Odbojka Seminarski poslato.docx

8/20/2019 Odbojka Seminarski poslato.docx

1/21

Fakultet fizičkog vaspitanja i sporta

SEMINARSKI RAD

Metodika obučavanja tenike blokiranja

!or"e Ninkovi# $%&'(

)ojan Milija* ''&'( +rof,dr -opli.a Stojanovi#

)anja /uka0 Mart ($'1,


2/21

FFVIS Obučavanje tehnike blokiranja Odbojka

SADR2A3

',4vod

'

',', 5snovni poj6ovi blokiranja

',(, 5s

novni 6eanički ele6enti',1, An

tropolo*ke spe.ifičnosti blokera',%, +si

olo*ke I so.iolo*ke karakteristike blokera(, Klasifika.ija1, Fazna struktura

1,', +r

va faza

1,',', Meanička analiza

1,',(, Anato6ska struktura

1,',1, Mentalna aktivnost1,(, Dr

uga faza

1,(,', Meanička analiza

1,(,(, Anato6ska struktura

1,(,1, Mentalna aktivnost1,1, -r

e#a faza

1,1,', Meanička analiza

1,1,(, Anato6ska struktura

1,1,1, Mentalna aktivnost1,%, 7e

tvrta faza

1,%,', Meanička analiza

1,%,(, Anato6ska struktura

1,%,1, Mentalna aktivnost%, 5bučavanje tenike blokiranja

%,', +rin.ipi I 6etode obučavanja

2


3/21


%,(, faze u obučavanju

%,1, najče*#e gre*ke koje se javljaju priliko6 uvje8bavanja tenike blokiranja9, -aktika blokiranja:, ;aključak


4/21


',', 5SN5=NI +53M5=I )/5KIRAN3A

)lok je tenika po6o#u koje bloker zaustavlja0 6ijenja prava. I s6ijer leta

lopte iznad 6re8e I us6jerava loptu prvenstveno pre6a protivničko6 terenu, 5d

'B:%, Codine uvedeno je pravilo da blokeri 6ogu da djeluju na loptu iznad protivničkog dijela terena0 a da pri to6e ne o6etaju ak.iju protivnika,

)loker je igrač koji stoji uz 6re8u0 I i6a odbranbenu ulogu,

5snovne funk.ije blokera su

> osvojiti poen> Curnuti loptu pre6a protivničko6 terenu> Navesti protivničkog s6ečera da učini gre*ku> S6anjiti agresivnost s6ečera ili navesti ga da odustane od s6ečiranja> ;a*tititi dio terena> Ini.irati početak odbrane> +osti#i psiolo*ku prednost nad protivnički6 s6ečeri6a> S6anjiti stresnu situa.iju> +osti#i ini.ijativu> +ridobiti naklonost publike

',(, 5SN5=NI MEANI7KI E/EMEN-I

Da bi se uočili osnovni proble6i0 otkrili zakonitosti tenike bloka I blokiranja I

na*li ra.ionalne 6etode treniranja0 neopodno je da trener I bloker razu6ijuobjektivne 6eaničke I antropo6eaničke ko6ponente bloka I blokiranja,

5snovni 6eanički ?fizički@ ele6enti su

> =eličina povr*ine prostora koji ograničena gornjo6 ivi.o6 6re8e I antene> =isina dovata> )rzina leta lopte> -rajektorije lopte> )rzina kretanja blokera> 5dnos blokera pre6a lopti I 6re8i> =re6ensko trajanje dizanja0 tj, let lopte od dizača do s6ečera

S6anjivanje6 vre6enskog trajanja leta lopte od dizača do s6ečera koja u zoni

% traje '0 1 sekunde0 znatno se ubrzala igra a sa6i6 ti6 i ak.ija blokera koja traje

oko '0: sekundi, 4kupno trajanje ak.ije blokiranja iznosi oko ( do (09 sekundi,

',1, AN-R5+5/5KE S+EIFI7N5S-I )/5KERA

5dbojka uglavno6 uti.e na slede#e 6i*i#e

> -rbu*ne 6i*i#e

4


5/21


> Mi*i.e na noga6a

> Mi*i#e na ruka6a

;a blokere je od velike va8nosti efikasnost 6i*i#ni grupa nogu, Spe.ifično za

blokere je da i6aju dobru koordina.iju priliko6 bočnog kretanja, Efikasnost blokera

uglavno6 zavisi od visine skoka0 *to zatijeva eksplozivnu snagu 6i*i#a 6,

Guadri.eps fe6oris0 6, gluteus 6aHi6us I 6, tri.eps surae,

)rzi6 pokreti6a 6i*i#a ruku obezbje"uje se za6a0 koji je od izuzetne

vačnosti za visok odraz,

Aktiva.ija trbu*n 6i*i#a dolazi do izra8aja priliko6 aktivnog djelovanja na

loptu,

Antropolo*ke karakteristike odbojka*a istra8ivane

su uglavno6 na seniorski6 uzrasti6a0 dok je 6ali broj

istra8ivača radio s juniori6a,

Istra8ivanje je provedeno na uzorku skupine od (%

odbojka*a 6la"i uzrasta od '9>' godina odbojka*kog

kluba JMladost iz ;agreba, Ispitani.i su podijeljeni u

dvije podskupine po '( igrača,

Mladi odbojka*i vi*lji su i te8i od svoji vr*njaka kojise ne bave sporto6 i i6aju 6anju količinu 6asnog tkiva0

no ni8i su od odbojka*a seniora,

Mo8e se zaključiti da su odbojka*i početni.i sličnog

antropolo*kog profila kao i trenirani odbojka*i istog

uzrasta, Me"uti6 ve# trogodi*nji trening ostavlja trag na

karakteristike i sposobnosti odbojka*a *to je vidljivo u

ukupnoj 6asi tijela0 jakosti nogu i trupa te volu6enu sr.a,

Prema Krečmerovoj klasifkaciji konstitucije sortista! idealno "a blokera je da

riada letosomskom tiu! #dje je visina dominantan $aktor%

San#vinični ti ličnosti je idealan "a blokera rema hiokratovoj hiote"i o

četiri strukturalna elementa &san#vinik! kolerik! 'e#matik I melanholik(

Ispitivanje6 studenata Springfield Lskog koled8a koji se bave sporto6 ?ureton0 -o6as@0 do*lo se doslede#eg zaključka

• u dis.iplina6a snage do6inantne su osobe 6ezo6orfnog tipa

• u dis.iplina6a okretnosti do6iniraju osobe ekto6orfnog tipa

)


6/21


• u dis.iplina6a na vodi do6iniraju osobe 6ezo6orfnog

• 6ezoendo6orfnog tipa

Sportski tip odbojkaša i pored svoje vitkosti i atletske konstitu.ije sve se vi*e pribli8avaju

leptoso6no6 konstitu.ionalno6 tipu,

',%, +SI5/5KE I S5I5/5KE KARAK-ERIS-IKE

)/5KERA

Re.ep.ija0 6otorno učenje0 frustra.ije0 stress

Atraktivnost ?ne gleda se kao uspje blokera0 ve# neuspje s6ečera>oslobo"eni pritiska0

zapostavljene zasluge@

2. KLASIFIKACIJA> +re6a broju blokera

', Individualni0

(, Dvočlani0

1, -ročlani

> +re6a polo8aju dlanova i preba.ivanju ruke preko 6re8e', Aktivni L ruke su preko 6re8e0 dlanovi okrenuti pre6a terenu

(, +asivni L dlanovi paralelni sa 6re8o6 ili okrenuti pre6a plafonu> +re6a zadatku

', ;onski blok L za*tita odre"enog dijela terena ?po dijagonali ili po paraleli@

(, +okretni L za*tita od napada najboljeg s6ečera po .ijeloj povr*ini 6re8e

1, +resing L svaki bloker pre6a svo6 napadaču> +re6a polo8aju uz 6re8u

', )lok u jednoj liniji> blokeri su jedan pored drugog u početnoj pozi.iji0(, Dubinski L blokeri su u dvije linije0 osnovni je uz 6re8u0 a po6o#ni je iza

njega,

(,', D=57/ANI )/5K

*


7/21


Kako bi se pove#ala povr*ina koju *tite blokeri iznad 6re8e i na terenu često se

koriste dvočlani i tročlani blokovi,

Mogu#e su dvije varijante dvočlanog bloka0 a to su

', Kada srednji bloker prilazi jedno6 od krajnji blokera(, Kada krajnji bloker prilazi srednje6 blokeru,

Da bi dvočlani blok dobro funk.ionisao0 trebaju se po*tovati odre"ena pravila

> 5bratiti pa8nju na zaustavni korak i for6irati blok prije sa6og skoka0 kako bi se

izbjeglo guranje u skoku> 3edan od blokera ?uglavno6 srednji@ zatvara osnovni prava. s6ečiranja0 a drugi

bloker zatvara po6o#ni prava. s6ečiranja> )lok 6ora biti pravovre6eno postavljen0 da se spriječi Jkuvanje> )lok 6ora da bude čvrst i *ake odgovaraju#e raz6aknute0 kako bi se spriječila

6ogu#nost razbijanja bloka> Neopodna je koordina.ija iz6e"u oba blokera i 6e"usobno Jčitanje0 kako bi

uskladili ak.ije> Da sve *ake budu na istoj visini0 kako se ne bi stvorio prazan prostor za prodor

lopte ?bez obzira za tjelesnu visinu i visinu dovata blokera@

(,(, -R57/ANI )/5K

Ako tri blokera istovre6eno blokiraju s6eč0 onda je riječ o tročlano6 bloku,

5n se koristi da bi se u najve#oj 6ogu#oj 6jeri uve#ale 6eaničke di6enzije

za*ti#enog prostora iznad 6re8e,

5snovne karakteristike tročlanog bloka su

> Neopodno Dobro čitanje protivnički igrača i odlučnost> Neopodna usagla*enost u for6iranju bloka na ze6lji priliko6 ozbora 6jesta za

skok > =elika povr*ina za*ti#enog prostora iznad 6re8e i terena> +ostoje jedan osnovni>srednji0 i dva po6o#na>bočni blokera

> Mentalna i antropo6otorička usagla*enost sva tri blokera> =eliki koefi.ijent rizika> Izra8eno djelovanje na e6o.ijalna i psiička stanja igrača i publike> Istovre6eno postavljanje *aka na istoj visini> Stabilnost .ijelog bloka

+


8/21


3. FAZNA STRUKTURA

Faznu strukturu ak.ije odbojka*a čini niz ak.ija koje se javljaju obično

ustaljeni6 redoslijedo60 a to je stav pripre6a0 djelovanje na loptu i kretanje

poslije djelovanja,

4 opisivanju tenike blokiranja izdvajaju se pet fazni struktura

> +očetna pozi.ija i stav> Kretanje i izbor 6jesta za odraz> -renutak za odraz i skok > Stav I za6a ruka6a> Doskok ?kraj blokiranja I prelazak na drugu ak.iju@

4 svakoj od navedeni faza izvr*ili s6o

'@ Meaničku analizu L polo8aj dijelova tijela0 uglovi u zglobovi6a0 zakonitosti

kretanja0 sile koje djeluju

(@ Anato6sku strukturu L koji 6i*i#i su aktivirani I u kojoj 6jeri1@ Mentalnu aktivnost L kakve su psiičke I u6ne aktivnosti

1,', +R=A FA;A

4 prvoj fazi analizira#e6o dva para6etra0 a to su početna pozi.ija na terenu I stav,

1,',', Meanička analiza

+ozi.ija blokera je uz 6re8u tj, u zoni napada, =rovi stopala su udaljeni od 1$

do 9$.6 od sredi*nje linije, 4daljenost blokera od 6re8e zavisi od 6nogi faktora

,


9/21


kao *to su tjelesne konstitu.ije I način kretanja blokera0 taktičke situa.ije I drugi

faktora,

Stav koji koriste blokeri je 6odifikovani visoki stav, 5snovne kine6atičke

karakteristike stava blokera su

> +aralelano ili dijagnalno postavljena stopala0 *to zavisi od brzine startovanja0 a

raz6ak je u *irini ra6ena> Koljena su savijena oko ($ stepeni od nor6alnog uspravnog stava> -ijelo je blago pretklonjeno> Ruke su opru8ene u laktovi6a I podignute pod uglo6 od %9 stepeni u odnosu na

povr*inu poda> ake su okrenute dlanovi6a pre6a 6re8i0 postavljene *ire od ra6ena> +rsti su ra*ireni> Clava je u produ8etku kič6enog stuba0 *to o6ogu#uje progled pre6a

protivničko6 terenu

5vakav stav o6ogu#uje pripravnost za brzo izvo"enje ak.ije blokiranja,

+ravovre6enost je su*tinski faktor koji odre"uje uspje*nost ove ak.ije,

1,',(, Anato6ska struktura

Anato6ska struktura u prvoj fazi se odlikuje pripravno*#u organiz6a za ak.iju,

-ijelo ne s6ije da bude u grču0 6i*i#i se nalaze u blago6 tonusu kako bi *to br8e

reagovali,

Stav blokera je najče*#e dina6ički, +otrebna je dina6ička aktivnost nogu0

odnosno preno*enje te8ine tijela sa jedne na drugu nogu, 5vakva aktivnost

o6ogu#uje br8e startovanje0 a sa6i6 ti6 i ukupno vrije6e potrebno za odigravanje

ak.ije blokiranja,

1,',1, Mentalna aktivnost

)lokiranje se s6atra kao najte8i tenički ele6ent jer u nje6u do6inira

6entalne i psiičke aktivnosi koje su odlučuju#e za uspje*nost blokiranja a sa6i6

ti6 i osvajanja poena, 46na aktivnost blokera se svodi na čitanje O protiničke

ak.ije, 5snovne aktivnosti čitanja su uočavanje proble6a i posledi.a koje i6a

protivnički ti6 u organizovanju napada,

;ada.i blokera u prvoj fazi su da uoči i pro.ijeni

> +ozi.iju i polo8aj ruku pri6ača u trenutku prije6a

-


10/21


> -rajektoriju lopte od pri6ača do dizača i od dizača do s6ečera> 5dlučiti se za prava. i način kretanja uz 6re8u> 5dr8ati povoljan stav za efikasno blokiranje> Spre6nost za brzo kretanje i odraz> 4skladiti svoj blok pre6a planu odbrane svog ti6a

> +ravilno pro.ijeniti trenutak za blokiranje> Iskoristiti dobijene inrof6a.ije o protivničko6 ti6u

1,(, DR4CA FA;A

Drugu fazu čine kretanje i izbor 6jesta za odraz, +relaz iz prve u drugu fazu

treba da bude pravovre6en i bez ve#i napora, 5draz 6jesta za skok je jedan od

najva8niji faktora uspje*nog bloka,

1,(,', Meanička analiza

Da bi se izvelo efikasno blokiranje0 potrebno je da reagovanje i kretanje

blokera budu pravovre6eni,

+ostoji nekoliko tenika kretanja blokera

> tenika koraka sa privlačenje6 ?korak>do korak@> tenika ukr*tenog koraka> tenika okreta i trčanja i> tenika koraka nazad i ukr*tanja

+utanja kretanja u svi6 slučajevi6a je pravolinijska I paralelna je uz 6re8u,

4 svi6 navedeni6 tenika6a va8no je blagovre6eno iskoračiti prvo6 nogo60

iskoristiti zaustavno stopalo za pro6jenu s6jera kretanja i ra.ionalno iskoristiti

postavljanje stopala da se obezbijedi *to vi*i vertikalan skok i siguran doskok na

6jesto odraza,

1,(,(, Anato6ska struktura

Kretanje u bloku zatjeva izuzetnu koordina.iju rada 6i*i#a nogu, 5vo

kretanje je prilino zatjevno0 jer su na6 ruke fiksirane I ne podpo6a8u kretanje0

6ora6o da pazi6o na udaljenos od 6re8e I drugi saigrača0 udaljenost od .ilja

zaustavljanja I odabir broja koraka,

./


11/21


+o*to u ovoj fazi do6inira 6entalna aktivnost0 na koju treba us6jeriti pa8nju0

kretanje treba da je auto6atizovano, Auto6atiza.ija kretanja se posti8e vre6eno6 sa

veliki6 broje6 ponavljanja,

1,(,1, Mentalna aktivnost

5snovne 6entalne aktivnosti blokera u drugoj fazi svode se na čitanje ak.ije

protivničkog dizača, 7itanje6 protivnički igrača se odre"uje idealno 6jesto za

skok, Da bi bloker uspje*no odredio 6jesto za skok0 potrebno je da prepozna slede#e

situa.ije

> ako je lopta daleko ispred protivničkog dizača i on upotpunitosti ispru8i ruke0

6ogu#e je dizanje sa6o ispred tijela dizača> ako je lopta iznad glave dizača0 6ogu#i su svi prav.i za dizanje> u slučaju da je lopta iza dizača0 6ogu#e je jedino dizanje iza glave,

1,1, -REPA FA;A

-re#a faza se sastoji od trenutka za odraz i skok, +relaz iz druge u tre#u fazu jedina6ičan i često iznenadan, Da bi se faktor iznena"enja s6anjio0 potrebno je *to

valitetnije izvesti drugu fazu, 5d pravovre6enosti u drugoj fazi zavisi efikasnost i

tre#e faze,


..


12/21


-renutak za odraz i skok su značajni zato *to obezbje"uju pravovre6enost

skoka i visinu dovata, Efikasnost blokiranja zavisi od oba faktora, +otrebno je

naglasiti va8nost zaustavnog koraka, Nakon kretanja0 veo6a 6alo vre6ena i6a

bloker da se zaustavi prije skoka, 4 zaustavno6 koraku vladaju velike sile kako bi se

zaustavilo kretaje, Slijedi blago savijanje koljena0 za6a ruka6a i skok, ;a6ao6 se

6o8e pove#ati dovat oko 9>'$ .60 *to je od velike va8nosti za blok, Skok se radi

vertikalno0 bez ikakvog odstupanja u lijevu ili desnu stranu, 4koliko ne odradi6o

dovoljno dobro zaustavni korak i skok nas odvuče u stranu0 postoji 6ogu#nost

sudaranja sa saigrači6a ?ako je u pitanju dvočlani ili tročlani blok@0 probijanja bloka

ili povrede priliko6 doskoka,


=e# s6o napo6enuli va8nost zaustavnog koraka I da u nje6u vladaju velike

sile, Da bi se zaustavni korak izveo efikasno potrebna je velika stabilnost I

fiksiranost skočnog zgloba,

)lagi čučanj prije skoka sa radi da bi se izdi8io 6,Guadri.eps0 nakon čega se

uključuje 6iotatički refleks0 koji pobolj*ava kontrak.iju a sa6i6 ti6 I skok,Miotatički refleks je javlja I u 6,deltoideus>u priliko6 za6aa ruka6a nazad>

naprijed0 *to obezbje"uje vi*i skok,

+riliko6 sa6og skoka dolazi do aktiva.ije 6, Guadri.eps fe6oris0 6, gluteus

6aHi6us I 6, tri.eps surae,

1,1,1, Mentalna aktivnost

Aktivnost čitanjaO je I u ovoj fazi glavna I presudna 6entalna aktivnost, 5na

se od dizača prenosi na s6ečera0 da bi se uočio trenutak preba.ivanja ruke preko

6re8e

> Ako je lopta udaljena ' 6 od 6re8e0 bloker preba.uje ruke 6alo poslije udar.a po

lopti

.2


13/21


> Kada je lopta bli8a od ' 60 preba.ivanje ruku 6ora da bude skoro istovre6eno sa

udar.e6> 4koliko je lopta na 6re8i0 onda je preba.ivanje ruke u isto vrije6e

4 ovoj fazi ja najvi*e odra8uje agresivnost blokera0 koja je od velike koristi za

uspje*no izveden blok,

1,%, 7E-=R-A FA;A

Stav u skoku u za6a ruka6a zajedno čine četvrtu fazu u izvo"enju tenike

blokiranja, +relaz iz tre#e u četvrtu fazu se odlikuje očvr*#ivanje6 tijela I

djelovanje6 ruka6a,

1,%,', Meanička analiza

4 ovoj fazi tijelo je postavljeno paralelno sa 6re8o60 osi6 ruku, +olo8aj *aka

odre"uje dva tipa blokiranja

a@ Aktivno I agresivno blokiranje L dlanovi su preko 6re8e I koso postavljeni

dlano6 pre6a protivničko6 terenu0

b@ +asivno blokiranje L postoje dvije varijante> )lokiranje uz 6re8u sa dlanovi6a pre6a plafonu ?kada bloker zakasni

ili je ni8eg rasta@0 lopta se odbija iznad sopstvenog terena u na6jeri da se

organizuje kontra> )lokiranje napada iz druge linije L dlanovi su postavljeni vertikalno

iznad 6re8e

4 svi6 varijanta6a laktovi su opru8eni0 dlanovi zategnuti I prsti ra*ireni,

Efikasnije je kada se *ake postave *ire od ra6ena0 te se iz tog polo8aja ruke

po6ijeraju pre6a sredi*njoj osi tijela,

3edna od *aka treba da je u prav.u udarne ruke s6ečera I lopte I ona se zove

spretnija ruka, 5vo se radi z razloga *to se ve#ina blokiranja odvijaju jedno6 ruko60

a I sa6o blokeri i6aju jednu ruku spretniju ?de*nja.i desnu0 a ljeva.i lijevu@,

Kada blokiraju blokeri iz pozi.ija ( I %0 *aku uz antenu okre#u pre6a

protivničko6 teren, Slično se radi i kada se blokira u srednjoj zoni0 a oba blokera

po6a8u srednje6, Dakle0 6ogu#a su dva načina dr8anja *ake L da su prsti okrenuti u

produ8etku podlakti.e I das u prsti okrenuti u stranu,

.3


14/21


+a bi se obezbijedio pravilan polo8aj ruku potrebno je ispuniti sljede#e uslove

> Ra6ena se podi8u I nji6a se poklapaju u*i0> )rada se pribli8ava pre6a grudi6a ?pogled se zadr8ava 6a *aka6a I lopti@> Izbjegavati zatvaranje očiju> 46jereni pretklon trupa L gornji dio tijela se pribli8ava 6re8i0> 5bezbijediti stabilnost I čvrstinu .ijelog tijela0> Kontakt sa lopto6 da bude na strain napadača,

1,%,(, Anato6ska struktura

4 ovoj fazi blokiranja0 I ako je tijelo u vazduu0 potrebna je *to boljastabilnost, 5na se obezbje"uje kontrak.ijo6 ili naprezanje6 ve#ine 6i*i#no grupa,

Svakako0 treba naglasiti da su 6i*i#ne grupe ra6ena u izuzetno velikoj napetosti I

zategnuti0 kako bi se one6ogu#io prodop kroz blok,

+ored stabilnosti0 tijelo se izdu8uje koliko je to 6ogu#e0 kako bi se o6ogu#io

vi*i dovat ruka6a, =r*i se eleva.ija lopati.e I ti6e se o6ogu#uje pove#anje dovata

za '$ .6,

1,%,1, Mentalna aktivnost

I u ovoj fazi je va8na aktivnost čitanjaO, S6ečer 6o8e da se odluči za

us6jereno s6ečiranje0 prodog kroz blok0 guranje0 preba.ivanje bloka0 odbijanje od

bloka u aut ili za lagano plasiranje u blok I organizivanje nove ak.ije, Nakon *to

bloker pročitaO na6jere s6ečera0 treba da se odluči ak.iju,

S-RESNA SI-4AI3AQQQQ

1,9, +E-A FA;A

Kraj blokiranja I prelazak na drugu ak.iju u kontri predstavljaju petu fazu,

+relazak iz četvrte u petu fazu je fizički relaksiraju#i, Dolazi do pro6jena plana koji

zavisi od isoda ak.ije blokiranja,


.4


15/21


Nakon dostizanja 6aksi6alne visine u skoku0 sila gravita.ije0 slobodni6

pado60 vra#a tijelo blokera na tlo, +otrebno je na vrije6e vratiti ruke preko 6re8e0

kako ne bi do*lo do dodirivanja iste, -rajek.ija leta lopte nakon blokiranja je

uglavno6 nepredvidiva0 te je neopodno pra#enje lopte pogledo6, -ijelo treba da se

vrati putanjo6 koja je ista kao I uzlazna0 to jeste0 6jesto odraza I doskoka stopala

treba da je na isto6 6jestu, Nakon doskoka dolazi do flek.ije u skočni6

zglobovi6a0 koljeni6a I kuku, Dalji tok odvijanja ak.ije zavisi od isoda blokiranja,


4 letu je potrebno odr8ati ravnote8u0 kako ne bis6o dotekeli 6re8u0 o6etali

saigrača ili nezgodno doskočili, ;a dobru ravnote8u je zadu8en organ za ravnote8u0

koji se nalazi u unutra*nje6 uu0 sposobnost orijenta.ije u prostoru I koordina.ija

6i*i#a .ijelog tijela,

Doskok je jako va8an I često zapostavljen ele6enat,

Mi*i#ni lana. zadu8en za skok ?6, Guadri.eps fe6oris0 6, gluteus 6aHi6us I

6, tri.eps surae@ radi u eks.entrično6 re8i6u>dolazi do izdu8enja vlakana, 5va

izdu8enja aktiviraju 6iotatički refleks0 koji na o6ogu#uje brzo I sna8no djelovanje

isti 6i*i#a, 5vu pogodnost treba pravilno iskoristiti, 7este su situa.ije da poslije

doskoka bloker treba brzo da reaguje kako bi spasio loptu ili vratio se na polo8aj za

napad,

1,9,1, Mentalna aktivnost

Nakon stresa koji se često de*ava u četvrtoj fazi0 u ovoj fazi bloker 6ora da se

suprostavi negativni6 posljedi.a6a stresa ?u slučaju neuspjea ili euforični6

pona*anji6a u slučaju uspjea@, -reba ostati fokusiran na situa.iju u igri0 ali I izvr*iti

ini.ijativu I borbeno raspolo8enje 6e"u saigrači6a I u publi.i,

.)


16/21


4. OBUČAVANJE TEHNIKE

BLOKIRANJA

Sa treninzi6a koji sadr8e vje8be obučavanja blokiranja0 trebalo bi se početi vrlo

rano0 uporedo sa obuko6 odbijanja lopte prsti6a i podlakti.a6a, Na sa6o6 početku

obučavanja ne treba upotrebljavati skokove kao sredstvo obuke0 ve# bi u prvo6 planu

bile vje8be za bočno kretanje sa dokorak i zaustavljanje6, Nakon ovi vje8bi0 slijedi

učenje pravilno6 postavljanja *aka0 prstiju0 podlakti.a i glave0 ali i aktivni pokreta

*aka pri ofanzivno6 blokiranju, Fazr odskoka i skoka0 vrije6e odskoka0 kontakta sa

lopto6 i doskoka priključuju se kasnije0 kada igrači ovladaju predodno navedeni60

6anje slo8eni6 vje8ba6a,

.*


17/21


-reneri i nastavni.i0 u gore navedenu svru0 i6aju na raspolaganju 6etod

praktičnog vje8banja0 iz kojeg proizilaze dva pristupa

> Analitički pristup iz razloga *to tenika izvo"enja ovog ele6enta predstavlja

skup djeli6ično nezavisni pokreta> Sintetički pristup predstavlja učenje i usvajanja svi ele6enata tenike u .jelini

S6atra se da je neopodno prije sa6og početka obučavanja dje.i pojasniti

predstavu o tenički ispravno6 blokiranju0 njegovoj funk.iji0 načinu i 6o6entu

pri6jenljivosti u igri, +otrebno je da se lično6 de6onstra.ijo6 poka8e ele6ent u

.jelini0 kako bi igrač ili učenik u toku vje8banja po dijelovi6a .jelovitu predstavu

pravilno izvedenog ele6enta na koje6 radi, 4z po*tovanje ovi0 predla8u se i neke

osnovne 6etodičke napo6ene0 koji se treba pridr#avati u pro.esu sprovo"enja obuke

tenike blokiranja u odboj.i

> Koristiti 6re8u ni8u od propisane0 da bi se izveo *to ve#i broj ponavljanja> Koristiti vje8be gdje je lopta fiksirana0 tako da se u pro.esu vje8banja 6o8e

djelovati na nju i pri to6e posvetiti pa8nja na pravilno izvo"enje ele6enta0 a ne

na kretanje lopte> +ri prvi6 poku*aji6a blokiranja na loptu koja se kre#e0 treba pre.izno

podba.ivati loptu> Koristiti ve#u i lak*u loptu> Razni6 signali6a obavje*tavati vje#bače o trenutku za odskok > Izbjegavati vje8be za blokiranje s6eča0 jer je s6eč u to6 nivou obučavanja

tenike lo* i nepre.izan> =je8be raditi u serija6a0 prije i poslije vje8bi za tenike gornjrg i donjeg

odbijanja lopte> =je8bati da 6jesto odskoka i doskoka budu na isto6 6jestu0 te da pokreti

ruka6a idu isti6 pute6 priliko6 izlazne i silazne putanje toko6 blokiranja

5ve vje8be za obuku se rade sa 6la"i6 kategorija6a igrača i učenika0 a glavne

karakteristike ovog rada su postupnost0 strpljivost i veliki broj ponavljanja,

4 6etodi.i obučavanja i usavr*avanja igrača za blokiranje0 veo6a su va#ni i

nerazdvojivi prin.ipi obučavanja i 6etode obučavanja

4.1.Princii I !"#$%" $&'()*)n+)5snovni prin.ipi tenike blokiranja su

', )lok se for6ira najče*#e kretanje6 pored 6re8e(, For6iranje bloka0 individualnog I grupnog0 se vr*i na tlu

.+


18/21


1, )lokiranje se vr*i *aka6a0 koje su opti6alno krute%, +rsti treba das u potpuno ra*ireni0 a palčevi okrenudi jedan pre6a drugo60

dovoljno *iroko da iz6e"u nji ne 6o8e lopta da pro"e9, Dlanovi treba das u *to bli8e lopti:, +ri blokiranju oči treba da budu otvorene


19/21


FA;E -RENINCAClavni zadatak organiza.ije treninga je da se organizuje analiti.ka ?individualna@0 sinteti.ka?grupna @ i globalna ? ti6ska @ faza treninga0 koriste.i spe.ifi.ne vjezbe za odredjenu fazu igre ina taj na.in se priblizavati aspektu utak6i.e i tezini situa.ija koje preovladavaju u njoj,4 analiti.koj fazi .ilj igra.a je da vodi brigu o sopstveni6 prioriteti6a preko velikog broja

ponavljanja0 rit6o6 koji dopusta korektno izvrsavanje sa niski6 tak6i.arski6 duo6,

4 sinteti.koj ? grupnoj @ fazi pove.anje6 rit6a izvrsavanja vjezbi postize se opoadanje korektnogizvrsenja i pove.ava pritisak na igra.e sa sve ve.i6 priblizavanje6 situa.ija na utak6i.i,4 globalnoj ? ti6skoj @ fazi preovladava igra u kojoj opada rita6 kod pojedini igra.a ? kao

posledi.a opadanja broja ponavljanja @0 koristi se korek.ija0 povala0 odobravanje za

ispunjenje odabrani .iljeva a uvodi se i vredovanje kroz rezultat kao na.in priblizavanja

realnoj tak6i.arskoj situa.iji0 uz dodatno optere.enje kako bi ova faza bila i teza od sa6e

utak6i.e, 5vo je najvaznija faza treninga i trebala bi da traje 6ini6u6 ' sat u okviru treninga

od ( sata,

RSTUV WUXYZ [S\U ]^ S_Z]Ù0 ``ZcZT`` \U Z S]SW` UZ[` YS[ZT`` ZT`h`0 [`V`

YS[ZTÙ T`VZ ]`0 YUc _SSZ Z _TZ]^]W` ]`ZT`h` ?ZVZWZV^`Z ZZ \UVZ`hZ YS[@,

`` UZ[` ZcWSU` YS[ZT`` ]`VTXZ S]` m`c`0 ` hZU \UD

> _TZ_TUZ _SSX`\ U`0

> SV][S[ Z ][S[ ?][ShZ Z_^]@0

> _SSX`\ T^[^0 V`SW` Z _T]Z\^0

> WTUU ?SU`@ SV][S[`0

> _TUY`ZWÙ T^[^ _TU[S TUXU0

> _SSX`\ U` ^ W`cV^^0

> TU^`[ [S`[` ]` S_S0

> VS][S[ ` S,

U[ _SS ` ĥZ Z ]`Ẁ V` S]SW^ UZ[U ZcWSU` YZS [S UUU 0̀ UU

VU`qU Z _S\`WU0 TUUT _TU`cZ ` USVZ[^ SY^h`W`` Z T`V ]` _ShUZZ`,

.-


20/21


21/21


,. T)-#i-) &$-ir)n+)QB6: N9;5A AGD68A! > D ;798 L9NAND>89 A ?>CD> 6

>868> ;79865>@>% UA7686 ;59 6E5>=> RA 5A7>6?D9 ;59 6 N9;59

B>?7>N>6 AGD6876 >868> ;79865>@> A 9DA 9 RA 8>BD6A

D>D9 5>7689?>6 L59BA=D9E 9N ?5G=>H ;798A5>%

WXYXW Z[QXY\W]W < 9?9: 5>N< ;6RA L5ANB>?JAD> B> @AD>

=A656 >BLA8>

5A:> ;59< 6E5>=> < ;798<

5A:> 9D>:> D>L>N> L596?D68>

5A:> ?6B6D6 6 JAD9B6 79LA 9N :5ACA

5A:> L5>?< L596?D6=89E D>L>N>

6. zaključak

2.

Odbojka Seminarski poslato.docx

Documents

Transcript of Odbojka Seminarski poslato.docx