar, portir).

2. Politiki funkcionariLjudi koji su na formalno utvreni nain predstavnici politikih odluujuih tijela i njihova funkcija u konkretnoj upravnoj organizaciji nije profesija. To su: lanovi predstavnikih skuptina lanovi odluujuih kolegijalnih organa graana u upravi Funkcionari koje neposredno biraju birai

3. Privremeni suradniciLjudi koji u upravnim organizacijama rade privremeno bilo s toga to su potrebe organizacije za poslovima koje ono rade vremenski predvidljivo ograniene ili zbog toga to poslovi to ih takvi suradnici obavljaju po svojoj prirodi nemaju profesionalni karakter.35. OSNOVNI PROBLEMI U VEZI S LJUDIMA U UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA?

Osnovni problem u vezi s ljudima u upravnim organizacijama koje obuhvaa nauka o upravi mogu se svrstati u:1. SLUBENIKI SUSTAV2. POLITIKA OSOBLJA3. ETIKA JAVNE SLUBE4. ORGANIZACIJA PERSONALNE SLUBE

36. SHVAENJE UPRAVNE SLUBE, POJASNI?

Znaenje i uloga upravnih slubenika u drutvu i njihov poloaj u upravnim organizacijama razvijao se prema tome koji od 3 glavna aspekta upravne slube, odnosno koja kombinacija meu njima prevladava u odreenoj povijesnoj situaciji. Prema prvom, povijesno najstarijem gleditu, upravna je sluba istovjetna s obnaanjempolitike vlasti, i upravni se slubenik smatra osobnim nosiocem dijela dravnog monopola prinude, odnosno u kasnijoj umjerenijoj formi, nositeljem ovlatenja koja posredno proizlaze iz tog monopola. Prema drugom, jednako starom shvaanju, upravna je slubabeneficij, povlasticakoja prua svojem nositelju koristi i stavlja ga u povoljniji poloaj prema drugim lanovima zajednice. Najnovije je shvaanje upravne slube kaodrutvene funkcije, kao obavljanje odreenog drutvu potrebnog i korisnog posla. Iz te koncepcije proizlazi kriterij sposobnosti kao odlunog mjerila u razvrstavanju i napredovanju slubenika, pojava pravne vezanosti i odgovornosti slubenika prema graanima i specifina etika javne slube.

37. SLUBENIKI SUSTAV I NJEGOVA SVRHA?

Slubeniki sustav je cjeloviti skup logiki povezanih kategorija u koje se radna mjesta i upravni slubenici razvrstavaju prema unaprijed utvrenim kriterijima, a koje su temelj za njihovo nagraivanje i okvir za kretanje u slubi.

Svrhe slubenikog sustava je da osigura: maksimalnu svrsishodnost sa stajalita cjeline upravnih organizacija maksimum pravednosti prema pojedinom slubeniku.

38. KAKO VRIMO PODJELU SLUBENIKOG SUSTAVA?

Slubeniki sustav obuhvaa:1. Sustav klasifikacije2. Platni sustav3. Sustav napredovanja

39. TO TREBA SADRAVATI KLASIFIKACIJSKI SUSTAV?

Klasifikacijski sustav treba sadravati:1. Nazive i definicije klase(kategorije).2. Sustav klasa koji povezuje sve klase u jednu neproturjenu i povezanu cjelinu.3. Pravila za razvrstavanje slubenika i radnih mjesta u pojedine kategorije.

40. KAKO SE MOE PROVODITI KLASIFIKACIJA?

Vertikalno, kad izmeu klasa postoje razlike u stupnju (rangu) i horizontalno, kad takve razlike nema.

41. KAKO VRIMO PODJELU KLASIFIKACIJA I OBJASNI (42. PITANJE) ?

Klasifikacija radnih mjesta kod koje pojedina klasa obuhvaa sva radna mjesta sa istim ili slinim radnim dunostima i drugim obiljejima. Klasifikacija slubenika kod koje pojedina klasa obuhvaa sve slubenike sa istim odreenim osobnim svojstvima (najee kolska sprema i radni sta).

43. O EMU MOE OVISITI PLAA I KAKVA ONA MOE BITI?Plaa koju slubenici primaju u upravnim organizacijama je temelj njihove materijalne egzistencije. Moe biti jedinstvena ili sastavljena, ovisno o tome sastoji li se od jednog ili vie novanih iznosa.Plaa ovisi o:1. rangu radnog mjesta na kojem slubenik radi2. stupnju razumijevanja samog slubenika3. kombinaciji tih dvaju kriterija

44. KOJE UVJETE MORA ISPUNJAVATI SVAKI PLATNI SUSTAV?

Osnovni uvjeti to ih treba ispuniti platni sustav su:1. da plaa predstavlja dovoljnu ekonomsku osnovu za egzistencijalni minimum2. da razlike u plai odgovaraju razlikama u vrijednosti slubenika za slubu3. da razlike u plai potiu slubenike na rad i daljnje struno usavravanje4. da platni sustav za javne slubenike ne bude diskriminatoran u usporedbi sa drugim platnim sustavima

45. NAPREDOVANJE, NAVESTI I OBRAZLOITI SUSTAVE NAINA NAPREDOVANJA?Napredovanje je redovno kretanje slubenika u slubi tj. postupno prelaenje na sve odgovornije poloaje na ljestvici radnih mjesta i postizanje sve povoljnije situacije u osobnom razvrstavanju i odgovarajuem stupnju plae.*Razliite naine napredovanja u pojedinim slubenikim sustavima moemo svesti na dvije osnovne skupine:Otvoreni sustav napredovanja je sustav i kojem slubenik napreduje ponajprije na temelju ocjene njegovih sposobnosti za odgovorniji poloaj, odnosno na temelju uvjeta za povoljnije osobno razvrstavanje od strane pojedinca ili tijela ovlatenih da donesu odgovarajue odluke. Ovaj sustav prilagoen je sustavu klasifikacije radnih mjesta.

Automatski sustav napredovanja je sustav u kojem slubenik napreduje prema odreenim objektivnim kriterijima (npr. vrijeme provedeno u slubi, stjecanje vie kvalifikacije). Primjena tih kriterija je uglavnom neovisna o volji pojedinaca ili tijela ovlatenih da donesu odgovarajua formalna rjeenja. Ovaj sustav prilagoen je sustavu klasifikacije slubenika.

46. KOJA JE SVRHA SUSTAVA NAPREDOVANJA?

Svrha otvorenog sustava je da potakne slubenike na to bolji radni uinak i na vlastito usavravanje, a svrha automatskog sustava je da slubenicima prui stanovitu sigurnost u pogledu njihova napredovanja u slubi.47. POLITIKA OSOBLJA- KADROVSKA POLITIKA?Sustavna djelatnost oko popunjavanja radnih mjesta slubenicima u upravnoj organizaciji i stvaranja odgovarajuih uvjeta rada za njih. S ciljem: Postizanja maksimalne djelotvornosti organizacije Optimalnog razvoja i osobnog zadovoljstva ljudi koji u njoj rade.

48. 3 OSNOVNE SKUPINE POSLOVA?

Politiku osoblja moemo podijeliti na trI osnovne skupine poslova:1. Poslovi u vezi s primanjem u slubu i razmjetajem slubenika na pojedina radna mjesta2. Poslovi u vezi sa strunom obukom i pomoi u osobnoj izgradnji slubenika u slubi3. Poslovi u vezi sa stvaranjem optimalnih uvjeta za rad slubenika u upravnoj organizaciji.

49. ZATO SE UPRAVNA ORGANIZACIJA POPUNJAVA SLUBENICIMA?

Upravna se organizacija popunjava slubenicima ponajprije radi: Iskljuenja nesposobnih i nedostojnih kandidata za pojedina radna mjesta, odn. slubenike poloaje. Privlaenja to sposobnijih pojedinaca u slubu upravnih organizacija te razmjetaj svih slubenika tako da na svako radno mjesto doe ovjek koji je za poslove toga radnog mjesta najprikladniji.

50. ALTERNATIVE U POGLEDU NADZORA UVIJETA?U pogledu nadzora uvjeta mogu se primijeniti jedna ili vie od ovih alternativa:1. Nadzor uvjeta ostvarenih prije trenutka kandidiranja koji se provodi na temelju dokumenata o postojanju odreenih uvjeta (npr. dravljanstvo, godinje ocjene)2. Nadzor u momentu kandidiranja koji se u pravilu obavlja ispitima znanja, sposobnosti i drugih osobnih svojstava.3. Nadzor nakon stupanja na posao (primanje u slubu na pokus, pripravniki sta)

51. FORMIRANJE LJUDI ZA SLUBU U UPRAVNIM ORGANIZACIJAMA, STAJALITA I METODE?Formiranje ljudi za slubu u upravnim organizacijama je autonoman, svjestan proces stjecanja znanja, sakupljanja iskustva i vlastite izgradnje koji pokree i provodi pojedinac u namjeri da njegov budui ili sadanji rad bude na to vioj razini.

Kako se moe razlikovati formiranje ljudi za upravnu slubu s obzirom na cilj, vrijeme i mjesto?Formiranje ljudi za slubu u upravnim organizacijama moemo promatrati sa ovih stajalita:1. Prema prvotnom cilju pojedine akcije formiranja razlikujemo uenje kojim se predaje i stjee odreena vrsta i koliina znanja i odgoj kojim se razvijaju odreeni stavovi, radne navike i osobna svojstva.2. Prema tome kada se provodi govorimo o formiranju prije i formiranju nakon stupanja u upravnu organizaciju.3. Prema tome gdje se provodi poznajemo formiranje na radu i formiranje izvan radnog mjesta.Metode formiranja mogu se podijeliti na ove skupine:1. kolovanje u opim ili specijalnim kolama i drugim nastavnim ustanovama koristei se seminarima, predavanjima, diskusijskim sastancima, praktinim pokazivanjem, nastavnim obilascima i ostalim metodama2. Teajevi koji predstavljaju prijelazni oblik izmeu organizirane nastavne ustanove i slobodnog uenja, a primjenjuju se u svim prilikama kad opseg,trajanje ili dr. okolnosti akcije ne doputaju sloenije oblike formiranja.3. Formiranje u praksi koje obuhvaa rad na radnom mjestu pod nadzorom i vodstvom iskusnijeg slubenika, rotaciju kroz razliite dunosti, upuivanje u drugu slinu ustanovu i pripravniki sta4. Pojedinano ili zajedniko uenje i izgradnja itanjem, diskusijom i drugim oblicima gdje sudjeluju neposredno pojedinci koji rade na vlastitom formiranju.

52. UVIJETI RADA; GLAVNI PROBLEMI?

1. Fizike uvjete radne sredine (namjetaj, grijanje, rasvjeta, sanitarni ureaji).2. Radno vrijeme (trajanje neprekinutog rada, odmori, dopusti, jednokratno ili dvokratno radno vrijeme).3. Zatitu na radu (higijensko-tehnika zatita, zatita od poara, socijalna zatita).

53. SLUBENIKA ETIKA?Etika javnih slubenika je skup drutvenih pravila koje je slubenik usvojio kao osobni kriterij ponaanja s obzirom na svojstvo javnog slubenika.

54.GLAVNI DRUTVENI ODNOSI NA KOJE SE ODNOSE PRAVILA SLUBENIKE ETIKE?1. Odnos slubenika prema graanima kao pojedincima2. Odnos slubenika prema drutvu kao cjelini3. Odnos slubenika prema upravnoj organizaciji4. Odnos slubenika prema radu

55. KOJE SKUPINE ZADATAKA OBUHVAA PERSONALNA SLUBA?

Personalna sluba obuhvaa dvije vrste poslova: Poslove u vezi s aktivnim unapreenjem kadrovskih prilika u upravnoj organizaciji:1. Stvaranje i usavravanje odreenog klasifikacijskog i platnog sustava2. Popunjavanje radnih mjesta u upravnoj organizaciji najpodobnijim slubenicima3. Struno uzdizanje slubenika4. Briga za povoljne uvjete rada i odravanje visokog radnog morala

Poslove personalne administracije:1. Uredno voenje propisanih formalnih postupaka2. Donoenje upravnih akata u vezi sa slubenikim odnosima3. Voenje personalne evidencije

56. 3 OSNOVNE MOGUNOSTI U POGLEDU ORGANIZACIJE PERSONALNE SLUBE? U pogledu organizacije personalne slube tri su osnovne mogunosti:

1. Ne postoji posebna personalna sluba, ve personalne poslove obavljaju vodei funkcionari upravnih organizacija kao dio funkcije vodstva.2. Personalne poslove obavljaju specijalizirane strune organizacijske jedinice unutar svake upravne organizacije.3. Unutar upravnog sustava postoji posebna upravna organizacija za personalne poslove koja koordinira rad personalnih jedinica u svim upravnim organizacijama u sustavu i povezuje ih u cjelovitu personalnu slubu.

57. TO PODRAZUMJEVAMO POD MATERIJALNIM SREDSTVIMA UPRAVE? Pod materijalnim sredstvima uprave podrazumijevamo ekonomska dobra kojima se slue upravne organizacije radi postizanja svojih ciljeva (neposredno ili posredno). Materijalna sredstva uprave u cijelosti predstavljaju granicu djelovanja upravnih organizacija.

58. PLANIRANJE/ PREDVIANJE U UPRAVI, KAKO VRIMO PODJELU?

Planiranje/predvianje je stalan proces svjesnog predvianja ciljeva upravnih djelatnosti i naina njihova ostvarenja(odabir i razrada ciljeva i metoda rada), ali i prethodnog utvrivanja kriterija za nadzor i ocjenjivanje rada.

Planiranje dijelimo:1. Po stupnju (planiranje programa i planiranje rada)2. Po podruju (ekonomsko, urbanistiko, financijsko planiranje, planiranje unutarnjih funkcija, planiranje drutvenih slubi,)3. Po vremenu (kratkorono, dugorono)4. Po organizacijskom obliku (centralizirano, decentralizirano)

59. TO OBUHVAA PLANIRANJE PROGRAMA DJELANOSTI UPRAVNIH ORGANIZACIJA?

1. Odabir opih ciljeva (odluivanje za podruja i pravce djelatnosti koji u odreenom razdoblju predstavljaju maksimalni interes upravne organizacije)2. Utvrivanje postojee situacije (istraivanje razlike izmeu sadanjeg stanja i onog koji je postavljen kao cilj)3. Razrada ciljeva u konkretne zadatke (fiksiranje poslova upravnih organizacija koje trebaju dovesti do ostvarenja postavljenih ciljeva)4. Odreivanje sredstava (utvrivanje postavljenih ciljeva i poslova s raspoloivim izvorima, ljudima i materijalnim sredstvima potrebnim za njihovo ostvarenje)5. Utvrivanje opih uvjeta djelovanja (utvrivanje prioriteta meu razliitim poslovima s obzirom na prethodnu analizu, utvrivanja sadraja i naina zatite drutvenih vrijednosti npr. prava graanina, utvrivanje metoda rada da bi se postavljeni ciljevi ostvarili to ekonominije)6. Postavljanje mjerila za nadzor rezultata tj. standarda pomou kojih e se to objektivnije kvantiteta, kvaliteta i ekonominost obavljenog posla)

60. TO ZNAI PLANIRATI TIJEK RADA?Planirati tijek rada znai predvidjeti odvijanje pojedinih radnih operacija i njihovo meusobno povezivanje kako bi se postigli najbolji rezultati u pogledu kvalitete, brzine i ekonominosti obavljanja cijelog posla. Odgovara na pitanje to se radi.

61,62. KOMUNIKACIJA U UPRAVI, KOMUNIKACIJSKI SUSTAV,MREA?

Komunikacije u upravi su ukupnost sredstava i metoda kojima se prenose informacije radi utjecanja na ponaanje ljudi u njihovim organizacijskim ulogama. Obavjetenje ili informacija je na odreeni nain poredani niz signala koji se mogu prenositi preko veza tako da na osnovi utvrenog sustava kodifikacije svaki signal ili skup signala zamjenjuje odreeni sadraj.

Komunikacijski sustav ine relativno trajne strukture povezanosti ljudi i sredstava u procesu razmjene informacija u upravnoj organizaciji te izmeu organizacije i okoline.

Komunikacijska mrea je mnogo neposrednije povezana sa samom akcijom to je organizacija vodi. Slika komunikacijskih veze mijenja se od sluaja do sluaja i posve je prilagoena akciji. Kod komunikacijske mree panja je usredotoena upravo na veze, a centri dolaze u obzir tek kao inicijatori ili adresati informacija.

63. BITNI ELEMENTI KOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA?Bitni elementi komunikacijskog sustava su: Davatelj, inicijator informacije,tj. pojedinac ili kolegij u upravi, politiki funkcionar i politiko tijelo, svaki graanin u odnosu s upravom, koji da je neku obavijest, signal da bi potaknuo odreenu reakciju u upravnoj organizaciji. Primatelj, adresat informacije, tj. pojedinac, skupina u upravnoj organizaciji/u njenoj okolini na ije se ponaanje eli utjecati. Sadraj informacije, tj. znaenje to ga davatelj eli priopiti primatelju Sredstva komunikacije, tj. fiziki medij pomou kojeg se informacija prenosi. Tijek komunikacije, tj. krug svih osoba preko kojih prelazi informacija tijekom poslovanja organizacije.

64. IDEALNI CILJEVI KOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA?Idealni ciljevi komunikacijskog sustava u upravi su:1. Selekcija relevantnih informacija, da djeluje kao filter informacija, proputajui sve koje su za organizaciju bitne, ali i samo one koje moe iskoristiti.2. Spreavanje iskrivljenja i gubitka sadraja informacije te ispravljanje moguih iskrivljenja. Do iskrivljenja informacija dolazi zbog: organizacija preoptereena informacijama zbog tekoa u vezi s davateljem ili primaocem manjkavosti u sredstvima nedostataka u toku informacije Iskrivljene informacije se ispravljaju: ponavljanjem obavijesti provjeravanjem da li je sadraj ispravno prenesen

3. Stvaranje zaliha informacija koje mogu posluiti kritikom preispitivanju svih elemenata strukture i funkcije organizacije i njihovu mijenjanju.

65. IMBENICI NA OSNOVU KOJIH PROSUUJEMO KVALITETU POJEDINOG KOMUNIKACIJSKOG SUSTAVA?

1. Selektivnost, tj. komunikacijski sustav koji moe osigurati maksimum potrebnih informacija koje su organizaciji potrebne i izbjei preoptereenost organizacije informacijama.2. Otpornost prema iskrivljenju i brzina u ispravljanju iskrivljenog sadraja informacije.3. Mjera utjecaja obavijesti na ponaanje primatelja4. Ekonominost sredstava i toka komunikacije tj. to manji trokovi komunikacijskog sustava po jedinici prenesenog sadraja.

66. TO SU TO SASTANCI I KAKO IH DJELIMO?Sastanak je zajedniki misaoni rad vie ljudi radi postizanja nekog neposrednog cilja. U suvremenoj upravi sastanci postaju sve znaajnije sredstvo kolektivnog obavjetavanja i kontakta.

Kako se sastanci razlikuju prema svrsi, organizaciji i nainu rada?1.)prema svrsi: a. informativni (svrha je informiranje sudionika)b. odluujui (cilj je donoenje zajednike odluke)2.)prema organizaciji sastanka:a. monocentrini (rukovoditelj sastanka ima poglavito utjecaj)b. policentrini (prevladavajua uloga kolektiva sudionika)3.)prema nainu rada na sastanku:a. formalni (s propisanim formalnostima, kvorum)b. neformalni (bez propisanih formalnosti)

67. PSIHOLOKI I TEHNIKI PROBLEMI SASTANKA?

Koji su psiholoki problemi sastanka?Oni se javljaju u ljudskim skupinama u neposrednom kontaktu. Odnose se na: Tipske i specijalne osobine sudionika Trenutno stanje sudionika sastanka koje utjee na njihov rad i nain reagiranja Stajalita sudionika kao relativno trajnije dispozicije reagiranja Mehanizam motivacije sudionika u ponaanju na sastanku Napetosti i sukobe koji nastaju izmeu sudionika tijekom sastanka Pogreke u miljenju i diskutiranju na sastanku Odnos sudionika prema zakljucima donesenim na sastanku i njihovu provoenjuKoji tu tehniki problemi sastanka?Pojavljuju se u vezi s maksimalnim iskoritavanjem radnog vremena sudionika na sastanku.

68. AUTOMATSKA OBRADA PODATAKA I POSLJEDICE NJEGOVA UVOENJA?Sustav komunikacije u upravi razvijenih zemalja obuhvaa automatsku odnosno elektronsku obradu podataka *(AOP, EOP) tj. rukovanje informacijama pomou sustava strojeva ije je sredite elektronsko raunalo.AOP u irem smislu znai:1. Izrada programa akcije pribavljanja, obrade i koritenja informacija2. Prikupljanje podataka3. Unos podataka u strojni sustav4. Obrada podataka u strojnom sustavu5. Izlaz rezultat obrade

Posljedice uvoenja AOP u javnoj upravi prema dananjem iskustvu su:1. Vee djelotvornost, ali ne uvijek i ekonominost uprave poslovanja2. Vea koliina informacija kojima uprava raspolae i moe ih upotrijebiti3. Tendencija prema koncentraciji podataka (vertikalnoj i horizontalnoj)4. Odreeni stupanj neelastinosti mijenjanja sloenih programa strojne obrade5. Potreba za novim specijalizacijama osoblja i tendencija prema diferencijaciji osoblja na viu kategoriju6. Ubrzanje usluga i drugih transakcija uprave i graana, ali i manja mogunost individualizacije u postupanju

69. POSTUPCI U UPRAVI I KOJA JE NJIHOVA SVRHA? Postupak u upravi je nain rada kod kojeg je propisano ili uobiajeno da se odreene radne operacije ili elementi radnih operacija obavljaju na jednak nain u svim istovrsnim sluajevima.Svrha postupka je:1. Poveanje efikasnosti rada u upravnim organizacijama2. Pridonoenje zatiti pojedinih drutveno vanih interesa (jednako postupanje s jednakima,neutralizacija subjektivnih motiva organizacije, olakanje utvrivanja odgovornosti)70. KAKO VRIMO PODJELU POSTUPAKA U UPRAVI? vrste postupka u upravi:1. struni postupci standardizacija radnih operacija proizlazi iz pravila svojstvenih odreenoj strunoj djelatnosti koju obavlja pojedina upravna organizacija, tj. njezinim vanjskim zadacima (zdravstvo, socijalni rad, kriminalistika, agronomija).2. upravni postupci standardizacija radnih operacija proizlazi iz pravila koja se odnose na njezine specifine upravne funkcije, na unutarnje slube (organizacija, komunikacija, donoenje upravnih akata).3. formalno utvreni postupci- standardizacija radnih operacija izvrena pravnim propisima i formalnim internim instrukcijama 4. neformalno utvreni postupci -standardizacija radnih operacija izvrena na temelju nepisanog obiaja, neformalnog dogovora.5. javni postupci i interni postupci- ovisi jesu li objavljeni i imaju li graani pravo da se u svom kontaktu s upravnim organizacijama pozivaju na odredbe regulacije postupanja ili se osobe izvan uprave ne mogu na te odredbe pozivati.

71. POKAZATELJI KVALITETE UPRAVNOG POSTUPKA?Pokazatelji kvalitete svakog upravnog postupka mogu se svesti na 3 skupine:1. U kojoj su mjeri propisi postupka in apstracto, kao program za postupanje u buduim sluajevima, pogodni za postizanje postavljenog tehnikog ili zatitnog cilja?2. U kojoj se mjeri propisi o postupanju zaista primjenjuju i koji su rezultati postupka u konkretnoj praksi?3. U kojoj je mjeri postupak elastian tj. koje su mogunosti i koji su trokovi njegova mijenjanja i prilagoavanja promjenama u vanjskoj situaciji?

72. ODGOVORI KOJE TREBA DATI TIJEKOM IZRADE PRAVILA ZA POSTUPANJA?To su:1. Koji jesadraj djelatnostikod koje se pojedine radne organizacije standardiziraju?2. Koji jeciljstandardizacije?3. Kojimredoslijedomtreba izvoditi standardizirane radne operacije?4. Na kojemmjestu,prostorno i organizacijski, treba izvoditi standardizirane radne operacije?5. Na kojinaintreba izvoditi standardizirane radne operacije?6. Koje su glavneulogeu postupku?

73. PREDNOSTI I NEDOSTATCI STANDARDIZACIJE UPRAVE?PREDNOSTI: poveava stalnost i predvidljivost u djelovanju upraveNEDOSTACI: opasnost gubitka elastinostiDjelovanje koje je fiksirano u obliku postupka tee se mijenja kad promjena vanjske situacije to zahtijeva. Stoga e dobar postupak morati odrati ravnoteu izmeu odreenosti i elastinosti, sauvati sposobnost stalne prilagodbe opem razvoju i promjenljivim posebnim okolnostima svoga podruja. (----to god to znailo.)

74. KAKAV MOE BITI NADZOR U UPRAVI?1. Nadzor rezultata rada (rezultati se usporeuju s unaprijed postavljenim kriterijima) i nadzor naina rada (usporeivanje primijenjenih metoda s metodama koje su bile propisane).2. Nadzor sadraja i nadzor ekonominosti (je li se usporeivanjem stvarnih rezultata i primijenjenih metoda s oekivanim rezultatima i primijenjenim metodama uzeo u obzir omjer izmeu vrijednosti upotrjebljenih sredstava i vrijednosti postignutog uinka).3. Opi i specijalni nadzor (jesu li nadzornim procesima obuhvaeni svi ili pojedini aspekti neke upravne djelatnosti).4. Unutarnji nadzor (nositelji nadzorne djelatnosti u sastavu upravne organizacije) i vanjski nadzor (izvan njihovog sastava npr. politiki, sudski nadzor, nadzor organizacija).5. Prethodni nadzor (nadzor u prethodnim faza prije donoenja odluke npr. nacrti) i naknadni nadzor (nadzor se pokree u naknadnim fazama).6. Nadzor akata (predmet nadzora su formalne odluke i akti) i nadzor rada (predmet nadzora se neke druge djelatnosti).7. Nadzor zakonitosti i nadzor svrsishodnosti (je li kriterij s kojim se usporeuje djelatnost upravne organizacije pravni propis ili ne).

75. TO OBUHVAA NADZOR U UPRAVI?

Sustav nadzora u upravi obuhvaa:1. Utvrivanje mjerila za ocjenjivanje rezultata, odnosno djelatnosti u usporedbi s ciljem i propisima.2. Utvrivanje osobnih zaduenja i vlastite odgovornosti za rezultat, odnosno za djelatnost.3. Utvrivanje naina prikupljanja podataka potrebnih za nadzor i nain njihove usporedbe s postavljenim mjerilima.4. Ispravljanje nedostataka utvrenih nadzorom

76. KOJI SU POKAZATELJI KVALITETE SUSTAVA NADZORA?

Pokazatelji kvalitete sustava nadzora su:1. Pravodobnost nadzora (nadzorni proces nastupa prije tetnih posljedica)2. Ekonominost nadzora (to nii trokovi nadzora)3. Obuhvat nadzora (da obuhvaa to vie relevantnih elemenata nadzirane djelatnosti)4. Uravnoteenost nadzora (da ne uzrokuje zaputanje nekih aspekata upravne djelatnosti koncentrirajui se samo na pojedine od njih)77. TO JE TO UPRAVNI PREGLED I STADIJ?

Upravni pregled okvir unutar kojeg se primjenjuju razliita tehnika sredstva usavravanja rada.Upravni pregled obuhvaa:1. Utvrivanje problema2. Prikupljanje podataka3. Analizu4. Dijagnozu tekoa5. Prijedlog rjeenja6. Konani izvjetaj7. Sudjelovanje u provoenju prihvaenih zakljuakaUpravni pregled dijeli se na stadije:

1. OrijentacijaObavjetavanje o opoj situaciji u upravnoj organizaciji, o okvirima njezina djelovanja i o glavnim problemima. Cilj toga stadija je realistino planiranje glavnog pregleda, da upozori na vjerojatne tekoe koje izviru iz sposobnosti ljudi u organizaciji ili iz drugih specijalnih okolnosti koje su nepoznate onima koje ne rade u toj organizaciji.

2. Planiranje pregledaPlan pregleda treba biti korektan da predvidi vremenske rokove za izvrenje pojedinih zadatke te potrebno osoblje i materijalna sredstva. Takoer plan treba odobriti funkcionar ili tijelo nadleno za pregled i s njim se moraju upoznati slubenici organizacije koju treba pregledati.3. Pregled pisanog materijalaObuhvaa itanje propisa, organizacijskih shema i spisa to je ujedno i najjeftiniji nain obavljanja pregleda i zato treba prikupiti tim nainom sve dostupne informacije.78. TEHNIKA PRAVILA I INTERESNE NORME?-PRIMJERTehnika pravila proizlaze iz same djelatnosti, iz njezina strunog karaktera. To su primijenjene zasade pojedine struke o tome kako treba praktino raditi da bi se postigao odreeni uinak. To su "zakoni umijea", lex artis, koji vrijede zbog svoje objektivne valjanosti, bez obzira jesu li formalno propisani, bez obzira jesu li ak i napisani. (Mislim da nam je to asistentica rekla da je npr pranje ruku lijenika prije operacije)Interesne norme vrijede zbog toga to su ih izrijekom donijeli oni koji su u odreenom drutvenom ureenju ovlateni da rjeavaju interesna pitanja. Rjeavanje interesnih pitanja u drutvu jest sadraj politike. Interesne norme donose politiki organi i forumi, a same su interesne norme politiki okvir upravljanja (to je npr bolonjski sustav).