- Povijesni razvoj- Temelje postavke- Osnovna obrada- Dopunska obrada- Sustavi obrade

Prof. dr. sc. Danijel Jug

Obrada tlaObrada tla povijesni razvoj

4 revolucije u poljoprivredi

PRVA: UVOENJE OBRADE TLA - prvi prekid prirodne ravnotee, korak ka evoluciji agroekosustava i poveanje njegove produktivnosti. Smanjenje povrina po glavi stanovnika i porast prinosa po jedinici povrine.

DRUGA: UPORABA LEMENOG PLUGA i PLODOREDA. Norfolki travopoljni plodored uvod u jedno uravnoteeno razdoblje ratarenja.

TREA: KEMIJSKA REVOLUCIJA. Intenzivna poljoprivreda, uska specijalizacija, visoki prinosi, visok input (ulaz) energije, sredstava, materijala, sveobuhvatna primjena znanstvenih dostignua.

Znai, proizvodnja je: specijalizirana ekonomski djelotvorna minimalno sudjelovanje ljudskog rada visokoproduktivna

Ali i EKOLOKI rizina

Obr

ada

tla

po

vije

sni ra

zvoj

Ekoloki rizik ovakve proizvodnje oituje se kao:degradacija fizikalnih znaajki tla (antropogena zbijanja)degradacija kemijskih znaajki tla (zakiseljavanje, pad sadraja

humusa, oneienja pesticidima, tekim kovinama, oneienje vode, tla i zraka nitratima...)degradacija biolokih znaajki tla (poremeen odnos

mikroorganizama)proizvedena hrana nosi u sebi ista oneienja koja prate tlo i

vodu.

ETVRTA: TRAENJE ALTERNATIVA postojeoj, konvencionalnoj tehnologiji: preispitivanje primjenjivanih zahvata. To je odriva poljoprivreda - SUSTAINABLE AGRICULTURE.

Obr

ada

tla

po

vije

sni ra

zvoj

Suvremena agrikultura obrada tla temeljena je na 13 000 godina iskustvaPoeci obrade tla poeci stvaranja antropogenog tla

runa

sprena

strojna

Tri etape obrade tla kroz povijest:

Obr

ada

tla

po

vije

sni ra

zvoj

Datiranja pretpostavki prvih poetaka obrade tla:- 13 000 godina (Sirija)

- 10 000 godina (Maye, Azteci i Inka indijanci)

- 7 000 godina (Egipat i Mezopotamija)

Runa obrada tla (do domestikacije domaih ivotinja)- drveni tap

- drvena kuka

- motika, budak, pijuk, lopata ...

dananjica motiarstvo vrlo ekstenzivna poljoprivreda

Zui indijanci Sjeverne Amerike pri runoj obradi tla

Obr

ada

tla

po

vije

sni ra

zvoj

Od prapoetka agrikulture, ovjek je uvidio nunost izmjene usjeva. Praoblik:

1. PRELONI SUSTAV - spaljena uma, uporaba, nakon iscrpljivanja naputanje- SELILAKI TIP gospodarenja. Prelazilo se na novu povrinu.

2. ZALEAJNI TIP - osvajanje praume, eksploatacija, naputanje i nakon nekoliko desetljea prirodne vegetacije ponovni povratak na istu povrinu.

3. U prostranstvima prirodnih travnjaka razvili su se POLJSKO-TRAVNJAKI PRELONI SUSTAVI. Stoka je napasivana odreeno vrijeme i nakon iscrpljivanja naputana povrina.

4. Kad se ovjek stacionirao na jednom mjestu zapoeo je SUSTAV STACIONARNOG RATARENJA. Zapoeo je stalni plodored. Prva inaica ovakvog plodoreda vezana je za stare civilizacije Sredozemlja:

Obr

ada

tla

po

vije

sni ra

zvoj

Sprena obrada tla (nakon domestikacije domaih ivotinja)

- kuka (drvo)

- ralica (drvo, kamen, metal) ORD (korijen rijei orati)

- plug (drvo, metal)

dananjica Azija i Afrika ekstenzivna poljoprivreda

Zaeci sprene obrade tla u Kini, Egiptu i Mezopotamiji

Obr

ada

tla

po

vije

sni ra

zvoj

ovjek

govedo

deva

magarac

mazga

mula

konj

Razvoj sprege

Razvojem sprege odnosno sprenih orua, poveava se dubina obrade tla

Obr

ada

tla

po

vije

sni ra

zvoj

Strojna obrada tla (nakon otkria parnog stroja u 18.st.)

Pronalaskom i primjenom stroja u poljoprivredi otvorena je nova-suvremena epoha u procesu uzgoja bilja, koja traje i danas.

- parni stroj

- motori SUI

- elektrinimotori

- ?????????Prvo oranje traktorima Belje 1927. g.

Obr

ada

tla

po

vije

sni ra

zvoj

Razvoj obrade tla usko je povezan s razvojem i usavravanjem strojeva i orua za njegovu obradu

Obr

ada

tla

po

vije

sni ra

zvoj

Obr

ada

tla

po

vije

sni ra

zvoj

Obrada tla predstavlja svaki mehaniki zahvat u pedosferu, s ciljem:

stvaranja antropogenog (kulturnog) sloja tla

stvaranja povoljnih vodozranih odnosa

unitavanja biljnog pokrivaa

unoenja gnojiva u tlo

korigiranja klime (akumulacija, konzervacija, odvodnja)

popravljanja fizikalnog, kemijskog i biolokog kompleksa tla

Obrada tla temeljne postavke

Krajnji cilj svake obrade tla je ostvarivanje prinosa

TLO

OBRADA

KLIMA

ZNANJE

ORGANIZMI

OSTALO

GNOJIDBA

BILJKA

PRINOS

Obr

ada

tla

te

meljn

e po

stav

ke

Koja se tla obrauju?- prikladna:

ravni terenislabije nagnuti tereni

- neprikladna:skeletna tlateka glinovita tla trajno mokra tla (perhumidna klima, podzemna voda, poplave).

Pojmovi:

Obradivo tlo: povrina koju ovjek sustavno i neprekidno koristi u biljnoj proizvodnji. To ukljuuje najee i obradu tla.Oranica: obradiva povrina koja se svake godine redovito obrauje, a u pravilu ore.

Obr

ada

tla

te

meljn

e po

stav

ke

Obrada tla prema dubini i volumenu obraenog tla:1 - vrlo plitka obrada do 10 cm

2 - plitka obrada do 20 cm

3 - srednje duboka obrada do 40 cm

4 - duboka obrada do 100 cm

5 - vrlo duboka obrada vie od 100 cm

1020

40

100

>100

1. Vrlo plitka (-10 cm): priprema sjetvenog sloja, razbijanje pokorice, omoguuje prodor vode i zraka, disanje, grijanje tla

2. Plitka (-20 cm): isto kao pod 1, dodatno za unoenje etvenih ostataka,gnojiva za sjetvu ili sadnju nekih kultura

3. Srednje duboka (20-40): za sjetvu, sadnju, unoenje gnojiva, korekturu klime (ekonomija vlagom) i produbljivanje oraninog sloja

4. Duboka obrada (-100 cm): melioracija tla, korektura klime, za tla nepovoljne uslojenosti, za neke kulture drvenaste, rigolanje

5. Vrlo duboka (>100 cm): isto kao 4, ali samo s meliorativnim znaenjem -promjena mehanikog sastava oranikog sloja ili horizonta u solumu rigolanje, dubinsko rahljenje, izbacivanje pijeska iz dubine

Obr

ada

tla

te

meljn

e po

stav

ke

Dubina obrade tla ovisi o:

- apsolutnoj dubini tla

- stanju podzemnih voda

- teksturnoj grai i uslojenosti (stratifikaciji)- reljefu

- klimi

- izvoru energije

- sredstvima za obradu

- zahtjevima kulture

- agrotehnikoj namjeni (meliorativne odlike)- ekonomskoj moi gospodarstva

Obr

ada

tla

te

meljn

e po

stav

ke

Dubina obrade tla i broj zahvata obrade tla kroz povijest su se mijenjali, i to gotovo redovno s tendencijom poveanja dubine

Trend poveanja dubine osnovne obrade tla zaustavlja se poetkom 20 st., a obrada tla postaje dvosmjerna:

- stagnacija poveavanja zahvata dubine obrade- smanjenje dubine i broja zahvata pri obradi tla

Dub

ina

tla

vrijemeprolost sadanjost

Dubina obrade tla konvencionalni pristup

Dubina obrade tla suvremeni pristup

Broj prohoda

Obr

ada

tla

te

meljn

e po

stav

ke

Promjene u tlu izazvane obradom:

Uglavnom promjena fizikalnih svojstava:

1. poveava se volumen tla, u korist mikropora2. smanjuje se otpor tla i koherencija

3. popravlja se struktura

4. poveava se propusnost za vodu i zrak5. smanjuje se ili poveava vododrivost i KZ (oksidacijski procesi)6. smanjuje se kapacitet za toplinu i vodljivost

7. raste povrina raste evaporacija, zagrijavanje

8. kljuno: regulacija vodo-zranih odnosa, a ovo:9. Lanane posljedice za rad biokomponente:

Disanje: vie CO2, vea aktivnost tekue faze tla. Negativno: gubitak Ca (kalcijev bikarbonat)

Vea mineralizacija organske tvari, ali i mobilizacija hraniva, to je prenaglaeno kao pozitivno.

Obr

ada

tla

te

meljn

e po

stav

ke

Razlozi smanjenju dubine obrade tla i broju zahvata pri obradi proizlaze iz negativnih uinaka obrade koji su esto prikriveni rastuim tehnolokim razvojem u poljodjelstvu, npr:

kvarenje strukture tla

mehanika disperzija zbijanjem tla u vlanom stanjuerozija vodom i vjetrom

stvaranje tabana obrade (bolest "tabana pluga i tanjurae")stvaranje diskontinuiteta u tlu (dubinska zbijanja)- nepropusni

slojevi (barijere za prodor korijena, zraka, vode, topline)

pogoranje hidraulikih svojstava tla retencija vode, hidraulika vodljivost (vodopropusnost), infiltracija, uskladitenje vode (kapacitet za vodu)

promjene u volumnoj gustoi porozitet i distribucija pora inenziviranje nehomogenosti tla (pukotine, kanalii, velike upljine)vee amplitude temperatura kod obraivanog tlareduciranje biokomponente tla

Obr

ada

tla

te

meljn

e po

stav

ke

Obr

ada

tla

te

meljn

e po

stav

ke

Suvremeni pristupbiljnoj proizvodnji

Maksimalizacija Specijalizacija UinkovitostOptimalizacija

Konvencionalni pristup

KonzervacijskipristupSuvremeni principiO

brad

a tla

te

meljn

e po

stav

ke

Definiranje pojmova ::

- Konvencionalna obrada tla

- Konzervacijska obrada tla

- Reducirana obrada tla

:: ukljuuje prednosti i nedostatke svakog od sustava obrade ovisno o ciljevima

Dubinu obrade tla i broj prohoda strojevima i oruima po povrini tla, trebaprilagoditi agroekolokim uvjetima, a razinu proizvodnje ekonomski uskladiti.

NEMA JEDINSTVENOG OPTIMALNOG SUSTAVA OBRADE TLA !!!

Glavni zahtjev prema obradi tla

Obr

ada

tla

te

meljn

e po

stav

ke

Povoljno stanje tla za obradu

Sadraj vode je kljuan jer o njemu ovisi niz drugih procesa, osobito koherencija i plastinost tla. Koherencija predstavlja sile koje dre estice tla na okupu (agregate). Sile koherencije su vee u suhom, glinenom tlu i vlaenjem tla se smanjuju. Plastinost predstavlja sposobnost vlanog tla za modeliranje promjenu oblika. Raste s vlanou tla. Upravo sadraj vode kada je povoljan odnos sila koherencije i plastinosti predstavlja povoljan moment za obradu.

Prema LYON-u grafiki proizlazi kao najbolji moment za obradu tla kad je vlanost izmeu toke krutosti i toke itkosti prema Cassagrandeu (C0 i C1). To je, ugrubo, u praksi izmeu 40-60% maksimalnog kapaciteta tla za vodu.

Kod tekih tala glavni uzronik kratkom razdoblju za obradu su jae ljepljivi, skloni bubrenju sekundarni minerali gline (montmorilonit) i neke humusne tvari bitumenskog karaktera. To su tzv. minutna tla, kratkog razdoblja vlanosti za obradu. Ili su suha, ili mokra.

Obr

ada

tla

te

meljn

e po

stav

ke

Povoljno stanje vlanosti tla za obradu

Obr

ada

tla

te

meljn

e po

stav

ke

Kako praktino odrediti da li je tlo povoljne vlage za obradu?

- tlo pod pritiskom u ruci voda izlazi = nepovoljno- mokro, ostaje slijepljeno = plastino- ne moe se stisnuti = suho

Kada je povoljno?Spustimo grudu zemlje s 1 m visine, ako se raspadne = povoljno za obradu

Ili, lopata: tlo se mrvi = povoljno za obradu

Suho tlo: gromade, jaki otpori, lomovi, loa kakvoa oranja.Mokro tlo: razmazuje se, lijepi. Ne obraivati! Dugotrajni gubitak povoljne strukture.

Redoslijed obrade tla na gospodarstvu:

TEA : LAKA. Prednost uvijek imaju tea tla, osobito minutna.

U JESEN: najprije obraivati tea, a zatim laka.U PROLJEE: obrnutim slijedom od jeseni

Obr

ada

tla

te

meljn

e po

stav

ke

kategorija stanje tla s obzirom naprisutnost vode

mogunost (stanje)obrade tla

0 ekstremno suho i tvrdo ne moe se obraivati

1 suho i otvrdnulo teko se obrauje

2 prosueno obrada oteana

3 umjereno vlano i ne lijepi se stanje za obradu povoljno

4 jae vlano i modelira se obrada oteana

5 mokro i blatno teko se obrauje

6 zasieno vodom, a u depresijama lei voda obrada nemogua

7 voda lei na tluobrada nemogua

Kategorije tla s obzirom na koliinu vode u tlu i na tlu

Obr

ada

tla

te

meljn

e po

stav

ke

Osnovna obrada tla

oranje, rigolanje, dubinsko rahljenje, posebni naini i primjena eksplozivaOsnovni zadaci obrade tla: optimizacija stanja tla za klijanje sjemena, nicanje i razvoj usjeva.

Poetak ere intenzivne duboke obrade tla omoguen je otkriem klasinog lemenog pluga.

PODJELA OBRADE TLA:

prema agrotehnikoj namjeni prema upotrijebljenim oruima naini obradePrema agrotehnikoj namjeni:

- OSNOVNA, primarna, temeljna- DOPUNSKA, sekundarna, povrinska

Osnovna obrada: ima zadatak da zahvati masu tla do dubine do koje e se razvijati glavna masa korijenja i dio u koji e doi sjeme i osigurati uvjete za procese klijanja, nicanja, rasta i razvoja.

Dopunska obrada: dopunjuje osnovnu obradu tla, "dorauje" i "finalizira" sjetveni sloj za sjetvu ili sadnju.

Prema nainu obrade:obuhvaa zahvat ili operaciju obavljenu nekim oruem i po njoj nosi ime: plug = oranje; tanjuraa = tanjuranje, itd.

Osn

ovna

obr

ada

tla

Dvije osnovne vrste plugova: 1. LEMENI (raonini) klasini

a) brazda u desnob) premetnjak

2. DISKOSNIa) pravib) tanjurasti

3. NOVE PREINAKE ILI ADAPTACIJE PLUGOVA

Daska

(odgrnjaa)Leme

(ralo)

LEMENI PLUGradi na principu rezanja i

struganja, a zahvaeni dio se naziva brazda ili plastica.

Osn

ovna

obr

ada

tla

ORANJE Plug je jedino orue koje izriito OKREE i mijea tlo!Uinak obrade tla na svojstva tla:

poveava se volumen tla, 20-25% smanjuje se koherencija popravlja se struktura popravlja se makroporoznost popravlja se K.Vodni i K.Zrani popravljaju se toplinska svojstva migrirana hraniva se ponovo vraaju na povrinu i podlijeu

oksidacijskim procesima (tlo se okree)Negativna strana: lemeni plug u duoj uporabi na istu dubinu, u humidnoj

klimi, na tekom tlu glaa podoranini sloj, stvara tee propustan sloj, tzv. taban pluga.

Rjeenje: povremeno mijenjati dubinu oranja ili podrivati razrahliti taj sloj

Klasini plug(4-brazdni)

Osn

ovna

obr

ada

tla

Razliite izvedbe predplunjaka

Plug s predraonikom: (lemeni plug)

Ispred glavnog plunog tijela nalazi se manje, 1/3 korpusa, 20-50 cm ispred vrha rala. Radi od 12-15 cm dubine, za bolje unoenje etvenih ostataka, korova, stajskog gnoja, za zbijen i obrastao povrinski sloj.

Plug premetnjak

Osn

ovna

obr

ada

tla

DISKOSNI PLUG- pravi (svaki disk na svojoj osnovi s regulacijom, 60-80 cm )- tanjurasti (na jednoj osovini svi diskovi, 46-60 cm )

Princip rada: rotacija

Dubina rada: 30 cm

Dobra strana: - ne glaaju podoranini sloj- za teka, zbijena, suha, skeletoidna tla- za tla s biljnim ostacima nakon krenja (ile, korijenje)- za tla s erozijom

Osn

ovna

obr

ada

tla

Brzina oranjaZa normalne uvjete 4-8 km/sat. Ispod 4 km/sat mali uinak i slabija kakvoa u okretanju i sitnjenju plastice. Iznad 8 km/sat: vei utroak energije, poveani otpori tla i utroak goriva i maziva, troenje (habanje) strojeva i orua i vea panja vozaa. Moe i 9,5 km/sat za manje dubine oranja i prilagoene plugove.irina oranjaOvisi o teksturi, dubini oranja, vlanosti tla, veliini plunog tijela, obliku odgrnjae i vunoj sili.

Negativne implikacije iroke plastice: - veliki otpor, potronja goriva i maziva i smanjeno rahljenje- ue oranje ima prednost (radi gnojidbe i kakvoe)

Dubina:irina1 : 1,41 - normalno

< 1 : 1,41 - uskamoe 1:1, ili 1:2 (potpuno okretanje)

Dubina oranja- vrlo plitko oranje do 10 cm- plitko oranje 10-20 cm- srednje duboko oranje 20-30 (normalno)- duboko oranje 30-40 cm- vrlo duboko oranje 40-50 cm

Preko 50 cm vie nije oranje, ve rigolanje

Osn

ovna

obr

ada

tla

Kut okretanja brazde, za normalno oranje iznosi 135, za preoravanje travnjaka 180

Kut nagiba brazde, za normalna oranja 43-46, kod preoravanja travnjaka 0

Odnos dubine i irine brazde, a:bza normalna oranja 1:1,41 (nagib brazde 45)za preoravanje travnjaka 1:2 (nagib brazde 0)

Osn

ovna

obr

ada

tla

Usporedba razliitih dasaka

Konvencionalna uplja daska Romboidna daska

Osn

ovna

obr

ada

tla

TEHNIKA ORANJA

(tehnika slaganja brazdi pri oranju)

Ovisi o: reljefu, svojstvima tla, vodnim prilikama, klimi, vunoj sili, vrsti pluga, veliini i obliku parcele.

Moe biti: - oranje u ravnicu

- oranje u slogove

- figurno oranje

- oranje na grebenove

- oranje na sistematiziranim terenima u ravnici i nagibu

Osn

ovna

obr

ada

tla

Oranje u ravnicu

- sve brazde padajuna jednu stranu, a koriste se plugovi premetnjaci

- svake se godine brazde polau u drugu stranu

- nema gubitkapovrine.

Pogodno:

-za ravnice,

-tla bolje dreniranosti,

-u manje vlanoj klimi.

Osn

ovna

obr

ada

tla

Oranje na slogove

- Za sva tla, posebice u vlanoj klimi i na nagnutim terenima,

- za klasine plugove,- polaganje plastice u

desno.

Dijeli se na:NaoravanjeRazoravanje

Naoravanje poinje u sredini sloga.

U sredini nastaje naor malo uzdignue

Razori i naori se sa svakim slijedeimoranjem smjenjuje

Osn

ovna

obr

ada

tla

Razor predstavlja gubitak povrine, ali u humidnijim prilikama slui za odvodnju.

Razoravanjem i naoravanjem dobiju se slogovi.

Kao povoljna irinasmatra se ne vie od 20-25 m, ovisno o duini parcele i svojstvima tla.

Duina sloga za manje agregate 600-700 m, a vee 1000 m.Duina i irina sloga:400 m 20-30 m1000 m 50-60 mNa kraju sloga nalazi se uvratina ija irina ovisi o duljini i irini agregata.

Osn

ovna

obr

ada

tla

FIGURNO ORANJE

- poetak u primjeni parnog stroja,

- na velikim povrinama,

- propusnim tlima,- u manje vlanoj

klimi.

U sredini table nekim se od naina izore figura (odatle naziv) i oko nje obaviti oranje u krug. Ostatak na uglovima izorati uobiajeno.

Osn

ovna

obr

ada

tla

ORANJE U GREBENOVE (humke)

Primijenjuje se pri izrazito nepovoljnim pedolokim ili klimatskim prilikama

Nepovoljne pedoloke prilike: plitak supstrat, tanak sloj plodnog tla na ljunku. Potrebno je poveati volumen obraenog tla za korijen.

Nepovoljne klimatske prilike: perihumidna klima, niska evaporacija. Humak (greben) omoguuje cijeenje vode, suenje i zagrijavanje tla.

Povrina se najprije plono ore, zatim se posebnim dvokrilnim plugovima (s dvije daske lijevom i desnom) kao plug odgrta, izvedu humci za sjetvu.

U sunim prilikama sjetva se obavlja na dno humka, a u vlanim uvjetima na vrh humka.

Ova obrada je pogodna za kulture irokog reda (npr. kukuruz), a smjer grebenova je sjever-jug (zbog insolacije).

U humidnim prilikama: odvoenje vode kanalima (jarcima) izmeu humaka i skupljanje u vee kanale.

Osn

ovna

obr

ada

tla

Grebenovi

Rigolanje je oranje na veu dubinu od 50 cm, izuzetno 200 cm.Zbog nepovoljnog odnosa dubine prema irini plastice, nepravilno mijeanje horizonata. Nakon rigolanja provodi se: ravnanje, izmrzavanje, biogenizacija povrinskog sloja tla.

Zadatak-cilj rigolanja1. Meliorativni zadatak popravljanje nepovoljne uslojenosti tla2. Popravka mehanikog sastava oraninog sloja (lesivirana tla, malo gline u

oraninom sloju)3. Neke kulture to izriito zahtijevaju (hmelj)4. Korektura klime (i humidni i aridni uvjeti)

RIGOLANJE

Osn

ovna

obr

ada

tla

Tri su stupnja rigolanja:- 50-100 cm- 100-150 cm- vie od 150 cm

Rigolaju se samo tla velike efektivne dubine. Prate ga ogromna organska i mineralna gnojidba humizacija, fosfatizacija, kalizacija, esto i kalcizacija.

Djelovanje meliorativne obrade tla ovisi o tipu tla , kulturi i vremenskim prilikama

Osn

ovna

obr

ada

tla

Obraeni sloj tla ostaje in situ na mjestu, samo ga se naruava.Razlozi za ovaj zahvat (u odnosu na rigolanje):1) osjetljivost kulture na izbaeno sirovo tlo (mrtvo) na povrinu, u sjetveni

sloj2) postojanje tvrdog, teko propusnog podoraninog sloja (horizonta) u profilu

tla

3) zbijeni (antropogeni) podoranini sloj (sprjeava prodor korijena i vode)Uinci:Dubinskim rahljenjem produbljuje se fizioloki aktivni profil, razbija se zbijeni, nepropusni sloj (infiltracija vode, korijena) i jaa mikrobioloka aktivnost tla.

Osn

ovna

obr

ada

tla

DUBINSKO RAHLJENJE TLA

- dublje zadire u podoranini sloj (8-15 cm), ali tlo ostaje razrahljeno i na mjestu.

Razlozi podrivanja- na tlima sa zbijenim podoraninim slojem i ako ima dokaza da bi dubljim oranjem dolo do pada prinosa. Inae, prednost ima oranje do te dubine.Podrivati treba dok je tlo na toj dubini suho (ljeto).

Maksimalna poveanja prinosa 60% (20-30%), a trajanje uinka 1-2 godineDjelovanje podrivanja u odnosu na oranje na istu dubinu, obino ne daje prednost.Na podrivanje kulture razliito reagiraju, a takoer i vremenske prilike utjeu na reakciju

Osn

ovna

obr

ada

tla

PODRIVANJE

Primjena: na tlima koja imaju zbijeni, nepropusni sloj ispod 40 cm, a teeg su mehanikog sastava.

Orua: Rahljai u dvije izvedbe:1. pasivni2. vibracijski (VIBROTILERI)

Osn

ovna

obr

ada

tla

VERTIKALNO DUBINSKO RAHLJENJE

Nakon vertikalnog dubinskog rahljenja tlo je osjetljivo na gaenje i ako se eli sauvati uinak rahljenja tlo se ne smije gaziti mokro, a obraivati ga treba to manje i plitko. Uinak traje obino 3-6 godina, ovisno o tipu tla, klimi, a najvie o kasnijoj tehnologiji gaenju!

Vibrotiler

- Imaju iskljuivo meliorativno obiljeje IZBACIVANJE PIJESKA na povrinu radi popravke mehanikog sastava

oraninog sloja.Beskonana punica pod kutem 45, sa dubine (moe do 3 m) vadi pijesak, 3-5 cm na povrinu, koji se mijea s tlom oraninog sloja (polderi u Nizozemskoj)

PREMJETANJE HORIZONATA s nie na viu razinu u profilu (ispod oraninog sloja)Dubinski rahljai sa krilima na donjem dijelu radnih elemenata prolazom kroz tlo, mijeaju donje slojeve.

Osn

ovna

obr

ada

tla

POSEBNI NAINI OSNOVNE OBRADE TLA PRIMJENA EKSPLOZIVA- za razbijanje debelih, kompaktnih, glinovitih slojeva tla koji se drugim oruima ne mogu razrahliti, kao to je sloj sljepljenca ORTTAJNA, neprobojnog za korijen i vodu.

Minirati se moe:a) cijela povrinab) pojedinana mjesta (za sadnju npr. Voaka, vinove loze)

- koristi se uobiajeni eksploziv

- uinci rahljenja su vrlo jaki

Osn

ovna

obr

ada

tla

IMBENICI O KOJIMA OVISI DUBINA OSNOVNE OBRADE TLA1. tlo2. klima3. reljef4. vuna sila5. orua za obradu6. sustav gnojidbe7. bioloki zahtjevi kulture8. razina, odnosno ekonominost gospodarstva

TLO - odluuju apsolutna dubina i dubina fizioloki aktivnog profilaTeka tla se u pravilu obrauju dublje, a laka plieIzuzetak su teka tla s visokom podzemnom vodom (obrada je plia) i pjeskovita tla u semiaridnoj i na prijelazu u semihumidnu klimu (obrada je dublja radi zakorjenjivanja biljaka)

STRATIGRAFIJA duboka obrada s ciljem popravljanja mehanikog sastava (gore glinoviti, dolje pjeskoviti sloj i obratno).

RELJEF u ravnici duboka obrada, a na nagnutim terenima plie (erozija)KLIMA u ekstremnim aridnim i humidnim klimatima obrada je plia zbog plitkog zakorjenjivanja.

U Europi humidnost raste s juga prema sjeveru: zato u Italiji 45 cm, Hrvatskoj 35 cm, Austriji 30 cm, Njemakoj 25 cm, Norvekoj 20 cm.

VUNA SILA I ORUA - vei stupanj razvijenosti orua omoguuje dublju obradu

SUSTAV GNOJIDBE - obino jaa gnojidba omoguuje dublju obraduBIOLOKI ZAHTJEVI KULTURE - dublje zakorjenjivanje obino trai i

dublju obradu (npr. itarice i trave trebaju pliu obradu, a kukuruzi eerna repa trebaju dublju obradu)

EKONOMINOST PROIZVODNJE - obrada je skupa. Mala ulaganja plitka obrada, i obrnuto.

Dublja obrada stabilizira prinose prema klimatskim kolebanjima. Dubinu obrade treba uskladiti s prirodnim uvjetima, prilagoditi razini proizvodnje i mora biti ekonomski opravdana.

Ako se sagledaju svi uvjeti (tlo, reljef, klima, ekonomija) proizlazi kako

NEMA JEDINSTVENE OPTIMALNE DUBINE OSNOVNE OBRADE TLA !!!

Dopunska obrada tla

blanjanje, drljanje ili brananje, tanjuranje, kultiviranje, valjanje i posebne tehnike

Osnovni zadaci obrade tla: optimizacija stanja tla za klijanje sjemena, nicanje i razvoj usjeva.

BLANJANJE (vlaenje) slui za:-razbijanje pokorice nezasijane povrine-ravnanje povrina-za prekid kapilariteta i sprjeavanje

evaporacije i to najee na jesenskom oranju-brazdi u proljee, im prilike dozvole, im se tlo dovoljno prosui

-razgrtanje krtinjaka na livadama ili humaka stone balege na panjacima

Orua:1. povezane gredice (za razgrtanje krtinjaka s dodatkom noeva)2. dvije ili jedna savijena u luk eljezna poluga (ina) I profila (dvostruki T)

3. brijae blanje od tri ine s mogunou promjene kuta rezanja4. Seljaci esto koriste dio kronje ili granu drveta5. Suvremena orua: RAVNJAI

Smjer blanjanja: dijagonalno ili koso na brazdu, ili poprenoVrijeme: im je tlo prosuenoBrzina: 6,5-8 km/sat

Blanjanje se provodi u cilju tednje akumulirane vode iz jesensko-zimskog vlanog razdoblja ("zatvaranje zimske brazde")

Blanjaju se laka tla, dobrog kulturnog stanja i stabilne strukture

Blanjanje se ne preporuuje za teka i ljepljiva tla, jakog kapilarnog uspona, ni za suha tla sklona rasprivanju jer se u mikrodepresijama stvara debela pokorica

DRLJANJE slui za:

razbijanje pokorice, usitnjavanje tla, poravnavanje povrine i unitavanje korova.

Drljaa ima osobito svojstvo sortiranja agregata tla izvlaenja krupnijih na povrinu i ostavljanje sitnice uz sjemenke radi boljeg nicanja. Ili, usitnjavanje

izvuenih grude iza drugih orua.

Drljae slue za razliite uvjete rada i razliite namjene.

Prema obliku radnih organa drljae mogu biti:a) Zupasta ili klinasta drljaa (klasina)b) drugi oblici zubaca:

- licasti za podsijecanje korova- paja noga- kopljasti za upanje korova

Zubci mogu biti:

- kruti za tea i zbijenija tla

- elastini ili perasti ili vibrirajui: za laka tla i bolje rastresanje tla te upanje- lankovite ili livadske drljae sa zupcima u obliku noeva za njegu livada- Klatea drljaa (oscilirajua) pogon s kardana- Rotirajua drljaa dva klina u paru rotiraju u krug- Oscilirajua drljaa: dva klina u paru rotiraju polukruno- Kruna drljaa: ekscentar okree krilo- Mreasta drljaa ili zglobna: za lagana drljanja, zatvaranje sjemena, laganu pokoricuZubci mogu mijenjati kut prodiranja u tlo (manji ugao dublje prodiranje)

Drljae pljevilice (weeder-i) sa dugim elastinim zubcima za upanje korova

Lanasta drljaa za zatvaranje sjemena na fino pripremljenom tlu

Zvjezdasta drljaa - rotirajua motika za razbijanje pokorice

Pljevilica

Posebne vrste valjaka tzv. uplji cilindri ili valjkaste drljae.a) drljae koje se koriste odmah nakon oranja ili u kombinaciji s oranjemb) drljae koje dolaze kao posljednje u kombiniranim agregatima u pripremi tla za

sjetvu

Uvijek dolaze u kombinaciji s drugim drljaama i oruima krimleri, sjetvospremai

TANJURANJETanjurae rade na naelu rotacije, tlo

sijeku, drobe i mijeaju. Koriste se za povrinsku pripremu tla, unitavanje korova, pred oranje livada, djetelina, presijavanje.

Dubina rada: 10-15 cm (moe i do 20 cm)Brzina rada: 4-5 km/satSmjer: nakon oranja u prvom prohodu u

pravcu oranja. Drugi i ostali prohodi: dijagonalno, pa i poprijeko.

Podjela tanjuraa:a) Prema broju osovina:

- jednostruke (dvije poluosovine)- dvostruke (etiri poluosovine)

Posebno su off-set tanjurae s poluosovinama pomaknutim u stranu (za vonjake). Sinonimi: ukoena, bona, asimetrina.

b) Prema namjeni:1. izvedba diska po obodu- s glatkim obodom diska za lake uvijete- s nazubljenim obodom diska za paranje tratine pri preoravanju livada ili za

tanjuranje etvenih ostataka.

2. veliina diska: 40-50 cm promjera za laka i 50-60 cm za tea tla.3. razmak diskova: za grublja oranja, za prvi prohod iza pluga (oranja), za tanjuranje zbijenog, zaraslog,

zakorovljenog tla teke tanjuraeza fina oranja, laka tla, drugi prohod ili posljednji pred primjenu sjetvospremaa

lake tanjurae, s promjerom diskovac) Prema vui: noene i vuene (na kotaima s hidraulikom)

KULTIVIRANJEOvim zahvatom tlo se intenzivnije rahli, sitni, mijea, ali ne okree, a slui i za unitavanje korova i unoenje mineralnih gnojiva

U pravilu dolazi iza oranja, premda ga na lakim tlima moe i zamijeniti ili mu prethoditi.Smjer rada: dijagonalno ili koso na oranjeRadni elementi: motiice raznih oblika te kruti i elastini

Kopljaste ili streliasteiljaste

Chisel dlijetaste za lake tlo

Trokutaste za srednje teko tlo

Guja ili paja noga za lake, srednje teko i teko tlo za podsijecanje korova

Nosai motiica mogu biti:- kruti za tea tla, zbijeno tlo, teke uvjete rada- elastini- poluelastini

Vuna sila: za 1/5 manja od oranja na istu dubinuDubina rada: 5-30 cm (10-15)Rad u irinu: - plona kultivacija, cijela povrina

- meuredna, izmeu redova

PLONA KULTIVACIJA

Suvremene izvedbe orua (kultivatora) za plonu obradu omoguuju prodor dublje u oranini sloj, ak do njegove pune dubine.To su posebne izvedbe, a nose naziv chisel orua (plug) to je amerikog porijekla, zatim gruberi, to je njemakog porijekla, a na naem jeziku to su rovila ili rahljai (kultivatori) (sve su to sinonimi).Radni elementi: razliiti noevi s dodacima krilima, dlijetima za bolje rahljenje.Granina radna dubina za chisel orua je oko 30 cm prosjena dubina oraninog sloja. Orua za dublju obradu su ve podrivai ili dubinski rahljai.

Chisel plugovi se mogu koristiti umjesto oranja, ali budui da se tlo ne okree, treba voditi rauna kako na povrini nebi bilo previe etvenih ostataka (ometa kvalitetan rad chisel pluga).

Kultivatori za plonu obradu sve se vie pojavljuju kao sastavni dijelovi kombiniranih orua.

U skupinu orua kultivatora za plonu obradu pripada i tzv. Para-plug ili prema nekim autorima PSEUDO PLUG, a neki ga nazivaju i chisel plugom. Rije je o oruu slinom plugu, male daske, malog rala i samo rahli, bez okretanja tla.

Primjena: u konzervacijskoj obradi tla (conservation tillage zatitna obrada tla protiv erozije).

Para plug

MEUREDNA KULTIVACIJAKod meuredne kultivacije potrebno je paziti na zatitnu zonu pojas koji se ne obrauje. Primjenjuje se tijekom vegetacije kod irokorednih usjeva (unitavanje korova, rahljenje i prozraivanje tla npr. zbog stvaranja pokorice itd.).Pravilo primjene: kada je usjev u ranoj fazi razvoja, zona primjene je ira, a obrada plia u kasnijoj fazi vegetacije zona primjene je uska, a dubina vea (radi izbjegavanja presijecanja korijena).

Suvremeno rjeenje meurednog kultivatora

Valjanje ne smije biti posljednja operacija ve kombinirano s drljanjem da se ne stvore preduvjeti za pokoricu, te da se prekine povrinski kapilaritet i gubitak vode evaporacijom.

Valja se polusuho tlo, ne mokro!Brzina rada: 3,5-4 km/sat za tea i 4-5 km/sat za laka tlaValjanje se obavlja u svim smjerovima, a prednost ima dijagonalno

VALJANJE

Zadatak valjanja je, za razliku od drugih zahvata, da:- zbija tlo radi uspostavljanja kapilariteta i dovoda vode u sjetveni sloj, u aridnim

uvjetima, ili u sui za vrijeme sjetve, Ili, za provociranje nicanja korova (praenje strnita).

- za usitnjavanje krupnih agregata tla u pripremi tla za sjetvu- za pritiskivanje sjemenaka i sitnice tla radi boljeg klijanja i nicanja- za poravnanje tla radi lakih daljnjih operacija konja kod djetelina i umjetnih

travnjaka- za valjanje mrazom izvuenih biljaka itarica (srijei) u proljee- moe i za razbijanje pokorice

Izvedbe valjaka:a) Po teini:

- Lagani, sa teinom po dunom centimetru 0,5- 1 kg- Srednje teki, sa teinom po dunom centimetru 1,5-2,5 kg- Teki, sa teinom po dunom centimetru 5 7 kg

b) S obzirom na izvedbu vanjske povrine:- glatki valjci- hrapavi valjci- lankoviti valjci (paker)

Glatki valjci imaju elini plat u obliku iroke cijevi, a ispunjeni su pijeskom ili vodom, a mogu biti cijeli od betona. U agregatu je neparan broj tijela.

Hrapavi valjci su sastavljeni od kolutova (prstena) koji se okreu na zajednikoj osovini, a mogu biti u vie izvedbi:

- prstenasti ili kolutasti valjci s glatkim obodom dobro reu i lome pokoricu- Zvjezdasti valjci se sastoje od ozubljenih prstena i dobro usitnjavaju

povrinu tla- Jeasti sastavljeni su od lanaka s razvijenom zvijezdom, dugim kracima

u obliku klinova, slue za usitnjavanje i zbijanje grube povrine i dubljih dijelova tla, usitnjavanje suhih gruda i obino dolaze iza oranja ili u kombinaciji s oranjem

- Cambridge valjci su kombinacija glatkih prstenova i usko nazubljenih zvijezda i njima se postie vrlo intenzivno sitnjenje, pa i rahljenje

tla- Cross-kill valjci su sastavljeni od pokretnih ozubljenih ploa-kolutova.

Prikladni su za tea tla, teke uvjete rada (suho, grudasto) i dobro usitnjavaju vee grude tla

Paker valjci obino dolaze iza plugova za pripremu tla za sjetvu. Sastoje se od uskih, ali tekih prstenova (40 kg po prstenu), a slue za zbijanje tla na dubini, na donjem djelu oraninog sloja, na laganim tlima, i u sunim uvjetima radi uspostavljanja kapilariteta

POSEBNI NAINI OBRADE TLAPrema namjeni ne pripadaju ni u osnovnu ni u dopunsku obradu tla jer ili obuhvaaju posebne konstrukcije orua, ili su namijenjeni posebnim potrebama i za odreene ekoloke uvijete.

To su slijedei zahvati:- povrinsko rahljenje ralicom- listeriranje- obrada ispod mrtvog mala- frezanje- obrada rotirajuom motikom- obrada rotirajuom lopatom- ogrtanje

KOMBINIRANE OPERACIJE

Svaki do sada obraeni zahvat i orue samo dijelom priprema tlo za novi usjev (osim freze). To znai, za kompletnu pripremu tla trai se vie prohoda razliitim oruima. Kako bi se to izbjeglo ili ublailo, suvremena mehanizacija nudi niz rjeenja kojima

se kombinira dvije ili vie orua (radnih operacija) u jednom agregatu.

Sustavi obrade tla

spajanje pojedinanih zahvata osnovne i dopunske obrade tla u jednu loginu cjelinu

Sustavi obrade tla

Na izbor odgovarajueg sustava obrade tla utjeu: klima, reljef, svojstva tla, sustav biljne proizvodnje, izvor energije, orua i ekonominost proizvodnje.

Nema jedinstvenog, ope prihvaenog sustava obrade tla za odreene kulture, ve se on mora prilagoavati ekolokim uvjetima, a to znai da ima ne samo regionalni ve i lokalni karakter (ak i na istom gospodarstvu).

Uvijek treba izabrati onaj sustav obrade tla koji je najbolje usklaen sa agroekolokim svojstvima (tlo, reljef, klima) i zahtjevima kulture, i kojima je

ekonomski najprihvatljiviji.

1. SUSTAVI OBRADE TLA NA ORANICI

A) Sustav obrade tla za ozimine (sjetva u jesen)

B) Sustav obrade tla za jarine (sjetva u proljee)C) Sustav obrade za interpolirane usjeve (kasna proljetna i ljetna sjetva)

2. PREORAVANJE DJETELINITA I UMJETNIH TRAVNJAKA

3. PRETVARANJE PERMANENTNIH TRAVNJAKA U ORANICU

4. SUSTAV OBRADE TLA ZA DRVENASTE KULTURE

Sustavi obrade tla- podjela -

Postoji nekoliko varijanata obrade tla u ovom sustavu, ovisno o slobodnom intervalu izmeu dva usjeva odnosno o vremenu naputanja tla od strane predusjeva i sjetve novog, moe biti od nekoliko dana do nekoliko mjeseci.

Ljeto Jesen

I vrlo plitka obrada strnita (praenje) + plitko ljetno oranjeoranje za sjetvu i povrinska priprema (finalizacija obrade)

II vrlo plitka obrada tla (praenje) oranje za sjetvu i povrinska priprema (finalizacija obrade)

III oranje za sjetvu finalizacija bez prethodnog plieg oranja ili s oranjemIV vrlo plitka obrada (praenje) + sjetveno oranje

V - plie oranje + oranje za sjetvu i finalizacija obradeVI - oranje za sjetvui finalizacija

Sustavi obrade tla- za ozimine -

Sustavi obrade tla za ozimine

1. SUSTAVI OBRADE TLA NA ORANICI

PRAENJE STRNITA:

Obavlja se odmah nakon etve u ljetu, najee plugom, 8-12 cm, a u novije vrijeme tanjuranjem teim tanjuraama.

Zato odmah iza etve, plitko i s kojim ciljem?

- Prekida se kapilaritet i evaporacija te gubitak vode

- Provociraju se sjemenke korova na nicanje, a kasnijim zahvatom ljetnog

oranja korov e se unititi.- Unitavaju se ponikli korovi i oni u vegetaciji

- Unose se u tlo etveni ostaci kao energetski materijal za biokomponentu,

dakle pojaava se rad mikroorganizamaUGORENJE.- Omoguuje se prodor u tlo ljetnih oborina (velika briga za vodu jer treba

biokomponenti i za nicanje korova)

- Olakava se daljnja ljetna obrada jer se smanjuju otpori tla

Sustavi obrade tla- za ozimine -

Praenje strnita je potrebno obaviti odmah nakon etve:- zato to se tlo brzo sui dnevni gubitak vode iz tla je 1-2%, a

ako vlaga tla padne ispod 1%, praenje se znatno oteava (loa kvaliteta)

- voda je potrebna za rad mikroorganizama i razgradnju - nakon praenja korisno je povrinu povaljati i odmah

podrljati radi uspostave kapilariteta u oraninom sloju, i prekida kapilariteta na povrini tla.

Sustavi obrade tla- za ozimine -

PLITKO LJETNO ORANJEObavlja se na dubinu od 10-20 cm, 4-5 tjedana iza praenja strnita, s ciljem:

- unitavanja poniklih korova i provokacije novih- sputanja procesa ugorenja dublje u tlo- unoenja mineralnih i organskih gnojiva

Danas se sve vie naputa reducirana obrada!

ORANJE ZA SJETVUObavlja se na dubinu od 20-30 cm, ovisno o planiranom usjevu, a slui za unoenje gnojiva.

ZAVRNA (FINALNA) OBRADAObino je to tanjuranje, drljanje, kultiviranje ili kombinirana oruaSjetvospremaima (kombiniranim oruima) obavlja se posljednji prohod prije obavljanja sjetve.

Sustavi obrade tla- za ozimine -

Zadatak je isti kao i kod ozimina + (u naim uvjetima) skupljanje vlage tijekom jesensko-zimskog (vlanog) razdoblja za sunije razdoblje tijekom ljeta.Ima vie inaica ovog sustava, ovisno o vremenu naputanja predusjeva i vremenu sjetve.

a) obrada za jarine iza ozimina

ljeto jesen proljeeI praenje strnita + plitko oranje duboko oranje podrivanje fini

II praenje strnita ili plitko oranje duboko oranje podrivanje fini

III praenje strnita + plitko oranje duboko oranje podrivanjeplitko oranje + fini

IV praenje strnita + duboko oranje - fini

V duboko oranje podrivanje plitka obrada fini

Sustavi obrade tla- za jarine -

Sustavi obrade tla za jarine b) obrada za jarine iza jarinajesen proljee

VI duboko oranje podrivanje finiVII - proljetno oranje za sjetvu + finiVIII - plitko oranje + sjetveno oranje + fini

- Postoji dosta inaica ovog sustava, a neke se etape izostavljaju ili zamjenjuju drugima (reducirana obrada).

- Zatvaranje zimske brazde (blanjanjem ili drljanjem) dolazi kao obavezna mjera u naim uvjetima na povoljnim, strukturnim tlima (istona i srednja Slavonija) radi uvanja skupljene vlage. Ne preporua se na teim tlima (sklonima zapraivanju i zamuljivanju), jakog kapilarnog uspona, u vlanom klimatu.

- Zbog kasnog naputanja predusjeva, ako se nije uspjelo obaviti jesensko ili zimsko oranje, ili su na tlu ostali siderati, ili kultura zelenog konvejera za stoku (ogrtica, repica, kelj), sjetveno se oranje u tom sluaju moe obaviti u proljee + zavrna priprema.

Sustavi obrade tla- za jarine -

DUBOKO JESENSKO ORANJE

Obavlja se na dubinu ovisno o kulturi u uzgoju (25-30-35 cm)Vanost dubokog jesenskog oranja:

- Vea masa tla se izlae utjecaju atmosferilija- Migrirana hraniva se iz dubljih slojeva ponovo vraaju na povrinu- Reducirani spojevi procesima oksidacije prelaze u biljci pristupaniji oblik- Tlo se izlae izmrzavanju uinak mraza i povoljno stanje tla za sjetvu- Na povrinu se izbacuju tetnici i korovi (mrzavanje)

- Akumulacija vode za suno razdoblje

- etveni ostaci se unose u tlo poinju postupci razgradnje

Sustavi obrade tla- za jarine -

To su usjevi kasne proljetne sjetve (iza kultura zelenog konvejera ulj. repica, ogrtica) ili postrni usjevi nakon etve repice, jema, penice: rani hibridi kukuruza, suncokreta, graka, soje, povra.Uinkovita je integralna obrada: frezom, 10-20 cm. Najee se obavlja oranje, na dubinu do 20 cm, radi uvanja vode, a nema ni potrebe od strane uzgajanih usjeva za veom dubinom obrade. Nakon oranja obavlja se tanjuranje, priprema za sjetvu, sjetva pa valjanje+drljanje.

Sustavi obrade tla- inerpolirani usjevi -

Sustavi obrade tla za interpolirane usjeve

Sve vie se primjenjuju i reducirani sustavi obrade tla, s izostavljanjem oranja, a sve ee se primjenjuje i direktna sjetva.

Reduciranaobradatlapredstavljauodnosunaklasinuobradutla,pojednostavljenu,jeftinijuobradutla,odnosno obradusasmanjenimbrojemoperacijaovisnoozemljinim,klimatskimigospodarskimuvjetima.

Kakvojestanjeobradetlauirokojpraksi? Velikbrojradnihoperacijaobradetlaiprohodaoruima Obradajeskupa.3842%odukupnihtrokovaotpadanaobradu,odtoga7080%na

oranje.Izvorenergijejenafta. Jakaantropogenazbijanjazboggaenja Erozijanavalovitomterenu(vodomivjetrom) Organizacijskiproblemi Velikapotrebazamehanizacijomiljudskimradom

Reduciranaobradatla PodjelareduciraneobradetlaDanas,izdidaktikihrazloga,moglibireidareduciranaobradaima3cilja:

1.Reduciranjeklasinihsustavaobradetla2.Minimalizacijaobradetla3.Izostavljanjeobradetla,tj.iskoritavanjekulturnogtlabezobrade.

Premanekimautorimareduciranaobradatlabisemoglapodijelitina4smjera:1Minimalnaobradatla

MINIMUMTILLAGE REDUCEDTILLAGE

2Izostavljenaobradatla NO tillage ZERO tillage DIRECTdrilling

3Konzervacijska obradatla CONSERVATIONTILLAGE

4Racionalnaobradatla RATIONALTILLAGE

Reduciranjeklasinihsustavaobradetlaiminimalizacijaobradetla=

I. MINIMALNAOBRADAiliMINIMUMTILLAGE

Priminimalnojobraditlasmanjujesebrojoperacija(zahvata)obrade,nekiodklasinihzahvataseupotpunostiizostavljaju,nekisemeusobnopovezuju,smanjujesedubinailipovrinaobrade,akaorezultatsvegasmanjujusetrokoviobradetla.

Minimalnaobradatlamoeseprimijenitibezopasnostiodpadaprinosanaplodnimtlima,priintenzivnomkoritenjumineralnihgnojiva,herbicida,insekticidaifungicida.

Minimalnuobradunetrebapromatratisamosekonomskogmotrita,premdajetojakovano,veisadrugihmotrita:manjeprohoda=manjegaenjatla,manjezbijanje boljavodopropusnost,osobitodonjihslojevatla boljaaeracijaiboljiivotniprostorzabiljku

Jednomrijeju uvanjetlaodpogoranjafizikalnihibiolokihsvojstava.

Iztogaproizlaziaksiomminimalneobrade(Mihali):Reducirativolumenobraenogtlanaminimum,svestiobradunajedanzahvat,uvatihumusistrukturu,sprijeitierozijunapovrini,inapokon,stavitisjemeupovoljne,akorovunepovoljneuvjete.

Reduciranjepovrinezaobradu

Tojeobradatlasasjetvomu:a)IVIMALb)MRTVIMALitoobradasamoutrake ureduzasjeme,aostalidioseneobrauje.Koristeseposebnistrojevi TILLPLANTERi:obrada,gnojidba+zatitaaliuredu traci.OdatleinazivSTRIPtillage.c)uzgojkulturauistojoranici;uusjevseusijavajudjetelineilitrave,sciljemuvanjatla

oderozije.

II.IZOSTAVLJENAOBRADATLA

NOTILLAGE ZEROTILLAGE DIRECTDRILLING

(Notillage,Zerotillage,Directdrilling,Chemicaltillage,Sodplanting,Sodseeding,Killsodplanting,ChemischesPflgen,Labourschimiques,Nonlavorazione,Seminasucotica,Nulevajaobrabotka,Direktvetsitd.)

Predstavljakrajnjistupanjreduciraneobradetla,iunaemjezikuodgovarauzgojuusjevabezobradetla,starijinazivnulaobrada.

PolaznatokaovakvojobradidolaziuinjenicidaudivljinibiljerasteBEZOBRADE,teuskladustimzatoondaobraivatitlo?

Meutim,dopojaveherbicida,vrlovaanzadatakobradetlabiojeunitavanjekorova.Pojavaherbicida,utemeljujeizmIjenilaovajzadatak.DobivenisutotalniherbicidinaosnoviGLIFOSATAijejedjelovanjeagresivno,akratkonakonprimjenedjelovanjesegubipajeubrzonakonprimjenemoguasjetva.Tojeomoguilosjetvubezobradetla.

Bitnapretpostavkaveineinaicajepermanentnimalodbiljnihrezidua.

Koristeseposebnistrojevi sijaicezavieoperacija:otvaranjebrazdicezaulaganjegnojivaisjemena,ureajizagnojidbu,sjetvuizatitu.

III.KONZERVACIJSKAOBRADATLA

jesustavobradetlaukojemsebiljniostacizadravajuNAiliBLIZUsamepovrine,iliseodravaneravnostpovrine,ilipakoboje,dabisesuzbilaerozijaipostiglipovoljniodnosiTLO:VODA.

ILIKonzervacijska obradatlasedefinirakaobilokojisustavuzgojabiljakakodkojegjepovrinatlaprekrivenasminimalno30%etvenihostatakanakonobavljenesjetveusjeva(Eck iBrown,2004).

Sustavkonzervacijske obradetlauSADobuhvaaslijedeesustaveobradetlasjetva:

Izostavljanjeobrade(NOTILL)

Obradatlaugrebenove (RIDGETILL)

Obradatlautrake(STRIPTILL)

Obradatlaumal (MULCHTILL)

Reduciranaobrada(REDUCEDTILLAGE)

Notillstrukturatla(napijeskuiglini)

Predstavljapojednostavljenjezahvata(operacija)obrade,tj.redukcijufrekvencije(brojaprohoda),dubineiintenzitetaobrade,svedofazekojapredstavljastvarnepotrebebiljaka,uvaavajuiborbuprotivkorovaistrukturutla.

Tojeizvoenjeobradetlananajracionalnijinain kombiniranjemorua,zamjenejednogdrugim,kombiniranjezahvata,itd.,sciljempoveanjauinkovitostiobradetla,pojeftinjenja,brzineizvoenjaisl.

Perspektivakodnas?!Utompogleduprigodezairokupraksusumnogobrojne.Npr.:zamjenaplugachiselomzapenicuizasoje,nizkombinacijaoruaisl.

IV.RACIONALNAOBRADATLA(Rationaltillage)

UkupnepovrineusvijetupodNotillagesustavom(ha)

Reduciranaobradatlanijepoljoprivredanaihpredakainijekoraknazad!!!

Drava Izvor* 2004/ 2005. godina

SAD 25.304.000

Brazil 23.600.000

Argentina 18.269.000

Kanada 12.522.000

Australija 9.000.000

Paragvaj 1.700.000

Indija, Pakistan, Banglade, Nepal 1.900.000

Bolivija 550.000

Juna Afrika 300.000

panjolska 300.000

Venezuela 300.000

Urugvaj 263.000

Francuska 150.000

ile 120.000Kolumbija 102.000

Kina 100.000

Ostali 1.000.000

Ukupno 95.480.000

*www.rolfderpsch.com/profile.htm

Udananjesevrijemeisprepliudvapravca agresivnijizahvatiutloiprimjenarazliitihsustavareduciraneobradetla