Od sekularizacije religije do revitalizacije religije

IzvorničlanakUDK:2-1(045)doi:10.21464/fi41111Primljeno3.1.2019.

Vlaho KovačevićSveučilišteuSplitu,Filozofskifakultet,Poljičkacesta35,HR–21000Split

[email protected]

Od sekularizacije religije do revitalizacije religije

SažetakCilj je ovoga rada otvaranje prostora mogućoj revitalizaciji religije izvan ideološkoga kon-cepta dijalektike suvremenoga društva, a unutar povijesnoga konteksta specifičnoga zna-čenja sekularizacije religije. Razumijevanje religije nužno ostaje s onu stranu dijalektike svjetovnosti, s obzirom na to da religija ne ovisi o toj dijalektici nego o Svetom i njegovu razumijevanju. Bez njega bili bismo u situaciji »stalnog vraćanja istoga« koje u sebi ima i negativne posljedice na čovjekov život u vidu suvremenih modernih ideologija. Iz navedeno-ga proizlazi potreba za višedimenzionalnim teorijskim pristupima proizišlima iz složenosti društvenih prilika i različitih razvojnih puteva religije u suvremenosti. Time nam teorijski pristupi religiji u suvremenom društvu, koji su analizirani na temelju dominantnih teorija, ponajprije funkcionalizma, fenomenologije i neoweberijanizma, pokazuju različite paradi-gme kroz različita razumijevanja sekularizacije i revitalizacije religije.

Ključne riječisekularizacija,religija,Sveto,racionalizacija,raščaranost,MaxWeber,sociologijareligije

Uvod

Pitanje sekularizacije i revitalizacije religije unutar odnosa religioznoga isvjetovnoga provocira sociološku imaginaciju da napravi iskorak u dosad»nepoznate slojeve« religije. Stoga, osim općeg iskaza klasika sociologije(ÉmileDurkheim,MaxWeber)isuvremenihvažnijihpredstavnikaznačajnihzasociološkuanalizusekularizacije(BryanR.Wilson,ThomasLuckmann,PeterL.Berger,SteveBruceiKarelDobbelaere),uovomraduuvrštenisuivažnijipredstavnicikritikesociološkihteorijaprocesasekularizacije(JeffreyK.Hadden,RodneyStark iMarkChaves).Potrebazavišedimenzionalnimteorijskimpristupomsloženostiproizlaziizdruštvenihprilikairazličitihra-zvojnihputevareligijeusuvremenosti,akojipaknisuravnodušniuodno-sunareligiju.Jednakotakoreligija,nudećisesociološkojifenomenološkojrefleksiji, pokazujebogatupaletu interpretativnih izazovakoji nisu lišeni iodređenihmanjkavosti.»Ove potonje iznova hrane elan religije na crti njenog uzleta u kontekstumoderne pravećiiskorakkojinijelišenneizvjesnostiupodručjepostmoderne.«1

Različiti teorijski pristupi sekularizaciji religije, kao pojavnosti, nastoje seuvijek iznovanadvladatikakounutar jednostranostipojedinih teorijaseku-larizacije,takoiunutarnjihoveplošnostiukritičkompristupunavedenihte-

1 Vlaho Kovačević, Sekularizacija, moderni-tet i katolički ethos (disertacija), FilozofskifakultetSveučilištauZagrebu,Odsjekzaso-ciologiju,Zagreb2012.,str.III.

https://doi.org/10.21464/fi41111

mailto:[email protected]

174FILOZOFSKAISTRAŽIVANJA161God.41(2021)Sv.1(173–196)

V.Kovačević,Odsekularizacijereligijedorevitalizacije

orija.Otudapotrebazauviđanjemgranicasekularizacije,odnosnostanoviterelativizacije,ma koliko bilemisaono superiornije unutar različitih teorijasekularizacije.2O tomenaposebannačinprogovarajuEsadĆimić iŽeljkoMardešić(JakovJukić).Tema predstavlja dvostruki proces. Jedan od procesa sekularizacije jest unjegovu»reaktivnom«odnosno»dijalektičkom«karakterupaju jemogućerazumjeti,sjednestrane,krozpovijesniprocesosvještavanjatranscendentno-ga,čimesepojačavaracionalizacijasekularizacije,aslabipolitičnostreligijeiotvaraprostorza jačanjereligioznosti,bilo izvan,bilousamimcrkvama.Sdruge strane,kao reakcijananavedeno,otvara senovikrugbeskonačneigreinstitucionalneiizvaninstitucionalnereligioznosti.Noonaubîtiidalje»nemanikakvevezesazbiljskim‘predmetom’religioznosti,sonimštoostajesonustranuovedijalektičko-povijesneigre«.3

Drugijeprocesusferivjerovanjaikulture,raščaranostiponovni»povrataksvetoga«zaprocesedesekularizacijeusferivjerovanjaikulture.»Ovatendencija,kojajezaistavrlosnažna,imavrlorazličitekorijeneodprocesaracionalizacije(čijisurazlozitehnološkiiekonomski).«4

AmeričkisociologpostindustrijskogdruštvaDanielBellznanostostavljapostrani»...nesamozbognjezinihranihpoveznicaspuritanizmomnegozatoštosamojedandiozna-nostipodržavaracionalizaciju–podutjecajemBaconailiprocesasekularizacije(čijisukorijenibiliprvenstvenopolitički,usmanjenjucrkvenemoći).«5

Religijatimeukazujenapreduvjetedruštvenokulturnogplanasekularizacije,dokreligioznostukazujenapreduvjetesekularizacijenapojedinačnompla-nu.6Pojamduhovnostivišejeosobnenaravi,dokjepojamreligioznostiviševezanuzzajednicuiinstitucije.7Toznačidareligijanemožepostatiživotnomdoliputempovijesnopojedinačnogposredovanjaživota idakonkretnareli-gioznostnenastajebezsvakidašnjegdruštvenokulturnoguobličenjaiposre-dovanja.8Poradiboljeg razumijevanja (post)moderne revitalizacije religije,potrebnojenapočetkurazmotritipovijesnikontekstprocesasekularizacije,kojijenesamovremenskiprethodionegojeiposljedičnoutjecaona»povra-taksvetoga«,9odnosnonasuvremenurevitalizacijureligijeireligioznosti.

1. Povijesni kontekst sekularizacije religije

Upovijesnomkontekstu,odkrajaXVIII.dosredineXIX.stoljećagotovosusvimisliociprosvjetiteljstvaočekivalidaćereligijanestatiuXX.stoljeću.Sobziromnatodajeprosvjetiteljstvorazdobljeukojemvećinamisliocasvojeuvjerenjetemeljinamoćirazuma,nečudinjihovstavdajereligijapovezanaspraznovjerjemivjerovanjima»...kojasenemogudokazati,oblikomstrahakojisekoristiokaozaštitaoddrugihstrahovaizakojisuvjerovalikakojenastaourazdoblju‘djetinjstva’čovječanstva.«10

Razlikujemovišetipovaosporavanjareligije,odkojihsunajznačajnijaanti-religioznakritikaiantropocentričnakritika.Razumijevanje religije krozantireligioznu kritiku sastoji se od svrstavanja prikaza,doživljajaisimboličkihmedijacijaSvetogmeđuiracionalneproduk-teljudskogduha,kojisučestobiliiskorištavaniodstranevlastīkojimajebilouinteresudržati ljudeulakovjernosti.11JohanHuizingapišedaseprikrajusrednjegvijekadogađasvojevrsnamanipulacijasimbolizma,kojipostajearbi-trarnaalegorija,prijenegoštonasvijetdonesemitologijukojaćezarenesansu



često biti trivijalna.12 ZaRomanaGuardinija, religiozni život također »klizipremaformuli,premashemi«,gubikontaktsesencijalnomstrukturomživota;višeneobuhvaćaegzistenciju,višene»formira«.13Religioznailuzijapotisnutaje u istu demistifikaciju kaoSveto, općenito govoreći (Ludwig Feuerbach,KarlMarx,SigmundFreud)uimeateizmakojiseprikazujekaoistina.14 »Klasičnorazdoblje,počevšiodhumanizma,ponovnoobnavljaipreuzimatonasljedstvoiin-karniragauznanosti,filozofiji ilipravu.Takavjeracionalizamčestopoprimaoantireligiozniilipakmanjeskeptičniikritičniobliknaspramsvetog.«15

Feuerbach reducira Boga na projekciju u transcendentnoj fikciji svojstavaljudskogduha.16Naravno,religijadozvoljavadačovjekspoznasvojuuniver-zalnubit(fr.essence générique,njem.Gattungswesen),alipocijenuotuđenjaodsamogsebe,odčegagapovijestželiosloboditi.17

»Na tu se kritiku žestoko nastavlja antireligiozni pokret (M. Stirner,M.Bakunjin itd.) kojipokazuježestokumržnjuspramBoga,štopronalazimouprvimradovimaK.Marxa,kojisanjavidjetislom‘patuljastogdiva’ikrozčijeseruševine(Marx)osjeća‘jednakStvoritelju’.Marxkasnijereducirareligijunaideološkiproduktkojiskrivakonfliktneodnoseekonomskihklasaikočioslobađajućuspoznajuproletarijata.«18

»NietzscheuidejiBogavidiutočišteslabosti,odbacivanježivotaiproriče‘smrtBoga’kojajepotrebnazadolazaknovemudrosti.Nedavnoserazviloučenjeo‘smrtiBoga’,kojese,prijesvega,brinezaizgradnjudiskursaonegacijisveganatprirodnogicijelogteizma(primjericekodThomasaAltizera,W.Hamiltona,A.T.Robinsona,P.vanBurenaitd.).«19

2 Usp.ibid.

3 Željko Pavić, »‘Sveto’ u mreži dijalektikesvjetovnosti«, Filozofska istraživanja 13(1993)3,str.707–718,ovdjestr.707.

4 DanielBell,»TheReturnoftheSacred:TheArgument About the Future of Religion«, Zygon: Journal of Religion and Science 13(1978)3,str.187–208,ovdjestr.189–190,doi:https://doi.org/10.1111/j.1467-9744.1978.tb00334.x.

5 Ibid.,str.190.

6 Usp.MarkoPranjić(ur.),Religijskopedagoš-ko-katehetski leksikon, Katehetski salezijan-skicentar,Zagreb1991.,str.634.

7 Usp. Vlaho Kovačević, Goran Kardum,KrunoslavMalenica, »Kvalitativno narativnoistraživanjedječjereligioznostiukontekstupetdimenzija religioznosti«,Bogoslovska smotra 89(2019)4,str.885–898,ovdjestr.885.

8 Usp. M. Pranjić, Religijskopedagoško-kate-hetski leksikon,str.634.

9 D. Bell, »The Return of the Sacred«, str.187–208.

10 Ibid.,str.187.

11 Usp. Jean-Jacques Wunenburger, Le sacré,PressesUniversitairesdeFrance,Pariz2010.,str.82.

12 Usp. Johan Huizinga, Le déclin du Moyen Âge, prev. Julia Bastin, Payot, Pariz 1967.,str.193.

13 Romano Guardini, L’esprit de la liturgie,Plon,Pariz1929.,str.56–57.

14 Usp.J.-J.Wunenburger,Le sacré,str.82.

15 Ibid.

16 Usp.HenriAvron,Ludwig Feuerbach ou la transformation du sacré, Presses Universi-tairesdeFrance,Pariz1957.,str.159.


18 Ibid.

19 Ibid.

https://doi.org/10.1111/j.1467-9744.1978.tb00334.x

https://doi.org/10.1111/j.1467-9744.1978.tb00334.x



Religijase,nadalje,osporavazbogizdajeSvetogodstranesvećenikakojiodr-žavajulakovjernostipraznovjerjeiliodstraneCrkvekojaizobličujeObjavudabitakopodučavalaljude.20

»Nietzscheansko odbacivanje svećenika, prototipa bolesnih i dekadentnih bića, nedvojbenosačinjavaizrazjedneuvijekaktualneantiklerikalnetradicije,zaštojeprimjernjenasilina.«21

ReformacijskipokretuXVI.stoljeću,kojijepokrenulaLutherovakritikapa-pinskogautoritetaiprodajeoprostagrijeha,uvodidugutradicijuprotestant-skog intelektualizma i subjektivizacije religioznog, koji propovijeda čistointerpersonalnikontaktizmeđuBogaičovjeka(pijetizamP.J.Spenera,J.Ar-ndta,J.GebhardtailikasnijekodE.Troeltscha).22Reakcijaprotureformacijeponovnojepojačalasvećeničkiimperijalizamiteološkudogmatiku.

»SLutheromje jamstvo religijskogvjerovanjapremješteno izonostranostiuunutarnjost su-bjektivnosti i timeodređenokaonešto,što jeukonačnicipostavljenodjelatnošćusamogsu-bjekta.Prosvjetiteljstvoje,pak,religijulišilosvakespoznajnevjerodostojnostiitakospoznajnevjerodajnicepredaloumu,glavnomorgan(on)uprobuđenogsubjekta,aDeklaracija o pravima čovjeka supstancijalnuosnovudržavevidjelajeunačeluslobodne(umskiposredovane)volje–shvaćeneusuprotstavljenostipovijesnozatečenimilitradicijskizajamčenimpravima.«23

LibertinciikasnijisljedbenicislobodoumljaodXVI.stoljećapokrećusiste-matskiprocesprotiv temelja religioznogmišljenjakojepodupireneznanje,praznovjerje,ovisnostipodređenostrazumamističnommišljenju.Ustoljećuprosvjetiteljstva,kritikaobičaja,tradicije,pokornostidogmipostajeobavezanputkojibičovjekuomogućiopristupracionalnojautonomiji.24

»Teolozi sekularizacije, nadasve protestanti, žele učiniti kraj prikazivanju transcendentnog iodvojenogBogatakodapostajesudionikomukonkretnojinkarnacijipovijesnogčovječanstva.Timeželerehabilitiratiživuvjeruprotivsvakecrkveneinstitucionalizacijeidogmatskeinter-pretativnostisvetihtekstova(K.Barth,D.Bonhoeffer,P.Tillich).Pojamsekularizacijenašaoseusredištuzanimanjaradikalneteologijekojaoslobađavjeruodreligije,ibožanskoodsvetogizagrobnog(P.Berger,F.Gogarten,H.Küng,J.-B.Metz,K.Rahner,C.Troisfontainesitd.).«25

LiberalizacijomvjerovanjauprotestantskimCrkvama,sekularizacijomsetu-mačiBožjaodsutnostkaonačinnjegovaočitovanja.26RudolfBultmann,po-putKarlaBartha,DietrichaBonhoefferaiPaulaTillichapokušavapromijenitiiodbacitisveštopriječičovjekovosobnisusretsBožjomriječjuinjegovopredanjeuvjeri,dabiBogpostaosudionikomukonkretnojinkarnacijipovi-jesnogčovječanstvairehabilitiraoživuvjeruprotivsvakecrkveneinstitucio-nalizacijeidogmatskeinterpretativnostisvetihtekstova.27Kršćanskakerigmamorau sebibitioslobođenamitskogdabipogodila suvremenogčovjeka itakogaspasila.

»Razvojbiblijskeegzegeze ipovijesnih istraživanjaosvetimtekstovimaparalelnostvara te-ologijudemitologizacije,primjericekodRudolfaBultmanna,kojiželiogoljetiNovizavjetodnjegovamitskogjezika,dabidobiosamopročišćeniintelektualnismisao.«28

Metodakojujezastupaounjegovurješavanjunazvaojedemitologizacijom.29 BarthjeBultmannupredbaciodaObjavugledaantropocentrički,doksumudrugipredbacilidajeObjavushvationagnostičkinačinjerjeObjavu,umje-stonaotkupljenjekrozIsusovuosobu,postaviouotkupljenjekroznaviješta-nje Krista.30 DietrichBonhoefferidekorakdaljeodBarthautolikoštojesastajalištaObja-vepokušaoshvatitinesamoresakralizacijunegoidesakralizaciju.Bonhoe-ffer smatradesakralizaciju i sekularizacijukao legitimneprocesekojinamotkrivajupravuslikuobjavljenogBoga.Zatodesakralizacijaisekularizacija



podrazumijevajulegalnuautonomijučovjekovihpovijesnihuvjetainjegovezauzetostinapodručjusvjetovnoga.»ProcessekularizacijeidesakralizacijeomogućujesusretBogaičovjekaučitavojstvarnosti,anesamounutarnekogsakralnogprostora.TakosekularizacijaidesakralizacijaosimnegativnihelemenataimajuzakršćanejedanizazovipredstavljajuznakovogvremenapokojemseboljeshvaćaBožjariječuovojpovijesnojstvarnosti.«31

Sekularizacija postajepoželjankontekstnovogodnosasApsolutom,doknasSvetoučida»...mitilogosnesmijusedaklenikadpoistovjetiti,alinipotpunoodvajati.Utokupovijesti,paidanas,činesemeđutimuvijektakvegreške.[...]Jednoidrugovodiotuđenjučovjekaiprijeilikasnijeizbijekaoprotestprotivpredstavnikatejednostranosti.[...]Tajprocesjetakonaravnozavršiousekularizaciji,desakralizacijiiateizmunašegvremena.«32

Zatosusekularizacijaidesakralizacijapovijesnoodređeniprocesikojiživot-nestvarnostinegledajunasakralannačin.Krozprocesdemitizacije,sekula-rizacijaidesakralizacijaželeracionaliziratisvereligioznestvarnostiipodvrg-nutiih,dakle,samorazumu.33 Opčinjenostarhaičnomsakralnošću,kojusuindirektnoprenijeliznanstveniradovi iz etnologije, pokazuje kako desakralizacija počiva na moralnom ihumanističkomgnjevunaspramokrutnosti,iracionalizmuinetolerancijikodnekihprimitivnihreligija.»Sveto34jesmatranoodgovornimzapovijesnuimobilnost(l’immobilisme historique),čakizasocijalnikonzervativizamtradicionalnihdruštava,zarazvojfanatičnihteokracija,zaodređeneoblike totalitarizma koji guše autonomiju cjelokupnog privatnog života, za obrede koji kršečovjekovaprava (kanibalizam, ljudskežrtve, spolnasakaćenja).Sveto jedaklesmatranone-

20 Usp.ibid.,str.84.

21 Ibid.

22 Usp.ibid.

23 ZdenkoZeman, »Antinomijemoderne. Filozofij-ske i sociologijske refleksije«, u: Ivan Rogić,ZdenkoZeman(ur.),Privatizacija i moderni-zacija, Institutdruštvenih znanosti IvoPilar,Zagreb1998.,str.11–34,str.16.


25 Ibid.,str.84–85.

26 Usp.Aldo Starić et al. (ur.), Enciklopedijs-ki teološki rječnik: Sveto pismo, duhovnost, fundamentalna teologija, dogmatika, moral, ekumenizam, religije, Kršćanska sadašnjost, Zagreb2009.,str.1019.

27 Usp.J.-J.Wunenburger,Le sacré,str.84–85.

28 Ibid.

29 Usp.RudolfBultmann,Neues Testament und Mythologie. Das Problem der Entmytholo-gisierung der neutestamentlichen Verkündi-gung,Chr.Kaiser,München1985.;usp.Ru-dolfBultmann,Der Begriff der Offenbarung im Neuen Testament,Mohr,Tübingen1929.

30 Usp. Tomislav Ivančić, Otajstvo kršćanske objave. Teologija objave,Novikoraci,Zagreb1993.,str.59.

31 Tomislav Ivančić,Kršćanstvo u traganju za identitetom, Kršćanska sadašnjost, Zagreb1990.,str.46.

32 Ibid.,str.45–46.


34 Pojam Svetouovomslučajunijepisanoukur-zivujersepoštivalojezičnoipravopisnopra-vilocitiranogautora.Istićesenačincitiranjaprovoditikrozcijelirad,iakoautorovogradanaziv Svetopišeukurzivu.



kompatibilnimspoštovanjemčovjekovihpravaispostojanjemdruštvaukojembipojedinaczaistabiosamodostatan.«35

Razumijevanjejereligijeuantropocentričnoj kritici,kaodrugioblikkritike,

»...nadahnutoagnosticizmom,prihvaćasveto36kaoproduktsvojstvenčovjeku,kaoprikladanimaginarij,alikojemunužnonepripadaontološkainatprirodnastvarnost.Religijaisvetootkri-vajuantropološkestruktureiosiguravajusociološkeilipsihološkefunkcije.«37

AkoreligijaiSvetootkrivajuantropološkestrukture,kaointegralnidiokultu-re,ondaosiguravajusociološkeilipsihološkefunkcije,38sčimećesesložitimnogi sociolozi, izuzevDurkheima.Naime, za njegaSveto izražava, prijesvega,dinamičnostzajedničkogživota.

»Nadalje,desakralizacijareligijaKnjigeočitijajevišeteologunegoetnografuilionimakojisebavekomparativnimreligijama.Raskolimeđureligijamailivjeroispovijestimauvijeksumno-gomanjiuizrazusvetostinegouizrazudogmi.«39

Desakralizacija,sekularizacijaisakralizacijakaomisaoniokviri,aliipovi-jesnarazdobljaprijelazaodkozmocentričnognaantropocentričnomišljenjeiobrnuto,izmjenjujuseilisučakiistodobnopostojala.

»Kršćanstvo,usvakomslučaju,zamnogepovjesničarepokazujemogućnostsinkretizmaveli-kihreligija.Kaoštojeislamznaoočuvatistarupredislamskutradiciju,kojajepreživjelaputemruralnogsvetog (talismani,proročki snovi,marabutskikultnadasveusjevernojAfrici), takojekršćanstvo,poM.Eliadeu, integriralonasljeđeneolitskeagrarneEurope.Čak iviše,ovajkapacitetasimilacijerazličitihoblikasvetostimožebitiinterpretirankaopravirazloguspjehaiekspanzijenekereligije.Činisedasekodkršćanstva,ispodprividnogkonflikta santičkomkulturom,zapravoskrivaneosporivkontinuitet.«40

Samimtime,prijepornimostajepitanje:značilizateologesekularizacijeodre-đeni povijesni proces sekularizacije neko krivotvorenje i neki gnostički na-domjestakzaizvornekršćanskesadržajeilijepaksamtajprocessekularizacijedaljnjiutjecajkojisuistimomogućenitimizvornimkršćanskimsadržajima.

»Posebice na području reformatorskog vjerskog stava, koji je kao srastanje s društveno-političkom kulturom djelovanja i sa znanstvenom kulturom mišljenja uslijedio neposrednonakonranogkršćanstva,moglosekaosekularizacijuizvornogkršćanstvauradikalnijemsmislukritiziratinjegovizlazakusvijetipovijest(Overbeck;S.Kierkergaard).«41

»Činiseda jekršćanstvovišeod islamaili judaizmadoprinijeloaktivnojsekularizaciji,pa isamomnjegovompovlačenju izkulture.Čak iprijenegoli sesusrelo,počevšiod renesanse,srazvojemznanostiitehnologije,kršćanstvojepoznavaloformesvladavanjaiuniformiranjasvojihsimboličkihtemelja.H.CorbiniG.Durandnaglašavajudasekršćanskamisao,počevšiod13.stoljeća,odlučnoopredjeljivalazaaristotelovskulogiku,nadasveprekointelektualnognasljeđaAverroesa,odričućise,počevšiodtada,neoplatonsketradicijeAvicenekojajebilaoču-vanauislamskojkulturi.Ova‘istinskametafizičkakatastrofa’rezultiralajepadomsimboličkihmedijacijasvetogiracionalizacijomihistoricizacijomsvetog.«42

Naposljetku, postoje oblici koji poprimaju čin samog nazadovanjaSvetog,što je posebno izraženo u zapadnommodernitetu. Prividna desakralizacijasocijalnihikulturnihfenomenadovelajedotogadajegotovosvakisociologodkrajaXIX.dosredineXX.stoljeća,akoizuzmemoMaxaScheleraineko-licinudrugih,očekivaodaćereligijanestatipočetkomXXI.stoljeća.43

Navedenouvjerenjevišenijepočivalonarazumu,sadasetemeljilonaidejiracionalizacijekrozpromjeneudruštvenojstrukturičijisurazlozitehnološ-kiiekonomski,aglavnikriterijjedjelotvornost.SlijedećiWebera,asketskiprotestantizam,naročitouverzijikalvinizma,stvoriojeasketskuetikukojajeracionalna,kontrolirana,pragmatičnaiantiemocionalnajersuljudiobliko-



vanivećinomsinstitucijamaukojimažive.Svijetjepostao,pozastrašujućojfraziMaxaWebera,»željeznikavez«44unutarracionalneorganizacijedruš-tva.Timejestvorenoracionalističko,aneracionalnogledanjenasvijet,čimeseopravdavatakvoponašanjeunutarsveobuhvatneideologijeracionalizma.Dakle,sjednesestraneoštrosuprotstavljareligiji,asdrugestrane,sinkreti-zamjekrozpromjeneukulturitrivijaliziraokulturukrozdominantnijitrendnevjerovanja.

»Tojeidejadajesvijetizgubiomističnost,daljudi,anebogovi,vladajusvijetom,ilidaizvanovoga(sonestrane)ništadrugonepostoji,samopraznina,ukazujućinatemeljnumisaomo-dernizma,nihilizam.«45

WeberjetonazvaoEntzauberung (raščaranost).Razloziraščaranosti46 poči-vajunadonekleautonomnimtendencijamakultureZapada,47nonemoguza-hvatititusituacijuautonomnetendencijekulturedokrajajerseradioreligij-sko-povijesnomprocesuracionalizacije,štoganosiipotičepovijestreligije.48

PoHegelovumišljenju,povijestimatelos (cilj,svrhu)iunutarnjegačovjekrealizira svoj marche générale ljudske svijesti koja uklanjamagle iluzije iomogućavaljudimadajasnijevidesvijet.49Utomsmislu,povijesnostičovje-kovapovijesnasvijestvažnisuzarazumijevanjepovezanostidruštvaireligijesaznačenjemsekularizacijereligije.Značenjasekularizacijereligije,kaoštosmo istaknuli u uvodu, razlikuju različite procese institucionalnih promje-na.Odatlenapetostiizmeđusociologijeifilozofije, aone usociologijireli-gijepolazeodfactumareligijskihzajednicairazličitihdruštveno-povijesnihznačenja,dok

»...filozofija religijeuvijekiznovanastojiaktualizirati‘zajedničkitelos’svihreligijaismisaovjerničke (hodočasničke)egzistencije.Drugimriječima, sociologija religijenemožeusvominstitucionalnomusmjerenjuzahvatiti‘temelj’vjere,većsamonjezinepojavneoblike,kojiseuvijeksagledavajusobziromnapostojećidruštveno-povijesnikontekstinatrenutačne‘potrebevremena’.Onastoganužnoostajezapletenauaporijedijalektikepovijesnograzvojareligijâkaoinstitucija.«50

35 J.-J.Wunenburger,Le sacré,str.85.

36 Vidibilješku34.


38 Usp.ibid.

39 Ibid.,str.98.

40 Ibid.

41 AloisHalder,Filozofijski rječnik, prev. AnteSesar,NakladaJurčić,Zagreb2008.,str.322.

42 J.-J.Wunenburger,Le sacré,str.100–101.

43 Usp.D.Bell,»TheReturnoftheSacred«,str.188.

44 Ibid.

45 Ibid., str.189–190.

46 Usp.MaxWeber,Wissenschaft als Beruf,Phi-lippReclam,Stuttgart1995.,str.19.

47 Usp.D.Bell,»TheReturnoftheSacred«,str.190.

48 Usp.MaxWeber,Ein Lebensbild,Mohr-Sie-beck,Tübingen1926.,str.348–350.

49 Usp.D.Bell,»TheReturnoftheSacred«,str.187–188.

50 Ž.Pavić,»‘Sveto’umrežidijalektikesvjetov-nosti«,str.708.



Tenapetostinenastajusamozbogpotrebezaautonomijomsvjetovnihvri-jednosti(društva,države,prava,filozofije, kulture,umjetnostiiznanosti)odeklezijalnogutjecaja(odpočetkaXIII.doXVIII.stoljeća)negouXIX.iXX.stoljećuiduzaradikalnimposvjetovljavanjemdruštva,odnosnozapotpunimuklanjanjemSvetoga izljudskogživotaidruštva.TimećetijekomXIX.sto-ljećapojamsekularizacije izgubitisvojupretežnopolitičko-pravnuoznaku,kojanužnoostajezapletenauaporijedijalektikepovijesnograzvojareligijakaoinstitucija,adobitikulturološku,kojajezacijelomnogoopćenitijaibližadanašnjim vlastitostima toga naziva.Pojamsekularizacijesadapodrazumijevaoslobođenjekulture iškolstvaodutjecajareligije.51 SviinterpretatoriSvetogslažusedajezapadnodruštvoodXVIII. stoljećaušlo,naprogresivannačin,u razdoblje»laicizacije« svojihstrukturaisvojegponašanjakrozzahtjevzaostvarenjemlaičkedržave.

»Posljedicelaicizacijeponašanjabilesu:1)razneCrkveizgubilesukontrolunadodređenimbrojempolitičkih,obrazovnihiliinstitucijasocijalnepomoćii2)došlojedozahtjevazanereli-gioznimnormamauponašanjima,primjericekodseksualneetike.«52

Tajdvostrukipokretširenjasferecivilnogdruštva,kojinepripadaSvetome,iunutarnjeslabljenjereligioznesferepostaje,nadalje,predmetomsuprotstav-ljenogtradicionalnogiprogresivnogstajališta.Iakosusuprotni,tradicionalnoiprogresivnostajalištepodudarajuseupriznavanjuhistoricizacijeSvetog i njegovehegemonijekaogotovestvari.Jednodrugostajalište,višesociološkeistrukturalnenaravi,odbacujesvumoralnuosuduiizvršavanjesvaketeološ-keprocjeneSvetoginjegovihkulturnihtransformacija.53

»Sociologuprocesulaicizacijeisekularizacijenevidinikrajniobnovusvetognegojednostav-nezamjene.«54

Suvremenisvijetodbaciojesigurnomnogoformireligijskogizraza,aliuistovrijemeosiguravatransferSvetognaneštodrugoosimbogova(É.Durkheim,J.Duvignaud).55

»Sociologija timeočito inamjernopreskače teologijskuprilagodbuinadovezujesenasvojezlatnorazdobljeizkoncaXIX.ipočetkaXX.stoljeća.«56

Otudapotrebazauviđanjemgranicasekularizacije,odnosnostanoviterelati-vizacije,makolikogodteorijasekularizacijebilamisaonosuperiornija.Takodasevišeneponoviapsurdnačinjenicadaje,upravouimenačelavjerskihslobodasvihčlanovadruštva,vjernicimauskraćenopromicanjevlastitihna-čelaujavnomživotu–kakousvakodnevnomživotu,takoiunutardruštvaucjelini.Zatokršćaninnemožebitiodgovorangrađanin–svedoknepočnekaovjernikoblikovatidruštvoikritičkionjemupromišljati.57Odatlepotrebadasesekularizacija,kojavećdugoprožimadruštvoikulturuupravonaovajnačin,promatranatemeljunovihodnosareligioznogisvjetovnog.58

Timeneželimoodustatiodduhovnogzahvaćanjavlastitogživotaistavitinamjesto Svetog propisaneugovorneodnoseizmeđuizvoditeljauloga,držanjadruštvanaokupukrozdruštvenuintegracijuvrijednosnogkonsenzusa,kaoiprisilu,političkumanipulacijuipragmatičkusuradnju.Usuprotnom,religi-jasenakonzavršetkaprocesasocijetalizacijepovlačiuprivatnusferu–bezikakvautjecajanafunkcioniranjedruštvenogsistema.Stogase religijakaosocijalnailikulturnazajednicanalazipredneizbježnomdilemom.Unašemulogamaodređenomsvijetu religijakaoposebna funkcija socijalne ili kul-turnezajednicepadaukušnjugrađanskeipolitičkereligijeiprilagođavase



silamaracionalizacijeisocijetalizacije–kakobiimalabilokakavutjecajumodernomesvijetu,čimepotkopavavlastitirazlogpostojanja.59

»Pritomsenečiniuslugareligijskomiskustvugrađanskeipolitičkereligije–zatvarajućigauvlastitemitoveizkojihjeonočestobaremdijelomsamoproisteklo,apotomidrugemitovestvorilo.«60

Tojeiskustvo,

»...prvo,idealizacijaprošlosti,odkojeseuvijekpolazidabiseistakaoutjecajreligije;drugo,nedokazanapretpostavkaoistovrsnostireligijskogponašanja;treće,izjednačavanjereligiozno-stiicrkvenapostupkaopravdanjavlastiteprihvatljivostiudruštvu.«61

»Samimtimenemožeseslijeditikriterijpsihološkečinjeniceda ježivotpojedincaodređenisključivoegom,prisilom,moćiipolitičkimmanipulacijamakaoipragmatičkimsvrhama–većmoždaiuvećojmjeritranscendentnimautoritetom.«62

Zatojepotrebnousržiprepoznatištojeureligioznomiskustvuistinito,aštojeotuđujućeidalekoodrealnostiiliduhovnejezgreSvetoga–takodatomož-daotežavaistinskopribližavanjeidijalogmeđuvjernicamaiuopćeljudima.63 Tajodnosnijefunkcionalannegointerpersonalan.Sociološkorazumijevanjeteorijesekularizacije,kojaje,sasvojestrane,uklo-pljenaujošširuteorijumodernizacijedruštva,višeznačanje,složenisveobu-hvatniprocesčitavognizameđusobnopovezanihrazličitihdruštvenihpromje-na. Jedan od važnih društvenih i kulturnih konteksta sociološkog shvaćanjareligije,samimtime isekularizacije, jest tajda jesociologija»utemeljenaurazdobljusnažnihtenzijaizmeđureligijeiliberalnekultureEurope«.64 Na taj senačin religijamožepromatratiunutardijalektički idruštvenopovijesnihtenzijaizmeđucrkvenogautoritetainovogustrojaliberalnekultureEurope,unastojanjimakojasuseogledalanatrimazasebnimrazinama.Tosu:evolu-cijskisvjetonazor,borbaokostatusamoćiisukobkojijeproizašaonatemeljurazumaiznanosti.65

51 Usp.JakovJukić,Lica i maske svetoga: ogle-di iz društvene religiologije,Kršćanskasadaš-njost,Zagreb1997.,str.182.



54 Ibid.,str.92–93.


56 J.Jukić,Lica i maske svetoga,str.185.

57 Usp.AnteCrnčević,»Osobnavjeraisekular-izirani liturgijskičini«,Živo vrelo27 (2010)10,str.1.

58 Usp.V.Kovačević,Sekularizacija, moderni-tet i katolički ethos,str.III.

59 Usp.ibid.,str.III–IV.

60 Ibid.,str.IV.


62 V.Kovačević,Sekularizacija, modernitet i ka-tolički ethos,str.IV.

63 Usp. Ivan Supičić, Za univerzalni humani-zam: prema potpunijoj čovječnosti,Kršćanskasadašnjost,Zagreb2010.,str.87.

64 Jeffrey K. Hadden, »Toward DesacralizingSecularization Theory«, Social Forces 65(1987) 3, str. 587–611, ovdje str. 589, doi:https://doi.org/10.1093/sf/65.3.587.

65 Usp.ibid.

https://doi.org/10.1093/sf/65.3.587



Prviizvortenzijabioje evolucijski svjetonazorunutarpovijesneifilozofskemislikojajeobilovalanovimteorijama.Onesupostuliralerazvojsvijetausljedovimaprogresivnihfaza,atakvesuperspektive postuliraledajereligijaarhaičnioblikkojistojikaopreprekaprogresu. Dakle,osporavanojeetabli-ranoreligijskoznačenjepovijesti.66 Drugiizvordubokograzdorauključivaojeborbuoko statusa i moći nakonprotureformacije i zavrijeme razdobljastvaranjanovihnacionalnihdržava.IakojeFrancuskarevolucijapridonijelaslabljenjucrkvenevlastiimoći,onajeipakuspjelazadržatiznačajnuautono-mijuilegitimiziratimonarhiju.67 Trećiizvorsukobapobijaojepravoreligijenamonopolskoshvaćanjefunkcioniranjauma i ljudske svijesti. Nastao je na temeljurazumaiznanostikaonovogmodelasvijestikojisepočeojavljati.68

»Očitojedaumnijepoputpticeizmoreneizmeđuanđeoskihiđavolskihsila.«69

Spomenutapovijesnostičovjekovapovijesnasvijestvažnesuzarazumijeva-njeteorijesekularizacijeunutardruštveno-kulturnogkonteksta.»FrankMillerTurnerdobroopisujetenzijuikulturalnudilemuintelektualacakasnog19.iranog20.stoljećakojisuznali:‘[…]dasupreraslicrkvukakvupredstavljaprimjerkršćanstva,alikojinisuzbogtogadovedenidoporicanjačinjenicedajeimatireligijskistavpremaživotuistotolikotemeljankaoivjerovanjeuvjerodostojnostznanosti’.«70

AugusteComtesmatrasezačetnikomteorijskogutemeljenjaprocesasekula-rizacije.Razlogtomujestunjegovupostuliranjutristupnjadruštvenograzvo-ja:teološki,metafizičkiipozitivističkistadij.Comtejeuočiodruštveniznačajreligije,zbogčeganijemogaozamislitiprijelazudruštvobeznje.Zaokupljenpoložajemreligijeunovomedruštvenomporetku,smatraojepotrebnim»po-novnoizmisliti«sekularneoblikereligije.71 Navedenopokazujekakojepovijesnikontekstzapadnoganasljeđaprethodiovlastitomteorijskomoblikovanjusekularizacije.Poteškoćesejavljajuupovi-jesnomtumačenjurazvojasekularizacije.Naime,opsegtumačenjakategorijesekularizacije sežeodpovijesti njenaurušavanjapa svedopovijesti njeneemancipacije.»Takopostajeistodobnojasnodasprimjenomtogapojmaulaziuvećinuslučajevaidecidirana pristranostusporuokopoložajakršćanstva,odnosnocrkavaumodernomdruštvu.«72

Dakle,nužnoostajemouokvirukontingentnepovijestikršćanstva injego-veteleologijeunutardijalektike svjetovnog razumijevanja Svetog,povijesnomijenjajućih,različitih,vremenu(alineiSvetom)primjerenihoblikareligio-znosti.73Prematome,govoronovovjekovnomprocesusekularizacije»idenaštetuživljenjasvetoga,aukoristrazmišljanjaosvetome«.74Totraži,sjednestrane,definiciju sekularizacijereligijeunjenomisključujućempreciziranjuunutarljudskogapovijesnoga,konkretnogasvijeta,bezikakvihtrajnijih,on-tologijskihljudskihznačajki,asdrugestrane,razumijevanjebîtireligije,za-hvaćajućinjeneneponovljiveosobnostimeđudrugimdruštvenimpojavamauprocesurevitalizacijereligije.75

»Upotrazizasmirenjemzbogantinomijauživotuimišljenjui,nadasve,nastojanjadasedo-mognenekogvišegsmisla–autentičniintelektualcisvjedočeizvornuvjeru,anenjenuinstitu-cionalizaciju.«76



2. Slutnja prodora sekularizacije kod klasika sociologije

TemeljizasustavnuformulacijuteorijeosekularizacijinalazeseuradovimaÉmileaDurkheimaiMaxaWebera,kojisuotkrilidaproblemosobnaposto-janjaudruštvu ima»religiozno«značenje.Zatose,baremdjelomično,od-vajajuodpozitivističke i prosvjetiteljskekritike religije i utemeljujunjenosociološkoproučavanje.77Durkheimovcima,sjednestrane,religijapredstavljanizzajedničkihpredodžbikojedruštvupružajumoralnojedinstvo.Naime,podefiniciji, odbacujuteorijusekularizacije ili jesebojeividejekaoprijetnjutomjedinstvu.Sdrugestrane,weberovcimajereligijavišesupstantivnokon-cipiranakaostrukturavjerovanjaiobičajavezanihzaspasenje.Dakle,sekula-rizacijuvideudruštvenojpromjenikojatareligijskaznačenjačinisvemanjeprihvatljivima.78

SvetojezaDurkheimadruštveniproizvod,definiranpostojanjemkolektivnesvijesti,kojajeizvanljudiinamećeseposredstvomosjećajadužnosti.Reli-gijatimedoprinosiintegracijiiodržavanjudruštva,učemuseočitujenjezinastalna,nenadomjestivafunkcija»danadživisvepojedinačnesimboleukojesereligijskamisaoredomzaodijevala«.79Drugimriječima,»...društvose,dakle,prepoznajeutojkolektivnojsilikojaseprekomitovamožeprojiciratiuindividualiziranimoblicima(‘mana’,bogovi)ikojaseprekoobredamožečuvatiipovremenoobnavljati.«80

Durkheimjetimeocrtaoobrisesvogafunkcionalističkogpristupareligiji.Nai-me,smatradadruštvokojeneosjećapotrebudaupravilnimrazmacimaodrža-vaijačakolektivnaosjećanjaikolektivneideje,kojetvorenjegovojedinstvoiosobitost,jednostavnonemožebitidruštvo.81Stoga,religioznasnagasamo

66 Usp.ibid.

67 Usp.ibid.

68 Usp.ibid.

69 Ibid.

70 Ibid.,str.590.

71 Usp.Ante Fiamengo,Saint-Simon i Auguste Comte,Naprijed,Zagreb1987.,str.179.

72 Adel Theodor Khoury, Leksikon temeljnih religijskih pojmova: židovstvo, kršćanstvo i islam, prev.NedeljkaParavićet al.,Prometej,Svjetskakonferencija religijazamir,Zagreb2005.,str.433.

73 Ž.Pavić,»‘Sveto’umrežidijalektikesvjetov-nosti«,str.708.

74 JakovJukić,Budućnost religije: sveto u vre-menu svjetovnosti, Matica hrvatska, Split1991.,str.5.

75 Usp.EsadĆimić,Iskušenja zajedništva, Did,Sarajevo2005.,str.174–181.

76 Ibid.,str.181.

77 Usp. JoséCasanova,Public Religions in the Modern World,UniversityofChicagoPress,Chicago–London1994.,str.17.

78 Usp. Mark Chaves, »Secularization as De-clining Religious Authority«, Social Forces 72(1994)3,str.749–774,ovdjestr.750,doi:https://doi.org/10.1093/sf/72.3.749.

79 EmilDirkem[ÉmileDurkheim],Elementarni oblici religijskog života: totemistički sistem u Australiji, prev.Aljoša Mimica, Prosveta,Beograd1982.,str.387.


81 Usp.E.Dirkem[É.Durkheim],Elementarni oblici religijskog života,str.387.

https://doi.org/10.1093/sf/72.3.749



jeosjećajkojikolektivulijevasvojimčlanovima,aliprojiciranaizvansvijestikoje ju doživljavaju i objektiviziraju.Da bi se objektivizirala, fiksira se napredmet,kojitakopostajesvetjerjetotemizampretečaiparadigmareligije.82

Zahvaljujući svojoj religijskoj retorici i »obrednim svečanostima«, religijajevrločesto igralaulogu»maske« i»pokrivala« ispodkojihsuseodvijaliscenarijinereligiozneilipotpunosvjetovnekoristi.83

»Svetkovine i ceremonije omogućavaju regeneraciju društva preko svojih dvojnika koji subogovi.Sdrugestrane,energijasvetogureligijipronalazisamojedanodsvojihizraza:zaDur-kheima,kultVelikogbićaFrancuskerevolucijekaosakralizacijapolitičkogčovjekaprimjerjeavatarakojiprekopovijestiodržavatukolektivnusnagu.Mitoviiobredimiješajusesasamombîtidruštvenog.«84

Durkheim u svojoj analizi suvremenog društva navodi kako je danas teškozamisliti od čegabi se ta slavlja i ceremonijemogle sastojati ubudućnosti.Zaključujedajetozbogtogaštoprolazimokrozfazuprijelazaimoralneosred-njosti.Naime,velikestvariprošlosti,onekojesunadahnjivalenašeočeve,nepobuđujuunamaistižar.Razlogtomuještosudotemjereprešleuobičnunavikudaihvišenismonitisvjesni,noizbogtogaštovišenitineodgovarajunašimdanašnjimtežnjama.Paipak,jošnijenastaloništaštobiihzamijenilo.85

Drugi tijek moderne sociologije religije teoriju sekularizacije pronalazi uutjecajusamogakršćanstva(kojijezbograzličitihrazlogadopriniorazoča-ranjusvijetailegitimacijiakcijeuautonomnimdruštvenimsferama)iracio-nalizaciji(procesuukojemrazličitedruštvenesferepočinjudjelovatisvakapremasvojimstandardima)svekolikogživota.Vodećajetoslutnjaoprodorusekularizacije.MaxWebertvrdiojekakoizvorinestankačarolijezapadnogsvi-jetaležeuantičkomjudaizmu.86

»Poput protestantizma, a u suprotnosti sa značajnim vjeramaAzije, religija Izraela bila jeovosvjetovna.Teološkigledano,njezinaključnaosobinabilajepotpunoodbacivanjebiloka-kvogoblikapoliteizma,atojeodbijanjeimaloznačajnedruštveneikulturneposljedice.«87

PoWeberovumišljenju,

»...međusobnomagičnoobuzdavanjebogovailibudalastiizraziljudskearogancijezamijenjenisudužnošćudasebudeposlušanStvoritelju.ČudasemoguizvoditisamouBožjeimeisamouzBožjuvolju.Zlojepreseljenoizpodručjamitologijeupodručjeetike.PoWeberovumišljenju,monoteizamjeimaosnažneposljedice.Oslobodioječovječanstvoovisnostiomitologijiima-giji,doknasjeuistovrijemenatjeraodasesuočimosbrojnimetičkimdilemama.Duhovisuiz-bačeniizsvijetaprirode,kojijepostaomjestozaljudskepothvateukontekstusluženjaBogu.«88

ZatoWebertemelje»raščaravanjasvijeta«pronalaziuprocesuracionalizaci-je (prosvjetiteljstvo),apočetakuprotestantskoj reformaciji.Racionalizacija,shvaćenauširokomsmislu,uključujepromjeneunačinunakojiljudirazmiš-ljajui,posljedično,nakojidjeluju.

»Prematimpoznatimpretpostavkama,uodređenimdruštvimatranscendentalnoukorijenjenisvje-tonazorigubedruštveniikulturniutjecajkaorezultatdinamikeracionalizacije(procesukojemra-zličitedruštvenesferepočinjudjelovatisvakapremasvojimstandardima)izbogsekularizacijskogutjecajasamogkršćanstva(kojijezbograzličitihrazlogadopriniorazočaranjusvijetailegitimizacijiakcijeuautonomnimdruštvenimsferama).«89

Prvobitnikapitalizamuspostavljaracionaliziranuetikukojajeproizvelaobra-zackulturneraznolikosti,društvenediferencijacijeiorganizacijskespecijali-zacije.Religijskasvijestusvajaotriježnjenuorijentacijuprihvaćanjasvijeta,zajednosbirokratizacijomiurbanizacijommodernesvakodnevnice.90Sdru-gestrane,zreliirazvijenikapitalizamuskraćujereligijskimrazlozimasvako



povjerenje.PoWeberovumišljenju,sadsvojepouzdanjepovjeravamoisklju-čivoracionalnimrazlozima.Timejereligijaizgubilazbiljskiutjecajnami-šljenje,ponašanjeiustanoveuživotuljudi.Društvakaoštosubilazapadnjač-kaprijereformacijeirevolucijesprvotnoutjecajnim,akoneidominantnim,religijskimkulturamai institucijamapostalasuvrlosekularnakrozopćenitprocesmodernizacije.Weberjetimeustanoviotemeljnepromjenedruštvenestruktureikultureumodernomsvijetu,aoneseočitujuunutargubitkareli-gijskogutjecaja,štouključujeiokvirunutarkojegjedruštvoušloumodernodoba.91 Zato se slutnja sekularizacije unutarWeberove analize religije kaoteorijadruštvenepromjenemožeidentificiratiu(institucionalnomilikultur-nom)religijskomutjecajuiaktivnostiuinstitucijskimilikulturalnimsferama.»Dakle, u pitanju je dvostruki proces. Jedan je sekularizacija, diferencijacija institucionalnevlastiusvijetu,kojajepojačanaprocesimaracionalizacije.Drugije,usferivjerovanjaikulture,raščaranost,ilionoštobihprijenazvao,zbogparalelizmapojma,profanacijom.«92

VažnojenaglasitidasekodMaxaWeberapojamsekularizacija jedva mjesti-micespominje,anatimmjestimanedonosidanašnjeznačenjepojma.93

»PoznatojedaunjegaprevladavaizrazEntzauberung,kojibisemogaoshvatitikaonekavrstrazčaravanja.«94

3. Teorijske sinteze o sekularizaciji i sudbini religije

UanaliziprocesasekularizacijeusvojojknjiziReligija u sekularnom društvu,izdanojprviput1966.godinekaoesejosekularizaciji,BryanR.Wilsonupu-ćujenazaključakdajesekularizacija logična,dosljednainužnaposljedicaracionalizaciježivota.95ZaWilsona,sekularizacijaseodnosinačinjenicuda


83 Usp. Željko Mardešić, »Političke religijei novo mirotvorstvo«, Crkva u svijetu 33(1988)4,str.408–415.


85 Usp.E.Dirkem[É.Durkheim],Elementarni oblici religijskog života,str.387.

86 Usp.MaxWeber,Ancient Judaism,FreePress,NewYork 1952.; IrvingM. Zeitlin,Ancient Judaism: Biblical Criticism from Max Weber to the Present,PolityPress,Cambridge1984.

87 AlanAldridge,Religion in the Contemporary World: A Sociological Introduction, PolityPress,Cambridge–Malden2006.,str.79.

88 Ibid.,str.79–80.

89 FrankJ.Lechner,»TheCaseAgainstSecular-ization:ARebuttal«,Social Forces 69(1991)

4,str.1103–1109,ovdjestr.1104,doi:https://doi.org/10.1093/sf/69.4.1103.

90 Usp. MaxWeber, Protestantska etika i duh kapitalizma: odnos između religije i ekonom-skog i društvenog života u modernoj kulturi,prev.DragutinHlad,MISL, Zagreb2006.,str.132–133.

91 Usp.F.J.Lechner,»TheCaseAgainstSecu-larization«,str.1105.

92 D.Bell,»TheReturnoftheSacred«,str.190.

93 Usp.MaxWeber,Wirtschaft und Gesellschaft: Grundriss der verstehenden Soziologie,Mohr,Tübingen1964.,str.892.


95 Usp. Bryan R. Wilson, Religion in Secular Society: Sociological Comment,C.A.Watts,London1966.,str.52.

https://doi.org/10.1093/sf/69.4.1103

https://doi.org/10.1093/sf/69.4.1103



jereligijaviđenakaonačinrazmišljanja.Naime,izvođenjemodređenihprak-siiinstitucionaliziranjemiorganiziranjemtihobrazacamišljenjaidjelovanjareligija gubi utjecaj na društvenoj, institucionalnoj i individualnoj razini,96 zbogčegaiCrkvegubedirektniutjecajnaidejeiaktivnostiljudi.97 Premda »jedruštvenirazvojZapadačestoprikazankaoglavniprimjersmanjenjavaž-nostireligijskesvijestiumodernomesvijetu«,98ipaknemožemozanemaritičinjenicukakoje»religijausvojojbogatojraznolikosti,osnovnaorganizacij-skaikulturalnakomponentasvakogpoznatogljudskogdruštva«.99

»Univerzalnostreligijeukazujenaalternativnuijednakovjerojatnuhipotezu:slabljenjeveza-nostiza‘natprirodne’oblikeobjašnjenja,zajednosasvejačimoslanjanjemna‘tehnoracionalna’objašnjenjaiskustva,predstavljapromjenunačinatumačenja‘svetog’.Očitipovijesnitrendo-vimogu se interpretirati kao promjena izražavanja religijske svijesti više nego degeneracijeuniverzalnogkulturnogoblika.[...]BryanWilson(1982.)prepoznaje,alineuzimauobzirtualternativuuodnosunatezuosekularizacijiiispravnozamjećujedajeključnarazlikaizmeđusukobljenihhipotezautumačenjusamereligije.«100

Taj spor oko definicija predstavlja značajni izvor napetosti u znanstvenimi sociološko-znanstvenim raspravama. Premda su danas ideološke tenzijeprimirene, ipaksuvidljiverazlike,dodušeuneštomanjimomjerima,u tu-mačenjimaprednostiinedostatkasamereligije.Wilsontvrdidasepristalicetezeopromjenioslanjajuna»funkcionalističke«definicijekojenaglašavajukohezivni utjecaj religije u društvenim odnosima.No o tezi sekularizacijegovorisedajeutemeljenana»supstantivnim«definicijamareligijekojena-glašavajuupućivanjenaspasenjeinad-empirijskoiimaju»slučajnuprednostštosuuskladusopćomupotrebom«.101Timelinijarazdvajanjapostajeflu-idnijom iuočavamoodmakodklasičnih interpretacija.PoWilsonu, tezaosekularizacijiočitujeseuslabljenjudruštvenevažnostireligije,postulirajućitemeljne promjene društvene strukture i kulture umodernom svijetu.Wil-sonnabrajasedamkarakteristikasekularizacijekojebismomoglisažetiudvijeopćekategorije:prvasekategorijaodnosinaslabljenjeulogetradicionalnihreligijskihustanovausvakodnevnomživotuiprovođenjejavnevlasti,dokbisedrugakategorijaodnosilanasmanjivanjevažnostibrigeonatprirodnome(»nad-empirijskome«)kaotemeljumoralnogporetkaipovezanoosnaživanjeracionalneiempirijsko-moralneorijentacije.102

»Hipotezajetipičnoformuliranausljedećemobliku:svijestrazvijamanjepraznovjernuosob-nostipojedinciizražavajunamanjeočitnačinreligijskoponašanjekakoljudskadruštvaprolazekrozdemografski,proizvodniipolitičko-legalnirast.«103

ZaPeteraBergera,sekularizacijajevišedimenzionalniproceskojiimanekoli-kopoznatihtemeljnihuzroka:industrijalizacija,urbanizacija,racionalizacijainapredakznanosti.Ponavljajućitvrdnjeranijihdruštvenihmislilaca,uklju-čujućiHegela,Schopenhauera,NietzscheaiWebera,Bergertakođersmatrada jesamareligija,paradoksalno,bilanenamjerninositelj sekularizacije.104 Polazećiodtogadajudeo-kršćanskatradicijasadržavaelementekojiupravodovodedosekularizacije,BergerovoprvotnopoimanjesekularizacijesličnojeWilsonovu.NozarazlikuodWilsonauanaliziprocesasekularizacije,Ber-gerpronalazi same temeljekršćanstvaodnosno judaizma.Time jedaodvavažnadoprinosasekularizacijskompristupu.Naime,Bergerov rani esej (1963.) o izraelskimprorocimabio je važan zalociranje početaka racionalnosti u monoteizmu Starog zavjeta. Takvim jepristupomdoprinio tvrdnjamaWebera,ErnstaTroeltscha,RobertaMertonaiDavidaMartinadasujudaizam,kršćanstvoiprotestantizamrazviliipotpo-magalipočetkevlastitogaslabljenja.105Nadalje,sekularizacijuBergerurani-



jimradovimadefinirakao»procesputemkojegasesektoridruštvaikultureoslobađajudominacijevjerskihinstitucijaisimbola«,106pajejedantipreligijebiocentralankodimpliciranostiumodernizacijiipomogaojestvoritiuvjeteukojimajevelikibrojljudimogaopočetiživjetibezpunoilibezreligijeuop-će.107Zbogtogaštojedruštveno-povijesnikontekstobilježenpluralizmom,Bergerrazlogvidiudruštvukojejeokarakteriziranotržištemsvjetonazora,simultanounadmetanjujedansdrugim.Stogajeotežanoodržavanjeonogauštosmosigurnijerononadilaziempirijskenužnostidruštvaipojedincazafunkcioniranje.108Činećibožanskodjelovanjepredvidljivim,dopustiosera-zvojznanostiitehnikeipotpomagaorastkapitalizmapasetako,pojednostav-ljujućinatprirodno,dopustilodaonoštojedragoBogupostanekodificirano,rutiniziranoiracionalizirano.109

Berger,nadalje,ističekakosuutomdruštveno-povijesnomkontekstuCrkveprisiljeneućiusukobidoslovnosenatjecatisdrugimnositeljima»posljed-njeg«značenja,kakobiprivuklepažnju.Crkvenisuvišenužniineophodniposrednici integracije individuumaudruštvo. Integracija se danasvrši po-sredstvomnovihslužbenihmodelaindustrijskogipostindustrijskogadruštva:sredstvimajavnogapriopćavanja,konzumerizmom,tehnikomiaktivnimsu-djelovanjemutehnostrukturama.Stogajereligijakojapočivananatprirod-nimsigurnostimaupluralističkojsituacijisekularizirajućajerupadaukrizukredibiliteta.110

Zabrinut za društveni poredak i integraciju,Berger, kao i njegov suradnikThomasLuckmann, naglašava kognitivnu dimenziju religije zbog toga štonamonapružamisaonekoncepteikategorijekrozkojemožemonaćiznače-nje,atimeirazumijevanjeupostojećimživotnimproblemima.111Potrebnoje



98 Bryan R. Wilson, Religion in Sociological Perspective,OxfordUniversityPress,Oxford1982.,str.153–168.

99 TimothyCrippen,»OldandNewGodsintheModernWorld:TowardaTheoryofReligiousTransformation«,Social Forces 67(1988)2,str.316–336,ovdjestr.319–320,doi:https://doi.org/10.1093/sf/67.2.316.

100 Ibid.,str.320.

101 Ibid.

102 Usp.B.R.Wilson,Religion in Sociological Perspective, str.153–168.

103 T.Crippen,»OldandNewGodsintheMod-ernWorld«,str.319.

104 Usp. Peter L. Berger, The Sacred Canapy:

Elements of a Sociological Theory of Reli-gion, Doubleday and Company, New York1967.,str.110–125.

105 Usp.SteveBruce,God is Dead: Seculariza-tion in the West, Wiley-Blackwell, Malden2002.,str.87–88.

106 P.L.Berger,The Sacred Canapy, str.107.

107 Usp.S.Bruce,God is Dead,str.87–88.

108 Usp.SteveBruce,»TheCuriousCaseof theUnnecessary Recantation: Berger and Secu-larization«,u:LindaWoodhead,PaulHeelas,David Martin (ur.), Peter Berger and the Study of Religion,Taylor&Francise-Library,NewYork2002.,str.87–100.

109 Usp.S.Bruce,God is Dead,str.87–88.


111 Usp.A.Aldridge,Religion in the Contempo-rary World,str.7.

https://doi.org/10.1093/sf/67.2.316

https://doi.org/10.1093/sf/67.2.316



napustitiodređenjereligijeunjezinuinstitucionalnomobliku,aprihvatitijuunjezinuantropološkomtemelju,štojetipičanfenomenološkizaključak.112

Religijskeustanovenisuuniverzalnenegosamonjihoviarhetipskiuvjetipo-stanka sa svimoblicima simboličke samo-transcendencije, kojeLuckmannizjednačuje s religijom.Navedeniproces rezultat je»tezeo sekularizaciji«i»tezeoreligijskojpromjeni«,kojinije,kaoštosunekisociolozibrzopletozaključili,iskorjenjivanjereligije,negoseona»zadovoljava«svojomzaslu-gomuslabljenjunekihspecifičnihreligijskihorganizacija.TimeLuckmanno-vasociologijastavljafunkcijureligijeiznadsamereligije,čimeostajesamofunkcijajerreligijevišenema.Samimtimesesadržajreligijemijenja,anje-zinafunkcijaostajeista.ZaThomasaLuckmanna,sekularizacijajezapravosamoprijelazodjednejavne,službeneicrkvenoustrojenereligijenajednuprivatnureligiju,jošdodušedruštveno»nevidljivu«,alikojaćesigurnoza-vladatiumodernomindustrijskomdruštvu.113Napuštajućiodređenjereligijeunjezinuinstitucionalnomfunkcionalističkomobliku,aprihvaćajućijeunje-zinuantropološkomfenomenološkomtemelju,Luckmannjenegdjedubokoupodtekstupritajenifenomenologreligije.114Naime,onpojamsekularizacijekoristi u opisu procesa koji dovodedopovećaneneovisnosti različitih od-sječakadruštvenaustroja i oslobađanjaodpravilakoja su imalapodrijetlousakralnomsvemiru.Nozanimljivojedaipaktimpojmomodbijaoznačitiopćislijedrazvojareligijeusuvremenomdruštvu.115

Tajposvemašnjiprocesdruštvenederegulacijereligijeusredišten jenasla-bljenje ili čak nestajanje Svetoga kao ustanove.116 Tako postoji dvostrukarazinajerpromjeneureligijiproizlazekaoreakcijanapromjeneuinstituci-onalnomživotu(kakobiihopravdaleilinapale),ikaopromjenevezaneuzpromjeneumoralnomtemperamentuisenzibilitetu,uzekspresivnestiloveioblikesimbolizacije,uzuništavanjestarihsimbolaistvaranjenovih.Potomzaključku,Luckmannamnogismatrajusimboličkimfunkcionalistom.

»Općenitogovoreći,revitalizacijaiinovacijaodržavajureligiju,kojaseopirenestajanjuiznovamijenjajućisvojeoblike.Ubiti,sekularnosesvodinaonedijelovedruštvaikulture,kojisuoslobođeniodpretpostavki nadnaravnog.«117

PoSteveuBruceu, tajdominantni trend religijskihpromjenaumodernomsvijetu,kojisemoženazvatisekularizacijom,pokazujedanepostojijednateorijasekularizacije,negodapostojeskupineopisa iobjašnjenjakojasudovoljnodobromeđusobnosukladna.118Zatonekismatrajudajetakozvanatezaosekularizaciji,u svakomslučajukaoparadigma,popriličnosolidnastrukturateorijesvaljanimpovijesnimsadržajem.119

Steve Bruce označava individualni odgovor ključnim elementom sekula-rizacijske paradigme. Zato kršćanstvo, koje proistječe i dobiva snagu odsocijalneikonfesionalnezajednice,imazaposljedicudiferencijacijuisoci-jetalizaciju.

»Posljedicadiferencijacijeisocijetalizacijejestslabljenjeuvjerljivostibilokakvogsveobuhvat-nogmoralnogireligijskogsustava,zamijenjenogskonkurirajućimkoncepcijama,kojesu,doksumožda imale puno toga za reći privatiziranom, individualnom iskustvu, jedvamogle bitipovezanesizvršavanjemdruštvenihulogailisfunkcioniranjemdruštvenihsustava.«120

Religijskatradicijakaorezultatreformacijeubrzalajerazvojreligijskineu-tralnedržaveupravozbogtogaštojerazvojuspješneekonomijezahtijevaovisokstupanjintegracije:učinkovitukomunikaciju,zajedničkezakonekakobiseizvršavaliugovori,atmosferupovjerenjaitd.Dakle,dolazidopotrebe



integriranjanacionalnekulture,121noveprocjeneirekonstrukcijeodgovaraju-ćegkršćanstva.

»Nadalje,gdjejepostojaoreligijskikonsenzus,postojalajemogućnostpobrinutisezadomi-nantnureligijskutradicijuukontekstunacionalne‘visokekulture’.Članovisvećenstvamoglisunastavitibitiučitelji,povjesničari,propagandisti,zaposlenicijavneupraveivojnistratezi.Tamogdjejebilomalokonsenzusa,razvojdržavenajčešćejebiosekularan.«122

Perspektivarazvojnihprocesakonfesionalnogkršćanstvautijekumoderni-ziranja dovodi do »pocrkvenjivanja kršćanstva«,123 što uključuje stvaranjeCrkava kao klerikalnih organizacija unutar kršćanstva, a to se pretvara ukatoličkusupkulturu(potkulturu),kojavišeneobilježavačitavokršćanstvo,negoponajčešćemanjinskikatoličkidiopukapovezujeskatolicizmomune-kojvrstipod-društva.ZatojekršćanstvounutarCrkava,kaoklerikalnaorga-nizacija,primoranopomiritisvojuvjerusčinjenicomdapostojerazličitosti.Dakle,potrebnojeograničitivlastituvjeruuodređeniodjeljakdruštvenogživota,gdjećeteolozi,župniciiliredovnicikao‘religioznispecijalisti’(kler)nastupatiprema laicima isključivo sduhovnimzahtjevomzavodstvo.So-ciologNiklasLuhmannzbogtogauinstitucionalnojspecijalizacijiCrkvauodnosunastrukturudruštvenogsustava,sjednestrane,teuprivatiziranjureligioznihodluka,sdrugestrane,vidibitnevidovesekularizacije.124Traže-ćiSvetounutarstrukturalnihpromjenadruštvenogsustava,auvidunovihreligijskihpokreta, sekularizacija bi semogladefinirati i kao»posljedičniproblemprijelazaizstratificiranogufunkcionalnidruštveniustroj,kojegre-ligijskisustavneželi,alipremakojemsemorauskladiti«125uuvjetima(post)modernog svijeta.Karel Dobbelaere analizira proces sekularizacije kao multidimenzionalnikonceptkojiseodnosinaproceslaicizacije,religijskihpromjenaireligijskeinvolviranosti.Preciznije,sekularizacijaupravojestproceslaicizacije,kon-ceptualizirankaoprocesdiferencijacije,alisvrlosloženimirazličitimodno-

112 Usp.J.Jukić,Budućnost religije,str.64.

113 Usp.ThomasLuckmann,The Invisible Religi-on: The Transformation of Symbols in Indus-trial Society,TheMacMillanCompany,NewYork1967.,str.117.

114 Usp.J.Jukić,Budućnost religije,str.64.

115 Usp.J.Jukić,Lica i maske svetoga,str.204.


117 EsadĆimić,»Religijakaointegralnidiokul-ture«,Mediji, kultura i odnosi s javnošću 1 (2002)1,str.32–37,ovdjestr.36.

118 Usp.S.Bruce,God is Dead,str.2.

119 Usp.F.J.Lechner,»TheCaseAgainstSecu-larization«,str.1103.

120 S.Bruce,God is Dead,str.13–14.


122 Ibid.

123 Usp.Franz-XaverKaufmann,Kirche begreif-en: Analysen und Thesen zur gesellschaftli-chen Verfassung des Christentums, Herder,Freiburg1979.,str.100.

124 Usp. Niklas Luhmann, Funktion der Reli-gion,SuhrkampVerlag,Frankfurt 1977., str.225–271.

125 DetlefPollack,Religiöse Chiffrierung und so-ziologische Aufklarung. Die Religionstheorie Niklas Luhmanns im Rahmen ihrer systemt-heoretischen Voraussetzungen, Verlag PeterLang,Frankfurt1988.,str.128.



som spramprocesa religijskihpromjena i religijske involviranosti.126ZbogtogaDobbelaererazlažedimenzijesekularizacijenatrirazine.Prvajerazinasekularizacijevezanauzdruštvenurazinureligije,aoznačavaprocesfunk-cionalnediferencijacijereligije,odnosnoprocesrazvojareligijeupodsustavčimegubisvojuprijašnjudominantnuuloguudruštvu.Religijskepromjeneunutardruge razine sekularizacijevezane suuzpromjenudruštvenogapo-ložajareligijskihorganizacija(Crkvi,denominacija,sektiinovihreligijskihpokreta).Trećarazinakaoindividualnasekularizacijareferirasenaodnoseizmeđunormireligijskihgrupaistavovanjihovihčlanova.127Teposljednjera-zinetimeproizlazeizWeberovapristupakojinaglašavasmanjivanjeutjecajareligijenadruštveniživot.

4. Kritika sociologijskih teorija o sekularizaciji religije

Provedenasociološkaanalizasekularizacijeosvijestilajesredišnjeproblemekojiproizlazeizsamorazumijevanjamodernogdruštvai ljudikojiunjemužive.Deregulacijadanašnjereligioznostiizazvanajeanomijom.»Tezeose-kularizaciji« i»tezeo religijskojpromjeni«unutarmodernogdruštva tražepotpunije objašnjenje. Socio-kognitivna objašnjenja znanstvenih promjenatvrdedajereligijaidaljeprisutnaumodernomdruštvu,uspostavljajućile-gitimnostsocijalnogobjašnjenjateorijesekularizacijeuusporednipoložajskognitivnimprocjenama.Oneuprocesumodernizacijeitehnicizacijeznačenapuknućesmisla,azaposljedicuimajuosjećajravnodušnosti,gubitakteme-lja,beskorisnostreligije.128

Nedvojbeno,kakosenapuknućesmislaočitujepoplavomznačenja»tezeosekularizaciji«i»tezeoreligijskojpromjeni«ukojojsesvijetnijesamo,upoetskomsmislu,odčaravaoizvankrutihogradakonfesionalnesocijalizaci-jevjernikaunutarslužbeneCrkve,negoje,kakopodpseudonimomJakovaJukića primjećujeŽeljkoMardešić, postao »pustinja koja rađa pustinju«129 pajerazlikaizmeđuateizmaisekularizacijeiutomeštojeonpostaoobičnanevjera nevjernika,doksekularizacijaproizvodinevjeru vjernika.130

»Središnji religiozni problem suvremenoga svijeta nije, dakle, ateizam nego vjerskaravnodušnost,praktičniživotbezmisterija,navikavanjenapotpunusvjetovnostinekršćanstvokršćana.«131

Sekularizacijajepočelapraznitisvijetodznačenjaisvrhe.Nadjelujekrizasmislaiiščezavanjesenzibilnostispramrubnihpitanjaljudskeegzistencije,stvarajućiduhovnupustoš.132Procesdruštvenederegulacijereligijeupreru-šenomoblikusmjestioseupojamsamesekularizacijeukojojjesvakidubljismisaotihozamirao,uvjetovanraspoloživimutjecajimaistvarnostima,na-metnutimistodobnoioddržaveiodvladajućesituacije(post)modernogsta-njaopterećenogaideološkimopćenitostima.Složenostivišedimenzionalnostsekularizacije–kontroverznosturaspravamaokosadržajanjezinaodređenjakaopovijesnogprocesa– sažeti su slikovitou tvrdnjikoja»možda«zvučiparadoksalno, ali danas u sociologiji religije više znamokoliko je društvosekularizirano (religiozno), nego što to znači da je sekularizirano (religio-zno).133Uzspomenutudefiniciju idečinjenicadaprimjenatogaizrazaukidajednoznačnovrednovanjeistogapredstavljaslobodnuvrijednost.

»Pretpostavkadamodernostneophodnovodidoopadanjavjerejeuprincipu‘slobodnavrijed-nost’.Toznačidajemogupotvrditikakoljudikojiovosmatrajudobromviješću,takoionikojiovosmatrajuvrlološomviješću.«134



Sampojamnepočivaninaprimjenivrijednosnogpredznakaninatumačenjugubitkareligioznihveza,transcendentnihstavovauizrazu»posvjetovljenje«.Utomsmislu,inovativnatezasekularizacijezatopredlaženačinprevladava-njaidejno-političkogkarakterasekularizacijekojaseizravnopovezujeuap-solutnojneovisnosti»religioznosti«odijalekticidruštveno-povijesnihprilika.Navedenopokazujedapaddruštvenemoći religijekao»progresivnaauto-nomizacijadruštvenihdijelovaoddominacije religijskihznačenja i institu-cija« nisu prouzročili opći društveni procesimodernizacije.Modernizacijakao»višečinjeničnipojam,kojiobuhvaćaindustrijalizacijurada;pomakodseladomjestaigradova;zamjenumalihzajednicadruštvom;uzdignućeindi-vidualizma;uzdignućeegalitarizma;iracionalizacijumisliidruštveneorga-nizacije«135imaefektsekularizacije,unekimmjestimavišenegoudrugima.Modernizacijapotičeisnažnepokreteprotivsekularizacije.»Također,sekularizacijanadruštvenomnivounijeneophodnopovezanasasekularizacijomnanivouindividualnesvijesti.Nekesuvjerskeinstitucijeizgubilemoćiutjecajumnogimdruš-tvima, ali i stara i nova religijska vjerovanja i praksa nastavile su ipakpostojati u životimapojedinaca,poprimajućiponekadnoveinstitucionalneforme,aponekadbidolazilodovelikeeksploziježara.«136

Nadalje,nekevjerskeinstitucijeodigralesuvažnedruštveneipolitičkeuloge.Zato prihvaćamodesekularizaciju kao drugu vrstu teorijskog pristupa pro-blemusloženostiizmeđureligioznostiimodernosti,štopokazujedajeizborparadigmesekularizacijeistovremenoisocijalanikognitivan.»Tragajućizaodređenim‘temeljnimnacrtom’ili‘dubinskomlogikom’,kojiravnajuživo-tom cjeline modernogadruštva«,137 takavpristupnazivamo(teorijama)mo-dernosti.One,kaoimpliciranavjerovanjakonkretnezajedniceznanstvenika,poKuhnovumišljenju,moguobjasnitizaštoseteorijasekularizacijemijenjaondakadatoisključivo»racionalno«nebibiloopravdano,kaoitozaštoseparadigmasekularizacijenemijenjakadazatopostojesvi»racionalni«razlo-zi.138Topokazuje,kaoštosmoistaknuli,kakojeteorijasekularizacijeopte-

126 Usp. Karel Dobbelaere, »Secularization:A Multi-Dimensional Concept«, Current Sociology 29 (1981) 2, str. 3–153, ov-dje str. 14, doi: https://doi.org/10.1177%2F001139218102900203.

127 Usp. Karel Dobbelaere, Secularization: An Analysis at Three Levels, Peter Lang,Bruxelles2002.,str.24–25.

128 Usp.A. Starić (ur.),Enciklopedijski teološki rječnik, str.1019.


130 E.Ćimić,Religija kao integralni dio kulture,str.36.




134 PiterL.Berger[PeterL.Berger],»Desekula-rizacijasveta:opštipregled«,u:PiterL.Ber-ger [Peter L. Berger] (ur.), Desekularizacija sveta: preporod religija i svetska politika,prev.Minja Janković, Mediterran Publishing, NoviSad2008.,str.11–30,ovdjestr.13.

135 S.Bruce,God is Dead,str.2.

136 P.L.Berger,»Desekularizacijasveta«,str.13.

137 ZdenkoZeman,Autonomija i odgođena apo-kalipsa: sociologijske teorije modernosti i modernizacije, Hrvatskasveučilišnanaklada,Zagreb2004.,str.59.

138 Usp. Darko Polšek, Sociologija znanstve-ne spoznaje, Hrvatski kulturni dom, Rijeka 1995.,str.5.

https://doi.org/10.1177%2F001139218102900203

https://doi.org/10.1177%2F001139218102900203



rećena idejno-političkimkarakterom.PoLuckmannovumišljenju,sekulari-zacijaje»modernimit«,139azanekesociologefikcija,ideologijskipojam.140

Paradigmatskistatusdruštvenihznanostisekularizacijuinterpretiraodpoče-takakaosastavnidioshvaćanjanačinakakoseodvijaoprocesmodernizacije.PomišljenjuJeffreyjaK.Haddena,

»... status je sekularizacije bio tolikoočit da je jedva sačinjavaoproblematičnopitanje kojezahtijevaempirijskoistraživanje.Ukratko,sekularizacijanijesamobilauzetazdravozagotovo;ideja sekularizacije postala je sakralizirana.«141

Brojnečinjenice,načinielaboracijeglobalnereligijskesceneifilozofskierossvje-dočeojednomprocesusekularizacijereligijeireligizacijesekularnogupostmo-dernojduhovnosti,kojisunadjeluikojisunezaobilazni.Posvjetovljenjeisekularizacijatijekompovijestizadobilisuhermeneutičkukategorijuidejno-političkogkarakteramodernogadoba.Pojmomposvjetov-ljenjakršćanstvoupućujenapretpovijestnovogvijeka,apojmomsekulari-zacijenaglašavanjegovo trajnoznačenjeurazumijevanjuopćihdruštvenihprocesamodernizacijedruštva(industrijalizacije,urbanizacijeiširenjazna-nosti).Stogajeovoemancipacijskosamopotvrđivanječovjeka,kojemodernaprikazujekaonovodoba,142prikazanokaonepovratanproceskojisenastavljaurazmatranjuomodernomsvijetuiuduhumodernitetakaonoveideologije.RodneyStark,kaojedanodpoznatijihkritičarateorijaosekularizaciji,navo-dipetključnihtočakakojeseodnosenaproročanstvaosekularizaciji.Prvo,ističe bitnu povezanost procesamodernizacije i sekularizacije, ali i nedoka-zanostkako jesekularizacijarezultatmodernizacije,čimeseuzodređivanjasame religije javljaju i prijepori oko određivanjamoderniteta.Druga točkakojuvaljauočitiuproročanstvimaosekularizacijijesttodaonaneističusamoinstitucionalnodiferenciranjeiodvajanjeCrkveoddržave,negosebaveopa-danjemdruštvenevažnostireligijeismanjivanjemreligioznostipojedinca.Notonijetakojernemožemoizjednačitireligijuireligioznost,prepuštajućiSveto dijalekticisvjetovnog,sobziromna toda istinareligijeuvijek iznovaostajeonkrajovepocijepanostipovijesnogduha.143Trećastvarkojutrebauočitioteziosekularizacijiističeznanostkaopodručjekojeima»najubojitijeposljedicezareligiju«.Tosepokazalopogrešnim.Četvrto,sekularizacijasesmatrairever-zibilnimprocesom,odnosnonegirasemogućnostreligijskerevitalizacije,štoseuvećemdijeluistočneEuropepokazalomogućim.Petoiposljednje,govorikakoseraspravaosekularizacijiuglavnomodnosinakršćanstvo,aposljedicesekularizaciječestoprimjenjujuglobalno.144

ZatojePeterL.Berger1974.godine

»... ponudio određeni broj razloga za sumnju u njegovu početnu sigurnost da suvremenostpotkopavareligiju.[…]Svarirajućimrazinamaposvećenosti,Berger jeponudiosljedećera-zlogezarevidiranjenjegovauvjerenjautezuosekularizaciji:a)rastkonzervativnihievange-ličkihCrkavauSjedinjenimDržavama;b)slabljenjeliberalnihCrkava;c)održavanjeinteresazareligiju(akonezaodlazakucrkvu)udrugimzapadnjačkimdruštvimaid)vitalnostreligijeudrugimdijelovimasvijeta.«145

StogasBergerom,jednimodrijetkihpredstavnikasekularizacijsketeorijekojijeusvojimradovimapriznaonjenenedostatke,paradoksalnomožemorećidaje današnji svijet masovno religiozan i jest sve drugo osimsekulariziranogsvi-jeta,kakavjepredviđenodstranevelikogbrojamislilacaianalitičaramoder-nogdoba.146ToneznačidanemamosluhazanačinemišljenjakojijošcvjetajuuzapadnojEuropiimeđunarodnojsupkulturikojučinevisokoobrazovanilju-



di,posebnouhumanističkimidruštvenimznanostima–asupkulturaistinskijesekularizirana.147

»Vjerovanjeusekularizacijuodržavanojezbogdubokogitrajnogantagonizmapremareligij-skomvjerovanjuirazličitimizrazimaorganiziranereligije.«148

Utomsmislu,sekularizacijajepunovišedoktrina,negoštojeteorija.149 Zato nas ne iznenađuje zabrinutost za sudbinu tako shvaćene sekularizacije izvanduhovnoghorizontareligioznosti.Jedini tračaknadevidimouneodrživojteziteorijesekularizacijedamodernizacijaneophodnovodiopadanju religioznosti,kakoudruštvu, tako iusvijestipojedinaca–odnosnoda jesuvremenisvijetsekulariziran.UzapadnojEuropinaglašavajusekvalitativnipokazateljiseku-larizacije–koji jepokazujukaoopćedruštvenupojavuzavećuemancipacijudiskursaodreligijeisadržajareligioznosti,kaoizamogućnoststvaranjatemeljazarazvojvlastitogznanstvenogdiskursa.Timeujednonijeotklonjenotumače-njesekularizacijedruštva–teorijskimkategorijamaideologijeivelikihsustavaznačenja.150Nudećidrugipaketideja,MarkChavespomažepronaćinačinkakosesnalazitisčestolabirintnimpojmomsekularizacije. Pritom naglašava da je od prosvjetiteljstvavećinabeskrajnihraspravaosekularizaciji bilao»religiji«,adajemoralabitio»religijskomautoritetu«.151Štoćereći,religijakaosocijalnailikulturnazajednicanenestaje,alipostojepromjeneunjezinomautoritetu.»Alidabismorazumjeliturazliku,moramopogledatitrirazličiterazineilipodručjaukojimasesekularizacijamožepojaviti.Chavesrazlažesvojurazlikuizmeđu‘religije’i‘religijskogauto-riteta’natemeljutridimenzijesekularizacijeKarelaDobbelaerea152–nakojeChavespridodajeoznake laicizam, unutarnja sekularizacija i religijsko dezangažiranje.«153

139 Hubert Knoblauch, Sociologija religije, De-metra,Zagreb2004.,str.153.

140 Usp. PeterE.Glasner,The Sociology of Se-cularisation: A Critique of a Concept, Rou-tledge&Kegan Paul, London 1977.;DavidMartin,A General Theory of Secularisation, BasilBlackwell,Oxford1978.

141 J. K.Hadden, »TowardDesacralizing Secu-larizationTheory«,str.588.

142 Usp. Hans Blumenberg, Legitimnost novog veka, prev.Aleksa Buha, Izdavačka knjižar-nica Zorana Stojanovića, Sremski Karlovci– Novi Sad 2004.

143 Usp. Ž. Pavić, »ʻSvetoʼ u mreži dijalektikesvjetovnosti«,str.710.

144 Usp. Rodney Stark, »Secularization, R.I.P«,Sociology of Religion 60 (1999)3, str. 249–273.

145 S.Bruce,God is Dead,str.89.

146 Usp. P.L.Berger,Desekularizacija sveta, str.20.

147 Usp.ibid.,str.20–21.

148 J. K.Hadden, »TowardDesacralizing Secu-larizationTheory«,str.588.

149 Usp.ibid.

150 Usp.SabinoS.Acquaviva,RenatoStella(ur.),Fine di un’ideologia: la secolarizzazione,Borla,Rim1989.

151 Ronald L. Johnstone,Religion in Society. A Sociology of Religion,PrenticeHall,NewJer-sey2004.,str.369.

152 Usp. Mark Chaves, »Secularization as De-clining Religious Authority«, Social Forces 72(1994)3,str.749–774,ovdjestr.754–757,doi:https://doi.org/10.2307/2579779.

153 R.L.Johnstone,Religion in Society,str.370.

https://doi.org/10.2307/2579779



Zaključak

Razmatranje o sekularizaciji traži zajednički odnos religije imodernosti – koji je priličnokompleksan. Timeseotkrivaočito:razmatranjeosekulariza-cijinužnosepretvaraurazmatranjaomodernomsvijetuiduhumoderniteta,zbogčegaseočitujekaoprocesracionalizacije,akojunemožemoizjednačitismodernizacijom,kaoštoimodernizacijaisekularizacijanisusrodnifeno-meni.154Modernitetnijesamodobasekularizacije,racionalizacijeiduhaka-pitalizma,poistovjećenogasraščaranošćusvijeta,negoiponovni»povrataksvetog«.155Najvažnijeanalizeprocesa sekularizacije i revitalizacije religijemožemopromatratiunutarnekolikodominantnihteorija,prijesvegafunkcio-nalizma,fenomenologijeineoweberijansketradicije.Značenjapojmasekularizacije,unutarvelikihdominantnihteorija,uvelikojmjeriproizlazeizrazličitogapoimanjareligijeipovijesneuvjetovanostimodernosti.Topokazujekakonastanaksekularizacijenijesamonužnonačinpoimanjapovijesneuvjetovanostimodernostinegočakdovoljannačinpostojanjareligijekojutrebarazumjetiuodmakuodklasičnihinterpretacija. Zato unutarkontekstarevitaliza-cije religije sekularizacijanasnepriječi,nego–naprotiv–obvezujedaobrati-mopozornostnaonoštojesredištereligije,atoje–Sveto.156Stogajevažnoprilagoditistvarnoreligioznoiskustvo(Sveto)novimuvjetimaindividualnogaikolektivnogaživota.157

Nadalje, ta se dinamika, paradoksalno, očituje kroz sekularizaciju, priznajućisamostalnostismislenostsvjetovnomsvijetu,atoimasvojekorijeneuzajednič-komiskustvučitavejedneepohe.Utomsmislu,»sekularizacijanijesamopukapojavausuvremenojkulturnojsceni«,158kojastimuliraposebneformereligijekojeodražavajuduhvremena,159»većpermanentanprocesusvakojreligijskojtradiciji«.160Timeiskustvočitavejedneepohepokazujekakosekularizacija,dje-lujućiusvojoj»domeni«,možeraditiukoristSvetoga.BudućidaSvetougro-žavailipakeliminiraonoštojeureligijikaoinstitucionaliziranojvjerirubno,efemerno,161spomenutiprocesdruštvenederegulacijereligijeotvaranovikrugbeskonačne igre institucionalne i izvaninstitucionalnereligioznosti.Naime,zaistaknutijedasekularizacijaukonačnicinemanikakvevezesazbiljskim»pred-metom«religioznosti,sonimštoostajesonustranutedijalektikepovijesneigrejer Svetoposvojojizvornojstrukturiranostiiosebujnojartikuliranostijednostav-nonijelocirano,suvišejefluidno,satkanoodnajdelikatnijeduhovnosti.162 Sveto, samimtime,gradimostkojibipovezivaoreligiozniisvjetovnistavpremasvije-tuiegzistencijičovjeka,atotražiinalazizajedničketočke,sponeujezgrikojajezajedničkasvakomčovjekuuduhovnosti,163pružajućipritomotporeinajjačimprodorimasekularnihprocesa.164

Zazaključitijekakoseizsociološkeperspektivereligijapromatravišekaosred-stvoilikulturološkiobliknegodruštvenainstitucija.165Naime,onatražiuspo-stavljanjeuskevezestranscendentnim,atonasneoslobađaodpotrebevlastito-gaodređenjausvijetu.Naprotiv,mišljenjasmodasekularizacijaimodernitet,kaopovijesniprocesi,nisufilozofski nazoriukojimasečovjekshvaćakaopostojanjesuprotnotranscendenciji.166Utomsmislu,filozofskipristupreligijiimamogućnostikojeumetafizičkom smislunisunipošto isključivoprven-stvenodruštvenouvjetovanejer ioneusebisadržeozbiljineovisneagen-se-pokretačkesilekojizbiljustalnoiiznovaporađaju.167Odatleirazličitostpostavljanjapitanjaizperspektivefilozofskiutemeljenesociologijeidijalek-tikedruštvenopovijesnihprilikaostalihznanosti.



Zatoserazmatranjeosekularizacijinemožezaustavitisamonakritičkojipovijesnojanalizinitiprihvatitidanašnjipojam»religije«kojijeprosvjeti-teljskogapodrijetla.168Stoga,dabisedostigloirazumjeloznačenjefenome-nasekularizacijereligije,potrebnasudaljnjaistraživanjareligijeukojimabipolazištebilonaiskustvuontičkeupućenostipremaSvetome. Tapotonjazbiljnost,premakojojjereligijausmjerenakrozčovjekovocjelovitounutar-njeopredjeljenjebića,stojinapoloviciputaizmeđu»vječnogučovjeku«ipovijesno-društvenestvarnosti.169

Revitalizacijareligije»različitoposredujeindividualnudruštvenuegzistenci-jučovjeka,odgovarajućinagraničnesituacijezahvaćanjazbilje«170drugačijenegoštotoradepovijesnopromjenjiviobliciozbiljenja,kaoštojetopovi-jesniprocessekularizacijereligije.Dakle,uprocesusekularizacijedetektiranesumanjkavostikojetraženačinnakojisekontrolirati,preusmjeravatiibogatitionimsadržajimareligijekojigubenasvojojautentičnosti,omogućavajućipritomuzloporabuintegriteta,kojajeostalajedinaizvjesnanadauuspjehnjihovogprotivljenjarevitalizacijireligije.171

154 Usp.P.L.Berger,»Desekularizacijasveta«,str.13,17.

155 D.Bell,»TheReturnoftheSacred«.

156 Usp. Esad Ćimić, Drama a/teizacije,Šahinpašić,Zagreb–Sarajevo2006.,str.161.

157 Usp.J.-J.Wunenburger, Le sacré,str.91;Har-veyGallagherCox,La cité séculière: essai théo-logique sur la sécularisation et l’urbanisation,Casterman,Tournai1968.;GabrielVahanian,La mort de Dieu: la culture de notre ère post-chréti-enne, Buchet–Chastel,Pariz1962.

158 E.Ćimić,Drama a/teizacije,str.161.

159 Usp.RichardK. Fenn,Liturgies and Trials: The Secularization of Religious Language,Blackwell,Oxford1981.

160 E.Ćimić,Drama a/teizacije,str.161.


162 Usp.ibid.

163 Usp.V.Kovačević,Sekularizacija, moderni-tet i katolički ethos,str.276.

164 Usp.E.Ćimić,Drama a/teizacije,str.162.

165 Usp.JamesA.Beckford,Religione e società industriale avanzata, prev. Silvia Aliotto,LauraFerrarotti,Borla,Rim1991.

166 Usp.E.Ćimić,Drama a/teizacije,str.160.


168 Usp.Franz-XaverKaufmann,Kako da preživi kršćanstvo?, prev. Željko Čekolj, Kršćanskasadašnjost,Zagreb2003.,str.61.


170 EsadĆimić,Sveto i svjetovno,Hrvatskofilo-zofskodruštvo,Zagreb1992.,str.183.

171 Usp.KrunoslavMalenica,VlahoKovačević,Goran Kardum, »Impact of ReligiousSelf-Identification and Church Attendanceon Social Distance toward Muslims«, Reli-gions10(2019)4,str.1–18,doi:https://doi.org/10.3390/rel10040276

https://doi.org/10.3390/rel10040276

https://doi.org/10.3390/rel10040276



Vlaho Kovačević

From the Secularisation of Religion to the Revitalisation of Religion

AbstractThis paper aims to pave the way for religion’s potential revitalisation – outside of the ideolo-gical concept of the dialectics of contemporary society and within the historical context of the specific meaning of the secularisation of religion. Accordingly, in its understanding of religion, this paper’s discussion necessarily remains beyond the dialectics of secularity, since religion is not dependent on that kind of dialectics, but on the Sacred and its comprehension. Without the Sacred, we would be in a situation of ‘reoccurring of the same’, as a result of which contempo-rary modern ideologies would negatively influence the life of the individual. The aforementioned then points to the need for multi-dimensional theoretical approaches resulting from the intricate social circumstances and various development courses of individual religions in the contempo-rary world. In this way the theoretical approaches to religion in contemporary society, primarily analysed based on prevalent theories of functionalism, phenomenology and the neo-Weberian tradition, exhibit diverse paradigms in their different explanations of the secularisation and revitalisation of religion.

Keywordssecularisation,religion,the Sacred,rationalisation,disenchantment,MaxWeber,sociologyofreligion

Od sekularizacije religije do revitalizacije religije

Documents

Transcript of Od sekularizacije religije do revitalizacije religije